UGOVORI

- pravne injenice - injenice bitne za nastanak pravnog odnosa

dogaaji (prirodne pojave, smrt, poplave, potresi) koji nastaju bez ljudske volje
ljudske radnje: fizike (razbijanje tueg prozora) i voljne (sklapanje ugovora);
pravni odnos - odnos izmeu bar dviju osoba - subjekata; jedna strana ovlatena je od druge strane
neto zahtijevati, a ona je obvezna to ispuniti; taj odnos ini sadraj pravnog odnosa; sastojci pravnog
odnosa: subjekti i sadraj
- subjekti - osobe koje nastaju u pravnim odnosima tj. koje mogu biti nositelji prava i obveza;
1) fizika (naravna) osoba je svaki ivi ovjek
2) pravna osoba tvorevina kojoj je dravni poredak dao svojstvo osobe, kako bi mogli nastupiti
u pravnom prometu
- pravna sposobnost je svojstvo imanja prava i obveze
1) fizika osoba ju stjee raanjem, smru prestaje a prava i obveze prelaze na nasljednike
2) pravna osoba svoju pravnu sposobnost stjee upisom u sudski registar; propisima, statusom,
drutvenim ugovorom odreuje se opseg pravne sposobnosti; svojstvo pravne osobe gubi se njezinim
brisanjem iz sudskog registra; samostalan nositelj prava i obveze
- poslovna sposobnost je sposobnost sklapanja pravnih poslova; moe biti
1) punu poslovnu sposobnost fizike osobe stjeu s punoljetnou
2) ogranienu fizike osobe stjeu sa 14 godina (stariji maloljetnici) oni obavljaju pravne
poslove koji postaju valjani tek kada ih odaberu njihovi zakonski zastupnici
- pravne osobe stjeu poslovnu sposobnost upisom akta o osnivanju u sudski registar; imaju deliktnu
sposobnost
- deliktna sposobnost je svojstvo neke osobe da odgovara za svoja protupravna djela
- subjektno pravo pravna ovlast koja pripada subjektu, a ovlatenik se moe njime koristiti samo u
granicama pravne ovlasti
- pravna obveza (dunost) subjekta odnosa je ponaanje koje prema njemu ima pravo zahtijevati
ovlatenik pravnog odnosa
- osim Ustava RH koji postavlja temeljna naela trinog gospodarstva, 2 su zakona temeljna za
trgovako pravo: Zakon o trgovakim drutvima (ZTD) i Zakon o obveznim drutvima (ZOO)
- trgovako pravo je grana koja se odnosi na prava i obveze proistekle iz isporuka robe i pruanje
usluga, te na pravne institute koji unapreuju i omoguuju odvijanje trgovakih poslova
- ustavno pravo je pravna grana koja obuhvaa pravne norme i institute, koji ureuju temelje
drutvenog i politikog ureenja zemlje, temeljne slobode i prava ovjeka, ustrojstvo dravne vlasti i
lokalne uprave
- graansko pravo je grana jedinstvenog pravnog sustava kojim se ureuju imovinski odnosi, osobna
neimovinska prava i poloaj osoba u tim odnosima; je ope pravo koje vrijedi za sve graane
1) opi dio (opi pojmovi, naela, termini, openito o pravnim poslovima)
2) posebni dio (stvarno, obvezno, nasljedno i porodino pravo)
- radno pravo je posebna grana koja se razvila iz graanskog prava, ureeno je s pretenim
institutima javnog prava, glede odnosa nastalih u svezi s radom zaposlenih osoba
- razlike izmeu trgovakog i gospodarskog prava
1) trg. pravo odraz je naela poduzet. inicijative i autonomne slobode stranaka, a gosp. dravne
intervencije u gospodarstvu
2) trg. pravo ureuje meusobne odnose osoba a gospodarsko pravo odnos subjekata prema dravi
3) trg. pravo ureeno je dispozitivnim normama a gospodarsko pravo ureeno je prisilnim propisima
4) trg. pravo je tipino privatno pravo, a gosp. je pravo posebna integracijska disciplina javnog i
privatnog prava

- gospodarsko pravo je skup javnopravnih i privatnopravnih normi kojima drava, oblikujui

gospodarski poredak, stvara uvijete za slobodnu utakmicu na tritu, dri ga pod nadzorom i odreuje
odnose gospodarskih subjekata meusobno i svih prema dravi
- temeljni oblici voenja posla su trgovac pojedinac, ortatvo, trgovako drutvo
- trgovac je fizika ili pravna osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi
ostvarivanja dobiti, i to proizvodnjom robe i pruanjem usluga na tritu
- uvjeti koji se zahtijevaju da bi se jedna osoba smatrala trgovcem:
samostalno, trajno, nezavisno utvrenim propisima, proizvodnjom i prometom roba, zbog ostvarenja
dobiti
- poduzee je gospodarska djelatnost koju obavlja trgovako drutvo ili trgovac pojedinac kao nositelj
takve djelatnosti u organizacijskom smislu; imovinska i radna cjelina, nije pravna osoba

UGOVOR je sukladna izjava volje ugovornih strana; on je najbrojniji i najvaniji temelj obveznih
odnosa
- naela obveznog prava
1) sloboda ureivanja obveznih odnosa (autonomija stranaka)
2) ravnopravnost stranaka
3) savjesnost i potenje
4) zabrana zlouporabe prava
5) zabrana stvaranja monopolistikog poloaja na tritu
- podjela obveznog prava:
1) opi dio osim naela obuhvaa sve temeljne institute koji su zajedniki i primjenjuju se na sve
ugovorne a dijelom i na izvan ugovorne obveze (npr. ponuda, prihvat, zastara, jamstvo, naknada tete)
2) posebni dio sadri pojedine vrste ugovora koji su se u prometu tipizirali (npr. ugovori o prodaji,
kreditu)
- obveznopravni ugovor ini suglasnost volje 2 ili vie osoba o tome da se meu njima zasnuje odreen
obveznopravni odnos

klasifikacija ugovora:
1. jednostrani ugovori su pravni poslovi u kojima je jedna strana samo dunik a druga samo
vjerovnik
2. dvostrani su obvezni ugovori u kojima je svaka strana istodobno i dunik i vjerovnik
3. konsenzualni nastaju kad se strane sporazume o bitnim sastojcima ugovora; dovoljan je prihvat
ponude
4. imenovani tipizirali su se i dobili ime nominantni; ureen je zakonom
5. neimenovani rjee se skklapa (inominantni) ureen je praksom
6. predugovor njme se preuzima obveza za kasnije sklapanje glavnog
7. glavni ugovor sklapanjem noe zahtijevati svaka strana u roku od 6 mjeseci
8. formalni ugovor za koji je unaprijed utvren oblik (zakonski ili ugovoreni)
9. neformalni nije unaprijed utvren oblik
- za valjanost ugovora zahtjeva se: - pretpostavke za sklapanje ugovora
1) postojanje suugovaratelja (moraju postojati barem 2 strane)
2) valjana volja
3) dopustiv i mogu predmet inidbe
4) temelj (osnova)
5) oblik
add 2. ako oitovanje nije u skladu s voljom, nastaje nesklad izmeu volje i oitovanja a to je mana
volje
a) svjesni nesklad volje i oitovanja kada jedna strana ili obje svjesno s nakanom oituju neto to
zapravo nee
- mentalna rezervacija kada jedna strana prilikom sklapanja ugovora izjavi kao svoju volju neto to
zapravo nee, a druga strana za taj nesklad ne zna
- simulacija postoji kad se obje strane prividno tako oituju da kod treih izazovu dojam kao da
sklapaju odreeni ugovor, a zapravo to nee, nego ele postii neto drugo

b) nesvjesni nesklad izmeu volje i oitovanja nastaje kad oitovanje odgovara volji ali je volja
stvorena na pogrean nain; moe nastati zbog razliitih razloga, a najei su fizika sila, prijetnja,
zabluda i prijevara
- prijetnja je takva mana volje pri kojoj je 1 ugovorna strana ili netko trei nedoputenom prijetnjom
izazvao kod druge strane opravdan strah zbog kojeg je ona sklopila ugovor
- zabluda je pogrena promidba; kada nema nesklada volje i oitovanja, ali je volja stvorena na
pogrean nain
- prijevara je svjesno izazivanje ili odravanje u zabludi druge strane s nakanom da se navede na
sklapanje ugov
add 3. inidba je svaka pozitivna ili negativna radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa
duan ispuniti vjerovniku i uvijek mora imati imovinsko znaenje; mora biti objektivno mogua
- za nastanak obvezno pravnog odnosa potrebno je da se dogodi 1 ili vie injenica
add 4. doputen temelj
a) pravni temelj (pravna osnova) je pravna injenica koja je bitna za nastanak, promjenu ili prestanak
subjektivnih prava i obveza
b) kauza je gospodarski cilj ugovora koji se postie ostvarenjem ugovornih obveza; tipizirala se i
uvijek je jednaka za istu vrstu ugovora

- Nevaljanost (nitetnost) ugovora kada bilo koja od navedenih pretpostavki nije ispunila
ugovor nije valjan
a) nitetni posao onaj koji je protivan Ustavom odreenim naelima, prisilnim propisima ili
poslovnom moralu; ne proizvodi nikakve pravne uinke
- posljedice nitetnosti ugovorauvijek moe odbiti ispunjenje obveza preuzetih nitetnim ugovorom
b) pobojni ugovor koji je sklopila osoba ogranieno poslovno sposobna, kod kojih je bila mana
glede volje strana, kao i svi oni za koje je propisima; mora podii tubu i sud mora proglasiti ugovor
nevaljanim
- tuba za pobijanje ugovora moe se podii u roku od 1 godine od saznanja za razloge pobojnosti,
tj. od prestanka prisile, ali najkasnije u roku od 3 godine od sklapanja ugovora

