Professional Documents
Culture Documents
Moc Podsvesti - Dzozef Marfi - Dzozef Marfi
Moc Podsvesti - Dzozef Marfi - Dzozef Marfi
Moc Podsvesti - Dzozef Marfi - Dzozef Marfi
MO PODSVESTI
1998.
Naslov originala
Joseph Murphy
The Power of Unconscious
MARFI, Dozef
Prevod dela: The Power of Unconscious / Joseph Murphy.
a) Autosugestija
ID= 34258188
SADRAJ
Blago skriveno u svakome od nas 13
Kako radi Ijudski um 27
udotvorna mo podsvesti 45
Duhovna isceljenja u drevna vremena 59
Duhovna isceljenja u savremeno doba 73
Praktine isceliteljske tehnike 85
Podsvest stremi ivotu 103
Kako dobiti eljeni rezultat 113
Mo podsvesti i sticanja bogatstva 123
Svako ima pravo da bude bogat 133
Podsvest partner u uspehu 145
Naunici koriste mo podsvesti 159
Podsvest i udotvorni san 171
Podsvest i brani problemi 183
Podsvest dri klju sree 197
Podsvest i skladni odnosi meu Ijudima 207
Kako pratati uz pomo podsvesti 221
Podsvest uklanja mentalne prepreke 235
Kako uz pomo podsvesti pobediti strah 247
Kako ostati veno mlad duhom 259
KNJIGA KOJA JE PRED
VAMA
PROIZVODI UDA
Prisustvovao sam udima koja su se dogaala Ijudima
irom sveta. Posegnete li za maginom moi sopstvene podsvesti,
uda e se dogaati i vama. Knjiga koju drite u rukama
pokazuje da vae uobiajene, svakodnevne misli i mentalne
predstave oblikuju, stvaraju i u potpunosti odreuju vau sudbinu.
Jer, ovek je onakav kakva mu je podsvest.
ZNATE Ll ODGOVORE?
Zato je neko tuan, a neko srean? Zato je neko veseo
i bogat, a neko jadan i siromaan? Zato je neko plaljiv i ispunjen
zebnjom, a neko pun vere i samopouzdanja? Zato neko
ima lep, raskoan dom, a neko ivi na pragu gladi u bednom
predgrau? Zato neko postie uspehe, a neko neprestano
nailazi na neuspehe? Zato je neko odlian i omiljen govornik,
a neko sasvim osrednje prolazi kod Ijudi kojima se obraa?
Zato neko vai za genijalnog u poslu kojim se bavi, a neko,
uprkos nadljudskim naporima, ne postie nikakve rezultate?
Zato nekome poe za rukom da se izlei od takozvane neizleive
bolesti, a nekome ne? Zato tolike dobre i pobone
Ijude razdiru strane telesne i duevne patnje? Zato toliki nemoralni
Ijudi koji se odriu Boga uspevaju u svojim namerama
i uivaju u savrenom zdravlju? Zato je neka ena u srenom
braku, a njena roena sestra ivi osujeena i nesrena? Nalaze
li se odgovori na ova pitanja negde duboko u svesti i podsvesti
svakoga od nas? Sigurno.
RAZLOG ZBOG KOGA JE OVA KNJIGA NAPISANA
vrsto reen da pruim odgovore na navedena, kao i mnoga
samoj".
Evo jo jednog jednostavnog primera.
Ukoliko kaete, "Ne volim peurke", a nekom prigodom
vam ih ipak poslue u salati ili kao predjelo, zacelo ete imati
problema sa varenjem jer e vam podsvest rei: "Gazda (svest)
ne voli peurke". Na ovom pomalo smenom primeru lako se
uoavaju kljune razlike i naini delovanja svesti i podsvesti
Ijudskog bia.
Neko e rei, "Ako predvee popijem kafu, nisam u stanju
itave noi da zaspim". Uvek kada popije kafu, podsvest zvoni
na uzbunu i kae, "Gazda zahteva da noas ostane budan".
Vaa podsvest radi dvadeset etiri sata dnevno, trudei
se da to bude uvek u vau korist, odnosno prinosei vam plodove
vaeg uobiajenog naina razmiljanja.
NAIN REAGOVANJA PODSVESTI
Pre nekoliko meseci, dobio sam pismo sledee sadrine:
"Sedamdeset pet mi je godina, udovica sam i imam odraslu
decu. Dugo sam ivela sama, od malene penzije. Na vaim
predavanjima o svojstvima podsvesti sam ula da se ponavljanjem,
verom i nadom svaka ideja moe usaditi u podsvest.
Mo podsvesti 23
Stoga sam poela u sebi da ponavljam: "Neko me eli, sreno
sam udata za Ijubaznog, dobrog i duhovnim stvarima okrenutog
oveka. Obezbeena sam". Nakon dve sedmice, kraj oblinje
prodavnice sam upoznala apotekara u penziji. Otkrila sam da
je vrlo prijatan, pun razumevanja i veoma religiozan. Predstavljao
je savren odgovor na moju molitvu. Posle svega nedelju
dana, zaprosio me i sada smo na branom putovanju, u Evropi.
Ubeena sam da nas je pred oltar dovela inteligencija smetana
negde duboko u mojoj podsvesti."
Ova ena je otkrila da se riznica nalazi u njoj samoj. Srce
je osetilo iskrenost njenih molitvi i otvorilo im vratnice podsvesti,
gde su, kao u istinskom stvaralakom mediju, bile i usliene.
