UNIVERZITET U SARAJEVU

AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI

Predmet: Osnove dizajna III

Profesor: doc. Emir Salihovid

NOMENKLATURA DIZAJNA
(seminarski rad)

Student: Ermin Alid

Smjer: Produkt dizajn
Godina studija: II godina

Sarajevo, oktobar 2014.

Uvod
Rije dizan dolazi od engleske rijei Design to znai crte ili skica, neka ideja izraena crteom.
Od trenutka kada proizvodnja predmeta postaje industrijska oblikovanje proizvoda prestaje biti
umjetnost. Od tada imamo unikatne predmete i industrijske proizvode.
Nakon prvog svjetskog rata u praksi se javlja termin industrijski dizajn. Prvi ga uvodi engleski slikar
Joseph Sinnel.
Krajem 19. St. u Engleskoj dolazi do povezivanja umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljepali
industrijski proizvodi. Za povezivanje industrije i umjetnosti zasluan je William Morris. Pod njegovim
uticajem je 1907. godine u Minhenu osnovana Njemaka federacija rada (Deutsche Werkbund). Dio
federacije je teio standardizaciji industrijskih proizvoda tj. Najbolje prilagoenih namjeni , te novim
materijalima i tehnikama. Walter Gropius unapreuje i razvija djelatnost Deutsche Werkbund-a i osniva
specijaliziranu kolu za bavljenje svim vrstama oblikovanja Bauhaus 1919. godine.
Walter Gropius je njemaki arhitekta i teoretiar arhitekture. Jedan od najznaajnijih arhitekata 20. St. i
pionir modern arhitekture.
Deutsche Werkbund- je naziv za njemako udruenje umjetnika, arhitekata, dizajnera i industrijalaca.
Osnivanje Werkbunda bio je znaajan dogaaj u razvoju moderne arhitekture i industrijskog dizajna,
posebno nakon osnivanja kole za dizajn u Bauhausu. Osnovni cilj ovog udruenja bio je povezivanje
proizvoaa i dizajnera tako da se podigne konkuretnost njemakih proizvoda na svjetskom tritu.

Dizajn
Upotrebni predmeti kroz historiju su u poetku bili primtivni da bi se vremenom usvaravali to te granice
da bi zadovoljili sve ovjekove materijalne i duhovne potrebe kao i zahtjeve i elje. Na razvoj upotrebnih
predmeta su uticali umjetnost, arhitektura, zanatstvo, nauka, tehnologija kao i mnoge druge grane.
Dizajn je stvarna veza izmeu umjetnosti i svakodnevnog ivota, ali i svako traganje za najboljim
rjeenjem i borba za najbolji nain. U uem smislu dizajn jeste crte, nacrt, project, uzorak, umjetnika
ideja iz koje treba nastati odreeno djelo i sl.
U naoj strunoj terminologiji uobiajena je definicija prema kojoj je dizajn interdisciplinarna praksa
kreiranja oblika industrijski proizvedenih predmeta.
Viktor Papanek predstavlja problem dizajna sa najmranije strane:
Dizajn je jedno od najpodmuklijih sredstava kapitala suvremenog svijeta, najnepotenija profesija, koja
nagovara ljude da kupuju stvari koje netrebaju, s novcem kojeg nemaju, samo stoga da imponiraju
ljudima kojima to nita ne znai.
Parametri koji obiljeavaju dizajn su:
-

Potreba u velikoj mjeri usmjerava dizajn. Potranja korisnika i njihovo zadovoljavanje.

Svestranost da bi se bavili dizajnom potrebno je poznavati prirodne, drutvene i tehnoloke
.
znanosti kao i njihovu integraciju u jednu disciplinu.
Israivanje kulture proizvoda kao i potroaa.
Sistem dizajn je strukturana djelatnost odreenih metoda, djelovanja i rezultata.
Stvaranje je prikupljanje podataka usklaenim sa interesima proizvoaa, distributera,
potroa
potroaa i iznalaenje najboljeg rjeenja.
Oblikovanje ili forma je sredstvo privlaenja panje.
Komunikacija od izuzetne vanosti je povratno komuniciranje sa tritom u cilju usavravanja p
r
proizvoda

Nomenklatura dizajna (Pravci dizajna)

Ljudi su prije svoje proizvode vezali za historijske periode u kojem su se nalazili i ti proizvodi su imali
karakteristike tog perioda. Proizvodi su kao i danas bili vezani za kupovnu mod kao i za odraene slojeve
drutva. Veliki stilovi kroz historiju su takoer postavljali pravce u stvaranju upotrebnih predmeta kao
to su nakit, namjetaj, odjevne predmete, posue, arhitekturu.
Danas nema velikih stilova koji odredjuju izgled i funkciju upotrebnih predmeta ved postoje specifini
pravci u dizajnu koji odreuju svojstva proizvoda. Vano nam je prepoznati kojem pravcu pripadaju kako
bi se bolje upoznali sa svojstvima i vanostima rjeenjima proizvoda i time razlikovali dobra i neuspjela
rjeenja problema.
Najvaniji pravci u dizajnu su:
-