- sklapanje ugovora kada se strane suglase o bitnim sastojcima

- ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora to ga 1 fizika ili pravna osoba upuuje drugoj osobi, tako
da bi se prihvaanjem ponude mogao sklopiti ugovor
- je jednostavan pravni akt, obvezuje samo ponuditelja i to do roka koji je sam postavio za njezino
prihvaanje
- prihvat je oitovanje volje ponuene strane da prihvaa ponudu osobno ili preko zakonskog ili
ugovornog zastupnika; mora biti u svemu suglasan s ponudom
- perfekcija (trenutak sklapanja ugovora) je trenutak kad je nastao ugov i meusobne obveze
ugovornih strana

oblici uvrenja ugovora:

1. jamstvo je ugovor, jamac se obvezuje prema tuem vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu
obvezu ako je ne ispuni glavni dunik
a) pisani oblik samo pisana izjava
b) akcesornost jamstvo se moe dati samo za pravovaljanu obvezu bez obzira na sadraj
c) opseg jameve odgovornosti ne moe biti vei od odgovornosti dunika
d) supsidijarno jamstvo tek kada je glavni dunik ne ispuni u odreenom roku
e) solidarno jamstvo ako se jamac obvezao kao jamac i platac, odgovara vjerovniku kao glavni
dunik
f) podjamstvo jamstvo se moe dati za obvezu nekog drugog jamca
g) regres jamac moe zahtijevati od glavnog dunika da mu naknadi sve to je isplatio za njegov
raun

2. ugovorna kazna je ugovorom odreena novana svota ili neka druga materijalna korist koju e
dunik platiti, tj. pribaviti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu iz glavnog ugovora ili zakasni s
njezinim ispunjenjem; ugovorna obveza koju su stranke same i slobodno ugovorile
- oblik: mora biti ugovorena u onom obliku koji je propisan za ugovor iz kojeg nastaje glavna obveza;
sami odreuju visinu ugovorne kazne, i nain njena obrauna, sud moe smanjiti svotu ugovorne kazne
ako utvrdi da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednosti i znaenje glavne obveze
- glavna se obveza ne smije sastojati od plaanja novcem
- u sluaju ne ispunjenja obveze vjerovnik moe traiti ispunjenje obveze
3. zatezne kamate su novana svota koju (uz glavnicu) dunik duguje vjerovniku zakasni li s
ispunjenjem novane obveze, bez obzira jer pretrpio tetu ili nije
4. kapara je novana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna
strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ugovor ispuniti
5. odustanina (odtetnina) - strane ju ugovaraju kad u trenutku sklapanja ugovora nisu sasvim
sigurne hoe li u asu njegova ispunjenja biti za to zainteresirane
6. zalog - dunik obvezuje se prema vjerovniku da mu proda neku stvar na kojoj postoji pravo
vlasnitva kako bi prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti potraivanje iz njezine vrijednosti. Ujedno se
vjerovnik (zalogoprimatelj) obvezuje da e primljenu stvar uvati i nakon prestanka potraivanja
- prednosti zalogoprim. zaloenu stvar u sluaju neispunjenja obveze zalogodavatelja, moe prodati
putem suda
7. pravo zadravanja (retencija) pravo je vjerovnika da pokrene stvari dunika, do kojih je doao na
zakonit nain, zadrati radi naplate

ustupanje potraivanja (CESIJA) je prijenos otuivog potraivanja od dosadanjeg

vjerovnika (ustupitelja cedenta) na novog vjerovnika (primatelja cesionara), a dunik (cesus) i
potraivanje ostaju isti; postoje 3 subjekta; pravni temelj ugovor, zakon i sudska odluka
- ustupljeno potraivanje = veritet; potraivanje o dospijeu = bonitet
- promjene na strani dunika:
1) pristupanje dugu je takav ugovor kojim se netko trei (intercident) obvezuje vjerovniku da e
ispuniti njegovo potraivanje prema duniku
2) preuzimanje ispunjenja je ugovor kojim se netko trei obvezuje duniku da e ispuniti njegovu
obvezu prema vjerovniku
3) preuzimanje duga takav je ugovor kojim se preuzimatelj duga - novi dunik obvezuje postojeem
duniku da preuzima obvezu ispunjenja duga prema vjerovniku- obnova (novacija) je sporazum vjerovnika i dunika kojim postojea obveza prestaje i zamjenjuje se
novom koja ima razliit predmet ili razliitu pravnu osnovu
- prestanak obveznopravnih odnosa moe nastati voljom ugovornih strana (ispunjenje, prijeboj,
oprost duga) ali i zbog injenica koje ne ovise o volji strana (nemogunost ispunjenja protek vremena,
smrt)
- ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa valjanim ispunjenjem due inidbe od strane
dunika
- raskid ugovora zbog neispunjenja jednostrana je izjava vjerovnika da zbog dunikova
neispunjenja ugovora smatra kako je ugovor prestao
- uinak raskida ugovora zbog neispunjenja je prestanak obveznog odnosa ime se obje strane
oslobaaju svojih obveza osim obveza za naknadu eventualne tete

raskid ugovora:
1. zakanjenje je svako zakanjenje ili odugovlaenje s ispunjenjem obveze
- osoba u zakanjenju duna je ispuniti svoju zakanjelu obvezu no zbog njezina zakanjenja nastaju
odreene nove pravne posljedice (naknada tete, prelazak rizika)
a) dunik je u zakanjenju kada ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjenje
b) vjerovnik dolazi u zakanjenje ako odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei i
ako je spreman primiti ispunjenje dunikove istodobne obveze, a ne nudi svoje dospjele obveze
2. prijeboj (kompenzacija) je takav nain prestanka obveznopravnog odnosa kojim se vjerovnikovo
potraivanje i dunikovo protupotraivanje ukidaju meusobnim obraunavanjem

- postoji kada izmeu vjerovnika i dunika istodobno postoje potraivanja iz dvaju ili vie meusobnih
obveznih odnosa; najvie koristi izmeu subjekata koji su u meusobnim trajnim ugovornim odnosima
3. otpust (oprost) duga je prestanak obveze (ugovor) kad vjerovnik izjavi duniku da nee traiti
njezino ispunjenje a dunik se s tim sloi
4. protek vremena je trajanje ogranieno zakonom; obveznopravni odnos s odreenim rokom trajanja
prestaje istekom roka; s neodreenim trajanjem moe svaka strana otkazati jednostranom izjavom
volje
5. sjedinjenje (konfuzija) je spajanje samostalnog vjerovnikova potraivanja i samostalnog
dunikova duga kod jedne osobe koja tako postaje istodobno i vjerovnik i dunik
- izvanugovorne obveze nastaju na temelju pravnih injenica ili stanja na koje pravo vee postanak
obveznog odnosa bez obzira na volju sudionika
- prema ZOO-u postoje:
1) jednostrana izjava volje
2) odgovornost za tetu
3) stjecanje bez osnove
4) poslovodstvo bez naloga
5) uporaba tue stvari ili objavljenje poslova u tuu korist
1. jednostrana izjava volje nastaje kad jedna osoba bez sudjelovanja drugih izjavi svoju volju
kojom se unaprijed obvezuje na ispunjenje odreene inidbe nekoj drugoj osobi
- osoba koja je takvu izjavu dala postaje dunik, a vjerovnikom postaje osoba koju je suglasno sadraju
izjave volje moe zahtijevati njezino ispunjenje
2. odgovornost za tetu je obveznopravni odnos na temelju kojega poinitelj tete ima obvezu
nadoknaditi tetu oteenome a on je ovlaten zahtjevati naknadu tete
- moe nastati povredom ugovorne obveze, tetnom radnjom osobe koja s oteenim nije imala
ugovorni odnos
- postoji kad je osoba odgovorna za tetu (tetnik) uinila protupravnu tetnu radnju zbog koje je
nastala teta oteenom i ako postoji uzrona veza izmeu tetne radnje i tete kao posljedice

kriterij utvrivanja odgovornosti za tetu

nema tetnikove odgovornosti sve

dok se ne ustanovi da je kriv
- po naelu krivnje (oslobaa se od sluaja) i uzronosti (poziva se na viu silu)
1) kriterioj dokazane krivnje - kad oteeni pri postavljanju zahtjeva za naknadu tete mora
dokazati tetnu radnju tetnika tetu uzronu vezu i subjektivni element protupravnosti
2) kriterij pretpostavljane (presumirane) krivnje - kad oteeni mora dokazati tetnu radnju
uzronu vezu a krivnju tetnika ne dokazuje jer se ona pretpostavlja
- sluaj je tetan dogaaj koji se ne moe pripisati krivnji odreene osobe; nepredvidiv je i relativno
uklonjiv
- ako je teta nastala sluajem snosi je onaj kod kojeg se dogodila
- via sila je dogaaj zbog kojeg je nastupila teta a potjee od nekog uzroka koji se nalazi izvan stvari
i ije se djelovanje nije moglo predvidjeti izbjei ili ukloniti; za takvu tetu se ne odgovara
- popravljanje tete je uklanjanje ili ublaivanje tetnih posljedica koje su nastupile zbog odreenih
tetnih radnji za koje se odgovara
- materijalna teta odraava se na imovini oteenika bez obzira na to je li poinjena na stvari ili na
samom oteeniku a nematerijalna teta odnosi se na linost oteenika
- oblici naknade materijalne tete:
1. naturalna restitucija (uspostavljanje prijanjeg stanja) samo ako je mogue to je prvenstveni oblik
jer se prijanje stanje mora uspostaviti i onda kada se njime teta ne moe potpuno ukloniti
2. naknada tete u novanom ekvivalentu
- za naknadu nematerijalne tete dolazi u obzir satisfakcija kojom se priznaje oteeniku neko
subjektivno zadovoljenje bez obzira na visinu tete i njezinu naknadu
- stjecanje bez temelja kad jedna osoba stekne imovinu na raun druge osobe bez pravnog temelja
- poslovodstvo bez naloga kad se neko nepozvan i bez naloga mijea u poslove drugih, obavljajui
za tui ra
- poslovodstvo se mora sastojati od obavljanja nekog posla ali i troenje i vlastite imovine u interes
drugog
- poslovodstvo nudi bez naloga: nuno, korisno i za poslovou bez naloga i poslovodstvo protiv volje
drugog