U trenutku kada je subjektivno spoznala svoje potrebe, njena
je podsvest, na temelju zakona privlanosti, nala pravo reenje.
Pokuajte da "to je god istinito, to je god poteno, to
je god pravedno, to je god preisto, to je god preljubazno,
to je god slavno i jo ako ima koja dobrobit i ako ima koja
pohvala, to mislite" (Fil. 4.8.).
KRATAK PREGLED MISLI KOJE VALJA ZAPAMTITI
Riznica se nalazi skrivena duboko u vama. Za odgovorima
na elje svoga srca tragajte unutar samih sebe.
Velika tajna ije su reenje posedovali znaajni Ijudi svih
epoha lei u njihovoj sposobnosti da otkriju i oslobode sile
sopstvene podsvesti. I vi ste u stanju da uinite to isto.
Podsvest zna odgovore na sva pitanja. Ukoliko, neposredno
pre nego to ete pasti u san, svojoj podsvesti saoptite,
"elim da ustanem u est sati", ona e vas probuditi tano
na vreme.
Podsvest je graditelj vaeg tela i u stanju je da vas lei.
Svake veeri utonite u san s milju o savrenom zdravlju i
vaa e podsvest, kao verni sluga, izvriti nareenje.
24 Dozef Marfi
Svaka misao je uzrok, a svaka osobina njena posledica.
elite li da napiete knjigu ili pozorini komad, da odrite
uspeno predavanje, svoju elju paljivo i s Ijubavlju saoptite
podsvesti i ona e vam je usliiti.
ovek je poput kapetana koji upravlja brodom. Samo ispravne
zapovesti vode brod do luke, stoga i vi morate izdavati
(imati prave misli i mentalne slike) svojoj podsvesti koja upravlja
ili miruje.
Dakle, subjektivni um vidi i uje, a da pri tom ne koristi
prirodne organe vida i sluha, poseduje sposobnost vidovitosti.
Subjektivni um je u stanju da napusti telo, otputuje u daleke
krajeve i odatle donese zaprepaujue tana i istinita saznanja.
Uz pomo subjektivnog uma, svako od nas je u stanju da ita
misli svojih blinjih ili sadraj zapeaenih pisama. Pri svemu
tome subjektivni um se ne slui uobiajenim objektivnim sredstvima
komunikacije. Svako ko eli da savlada vetinu istinske
molitve mora da shvati prirodu odnosa objektivnog i subjektivnog
uma.
PODSVEST NIJE OSPOSOBLJENA ZA
ZAKLJUIVANJE
Podsvest nije sposobna da bilo ta dovede u sumnju, odnosno
nije u stanju da se bilo emu suprotstavi. Otuda svaku,
ak i pogrenu, sugestiju prihvata kao istinitu i prihvata je kao
iskustvo, osobinu ili dogaaj. Sve to se oveku deava zasniva
se na mislima koje se u obliku verovanja utiskuju u podsvest.
Ukoliko u vaoj podsvesti ve postoje pogrena shvatanja, jedini
metod za njihovo prevazilaenje je neprekidno ponavljanje konstruktivnih
i ispravnih misli koje e podsvest na kraju usvojiti i
pretvoriti u nove i zdrave ivotne navike jer podsvest je sedite
Ijudskih navika.
Svest svojim uobiajenim nainom razmiljanja urezuje duboke
brazde u podsvesti, to je veoma povoljno ukoliko su te
misli skladne, konstruktivne i miroljubive. Meutim, ukoliko oveka
obuzme strah, brige ili se prepusti nekom drugom obliku
32 Dozef Marfi
razornog razmiljanja, lek e pronai samo ako shvati i prepozna
ogromnu mo podsvesti i snagom volje pone da razmilja
o srei, slobodi i zdravlju. Dakle, ukoliko snano i iskreno
stremite slobodi i srei, vaa e se podsvest, kao stvaralaka
sila, potruditi da u njima i uivate.
OGROMNA MO SUGESTIJE
Verovatno je itaocu ve sasvim jasno da svest predstavlja
"uvara kapije" i da je njena osnovna uloga da podsvest zatiti
od lanih utisaka. Shodno tome, jedan od osnovnih zakona
Ijudskog uma glasi - podsvest je veoma podlona sugestiji.
Kao to je ve reeno, podsvest se ne bavi poreenjem niti
bilo kakvim samostalnim razmiljanjem koje, kao funkcija, pripada
svesti. Podsvest jednostavno reaguje na misli, odnosno
utiske, koje joj prosleduje svest; nijednog trenutka nije u stanju
da vri bilo kakvo opredeljivanje.
Evo klasinog primera ogromne moi sugestije. Zamislite
da prilazite ubledelom putniku na brodu i kaete mu: "izgledate
veoma loe. Kako ste samo bledi! Sigurno ete dobiti morsku
bolest. Dozvolite mi da vas otpratim do vae kabine." Putnik
e, zacelo, jo vie prebledeti. Vaa sugestija se spojila sa njegovim
sopstvenim strahom. Zato e prihvatiti vau pomo, povui
se u kabinu i poeti da pati od simptoma morske bolesti.
Negativna sugestija se ostvarila.
RAZLIITE REAKCIJE NA ISTU SUGESTIJU
Razliiti Ijudi reaguju na razliit nain na istu sugestiju
usled nejednakog stanja podsvesti i sistema verovanja. Obratite
li se, na primer, mornaru reima: "Mome, neto loe izgleda.