Unikatni dizajn
Funkcionalizam
Industrijska estetika
Stajling
Metaforian dizajn
Racionalan dizajn
ist dizajn
Aerodinamian dizajn
Integralan dizajn

Unikatni dizajn
Dizajn najstaje pojavom industrijske revolucije u kojoj se serijski i u velikim koliinama proizvodi za
nepoznatog potroaa. Ovo je dovelo da se unaprijed predvidi ukus i svianje pojedin profila kupaca za
koje su proizvodi namjenjeni. Uz pomod marketinga se povedava zadovoljavanje ciljane grupe potroaa.
Za razliku od zanatske proizvodnje gdje proizvoa moe da ukljui u proizvod odreene modifikacije
koje de zadovoljiti potrebe odreenog naruitelja i time napraviti unikat. Dok masovna proizvodnja
iskljuuje pojedinca i indiviualnost iz proizvoda koji su im namjenjeni. Kroz ovakav proces se stvaraju
mode tj. zajedniki ukusi koji pojednostavljuju proizvodnju.
Upotrebni predmeti su oduvijek stvarani da bi zadovoljili potrebe potroaa. Te potrbe su ne kretale od
najosnovnijih po posenih ili specijalnih elja. Specijalne elje potroaa su dovele do razvoja unikatnog
dizajna. Samim tim posjedovanje unikata pored upotrebnog ima socioloki i psiholoki karakter.
Prednost proizvodnje unikatnog predmeta je ta to se proizvodi samo jedan predmet i to najesde taj
predmet ima ved kupca. Problemi kod proizvodnje unikatnog proizvoda se javljaju zbog specifinih
zahtjeva naruioca kao i zbog kategorije proizvoda koji su najede iroke potronje. Dizajneri moraju
naruiocima izlaziti u susret iz razloga kako bi zadovoljili naruioca i zbog ostvarivanja profita.

Ono to je najvanije za ovaj dizajn je zlatno pravilo izraditi samo jedan primjerak naruenog
predmeta

Funkcionalizam
U dizajnu su funkcija i oblik usko povezani iz razloga to funkcija odreuje oblik predmeta koji se
dizajnira tj. predmet se dizajnira kako bi svojim oblikom to vie zadovoljio funkciju. Jedan od primjera je
i najvedi ljudski izum, toak, koji ima oblik koji proizilazi iz njegove funkcije. Ovo vrijedi i za dizajn koji je
namjenjen samo za umjetnike svrhe jer je u tom sluaju funkcija tih predmeta da budu lijepi i da
zadovolje odreene estetske kriterije.
U teoriji dizajna su prihvadene tri analogije:
-

Mehanika
Organska
Moralna

Mehanika analogija se zazniva na tome da ako je predmet funkcionalan i dobro slui onome za ta je
namjenjen da ima ljepotu i druge kvalitete tj. proizvod je lijep samo ako je tehniki savren. Le Korbizije
je smatrao da je zgrada maina za stanovanjei ukoliko se u njoj udobno ivi, ona ima i estetsku
vrijednost. Organska analogija uzima za primjer savrenstvo prirode kao model za dizajniranje proizvoda.
Moralna analogija se zasniva na tome da predmet bude funkcionalan i da u potpunosti odgovara
potrebama ljudi.
Industrijska estetika
ak Vieno
Postavljanjem okvira industrijske estetike od strane ak Vieno-a dolazi do drugaijeg pristupa u
dizajniranju upotrebnih predmeta. Predmeti pored funkcije i ostalih kvaliteta koji se podrazumjevaju
moraju jo da izgledaju lijepo i da ta dva svojstva dovode u ravnoteu. Ovakvim odnosom u dizajniranju
upotrebnih predmeta korisniku se osim same funkcije predmeta prua kompletan doivljaj i lijepe
emocije dok ga posjeduje. Kao dokaz tome je taj sto predmeti koji nemaju zadovoljavajudi nivo estetske
vrijednosti ne nalaze prihvatanje kod potroaa.
Zakone koje je postavio ak Vieno su:
-

Ekonominost
Stil
Jedinstvo i harmonija
Harmonija izmeu izgleda i upotrebnosti
Evolucija i relativnost
Ukus

Stajlig

Potpuno zadovoljstvo
Komercijalnost
Moral
Integrisana umjetnost