- uzrona odgovornost odgovara za tete bio kriv ili ne

- zastara je protek vremena kojeg dunik ima pravo uskratiti ispunjenje obveze zbog vjerovnikova
pasivnog dranja u vremenu odreenom zakonom
- svrha zastare je da u nekom pravnom odnosu ne bude neizvjesnosti ako ovlatenik svoje pravo ne
ostvari; interesi pravne sigurnosti zahtijevaju da se zatiti postojee stanje ako ono traje due vrijeme
- posljedica zastare je da se neko pravo ne moe ostvariti prisilno putem suda, da se utriva obveza
pretvorila u neutrivu (zastara tubenog zahtjeva)
- zastoj (obustava) zastarjevanja je nastup okolnosti zbog kojih zastara ne moe poeti ili ve zapoeta
zastara prestane tei tako dugo dok traju te okolnosti a nakon toga se zastara nastavlja a proteklo
vrijeme uraunava
- prekid zastare je nastup okolnosti bez kojih zastara prestaje tei a proteklo se vrijeme ne uraunava
nego zastara nakon prekida poinje tei iznova; nastupa:
1) kad dunik prizna dug izjavom zatim nekom radnjom dunika
2) vjerovnikovim podizanjem tube
- prekluzija (prekluzivni rok) je zakonom odreeno vrijeme ijim istekom prestaje postojati samo
pravo ako ga ovlatenik ne ostvari u tom roku
- razlika kod zastare se gubi pravo na tubu a kod prekluzije se gubi samo pravo, ona nema obustavu
- prekluzivni rokovi mogu biti: materijalni i procesualni (rok za albu 15 dana a u trgovakim sporovima
8 dana)

izvori trgovakog prava

-izvori-razliiti oblici u kojima se izraavaju pravna pravila
1)propisi-opi pravni akti koje donose ovlatena tijela i kojima se ureuju odreeni odnosi;
dijelimo ih na ustave, zakone i podzakonske akte
USTAV-pravni akt u federalistikim i unitaristikim sustavima s najviom pravnom snagom koji
sadri temeljna naela politikog, drutvenog i gospodarskog ureenja, utvruje zakonodavne i
druge organe
2)autonomno trgovako pravo-drutveni izvor prava koje stvaraju samo adresati (oni kojima je
namijenjeno); takve pravne norme koje stvaraju subjekti trgovakog prava samostalno, ali u
okvirima koje im doputa zakonodavac
POSLOVNI TRGOVAKI OBIAJI-poslovna praksa koja je tako proirena da subjekti trgovakog
prava redovito oekuju da e se prema toj praksi postupiti i pri sklapanju njihova meusobna
pravnog posla
UZANCE-kodificirani poslovni obiaji, a kodifikaciju obavljaju i objavljuju ovlatena tijela
FORMULARNO PRAVO-onaj dio autonomnog trgovakog prava gdje se ugovori sklapaju prema
unaprijed pripremljenim obrascima (formularima)
-opi uvjeti poslovanja-popis ugovornih klauzula kojima se ugovorne stranke mogu koristiti tako
da sve te klauzule ili neke od njih ukljue u svoj ugovor, da se u svom ugovoru pozovu na njih
ili samo na neke; donose se slobodno, a formulira ih poduzea, gospodarstvenici ili netko trei
-tipski (standardni) ugovori-ugovori u kojima jedna ugovorna strana predouje drugoj unaprijed
pripremljeni nacrt ugovora kojima se redovito slui
-adhezijski ugovori-ponuditelj vee sklapanje ugovora uz prihvaanje svih uvjeta sadranih u
formularu i ne prestaje ni na kakvu promjenu, a druga strana moe uvjete prihvatiti ili odbiti u
cjelosti (take it or leave it)
-klauzule (termini)-saetak nekog podrobnog formuliranog teksta
3)sudska i arbitrana praksa-kad postoji propis, sud ne obavlja puku interpretaciju propisa,
nego samo pazi na sve okolnosti kad ga primjenjuje na konkretan spor; obuhvaa kompletno
sudjelovanje sudova; niz sudskih odluka kojima se norma primjenjuje na isti nain
-statut i drutveni ugovor-pravni je akt kojim se ureuju najvanija pitanja rada i organizacije
pravne osobe

OPENITO O UGOVORIMA
1. OBILJEJA OBVEZNOG PRAVA
-obvezno pravo-skup pravnih pravila koja ureuju obvezne odnose (jedna strana (vjerovnik) ovlatena
je zahtijevati od druge strane (dunik) da joj preda neku stvar (dare) ili da joj neto uini (facere)
ili da ne ini neto na to bi inae imala pravo (tj. da neto trpi-pati) ili da neto propusti (non
facere)
-trabina (potraivanje)-obveznim pravom zatien zahtjev vjerovnika da mu dunik ispuni odreenu
inidbu
-dugovanje-obveza dunika ispuniti vjerovniku dunu inidbu
-obvezni odnosi-takvi odnosi koji u odreenim uvjetima nastaju, mjenjaju se i gase iz ega proizlaze
njihova posebna obiljeja:
1)objekt obveznog odnosa je inidba-svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na
temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku
2)obvezni su odnosi relativni-djeluju samo izmeu strana koje se nalaze u obveznom odnosu i bilo
kakvo ispunjenje od treih ne moe se traiti
3)obvezni odnosi su dispozitivni-stranke same odreuju hoe li u koje ugovorne odnose ulaziti
4)temeljni izvor obveznog odnosa je ugovor, a iznimno i na temelju drugih injenica
-sistematiziranje obveznog prava-opi dio sadri sve osnovne institute koji su zajedniki svim
ugovornim obavezama i glavnim oblicima izvanugovornih obveza, a posebni dio sadri pojedine
vrste ugovora koji su se u prometu tipizirali
-temeljna naela (primjenjuju se uz pravne norme)-naelo pravinosti i potenja, naelo jednakosti
davanja, autonomije strana, primjene dobrih poslovnih obiaja, ravnopravnost strana

2. -POTREPTINE ZA SKLAPANJE VALJANOG UGOVORA

-ugovor-dvostran pravni posao koji nastaje suglsnim oitovanjem volje najmanje dviju strana
-za sklapanje valjanog ugovora potrebni su ovi imbenici: strane, volja, dopustiv i mogu predmet
ugovorne obveze (inidbe), osnova i oblik (forma)
1)-ugovorne strane-mogu biti fizike i pravne osobe
-fizika (naravna) osoba-svaki ivi ovjek
-pravna osoba-drutvena tvorevina kojoj je drutveni poredak priznao pravnu sposobnost
-pravna sposobnost-svojstvo biti nositeljem prava i obveza
1)fizika osoba-stjee raanjem, smru prestaje, a prava i obveze prelaze na nasljednike
2)pravna osoba-stjee upisom u sudski registar; propisima, statutom, drutvenim ugovorom
odreuje se opseg pravne sposobnosti; svojstvo pravne osobe gubi se njezinim brisanjem iz
sudskog registra; samostalan nositelj prava i obveze
-poslovna sposobnost-svojstvo vlastitim oitovanjem volje proizvoditi (stvarati) pravne uinke
1)fizike osobe-stjeu punu poslovnu sposobnost s punoljetnou, a ogranienu stjeu s 14 god.
(stariji maloljetnici) oni obavljaju pravne poslove koji postaju valjani tek kada ih odaberu
njihovi zakonski zastupnici
2)pravne osobe-stjeu upisom akta o osnivanju u sudski registar; imaju deliktnu sposobnost
-deliktna sposobnost-sposobnost odgovarati za tetu poinjenu drugoj osobi, pri emu se
pretpostavlja sposobnost rasuivanja
2.)-VOLJA
-oitovanje-samo vanjska manifestacija unutranjeg sadraja volje
-svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja-kad strana svjesno izjavi (oituje) neto to nee
-mentalna rezervacija-nesklad izmeu unutranje i vanjske izraene volje, tj. kad jedna strana
prilikom sklapanja ugovora izjavi kao svoju volju ono to ona zapravo nee, a druga strana za
to ne zna
-simulacija-obje strano prividno sklapaju pravni posao te obje oituju neto to nije u skladu s
njihovom pravom voljom
a)apsolutna-strane prividno sklapaju ugovor, a zapravo ga ne ele sklopiti=>fiktivni ugovornitetan ugovor jer postoji obostrano svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja
b)relativna-strane sklapaju jedan ugovor tako da prema vani prikriju drugi koji stvarno ele
sklopiti; rije je o dvama ugovorima,