Jel' ti muka? Kao da ima morsku bolest?" U zavisnosti od
temperamenta, mornar e se nasmejati na vau alu ili vam
neto besno odbrusiti. U ovom sluaju sugestija nailazi na neMo podsvesti 33
probojni zid, jer se u mornarevom umu spaja sa njegovim
Osim toga, podsvest ima punu kontrolu nad svim telesnim funkcijama,
obelejima i ulima.
Usuujem se da poverujem kako svaki italac ove knjige
dobro zna da se simptomi gotovo svake bolesti mogu sugestijom
izazvati kod osobe pod hipnozom. Hipnotisani ovek, na
primer, moe dobiti visoku temperaturu, moe se najeiti, pocrveneti
i sl., ve prema sugestiji koju dobije. Eksperimenti su
pokazali da e osoba pod hipnozom, ukoliko joj se tako naredi,
izgubiti mo govora, hoda ili bilo ega drugog. Tako se, na
primer, hipnotisanome moe pod nos staviti aa vode i rei:
"Sluaj, ovo je biber, dobro pomirii!" Kada pomirie, poee
da kija. ta je, po vaem miljenju, izazvalo kijanje - voda ili
sugestija?
Stavite li hipnotisanoj osobi koja vam je prethodno soptila
da je alergina na hajduku travu bilo kakav vetaki cvet ili
praznu au pod nos i izjavite li da je to upravo hajduka trava,
usledie tipina alergijska reakcija, sa svim prateim simptomima.
Takav razvoj dogaaja jasno ukazuje da uzrok oboljenja
poiva u Ijudskom umu; stoga i isceljenje predstavlja mentalni
proces.
Svima su nam poznata isceljenja uz pomo razliitih nadrimedicinskih
ili verskih obreda i postupaka ali je isto tako
jasno da je u svim sluajevima, bez izuzetka, pravi i jedini iscelitelj
- podsvest.
Obratite panju na koji nain podsvest isceljuje posekotinu
od brijanja, ona savreno zna kako to da uradi. Lekar e obraditi
povredu i rei. "Ostavimo prirodi da uini ostalo". Priroda znai
66 Dozef Marfi 66
prirodni zakon, zakon podsvesti, zakon samoodranja na kome
se temelji funkcionisanje podsvesti. Nagon samoodranja je prvi
zakon prirode. ovekov najsnaniji nagon jai je od svake sugestije
i autosugestije.
RAZLIITE TEORIJE
Ne bi imalo nikakvog smisla, a i itaocu bi bilo sasvim nezanimljivo,
uputati se u raspravu o brojnim teorijama razliitih
verskih sekti i grupa za terapiju. Veina tvrdi da poseduje jedinstvenu
i jedinu istinu, odnosno, da samo njihova teorija daje
pozitivne rezultate. To, naravno, nije i ne moe biti istina, kao
to je pokazano u ovom poglavlju.
Svesni smo da postoje razliite vrste isceljenja. Austrijski
lekar, Franc Anton Mesmer (1734.-1815.) koji je radio u Parizu,
otkrio je da prinoenjem magneta obolelom telu postie udesna
izleenja. Slina isceljenja postizao je i uz pomo raznih
drugih komada stakla ili metala. Kasnije je prekinuo sa tim metodom,
tvrdei kako do isceljenja dolazi usled dejstva "animalnog
magnetizma" i postavljajui teoriju da iscelitelj bolesniku
odailje blagotvornu energiju. U svom daljem radu se opredeIjuje za leenje uz pomo hipnoze koja, po njemu, dobija ime
mesmerizam. Njegove kolege, lekari, smatrali su da za sva isceIjenja treba da zahvali iskljuivo sugestivnosti.
Sve opisane grupacije strunjaka i nadristrunjaka ukljuujui psihijatre, psihologe, osteopate, lekare, vraeve i verske
iscelitelje - koriste jednu istu, univerzalnu silu smetenu u
Ijudskoj podsvesti. Svaka od njih tvrdi kako do isceljenja dolazi
upravo zbog njihove teorije, ali proces isceljenja predstavlja
tano odreden, pozitivan mentalni stav, unutranji stav ili nain
razmiljanja koji se naziva i vera, verovanje, uverenje. Izleenje
se uvek temelji na bezgraninoj nadi, poverenju u mogunost
pozitivnog ishoda koje deluje kao snana sugestija i podstie
podsvest da oslobodi, pusti u pogon, svoje isceliteljske moi.
67 Mo podsvesti
Svaki isceliteij lei na istovetan nain. Naravno, razlikuju
se metodi i pratee teorije ali postoji samo jedan proces isceIjenja - vera. Postoji samo jedna isceliteljska sila - podsvest.
Opredelite se za teoriju i metod koji vam najvie odgovaraju,
to se ostalog tie, moete biti mirni - imate li vere, rezultat
nee izostati.
PARACELZUS
Filipus Paracelzus, uveni vajcarski alhemiar i lekar koji
je iveo od 1493. do 1541. godine, bio je, izmeu ostalog, i
veliki iscelitelj. Jednom prilikom je napisao ono to se danas
smatra oiglednom naunom injenicom: "Bez obzira je li predmet
verovanja istinit ili laan, efekat verovanja je isti. Dakle,
ukoliko verujem u kip Svetog Petra onako kao to bi trebalo
da verujem i u samog Svetog Petra, dobiu rezultat koji se
nee razlikovati od onog koji bih dobio i od samog Svetog
Petra. To je, meutim, praznoverje. Vera, sa svoje strane, proizvodi
uda, bez obzira da li je istinita ili lana, vera uvek proizvodi
uda."