prividan (nema nesklada izmeu volje i oitovanja i on je nitavan, nema uinka meu
ugovornim stranama) i disimulirani ugovor (prividan ugovor pokriva neki drugi ugovor, a taj
vrijedi ako je udovoljeno uvjetima za njegovu pravnu valjanost)
-nesvjesni nesklad izmeu volje i oitovanja
-prijetnja-mana volje pri kojoj je jedna ugovorna strana ili netko trei nedoputenom prijetnjom
izazvao u druge strane opravdan strah, tako da je ona zbog toga sklopila ugovor
-strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opanou ugroen ivot
-ako je ugovorna strana sklopila ugovor pod prijetnjom ugovor je pobojan
-naziva se i psihikom silom (vis compulsiva) za razliku od fizike sile (vis absoluta) kad je u
pitanju npr. nasilno voenje ruke pri potpisivanja ugovora
-zabluda (error)-pogrena predodba o nekoj injenici (error facti) ili o nekom objektivnom pravu
(error iuris) u motivu pri sklapanju ugovora (error in motivo)
-bitna-ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, na osobu s kojom sklapa ugovor, na okolnosti
koje se po obiajima u prometu ili po nakani strana smatraju odlunima, a strana koja je u
zabludi inae ne bi inae sklopila ugovor takva sadraja
-neskrivljena-strana koja je u zabludi pri sklapanju ugovora postupala je s pozornou koja se u
prometu zahtijeva
-pri ispunjavanju i osnivanju ugovornih odnosa, zahtijeva se: pozornost dobrog gospodarstvenika i
pozornost dobrog strunjaka
-ako se radi o bitnoj zabludi i ako je neskrivljena, strana koja je u zabludi moe pobijati ugovor
-nesporazum (dissensus)-nesvjesni nesklad u oitovanju volje obiju strana pri kojemu je svaka
strana u zabludi glede oitovanja volje druge strane
-smatra se da ugovor nije ni nastao
-prijevara (dolus malus)-svjesno izazivanje zablude s druge strane (ili odravanje u zabludi) s
nakanom da se time navede na sklapanje ugovora
-ugovor je poboja, prevarena strana moe zahtijevati ponitenje ugovora i kad zabluda nije bitna
i naknadu pretrpjele tete
3.-DOPUSTIV I MOGU PREDMET OBVEZE (INIDBA)-svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja
koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan ispuniti vjerovniku
-svjesna i usmjerena radnja na poveanje imovine drugoga, koja dovodi do obveznopravnog odnosa
-temelj obveznopravnog odnosa i mora znaiti manifestaciju ovjekove djelatnosti ili proputanja
-ima uvijek imovinsko obiljeje i mora biti mogua, doputena, odreena (u svim pojedinostima
naznaena), odn. odrediva (u poetku nije odreena, ali se moe odrediti po objektivnim
kriterijima, a da se ne mora sklapati novi ugovor)
-mora biti objektivno mogua (ono to netko moe ispuniti) i pravno doputena (u skladu s
Ustavom RH, prisilnim propisima i moralom drutva)
-davanje, injenje (troenje fizike i psihike snage), proputanje (neinjenje), trpljenje
(nespreavanje obavljanja tue radnje koju bi obveznik bio ovlaten sprijeiti da se ne nalazi u
obveznom odnosu)
-osnova
-pravna osnova-pravna injenica koja je bitna za nastanak, promjenu ili prestanak subjektivnih
prava i obveza (ugovor u obveznom pravu za nastanak obveznopravnog odnosa)
-kauza (causa)-pravno utvreni gospodarski cilj koji se postie ostvarenjem ugovornih obveza
-pri sklapanju obveznog ugovora treba razlikovati postojanje:
-pravne osnove kao bitne injenice uz koju pravni poredak vee postanak, promjenu i prestanak
pravnog odnosa (ugovor o kupnji)
-kauze ili objektivne svrhe ugovora (stjecanje prava vlasnitva)
-osnove ili subjektivne svrhe ugovora (kupnja zemljita radi obavljanja odreene djelstnosti)

4.-OBLIK (FORMA UGOVORA)

-formalni ugovor-ugovor koji ima unaprijed traeni oblik kao uvjet za nastanak valjanog ugovora
-zakonski oblik (forma ex lege)-zakonom se odreuje da ugovor mora imati odreeni oblik,
obino pisani
-ugovorni oblik (forma ex contractu)-kad se stranke mogu same sporazumjeti da posebni oblik
bude uvjet valajnosti njihova ugovora
-zakonski i ugovorni oblik esto se pojavljuju kao uvjet valjanosti ugovora (ad solemnitatem)
-neformalni ugovor-ugovor koji nije unaprijed odreen i nije uvjet za nastanak ugovora

3.-NEVALJANOST (NEVANOST) UGOVORA

1)-NITETAN UGOVOR (APSOLUTNO NITETAN)-ima takve mane u bitnim potreptinama da
se smatra kao da ne postoji
-ugovor nije nitetan ako je sklapanje odreenog ugovora zabranjeno samo jednoj stranci, a ona
usprkos zabrani sklopi ugovor; ona snosi sve tetne posljedice sklapanja takvog ugovora
-na nitetnosti sud pazi po slubenoj dunosti (ex offo) i na nju se moe pozivati svaka trea
zainteresirana osoba
-deklarativni znaaj-pravni posao nije nitetan zato to ga je sud takvim proglasio, nego zato to postoji
bitni nedostatak za sklapanje valjanog ugovora
-ugovor je nitetan od samog poetka (es tunc), od trenutka njegova sklapanja
2)-POBOJNI UGOVOR (RELATIVNO NITETAN, RULJIV)-valjan od trenutka sklapanja te
izaziva sve predviene pravne uinke, ali se zbog odreenih mana moe pobijati i proglasiti
nevaljanim
-tuba za pobijanje moe se podii u roku 1 g. do saznanja za razloge pobojnosti, od prestanka
prisile (subjektivni rok), ali najkasnije u roku 3 g. od sklapanja ugovora (objektivni rok)

4.-SKLAPANJE UGOVORA
-ugovor je sklopljen kad su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora
1)-PONUDA I PRIHVAT
-ponuda-prijedlog za sklapanje ugovora, uinjen po pravilu odreenoj osobi koji mora sadravati
sve bitne sastojke ugovora, tako da bi se njegovim prihvaanjem mogao sklopiti ugovor
-jednostran pravni akt koji obvezuje samo ponuditelja
-slanje kataloga, cjenika, tarifa i slinih obavijesti te oglasi ne znae ponudu, ve poziv da se
uini ponuda prema objavljenim uvjetima
-prihvat-oitovanje volje ponuene stranke o prihvaanju ponude, osobno ili preko zakonskog ili
ugovornog zastupnika
2.-TRENUTAK SKLAPANJA (PERFEKCIJA) UGOVORA-trenutak kad je nastao ugovor i meusobne
obveze ugovornih stranaka
-meu nazonim strankama ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kad ponueni prihvati ponudu
ponuditelja za sklapanje ugovora, a stranke su nazone kad izravno pregovaraju
-izmeu nenazonih stranaka ugovor se sklapa putem pisma, a ugovor je sklopljen u trenutku kad
ponuditelj primi izjavu ponuenog o prihvaanju ponude
-smatra se da je ponuda prihvaena makar nema izriite izjave o prihvatu-i onda kad ponueni
alje stvar ili plati cijenu te kad uini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse
utvrene izmeu stranaka ili obiaja moe smatrati kao izjava o prihvatu
3.-MJESTO SKLAPANJA UGOVORA
-meu nenazonim stranama ugovor je sklopljen u mjestu gdje su se strane nalazile u asu
perfekcije ugovora
-meu nenazonim stranama smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao
svoje sjedite, odn. prebivalite u trenutku kad je dao ponudu
-ako je ugovor sklopljen putem telefona i sl., smatrat e se da je ugovor sklopljen u mjestu gdje je
ponuditelj imao svoje sjedite u trenutku kad je dao ponudu

4.-OBLIK (FORMA) IZJAVE VOLJE

-ponuda i prihvat su oitovanja volje prema van usmjereno na sklapanje ugovora
-oitovanje volje moe biti izraeno rijeima, uobiajenim znacima ili drugim ponaanjem iz kojeg
se sa sigurnou moe zakljuiti o njezinu postojanju
a)rjeima se volja moe oitovati usmeno i pisano i to je redoviti nain izjave volje
b)znacima se moe oitovati volja (npr. kimanjem glave, rukovanjem, sl.), ali moraju biti
razumljivi i poznati u krugu osoba u kojem se daje oitovanje volje
c)oitovanje volje konkludentnim radnjama (inima) (ubraja se i utnja) sastoji se u tome da se
iz odreenog ponaanja oitovatelja moe sigurno zakljuiti da je on neizravnim putem htio
oitovati svoju volju
-glede perfekcije ugovora, u sluajevima kad su stranke u stalnoj poslovnoj vezi, a ponuda odnosno
nalog nisu odbijeni, a nema ni izriitog prihvata, ugovor je sklopljen u trenutku kad ponuda
odnosno nalog stignu ponuenom
-zakanjeli prihvat ponude
-ponuda vrijedi samo do odreenog roka, bilo da ga je odredio sam ponuditelj ili zakon
-ako je prihvat ponude obavljen sa zakanjenjem za koje je ponuditelj odgovoran, ponuditelj
prestaje biti vezan svojom ponudom, a zakanjeli prihvat smatra se novom ponudom od strane
ponuenog
-ako prihvat zakasni, ali za zakanjenje nije odgovoran ponueni, postavlja se pitanje obvezuje li
ponuda ponuditelja i dalje
-pri primitku ponude koja je zakasnila iz razloga za koje ponueni nije odgovoran, sklapanje
ugovora ovisi o volji ponuditelja, koji je mogao znati da je izjava o prihvatu pravodobno poslana
-uvjet i rok
-uvjet (conditio, Bedingung)-takva odredba (pravni posao) unesena u ugovor kojom suugovaratelji
ine uinak ugovora ovisnim o nekoj buduoj i objektivno neizvjesnoj injenici
-neki se uvjet ne moe odrediti propisom koji se u znanosti naziva pravnim uvjetom (conditio iuris)
-kad se za valjanost ugovora zahtijeva dozvola ili odobrenje nekog treeg, a ta suglasnost jo nije
dana, ugovor visi (conditio pendet), rije je o zakonskim pretpostavkama za valjanost ugovora
-odgodivni (suspenzivni)-uvjet kojim se uinak pravnog posla odgaa do vremena dok se uvjet ne
ispuni ili ne izjalovi; ugovor djeluje od trenutka njegovog sklapanja (es tunc), a odgodni uvjet
djeluje retroaktivno (unazad)
-raskidni (rezolutivni)-uvjet koji raskida pravne uinke ugovora u trenutku sklapanja kad nastupi
budua i objektivno neizvjesna injenica postavljena kao uvjet; raskidni uvjet djeluje od trenutka
kad se dogodi (es nunc)
-rok (dies, Zeitbestimmung)-odredba ugovora kojom se uinak pravnog posla vremenski ograniuje,
to znai da pravni uinak nastaje protekom odreenog vremena ili traje do odreenog vremena
-budua izvjesnica posla koja e se u budunosti sigurno dogoditi
-poetni rokovi-rokovi o ijem nastupanju ovisi poetak uinka pravnog posla
-zavrni rokovi-rokovi za ije se nastupanje vee prestanak uinka pravnog posla
-prisilni (kogentni) rokovi-rokovi odreeni prisilnom normom zakona i ne mogu se mijenjati voljom
suugovaratelja
-dispozitivni rokovi-rokovi propisani zakonom, ali se primjenjuju tek ako suugovaratelji nisu
drukije odredili za konkretni sluaj
-stranaki rokovi-oni koji nisu predvieni zakonom, pa nisu ni prisilni ni dispozitivni, ve ih
suugovaratelji odreuju prema vlastitoj volji
-jednostavni rokovi-oni za koje nema neizvjesnosti i za koje je sigurno da e se dogoditi
-sloeni rokovi-oni koji jesu odreeni, ali u sebi imaju imbenike neizvjesnosti

10

5.-VRSTE UGOVORA
-svi ugovori su dvostrano pravni poslovi jer nastaju itovanjem volje obiju stranaka
-jednostrano obvezni-takvi dvostrani pravni poslovi pri kojima je jedna stranka samo dunik, a
druga samo vjerovnik
-dvostrano obvezni (sinalagmatini)-oni pri kojima je svaka stranka istodobno i vjerovnik i
dunik
-naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni)-naplatni i besplatni ugovori razlikuju se po tome
trai li se za inidbu protuinidba ili ne, tj. daje li stranka za inidbu koju prima neki ekvivalent
(naknadu) ili ne
-konsenzualni-nastaju u trenutku kad su se stranke sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora
-realni-ugovori pri kojima je osim suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora potreba i predaja stvari
-glavni i sporedni-ugovorom se utvruje jedna glavna obveza na koju se dovezuje mnotvo
sporednih (akcesornih), a znaajka sporednih ugovora je u tome da slijede sudbinu glavnog
ugovora pa tako isplatom duga glavnog dunika prestaje i jamstvo
-imenovani (nominatni)-oni koji se u prometu esto pojavljuju pa su se tipizirali i dobili posebni
naziv, svoje ime ; utvreni su zakonom
-neimenovani (inominantni)-rjee se sklapaju, nisu se tipizirali, a esto nemaju posebnog
naziva, nisu posebno normirani
-trenutani-ugovor u kojemu se duna inidba ispunjava odjednom, u jednom aktu
-trajni (durativni)-onaj prema kojemu se ugovor ispunjava u nizu inidaba to dolaze jedna za
drugom (sukcesivno)
-kauzalni-ugovor u kojem je pravni temelj obvezivanja (causa obligandi) istaknut kao njegov bitni
sastojak, a to znai da je kauza vidljiva i da je naznaena kao bitni sastojak ugovora
-apstraktni-onaj u kojega pravni temelj nije vidljiv iz samog posla
-predugovor i glavni ugovor-takav ugovor kojim se preuzima obveza na kasnije sklapanje
glavnog ugovora; sklapanje glavnog ugovora moe zahtijevati svaka stranka u roku 6 mjeseci od
isteka predvienog roka
-formalni i neformalni-takav ugovor za valjanost kojeg je utvren oblik (zakonski ili ugovorni)

6.-sredstva za pojaanje ugovora

1.)-JAMSTVO
-ugovor kojim se jamac obvezuje prema tuem vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu
glavnog dunika ako je ovaj ne bi ispunio
-pisani oblik-ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamenju dao pismeno
-akcesornost-jamstvo se moe dati samo za pravovaljanu obvezu bez obzira na sadraj
-supsidijarno jamstvo-od jamca se moe zahtijevati ispunjenje obveze tek poto je glavni dunik
ne ispuni u roku odreenom u pismenom pozivu
-solidarno jamstvo-iznimno ako se jamac obvezao kao jamac i platac, onda odgovara vjerovniku
kao glavni dunik za cijelu obvezu i vjerovnik moe zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog
dunika, bilo od jamca placa, bilo od obojice istodobno
-subrogacija-na jamca koji namirio vjerovnikovo potraivanje po zakonu prelazi potraivanje sa
svim sporednim pravima i garancijama njegova ispunjenja
-podjamstvo-jamstvo se moe dati i za obvezu nekog drugog jamca
-regres-jamac koji je isplatio vjerovnika moe zahtijevati od glavnog dunika da mu nadoknadi sve
to je isplatio za njegov raun, kao i kamate od dana isplate
2.-UGOVORNA KAZNA (PENAL)
-ugovorom odreena novana svota ili neka druga materijalna korist koju dunik plaa, odn.
pribavlja vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu iz gl. ugovora ili zakasni s njezinim ispunjenjem
-oblik: ugovorna kazna mora biti ugovorena u onom obliku koji je propisan za ugovor iz kojeg
nastaje glavna obveza
-akcesornost-sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu glavne obveze na ije se
osiguranje ona odnosi
-perfekcija-odredba o ugovornoj kazni je pravovaljana od trenutka kad su se stranke o njoj
sporazumjele

11

-visina-stranke su slobodne glede odreivanja visine ugovorne kazne, a isto tako i glede naina
njezina obrauna
-nenovane inidbe-ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novlane obveze, dakle glavna
obveza ne smije se sastojati u plaanju novcem
-vjerovnikova prava-u sluaju neispunjenja glavne obveze vjerovnik moe traiti ili ispunjenje
obveze ili ugovornu kaznu
-ugovorna kazna i naknada tete: pretrpi li jedna ugovorna stranka tetu zbog toga to druga
stranka nije ispunila ugovor uope ili je u zakanjenju s njegovim ispunjenjem, mora oteena
stranka traiti od tetnika da joj nadoknadi tetu po opim naelima naknade tete, a tu se
primjenjuju pravila o krivnji, njezino stupnjevanje...
3,-zatezne kamate
-novana svota koju (osim glavnice) dunik duguje vjerovniku ako zakasni s ispunjenjem novane
obveze
-u sluaju kada su ugovorene kamate vie od stope zatezne kamate, ona tee i poslije dunikova
zakanjenja
-vjerovnik ima pravo na zatezne kamate bez obzira na to je li pretrpio tetu zbog dunikova
zakanjenja, a ako je teta vea, on ima pravo zahtijevati razliku od pune naknade tete
4.-kapara
-novana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna strana daje
drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ugovor ispuniti
-svaki konsenzualni ugovor sklopljen uz kaparu pretvara se zapravo u realni ugovor
-pri ispunjenju ugovora kapara koja je primljena mora se vratiti ili uraunati u ispunjenje obveze
-ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana moe po svom
izboru traiti ispunjenj ugovora i eventualnu naknadu tete, a kaparu uraunati u naknadu ili je
vratiti; ili se zadovoljiti primljenom naknadom
-ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, suugovaratelj moe po
svom izboru traiti ispunjenje ugovora, naknadu tete i vraanje kapare, ili traiti vraanje
dvostruke kapare
5-odustatnina
-ugovorne strane mogu se sporazumjeti da jedna ili obje imaju pravo odustati od ugovora
davanjem odustatnine drugoj strani
-sastoji se od novca ili nekih drugih zamjenjivih stvari
-istodobnost izjave o odustajanju i davanju odustatnine
-razlikuje se od kapare po tome to kapara ne ovauje suugovaratelje na odustajanje od ugovora
6-zalono pravo
-zalog je zalonim pravom optereena pojedinano odreena pokretna ili nepokretna stvar koja se
moe unoviti, kao i idealni dio takve stvari
-ugovorom o davanju u zalog, odn. ugovorom o hipoteci, dunik ili netko trei (zalogodavatelj)
obvezuje se da e radi osnivanja zalonog prava koje e osiguravati odreenu vjerovnikovu
trabinu predati vjerovniku odreenu pokretnu stvar u zalog, ili e mu dopustiti da svoje zalono
pravo upie u javnu knjigu kao teret odreene stvari, ili e mu prenijeti neko pravo radi
osiguranja
-da bi ugovor o davanju u zalog nekretnine (ugovor o hipoteci) mogao biti valjan, mora biti u
pisanom obliku
-dobrovoljno ugovorno zalono pravo na nekretnini (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu
izjednaenom s nekretninom vjerovnik stjee uknjibom toga prava u zemljinu knjigu kao
tereta na njime optereenoj nekretnini, ako zakonom nije to drugo odreeno
-trabina je dovoljno odreena ako su odreeni vjerovnik i dunik, pravni temelj i visina ili barem
najvia svota do koje se osigurava zalogom
-dok traje zalono pravo, namirenje trabine osigurava zalog kao cjelina, ukljuivi sve njezine
pripadnosti

12

7.-promjene u obvezno pravnim odnosima

-obveznopravni odnos je odreen (individualiziran) kad su odreeni njegovi subjekti i kad je
odreen ili barem odrediv njegov sadraj
1.-promjena subjekata
-kako se promjenom subjekata ne mijenja identitet obveznopravnog odnosa, istu inidbu moe od
dunika traiti novi vjerovnik, odnosno istu inidu duan je izvriti novi dunik, ve prema tome
je li se promjena u subjektima dogodila na vjerovnikoj odn. dunikoj strani
-promjena vjerovnika ustupanjem potraivanja
-ustupanje potraivanja (cesija)-prijenos otuivog potraivanja od dosadanjeg vjerovnika
(cedenta) na novog vjerovnika (cesionara), a dunik (cesus) i potraivanje ostaju isti
-mogue pravne osnove-ugovor, zakon i sudska odluka (ili odluka nekog drugog organa)
-najea je ugovorna ili dragovoljna cesija pri kojoj se i najjasnije oituju njezina obiljeja, a
ona je ureena Zakonom o obveznim odnosima i predmet je naih izlaganja
-cedent je detentor koji i dalje dri stvar za drugoga, samo sada ne za zalogodavatelja, nego za
cesionara
-odnosi izmeu subjekata cesije
-cesionar ima prema duniku ista prava, po obujmu i po sadraju, koja je imao cedent do
ustupanja, a osim glavnog potraivanja na njega prelaze i sva sporedna prava
-kako se cesijom ne smije pogorati poloaj dunika, dunik moe istaknuti cesionaru, osim
prigovora koje ima prema njemu kao takvom, i sve one prigovore koje je mogao istaknuti
cedentu do trenutka kada je saznao za ustupanje, kao to su prigovor zastare potraivanja,
prigovor zbog mana volje, osim onih strogo osobne prirode
-odnos cedenta i cesionara
-vano je za odnos cedenta i cesionara je li cesija naplatna ili nenaplatna (besplatna), o emu
ovisi hoe li cedent odgovarati za veritet (postojanje-istinitost) potraivanja, tj. da ustupljeno
potraivanje stvarno postoji, odnosno odgovara li cedent i za bonitet (naplativost)
potraivanja, tj. hoe li cesionar moi naplatiti svoje potraivanje o dospjelosti
-posebni sluajevi ustupanja potraivanja
-ustupanje umjesto ispunjenja-postoji kad dunik mjesto ispunjenja svoje obveze ustupi
vjerovniku svoje potraivanje (ili jedan njegov dio) koje ima prema svom duniku
-ustupanje zbog naplaivanja-postoji kad dunik ustupa svojem vjerovniku svoje potraivanje
prema svojem duniku samo zbog naplaivanja i njegova se obveza gasi (odn. smanjuje) tek
kad vjerovnik naplati ustupljeno potraivanje od dunikova dunika, a ne odmah u vrijeme
sklapanja ugovora
-ustupanje zbog osiguranja-postoji kad je ustupanje uinjeno zbog osiguranja nekog
cesionareva potraivanja prema cedentu
-ustupanje zbog naplaivanja i ustupanje zbog osiguranja nazivaju se fiducijarnim cesijama
(stari vjerovnik ispada iz obveznog odnosa), jer u oba sluaja cesionar nije ovlaten
ustupljeno potraivanje dalje otuivati kao to moe pri redovitoj cesiji ili ustupanju umjesto
ispunjenja, nego je duan nakon postignute svrhe cediranja (naplata ili osiguranje) prenijeti
natrag na cedenta to isto potraivanje
-promjene na strani dunika
-pristupanje duga-takav ugovor kojim se netko trei (intercedent) obvezuje vjerovniku da e
ispuniti sunikovu obvezu
-preuzimanje ispunjenja-takav ugovor kojim se netko trei obvezuje duniku da e ispuniti
njegovu obvezu prema vjerovniku
-preuzimanje duga-takav ugovor kojim se preuzimatelj duga obvezuje duniku da preuzima
obvezu ispunjenja duga prema vjerovniku; trostrani pravni posao kojim se mijenja dunik