Paracelzusova shvatanja delio je i njegov savremenik, italijanski
filozof Pjetro Pomponaci, koji je tvrdio: "Vrlo je lako zamisliti
udesni uinak poverenja i mate, posebno ukoliko su
oba oseanja zajednika subjektu i osobi koja na njega vri
uticaj. Isceljenja koja se pripisuju pojedinim relikvijama takoe
predstavljaju uinak mate i poverenja, odnosno vere. arlatani,
jednako kao i pravi vidari, dobro znaju da ukoliko podmetnu
bilo ije kosti i proglase ih svetakim, svaki vernik koji doe u
dodir s njima ima sve izglede da oseti pozitivan uinak svoga
verovanja."
Dakle, bez obzira verujete li da moti nekog sveca imaju
isceliteljsku mo ili da je nekakva vodica u stanju da vam vrati
narueno zdravlje, pozitivan uinak ete osetiti samo zbog
68 Dozef Marfi 68
snane sugestije koju prosleujete sopstvenoj podsvesti. Jedini
vidar, iskljuivi iscelitelj jeste podsvest.
BERENHAJMOVI EKSPERIMENTI
Ipolit Berenhajm, profesor medicine univerziteta u Nansiju
(1910.-1919.), prvi je javno izneo tvrdnju da se sugestija koju
lekar namee obolelome ostvaruje, materijalizuje kroz pacijentovu
podsvest. Na 197. strani svoje knjige "Sugestivna terapija",
Berenhajm opisuje sluaj pacijenta obolelog od paralize jezika
koji nije reagovao ni na kakvu medicinsku terapiju. Posle vie
uzalunih napora, lekar je bolesniku rekao kako je upravo dobio
najnoviji instrument kojim e ga sigurno izleiti; zatim mu je u
usta stavio obian depni termometar. Bolesnik je u svojoj mati
stvorio sliku instrumenta koji e mu doneti spas, nakon svega
nekoliko trenutaka, vrisnuo je od sree, jer je ponovo mogao
slobodno da pokree svoj jezik.
"Svaki lekar e, "nastavlja Berenhajm", meu svojim sluajevima
nai mnotvo slinih primera. Nedavno je u moju ordinaciju
dola devojka koja je ve gotovo etiri sedmice patila
od potpunog gubitka sposobnosti govora. Utvrdivi dijagnozu,
rekao sam svojim studentima da se gubitak govora ponekad
veoma uspeno i gotovo trenutno lei elektricitetom. Kada su
doneli potreban aparat, prislonio sam aku na devojino grlo,
lagano je pomerio i rekao: "Sada moete glasno da govorite".
Uz izvestan napor, izgovorila je 'a', zatim 'b', a potom i 'Marija'.
Zatim je nastavila normalno da govori, smetnje su netragom
nestale".
Berenhajm ovim primerom pokazuje snagu vere kod obolelog
149 Mo podsvesti
bediti da ga, u dogledno vreme, zaista osetite kao deo neposrednog
iskustva.
Razmatrajui tri predloena koraka do uspeha, nikada nemojte
smetnuti s uma stvaralaku mo podsvesnih sila koje
stoje iza njih. U pitanju je energija bez koje se ne moe postii
nikakav uspeh. Misao je tvorac, stvaralac. Misao stopljena s
oseanjem postaje subjektivna vera, uverenje, i "po veri vaoj
neka vam bude".
Poznavanje mone sile u vama, sposobne da ostvari sve
vae elje donosi vam samopouzdanje i oseanje spokoja u
dui. Bez obzira ime se bavite, trebalo bi da nauite, spoznate,
shvatite zakone podsvesti. Kada ovladate nainom primene
moi svoga uma i kada ostvarite potpuni izraz svoje linosti,
okrenut ka blinjima, nai ete se na sigurnoj stazi istinskog
uspeha. Tada nema te sile na zemlji ili nebu koja bi bila u stanju
da vas sprei u ostvarivanju uspeha.
OSTVARENJE DAVNANJEG SNA
Poznati filmski glumac poverio mi je da je kao deak, inae
bez naroitog obrazovanja, sanjao kako se bavi glumom i postaje
uspeni filmski glumac. Dok je radio u polju, kosio, muzao
krave ili se bavio nekim slinim poslom, kae, "uvek bi zamiljao
svoje ime ispisano neonskim svetlima, postavljeno nad velikom
bioskopskom dvoranom. Godinama sam imao tu sliku u glavi
sve dok, jednog dana, nisam pobegao od kue. Radio sam
nevane poslove u filmskoj industriji i postepeno se probijao
napred, konano, svanuo je dan kada se moje ime zaista pojavilo
ispisano ogromnim neonskim svetlima: deaki san se
ostvario! "Zatim je dodao, "Znam da mo mate donosi uspeh".
SAN O SAMOSTALNOSTI POSTAJE STVARNOST
Pre tridesetak godina sam upoznao mladog farmaceuta
koji je primao platu od etrdeset dolara sedmino, uveanu za
150 Dozef Marfi 150
procenat od prodaje. "Za dvadeset pet godina", rekao mi je
tada, "ve u biti isluen i samo u ekati da odem u penziju".