13

-ustupanje ugovora
-takav pravni posao kojim jedna stranka (ustupitelj ustupa treoj osobi) primatelju sva svoja
prava i obveze iz ve postojeeg dvostrano obveznoga pravnog odnosa, s time da druga
stranka iz tog odnosa pristane na takvo ustupanje

8.-prestanak obveznopravnog odnosa

-prestanak-unaprijed predviena i voljom stranaka nakanjena posljedica zasnivanja
obveznopravnog odnosa
-prestanak obveznopravnog odnosa moe nastati voljom ugovornih stranaka (ispunjenje, prijeboj,
oprost duga, sjedinjenje), ali i zbog injenica koje ne ovise o volji stranaka (nemogunost
ispunjenja, protek vremena, smrt)
1.-ispunjenje-prestanak obveznopravnog odnosa valjanim ispunjenjem dune inidbe od strane
dunika; redoviti, najei i za strane u obveznom pravu najpogodniji nain prestanka obveza, za
razliku od ostalih opih naina prestanka koji su redoviti i izvanredni (prijeboj, otpust duga,
obnova,..)
-subjekti ispunjenja
-ispunjenje se po pravilu izvrava vjerovniku, ali i onoj osobi koju je odredio zakon, sudska
odluka ili koja je utvrena ugovorom izmeu vjerovnika i dunika, odn. koju je odredio sam
vjerovnik
-ispunjenje personalnom subrogacijom
-personalna subrogacija postoji kad netko trei ispuni vjerovniku dunikov dug i kad pri tome
vjerovnikovo potraivanje prelazi na ispunitelja (solvensa)
-ugovorna personalna subrogacija-nastaje onda kad ispunitelj, a to moe biti bilo koji trei, u
sluaju ispunjenja tue obveze, ugovori s vjerovnikom prije ispunjenja ili pri ispunjenju da e
ispunjeno potraivanje prijei na ispunitelja sa svim ili samo s nekim sporednim pravima; trai
se samo pristanak vjerovnika
-zakonska personalna subrogacija-nastaje onda kad obvezu dunika ispuni trea osoba koja
ima odreen pravni interes u tome da se ispuni dunikova obveza (npr. dunikov jamac i sl.);
trai se pristanak vjerovnika i vjerovnik je duan primiti ispunjenje treeg (solvensa) i na
njega prenijeti potraivanje
-predmet ispunjenja
-dunik ne moe umjesto dune inidbe ispuniti neto drugo, niti to moe vjerovnik zahtijevati
-vrijeme, mjesto i nain ispunjenja
-dunik mora obvezu ispuniti u roku ako je on odreen, a ako nije odreen, a svrha posla,
priroda obveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju stanovit rok za ispunjenje, vjerovnik moe
traiti odmah ispunjenje obveze, dunik moe zahtijevati da vjerovnik odmah primi ispunjenje
-mjesto ispunjenja se odreuje ugovorom ili zakonom, a ako nije odreeno, a ne moe se
odrediti ni prema svrsi posla, prirodi obveze ili ostalim aktivnostima, nenovana obveza
ispunjava se u mjestu u kojem je dunik imao svoje sjedite (pravna osoba),odn. prebivalite,
a u nedostatku prebivalita-boravite (fizika osoba); dok se novane obveze ispunjavaju u
mjestu u kojem vjerovnik ima sjedite; pri virmanskom plaanju novane obveze ispunjavaju
se u mjestu sjedita banke (organizacije) gdje se vode vjerovnikova novana sredstva
2.-prestanak obveza zbog neispunjenja
-ugovori se moraju ispunjavati (pacta sunt servanda), ne moe se u svakom sluaju samovoljno
zahtijevati raskid ugovornog odnosa

-raskid ugovora zbog neispunjenja

-tim insitutom odreuju se prava jedne strane ako druga strana ne ispuni svoje ugovorne obveze
a da pritom nije rije o nemogunosti ispunjenja
-jednostrana izjava vjerovnika duniku da zbog dunikova neispunjenja ugovora smatra kako je
meu njima valjano sklopljen dvostrano obvezni ugovor prestao vrijediti

14

-pri dvostrano obveznim ugovorima, ako jedna strana ne ispuni svoju obvezu (a neto drugo nije
propisano ili ugovoreno), druga strana moe zahtijevati ispunjenje ili raskinuti ugovor obinom
jednostranom izjavom, a u svakom sluaju ima pravo na naknadu tete
-o raskidanju ugovora vjerovnik je duan obavijestiti dunika bez odgaanja, u naem pravu je
valjana i izvansudka izjava o raskidu ugovora zbog neispunjenja upuena izravno duniku
-ugovor s fiksnim rokom raskida se automatski, po samom zakonu, samo kad su suugovaratelji
izriito predvidjeli raskid ugovora zbog neodranja roka ili je ispunjenje ugovora u odreenom
roku bitan sastojak ugovora po prirodi posla
-ugovor se moe raskinuti i bez ostavljanja naknadnog roka za ispunjenje, kao i prije isteka roka
za ispunjenje obveze, ako je oito da dunik nee ispuniti svoju obvezu

-nemogunost ispunjenja
-potpuna nemogunost ispunjenja ugovorne obveze jedne strane, zbog ega prestaje i sam
obveznopravi odnos
-dunik kojemu je ispunjenje obveze postalo nemogue oslobaa se ispunjenja, a gasi se i
obveza vjerovnika (impossibilium nulla obligatio)
-ako jedna strana moe samo djelomino ispuniti svoju obvezu zbog dogaaja za koje nije
odgovorna nijedna strana (djelomina nemogunost ispunjenja), drugoj strana moe raskinuti
ugovor ako djelomino ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama ili ugovor ostaviti na snazi
s time da ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze
-ako su neispunjenje obveze jedne ugovorne strane uzrokovali dogaaji za koje je druga strana
odgovorna (kriva), obveza prve ugovorne strane se gasi; prema drugoj strani u tom sluaju
ona zadrava svoje potraivanje koje se smanjuje za veliinu koristi koju je ona mogla imati
zbog osloboenja od vlastite obveze, a duna je drugoj strani ustupiti i sva prava koja bi imala
prema treima u svezi s predmetom svoje obveze ije je ispunjenje postalo nemogue

-raskid ili izmjena ugovora zbog promijenjenih okolnosti (klauzula rebus sic stantibus)
-na ZOO prihvaa naelo klauzule i strana kojoj je oteano ispunjenje obveze moe se na njega
pozvati ako ugovor i ne sadri klauzulu
-pretpostavke za raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti u dvostranoobveznom ugovoru po
naem ZOO-u su:
a)da su okolnosti nastale nakon sklapanja ugovora
b)da su okolnosti takve da ili oteavaju ispunjenje obveze jedne strane ili se zbog njih ne
moe ostvariti svrha ugovora
c)da ugovor oito vie ne odgovara oekivanjima ugovornih strana (subjektivni kriterij) i da bi
ga po opem miljenju bilo nepravino odrati na snazi s dosadanjim sadrajem
(objektivni kriterij)
d)da je ovlatena strana za postavljanje zahtjeva za raskid ona koja je ugroena izmijenjenim
okolnostima, tj. ona kojoj je oteano ispunjenje, odn. ona koja zbog promijenjenih
okolnosti ne moe ostvariti svrhu ugovora
e)da se ovlatena strana ne moe pozivati na promijenjene okolnosti ako su one nastupile
nakon isteka roka za ispunjenje njezine ovbeze
f)da se na raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti ne moe pozivati ona strana koja je
bila duna u trenutku sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjei ili
savladati
-odluka suda glede izmjene odgovarajuih uvjeta ugovora ima vanost obnove (novacije) jer se
njome mijenja sadraj ugovora, umjesto ranije, nastaje nova ugovorna obveza

-prigovor neispunjenja ugovora (exceptio non adimpleti contractus)

-ako jedna strana zahtijeva od druge ispunjenje, druga strana, kad nije obvezna na dunost
ranijeg ispunjenja, moe staviti prigovor neispunjenja ugovora, kojim uskrauje ispunjenje
svoje obveze, ako druga strana jo nije ispunila svoju obvezu niti ju je ponudila

-prigovor neizvjesnog ispunjenja (exceptio non rite adimpleti contractus)

-strana koja se obvezala da prva ispuni ugovor moe zahtijevati da joj se osiguranje dade u
primjerenom roku, a ako osiguranje nije dano, nakon proteka roka moe raskinuti ugovor

15

3.-zakanjenje
-svako zakanjenje ili otezanje s ispunjenjem preuzete obveze; nastupa kad se obveza ne ispuni u
ugovorenome, propisanom ili u poslovnoj praksi uobiajenom roku
-osoba u zakanjenju je i nadalje duna ispuniti svoju zakanjelu obvezu, samo zbog kanjenja na
njezinoj strani pojavljuju se odreene nove pravne posljedice
-zakanjenje dunika
-kad ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjenje (ugovorom, propisom), a ako rok nije
odreen, dunik dolazi u zakanjenje kad ga vjerovnik pozove na ispunjenje obveze
-naknadu tete moe vjerovnik traiti samo ako su razlozi zakanjenja koji su se stekli kod
dunika subjektivni
-zakanjenje vjerovnika
-ako bez utemeljenog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei ili ako je
spreman primiti ispunjenje dunikove istodobne obveze, a ne nudi ispunjenje svoje dospjele
obveze
-prestaje zakanjenje dunika, a na vjerovnika prelazi i rizik sluajne propasti i oteenja stvari
-vjerovnik je duan nadoknaditi duniku svu tetu nastalu zbog zakanjenja za koje odgovara,
kao i trokove oko daljnjeg uvanja stavari
-polaganje i prodaja dugovane stvari
-o obavljenom polaganju stvari kod suda, dunik je duan obavijestiti vjerovnika
-polaganje se obavlja kod stvarno mjerodavnog suda u mjestu ispunjenja, a ako to priroda posla
i ekonominost zahtijevaju, u mjestu gdje se stvar nalazi
-uinci polaganja dugovane stvari su sljedei: u trenutku kad je obavio polaganje, dunik se
oslobaa obveze; ako je dunik bio u zakanjenju, njegovo zakanjenje prestaje; od dana
polaganja prestaju tei kamate; od trenutka kad je stvar poloena, rizik sluajne propasti ili
oteenja stvari prelazi na vjerovnika; trokove polaganja snosi vjerovnik u onoj mjeri u kojoj
oni prelaze trokove ispunjenja koje je duan snositi dunik
-kad je stvar neprikladna za uvanje ili su trokovi uvanja i odravanja stvari nerazmjerni s
njezinom vrijednou, dunik moe prodati stvar na javnoj drabi u mjestu ispunjenja
-ako se radi o stvari koja moe brzo propasti ili se pokvariti, dunik nije samo ovlaten na
prodaju, nego ju je duan prodati i to bez odlaganja i na najpogodniji nain, a iznos poloiti
kod suda, a o svim radnjama obavjetavati vjerovnika koliko god je to mogue
-ostali naini prestanka obveza
-prijeboj (kompenzacija)-takav nain prestanka obveznopravnog odnosa gdje se potraivanje
vjerovnika i protupotraivanje dunika ukidaju meusobnim obraunavanjem
-postoji onda kada izmeu istog vjerovnika i dunika istovremeno postoje potraivanja iz dvaju
ili vie meusobnih obveznih odnosa
-moe biti potpun kad su potraivanja i dugovanja u istom iznosu, ili djelomian, nakon prijeboja
stranci s veim potraivanjem plaa se razlika
-za valjanost prijeboja potrene su sljedee pretpostavke:
a)istovrsnost-oba potraivanja glase na novac ili duge zamjenjive stvari iste vrste i kakvoe
b)dospjelost-oba potraivanja moraju biti dospjela jer moraju nastupiti nakon ispunjenja
postojeih obveza iz potraivanja koja se prebijaju
c)utuivost-meusobna potraivanja moraju biti takva da se mogu ostvariti i sudskim putem
d)uzajamnost-stranke koje obavljaju prijeboj moraju uzajamno i izravno biti vjeronik i dunik,
pa ne moe dunik obaviti prijeboj onoga to duguje vjerovniku s onim to vjerovnik
duguje dunikovu jamcu
-prijeboj djeluje retoaktivno (ex tunc) od trenutka kad su potraivanja postala kompenzabilna
-obnova (novacija)-sporazum postignut izmeu vjerovnika i dunika kojim postojea obveza
prestaje i zamjenjuje se novom, tako da nova obveza ima razliit predmet ili razliitu pravnu
osnovu
-za obnovu su potrebne sljedee pretpostavke:

16

a)postojanje pravovaljane stare glavne obveze-bez toga ne moe doi do zamjenjivanja s novom
obvezom
b)volja stranaka (animus novandi)-stranke moraju izraziti nakanu da stvaranjem nove obveze
prestaje stara, inae prijanja obveza ne prestaje, ve postoji uz novu, no ispunjenjem bilo
koje od njih gase se obje obveze (alternativne obveze)
c)nagodba-takav ugovor kojim stranke prekidaju meusobni spor ili neizvjesnost o nekome
pravnom odnosu i utvruju svoja meusobna prava i obveze
-otpust duga-takav prestanak obveze pri kojem vjerovnik izjavi duniku da nee traiti njezino
ispunjenje, a dunik se s tim suglasi
-ugovor-za njegovu valjanost je potrebna suglasnost volje obiju stranaka, a ne jednostrana
izjava volje vjerovnika
-protek vremena i otkaz
-protek vremena-istjek odreenog vremena ije je trajanje ogranieno zakonom
-obveznopravni odnos neodreenog trajanja moe svaka stranka otkazati jednostranom izjavom
volje bez navoenja razloga
-za pravovaljanost otkaza trebaju biti ispunjene sljedee pretpostavke:
a)otkaz mora biti dostavljen drugoj strani
b)otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme
c)obveza prestaje istekom otkaznog roka odreenog ugovorom, a ako rok nije ugovoren,
istekom vremena odreenog zakonom, poslovnim oiajem, ili istekom primjerenog roka

9.-izvanugovorne obveze
-za njihov nastanak nije potrebno sukladno oitovanje volje vie osoba za sklapanje obveznog
ugovora, ali je drutvo u tolikoj mjeri zainteresirano za zatitu odreenih imovinskopravnih
odnosa da je osobu koja ih je na neki nain poremetila stavila u obveznopravni odnos prema
nekoj drugoj osobi
1.-odgovornost za tetu
-obveznopravni odnos u kojem je jedna strana duna drugoj strani popraviti tetu, a druga je od
prve ovlatena zahtijevati popravljanje tete
-pretpostavke odgovornosti za tetu
-nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za tetu (tetnik) poinila protupravnu tetnu
radnju zbog koje je nastala teta osobi koja trai popravak tete (oteeni) i ako postoji uzrona
veza izmeu tetne ranje i tete kao posljedice
-da bi fizika osoba bila odgovorna za tetu, mora biti ubrojiva (sposobna za rasuivanje) i poslovno
sposobna
-za tetu koju prouzrokuje osoba nesposobna za rasuivanje, odgovara onaj koji je na temelju
zakona, odluke mjerodavnog organa ili ugovora duan obavljati nad njom nadzor
- tetnik u odreenim sluajevima odgovara za tetu iako nije punoljetan, jer se openito smatra da
svijest o tome da se ne smije initi teta dozrijeva ranije od punoljetnosti, pa tu prevladava
kriterij sposobnosti za rasuivanje
-maloljetnik do 7. god. ne odgovara za tetu; maloljetnik od 7.-14. god. ne odgovara za tetu osim
ako se dokae da je pri uzrokovanju tete bio sposoban za rasuivanje; maloljetnik s 14
navrenih godina ivota odgovoran je prema opim pravilima odgovornosti za tetu
-tetna radnja-svaki in ili propust tetnika koji prouzrokuje tetu oteenom
-graanski delikt-uzrokovanje tete drugome takvom tetnom radnjom koja nije povreda neke
ranije ugovorne obveze
-povreda ugovornog odnosa-takva je tetna radnja kojom se ini povreda postojee ugovorne
obveze te se obveznopravni odnos preinauje
-zabranjeno je ostvarivanje prava iz obveznih odnosa protivno cilju zbog kojeg je ono zakonom
ustanovljeno ili priznato
-ako vjerovik ini zlouporabu subjektivnog prava (ikanu), time se stvara odgovornost za tetu