Obratio sam mu se sledeim reima: "Zato ne biste pokuali
sa sopstvenom radnjom? Napustite sadanje radno mesto.
Dignite glavu! Sanjajte, ako ni zbog ega drugog ono barem
zbog svoje dece! Moda e va sin hteti da postane lekar,
moda vaa erka udi da postane veliki muziar."
Objasnio mi je da nema dovoljno novca. Ipak, na kraju je
shvatio da je ovek u stanju da postigne sve ono za to pomisli
da je zaista stvarno, istinito.
Prvi korak je predstavljala spoznaja moi sopstvene podsvesti
o tome sam mu, vrlo ukratko, govorio. Kao drugi korak
je shvatio da e njegova podsvest, na neki svoj nain, dovesti
do realizacije svaku ideju koju uspe da joj nametne.
Poeo je da zamilja kako poseduje sopstvenu apoteku.
U mislima je rasporeivao boice, pripremao recepte i zamiljao
pomonike kako usluuju kupce, sebi je predstavio ak i sopstveni
bankovni raun, ovog puta sasvim pozamaan. Kao pravi
dobar glumac, saiveo se sa ulogom. Svim srcem se uneo u
priu i poeo da die, razmilja, ponaa se kao da je vlasnik
radnje.
Nastavak je vrlo zanimljiv. Otpustili su ga s posla. Tekom
mukom naao je novo zaposlenje u lancu prodavnica robe iroke
potronje. Ubrzo se istakao, postao upravnik jedne radnje
i, nakon nekog vremena, direktor itave oblasti. Tokom etiri
godine, utedeo je dovoljno novaca da se osamostali; otvorio
je sopstvenu apoteku i nazvao je "San".
tei vama, te da uvek kada elite da prodate kuu ili neku drugu
svojinu postoji neko ko isto toliko eli tu kuu od vas da
kupi. Pravilnim korienjem moi svoje podsvesti oslobodiete
um svakog oseanja konkurencije i napetosti pri obavljanju kupovine
i prodaje.
KAKO DA DOBIJETE ONO TO ELITE
Jedna mlada ena redovno poseuje sva moja predavanja
i vebe. Ranije je bila prisiljena da menja tri razliita autobusa
kako bi stigla do mog instituta, za to joj je bilo potrebno punih
sat i po u jednom pravcu. Opisao sam joj kako je moj poznanik,
kome je za posao bio neophodan automobil, stekao sopstveni
auto.
Mlada ena je kod kue redovno upranjavala metod koji
sam joj naveo. Prenosim, uz njeno odobrenje, deo pisma koje
mi je uputila.
"Dragi doktore Marfi,
155 Mo podsvesti
Opisau Vam kako sam dola do Kadilaka - znate da sam
arko elela automobil kako bih mogla redovno da poseujem
Vaa predavanja. U mati sam redovno doivljavala vonju automobilom.
U stvari, zamiljala sam kako ulazim u veliku prodavnicu
automobila, dogovaram se s prodavcem, sama sedam
za volan i vozim nekoliko stotina metara. U pitanju je bio "kadilak"
koji sam poela da oseam kao svoj.
Pune dve sedmice sam se neprekidno vraala svom mentalnom
filmu, oseala uzbudenje za volanom, pamtila ulice kojima
prolazim i slino. Pre nekoliko dana sam se na predavanje
dovezla svojim "kadilakom". Moj gotovo zaboravljeni roak nedavno
je umro i ostavio mi svu imovinu, ukljuujui i taj "kadilak."
TEHNIKU USPEHA PRIMENJUJU MNOGI
ISTAKNUTI POSLOVNI LJUDI
Brojni zapaeni poslovni Ijudi utke ponavljaju apstraktni
izraz "uspeh" vie puta dnevno sve dok sami sebe ne ubede
da "uspeh" pripada upravo njima. Pri tome, vrlo dobro znaju
da ideja uspeha u sebi sadri sve kljune inioce uspeha. Shodno
tome, bilo bi poeljno da bez oklevanja, s verom i ubeenjem
ponete da ponavljate re, "uspeh". Vaa e je podsvest prihvatiti
kao istinitu, kao da se odnosi na vas, i nai ete se izloeni
podsvesnoj prisili da krenete ka uspehu.
Dakle, ovek je prisiljen da iskazuje svoja subjektivna verovanja,
utiske i ubeenja. ta za vas znai uspeh? Nesumnjivo
je da elite da budete uspeni u svome domu i u odnosima s
blinjima. Pored toga, elja vam je da ostvarite izuzetne rezultate
u odabranom poslu. Hteli biste da imate i lepu kuu i dovoljno
novca za udoban i srean ivot. Konano, eleli biste da ostvarite
uspean misaoni ivot i, pre svega, stupite u neposredni
dodir sa moima sopstvene podsvesti.
Svaki ovek je, ujedno, i poslovni ovek jer se bavi poslom
zvanim ivot. Postanite uspean poslovni ovek zamiljajui da
156 Dozef Marfi 156
radite ono to ve dugo elite da radite i da posedujete ono
za ime ve dugo eznete. Razvijajte svoju matu, postanite
matoviti, misaono uestvujte u stvarnosti uspeha. Neka vam
to postane navika. Svake veeri odlazite na poinak s oseanjem
da ste uspeni, savreno zadovoljni, na kraju e vam poi
za rukom da u podsvesti trajno usadite ideju uspeha. Verujte
da ste roeni za uspeh i poee da vam se dogaaju uda!
INJENICE KOJE VALJA ZAPAMTITI
Uspeti znai iveti uspeno. ovek je uspean kada vodi
spokojan, srean i radou ispunjen ivot i, pri tome, se
201 Mo podsvesti
ZATO SE OPREDELITI ZA NESREU?
Mnogi se opredeljuju za nesreu jer nisu u stanju da se
oslobode sledeih ideja: "Danas je moj crni dan, nita mi ne
polazi za rukom", "Nee mi poi za rukom da to uinim", "Svi
su protiv mene", "Posao mi loe ide i bie sve gore", "Uvek
stiem prekasno", "Svi mogu osim mene", itd. Ako sa takvim
mentalnim stavom otpoinjete svako svoje jutro, privui ete
na sebe sve navedene nedae i biete vrlo, vrlo nesreni.
Ponite da shvatate kako svet u kome ivite uglavnom
zavisi od onoga to se deava u vaem umu. Marko Aurelije,
veliki rimski filozof i mudrac, jedno je rekao, "ivot svakoga od
nas je ono to nae misli od njega naine". Vodei ameriki
filozof, Emerson, je napisao, "ovek je ono to tokom dana
misli". Dakle, misli koje obino zadravate u svome umu tee
da se materijalizuju kao fizike pojave.
Postarajte se da vas ne obuzimaju negativne misli, mirenje
sa sudbinom ili potitenost. Podseajte sami sebe da ne moete
doiveti nita izvan sopstvenog uma.
BIO BIH SREAN KADA BIH IMAO
MILION DOLARA
U duevnim bolnicama je mnogo pacijenata koji poseduju
ogromna bogatstva ali se oseaju kao bednici bez igde iega,
smeteni su u bolnice zbog psihoze, paranoje ili manine depresije.
Dakle, bogatstvo samo po sebi ne donosi sreu. S
druge strane, nije ni prepreka srei. Danas mnogi meu nama
pokuavaju sebi da kupe sreu nabavljajui robu iroke potronje
- skupe televizore, automobile, vikendice, jahte. Srea
se nikako ne moe kupiti.
Kraljevstvo sree se nalazi u vaim mislima i oseanjima.
Mnogi smatraju da je za sreu potrebno neto sa strane i tvrde,
"Biu srean ako me izaberu za efa, direktora ili upravnika,
ako napredujem u slubi ili u drutvu".
202 Dozef Marfi 192
Istina je, meutim, da srea predstavlja mentalno j duhovno
stanje. Nikakav drutveni poloaj nee nuno doneti sreu.
Snaga, radost i srea se sastoje u spoznaji univerzalne zakonitosti
smetene duboko u podsvesti i pravilnoj primeni te zakonitosti
tokom itavog ivota.
SREA JE ETVA SPOKOJNOG UMA
Pre nekoliko godina, dok sam drao predavanja u San
Francisku, upoznao sam oveka koji je bio vrlo nesrean zbog
odnosa na poslu. Zauzimao je poloaj upravnikavelike poslovne
organizacije i njegovi nadreeni, direktor i podpredsednik,
ispunjavali su ga teskobom i gnuanjem. Oseao je da mu se
neprestano suprotstavljaju. Zbog njihovog sukoba, posao je
iao vrlo loe, nije donosio gotovo nikakav prihod.
Evo na koji nain je reio svoj poslovni problem: Ujutru,
odmah nakon buenja, lagano i vrsto je izgovarao "Svi zaposleni
u naoj organizaciji su poteni, iskreni, verni, puni dobre
volje i spremni na saradnju. Predstavljaju mentalne i duhovne
karike u lancu razvitka, uspeha i blagostanja nae korporacije.
Svojim poslovnim kolegama upuujem Ijubav, spokoj i dobru
volju kako reima tako i mislima i delima. Direktora i podpredsednika
u svim njihovim zamislima vodi univerzalni princip. Beskrajna
inteligencija donosi odluke kroz mene, u svim naim
poslovnim potezima i meusobnim odnosima postoji samo
ispravno delovanje. Upuujem vesnike spokojstva, Ijubavi i dobre
volje da, pre nego to i sam uem, oplemene moj radni
prostor. Mir i sklad vladaju celokupnom naom organizacijom.
po njoj da deluje.
209 Mo podsvesti
Zato se i kae, "kakovijem sudom sudite, onakovijem e
vam suditi". Kada poznajete taj zakon, kao i nain delovanja
podsvesti, uvek ete voditi rauna da ispravno mislite, oseate
i postupate prema blinjima. Stihovi vas upuuju putem oslobaanja
oveka i otkrivaju vam nain reavanja linih problema.
"KAKVOM MJEROM MJERITE, ONAKOM E VAM
SE MJERITI"
Dobro koje drugima inite vraa vam se istom merom, isto
tako, uinjeno zlo vam se vraa prema istom zakonu Ijudskog
uma. Vara li ovek ili obmanjuje druge, vara, u stvari, i obmanjuje
sebe. Oseanje krivice i gubitka nuno e, u dogledno vreme,
privui na njega gubitak bilo koje vrste. Podsvest briljivo belei
mentalni in prevare i reaguje u skladu sa mentalnom motivacijom.
Podsvest je bezlina i nepromenljiva, ne obraa panju
na religiju, boju koe ili instituciju, ne gaji nikakvo saoseanje
ali nije ni osvetoljubiva. Nain na koji mislite, oseate i postupate
na kraju e vam se vratiti.
NEGATIVNA REAKCIJA NA NOVINSKE NASLOVE
Ponite da posmatrate sami sebe. Posmatrajte kako reagujete
na Ijude, prilike, osobine. Uoite sopstvene reakcije na
svakodnevne dogaaje. Da li vas pogled na naslovne stranice
dnevnih novina uznemirava? Pri tome, nije posebno vano da
li se sa njima slaete ili ne, ukoliko vas vesti uznemiravaju,
izloeni ste uticaju sopstvenih negativnih emocija koje vam oduzimaju
mir i spokojstvo.
Dobio sam pismo od jedne ene koja se ali kako joj se
mu uvek razbesni kada proita lanke pojedinih novinskih
uvodniara. Dodala je i da su mu stalna Ijutnja i suzdran bes
210 Dozef Marfi 192
stvorili ir na elucu, te da mu je lekar preporuio hitan oporavak.
Pozvao sam ga da me poseti i objasnio mu na koji nain
funkcionie ovekov um, ukazao sam mu na njegovu emocionalnu
nezrelost, jer dozvoljava da ga razjare novinski lanci sa
kojima se ne slae.
Nakon razgovora sa mnom, poeo je da shvata da bi novinarima
trebalo ostaviti slobodu izraza, bez obzira da li se sa
njima razilazimo na politikom, verskom ili nekom drugom planu.
Slino tome, novinari bi trebalo da obezbede slobodu svojim
itaocima da im u pismima izraze nezadovoljstvo nainom pisanja
njihovog lista. Moj sagovornik je shvatio da se moe izraziti
neslaganje i bez neprijatnih posledica. Otkrio je jednostavnu
istinu da ga ne pogaaju rei ili postupci Ijudi sa strane ve
iskljuivo njegova sopstvena reakcija na te postupke ili rei.
Ovakvo objanjenje izleilo je mog sagovornika. Preporuio
sam mu i nekoliko pozitivnih tvrdnji koje bi valjalo da
ponavlja svakog jutra, nakon buenja. Njegova supruga mi je,
kasnije, ispriala da je nakon izvesnog vremena bio u stanju
da se smeje napisima uvodniara sa kojima se nije slagao,
vie nisu mogli da ga uznemire, razljute ili razbesne. Slino
tome, emocionalna uravnoteenost mu je donela potpuno smirivanje
ira na elucu.
MRZIM ENE ALI VOLIM MUKARCE
Sekretarica u velikoj kompaniji bila je ogorena na koleginice
iz kancelarije, jer su je neprekidno ogovarale i, kako je
tvrdila, irile gnusne lai o njoj. Priznavala je da ne voli ene.
Rekla mi je, "Mrzim ene ali volim mukarce". Otkrio sam i da
se podreenim slubenicama na poslu obraa s visoka, iritirajuim
tonom, glasom naredbodavca. Tvrdila je kako sve one
PODSVESTI
POBEDITI STRAH
JecJan od mojih slualaca ispriao mi je kako su ga pozvali
da govori na nekoj sveanosti. Zahvatila ga je panika pri pomisli
da e govoriti pred vie stotina prisutnih. Strah je prebrodio
na sledei nain: Nekoliko veeri uzastopno seo bi u naslonja
i oko pet minuta ponavljao lagano, tiho i s uverenjem, "Savladau
strah. Upravo ga prevazilazim. Govorim s pouzdanjem i
verom. Potpuno sam smiren i oputen." Stavio je u pogon zakon
Ijudskog uma i savladao strah.
Podsvest je podlona sugestiji i nalazi se pod njenom kontrolom.
Kada se opustite i smirite, misli iz svesnog dela uma
prodiru u podsvest, procesom nalik na osmozu. Tu radaju plod
jednak prirodi misli.
OVEKOV NAJVEI NEPRIJATELJ
Tvrdi se da je strah ovekov najvei neprijatelj. Strah uvek
stoji iza neuspeha, bolesti i loih meuljudskih odnosa. Milioni
Ijudi se plae prolosti, budunosti, starosti, ludila i smrti. Strah
je misao u umu, dakle, ovek se plai sopstvenih misli.
Dete e se paralizovati od straha ukoliko mu kaete kako
se pod njegovim krevetom krije vetica koja e ga pojesti. Kada
upalite svetlost i pokaete mu da vetice nema, dete se odjednom
oslobaa straha. Strah je, meutim, bio jednako stvaran
kao da je pod krevetom zaista uala vetica. Dete je, okretanjem
prekidaa, isceljeno od lane pomisli. Stvar koje se piai
ne postoji.
Slino tome, veina naih strahova nema realnu podlogu.
Radi se samo o skupu senki, a senke nemaju materijalnost.
UINITE ONO EGA SE PLAITE
Ralf Valdo Emerson, uveni filozof i pesnik, jednom prilikom
je rekao, "Uinite upravo ono ega se plaite i strah e zacelo
umreti".
249 Mo podsvesti
Svojevremeno se i pisac ovih redova neizmerno plaio da
stane pred publiku i govori. Bojazan sam prevaziao na taj nain
to sam upravo to i inio: izlazio pred sluaoce, govorio i
straha je nestalo.
inom izgovaranja pozitivne tvrdnje da ete savladati strah
i donoenjem vrste svesne odluke u vezi sa tim, oslobaate
sile podsvesti koje e vas dovesti reenju problema.
PREVAZILAENJE TREME
Mlada ena je dobila poziv za audiciju. Veoma se obradovala
ali je ve imala loe iskustvo: tri prethodna slina pokuaja
nisu urodila plodom zbog uasne treme.
Imala je veoma dobar glas ali je bila sigurna da e je, u
trenutku kada na nju doe red da nastupi, obuzeti trema. Podsvest
strah shvata kao zahtev, naredbu i postupa u skladu sa
njom, proizvodei odgovarajue iskustvo. Na tri prethodne audicije
pevala je pogreno i uvek, na kraju, zaplakala. Uzrok je,
kao to je ve reeno, nevoljna autosugestija, odnosno emocionalizovana
i subjektivizovana misao straha.
Uz pomo sledee tehnike se oslobodila treme: Tri puta
dnevno bi se izdvojila u posebnu prostoriju. Udobno bi se smestila
u naslonja, opustila i zatvorila oi. Pokuala bi koliko god
moe da umiri svoje misli. Fizika nepokretnost raa duevnu
pasivnost te duh postaje prijemiviji i podloniji sugestiji. Sugestiji
straha suprotstavila je sledeu tvrdnju, "Ja divno pevam,
smirena sam uravnoteena, spokojna i samopouzdana".
Rei je ponavljala lagano, vrsto, tiho i s ubeenjem, deset
puta tokom svake seanse. Kao to je reeno, imala je tri "seanse"
KAKO OSTATI
VENO
MLAD DUHOM
ovekova podsvest ne podlee starenju. Ona je bezvremena,
beskrajna, vena. Deo je univerzalne inteligencije koju
moemo zvati i Bogom, a koja se nikada nije rodila i nikada
nee umreti.
Umor ili starost se ne mogu povezati ni sa jednim duhovnim
kvalitetom. Strpljenje, Ijubaznost, istinoljubivost, dobra volja,
spokojstvo, sklad i bratska Ijubav jesu osobine koje nikada ne
stare. Ukoliko ih neprekidno stvarate i obnavljate, uvek ete
ostati mladi duhom.
Seam se lanka objavljenog pre nekoliko godina gde se
kae kako godine, odnosno vreme nije jedino odgovorno za
degenerativne procese na Ijudskom telu. Lekari su stali na stanovite
da, u stvari, strah od proticanja vremena vri tetan uticaj
na telo i duh i prouzrokuje prevremeno starenje.
esto sam prouavao biografije poznatih Ijudi koji su se
nesmetano bavili svojim zanimanjem dugo poto su zali u takozvane
pozne godine ivota. Neki meu njima su doiveli zaista
duboku starost. Istovremeno, imao sam priliku da susretnem
mnotvo takozvanih obinih Ijudi koji su sopstvenim primerom
dokazali kako starost sama po sebi ne unitava stvaralake
moi tela i duha.
OSTARIO U MISLIMA
Nedavno sam posetio starog prijatelja u Londonu. Imao
je preko 80 godina i bio vrlo bolestan, oigledno ga je savladavala
starost. Razgovor koji smo vodili otkrio je njegovu telesnu
nemo ali i optu osujeenost i propadanje koje ga je dovelo
na rub ivota. Uporno je tvrdio kako je beskoristan i kako ga
vie niko ne eli. "Raamo se, odrastamo, starimo i, kada vie
nismo nizata, dolazi kraj".
Mentalni stav beskorisnosti i bezvrednosti osnovni je uzrok
njegove bolesti. Nadao se samo smrti i, nakon toga - niemu.
261 Mo podsvesti
Dakle, ostario je u mislima i podsvest se postarala da materijalizuje
takav nain razmiljanja.
STAROST JE ZORA MUDROSTI
Na nesreu, mnogi imaju isti takav stav prema starosti,
plae se kraja, nestajanja ali to znai da se, u stvari, plae ivota.
Starenje nije proticanje godina ve svitanje zore mudrosti.
Mudrost je stanje u kome je ovek svestan ogromne duhovne
moi sopstvene podsvesti i upotrebljava je u cilju ostvarivanja
punijeg i srenijeg ivota. Izbijte iz glave misao da starost
od 65, 75 ili 85 godina predstavlja sinonim kraja. Upravo tada
e, moda, za vas zapoeti najsjajniji, najproduktivniji deo ivota,
lepi nego to ste mogli i da sanjate. Verujte, nadajte se, oekujte
i podsvest e vas obradovati.
DOBRODOLA PROMENA
Starost nije tragian dogaaj. Proces starenja je, u stvari,
proces promene. Novonastalo stanje valja doekati radosno,
ozarena lica, jer svaka faza Ijudskog ivota predstavlja samo
korak napred stazom bez kraja. ovek poseduje moi koje znatno
prevazilaze njegovu telesnu snagu, poseduje ula koja znatno
prevazilaze njegovih pet telesnih ula.
Savremena nauka raspolae dokazima da je deo ovekove
svesti u stanju da se odvoji od tela, prevali ogromne razdaljine,
uje, vidi, oseti i govori i ponovo se vrati svome telu koje nije
naputalo naslonja.
ovekov ivot je duhovna i vena pojava. ovek nikada
godina.
Plodovi starosti su Ijubav, radost, spokojstvo, strpljenje, Ijubaznost,
dobrota, vera, krotkost i trpeljivost.
^ ovek je dete venog ivota koji nema kraja. ovek je sin
Venosti. ovek je udesno bie!
272 Dozef Marfi 192