17

-teta-tetnom radnjom (takva da se njome povrijedi neko pravo ili interes) uzrokovana povreda
subjektivnog prava ili interesa
-materijalna teta-odraava se na imovini oteenoga, a pojavljuje se u dva oblika:
a)obina teta (stvarna teta-damnum emergens)-sastoji se u umanjenju postojee imovine
oteenog
b)izmakla korist (izmakli dobitak-lucrum cessans)-sastoji se u spreavanju poveanja imovine
oteenog; ona korist za koju je izvjesno da bi je vjerovnik ostvario prema redovitom tijeku
stvari da je dunik svoju obvezu ispunio kako treba
-nematerijalna teta-odraava se u povredi subjektivnih neimovinskih prava i interesa
(nanoenje tjelesnog ili psiholokog bola, ...)
-uzrona veza
-izmeu tetne radnje ili opasne stvari ili opasne djelatnosti kao uzroka i tete kao posljedice
mora postojati uzrona veza (kauzalni neksus)
-uzrok mora biti dogaaj koji znai conditio sine qua non, tj. uzrok mora biti takav da bez njega
ne bi bilo tetne posljedice
-postojanje uzrone veze oteeni mora uvijek dokazati jer je uzronost takva pretpostavka
odgovornosti za tetu koja se nikad ne predmnijeva
-protupravnost-povreda neke pravne norme, a moe se odnositi bilo na tetnu radnju, bilo na tetu, ili
na oboje
-kad se za postojanje protupravnosti trae samo objektivni elementi, dostatno je da je tetnik
tetnom radnjom ili tetom povrijedio normu pravnog poretka bez obzira na odnos poinitelja
prema radnji i nanesenoj teti
-kriteriji za utvrivanje odgovornosti za tetu
-kad se za odreene sluajeve trae sve pretpostavke odgovornosti (tetna radnja, teta, uzrona
veza, protupravnost) s objektivnim (povreda norme) i subjektivnim (krivnja) imbenicima,
odgovara se po subjektivnom kriteriju, po kriteriju krivnje (culpae)
-nakana (dolus)-postoji kad je tetnik svojim postupkom htio nanijeti tetu drugom ili je znao da e
iz njegove radnje nastati drugome teta ili da moe nastati
-nepozornost (culpa)-takvo je postupanje u prometu kad netko ne postupa s potrebnom
pozornou
a)krajnja (gruba) nepozornost (culpa lata)-postoji kad je teta nastala zbog toga to se tetnik
nije ponaao onako kako bi se ponaao ovjek prosjenih sposobnosti (pozprnosti)
b)obina nepozornost (culpa levis)-postoji kad tenik u svom postupanju nije uporabio onu
pozornost koja se oekuje od osobito pozornog ovjeka, dobrog domaina, dobrog
gospodarstvenika
-odgovornost po kriteriju krivnje
-nema tetnikove odgovornosti tako dugo dok se ne ustanovi je li on kriv za nastalu tetu
-kriterij dokazane krivnje-oteeni koji postavlja zahtjev za naknadu tete treba dokazati tetnu
radnju tenika, tetu, uzronu vezu i subjektivni element protupravnosti (krivnju tetnika)
-kriterij pretpostavljene (presumirane) krivnje-tetnik odgovara za tetu ako je kriv, a njegova
se krivnja pretpostavlja
-odgovornost po kriteriju uzronosti (bez obzira na krivnju)
-ne trai se uope krivnja tetnika, nego postojanje uzrone veze izmeu tetne ranje i tete
-pri apsolutnoj uzronosti ne bi postojala nikakva mogunost osloboenja od odgovornosti
-pri relativnoj uzronosti tetnik se moe osloboditi od odgovornosti za naknadu tete ili druge
inidbe ako dokae da je teta uzrokovana viom silom, krivnjom samog oteenog ili nekoga
treeg

18

-sluaj
-tetan dogaaj ili ljudska radnja koji se ne moe pripisati krivnji odreene osobe
-nepredvidljiv dogaaj, ali on se dogaa i njegovo je nastupanje relativno uklonjivo
-tetnik koji odgovara po kriteriju uzronosti odgovara i za sluaj, dok za sluaj ne odgovara onaj
na koga se primjenjuje kriterij krivnje
-tetnik koji inae ne odgovara za sluaj jer je podvrgnut kriteriju krivnje moe ipak odgovarati i za
tetu nastalu sluajem kad same stranke tak ugovore ili kad je to zakonom izriito predvieno
-via sila (vis maior)
-dogaaj zbog kojeg je nastupila teta, a potjee od uzroka koji se nalazi izvan stvari i ljudske
volje, a kojega se djelovanje nije moglo predvidjeti, izbjei ili ukloniti
-dogaaj se smatra viom silom u pravnom smislu ako:
a)dogaaj mora biti vanjski s obzirom na stranke, nastati i djelovati na njihov odnos izvan kruga
njihova utjecaja
b)dogaaj mora biti nepredvidljiv (ako ne nastupa redovito, nego iznimno i neoekivano, tako da
ni pozorna osoba nije duna poduzimati mjere za spreavanje njegova nastupanja
c)dogaaj mora biti neuklonjiv ili neizbjeiv-ako se ne moe ukloniti ili izbjei nainima i
sredstvima koja se razumno mogu oekivati od odreene osobe
d)dogaaj mora biti takav da ima tetne posljedice koje su uzrokovale tetu, odn. onemoguile
ispunjenje obveze
-razlika izmeu sluaja i vie sile
-pri sluaju se ne mora raditi o vanjskom dogaaju, dok pri vioj sili mora; via sila je dogaaj
koji, da smo ga i predvidjeli, ne bismo mogli sprijeiti, a sluaj bismo mogli
-tetnik koji odgovara po kriteriju krivnje ne odgovara za sluaj, a tetnik koji odgovara po
kriteriju uzronosti odgovara i za sluaj, ali ne i za viu silu
-popravljanje tete
-uklanjanje, nadoknaivanje ili ublaavanje tetnih posljedica koje su nastupile zbog odreenih
tetnih radnji za koje se odgovara
-materijalna teta se odraava na imovini oteenika bez obzira na to je li teta poinjena na stvari
ili na samom oteeniku, dok se nematerijalna teta odnosi na samu osobu oteenika
-popravljanje materijalne tete
-u naelu postoje dva oblika reparacije: naturalna reparacija (uspostavljanje prijanjeg stanja) i
nadoknada tete u novanom ekvivalentu
-naturalna reparacija je prvenstveni oblik popravljanja tete to se vidi i po tome to se
uspostavi prijanjeg stanja treba pristupiti i onda kad se time ne moe potpuno ukloniti teta
-ako oteenik zahtijeva novanu naknadu iako je uspostavljanje prijanjeg stanja mogue, sud
muje moe dosuditi ako ne smatra da je prema okolnostima danog sluaja opravdanija
naturalna restitucija
-popravljanje nematerijalne tete
-satisfakcija-takav oblik popravljanja tete kojim se priznaje oteenome neko subjektivno
zadovoljenje bez obzira na visinu tete i njezinu naknadu
-novana naknada nema obiljeje naknade tete jer se npr. pretrpjeli bolovi ne mogu izraziti u
novcu
2.-stjecanje (obogaenje) bez pravne osnove
-imovina u obveznom pravu po pravilu se stjee na temelju pravnog posla ili zakona
-stjecanje bez pravne osnove pravo ne priznaje i stvara se obveznopravni odnos izmeu stjecatelja i
osiromaenog, tj. obogaeni postaje dunik osiromaenog
-za nastanak izvanugovornoga obveznopravnog odnosa stjecanja bez pravne osnove, moraju se
stei sljedee pretpostavke:
a)poveanje imovine (obogaenje) na jednoj strani, koja se moe sastojati u poveanju imovine,
ali i u smanjenju gubitaka, u utedi trokova koje je umjesto obogaenog uinio osiromaeni
b)smanjenje imovine (osiromaenje) na drugoj strani
c)mora postojati uzrona veza izmeu poveanja odnosno umanjenja imovine

19

d)stjecanje je bez pravne osnove

e)inidba zbog koje se dogodila promjena u imovini ne smije biti tetna radnja u smislu
graanskog delikta, odnosno povrede ugovornog odnosa, jer bi u tom sluaju nastala obveza
odgovornosti za tetu
3.-poslovodstvo bez naloga
-izvanugovorni obvezni odnos koji nastaje tako da se netko (poslovoa bez naloga) nepozvan i bez
naloga mijea u poslove druge osobe (gospodar posla) obavljajui ih za tui raun
-predmetom poslovodstva bez naloga moe biti obavljanje fizikih (npr. netko spasi stvar drugog u
sluaju poara) ili pravnih poslova (netko proda tuu stvar koja bi inae propala)
-pretpostavke poslovodstva bez naloga su:
a)poslovodstvo se treba sastojati u obavljanju nekog posla (fizikog i pravnog), ali je mogue i
troenje vlastite imovine u interesu drugog
b)poslovoa bez naloga mora obavljati tui posao i s nakanom da se posao obavlja u tuem, a
ne u vlastitom interesu
c)poslovoa radi uvijek bez naloga (ugovornog, zakonskog ili sudskoga)
-budui da je poslovodstvo bez naloga slino ugovoru o nalogu, ako nije to drugo odreeno
zakonom, poslovoa bez naloga ima obveze nalogoprimca
4.-uporaba tue stvari, odnosno obavljanje poslova u tuu korist (versio in rem)
-taj je institut postojao ako se neka stvar (ili rad), svoja ili tua, rabila u tuu korist odnosno tue
stvari u svoju korist, a nema pravne osnove ni elementa poslovodstva bez naloga
-pravni uinci tog izvanugovornog obveznog odnosa u naelu su reparacija trokova; ZOO razlikuje:
a)uporabu svoje ili tue stvari na korist treega (trei je duan vratiti stvar ili nadoknaditi njezinu
vrijednost)
b)uporabu tue stvari u svoju korist (imatelj stvari moe zahtijevati da mu se nadoknadi korist
koja je nastala od uporabe)
c)obavljanje tueg posla u nakani da se pomogne drugome, a nije udovoljeno uvjetima za
poslovodstvo bez naloga, pri emu onome koji je obavio posao pripada pravo na naknadu
trokova, ali najvie do visine koristi koju je drugi postigao
d)kad netko za drugoga uini izdatak ili neto drugo to je ovaj duan po zakonu uiniti, ima
pravo od njega traiti naknadu
5.-jednostrana izjava volje
-moe uz odreene uvjete dovesti do stvaranja obveznopravnog odnosa
-nastaje kad jedna osoba bez sudjelovanja drugih izjavi svoju volju kojom se unaprijed obvezuje na
ispunjenje odreene inidbe odreenoj ili neodreenoj osobi
-u svrhu postizanja doputenoga pravnog uinka jednostrani je pravni posao u smislu mogueg
nastanka, a ne prestanka ili promjene obveznopravnog odnosa (npr. raskid ugovora zbog
neispunjenja)
-osoba koja je takvu izjavu dala postaje dunik, a vjerovnikom postaje osoba koja suglasna
sadraju izjave volje moe zahtijevati njezino ispunjenje
-javno obeanje nagrade-javnim oglasom izjavljena volja kojom se izjavitelj (obeavatelj) obvezuje
dati nagradu onome tko uini odreenu radnju, postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj
situaciji ili ispuni to drugo uz neki drugi uvjet
-vrijednosni papir-pisana isprava kojom se njezin izdavatelj jednostrano obvezuje ispuniti obvezu
upisanu na toj ispravi njezinu zakonitom imatelju

10.-zastara
-uvodne napomene
-zastara-protek vremena koje poinje od dospijea potraivanja nakon kojeg zbog vjerovnikova
pasivna dranja dunik ima pravo uskratiti ispunjenje obveze
-zastarom se zahtjev vjerovnika ne gasi, nego se duniku preputa na volju hoe li svoju obvezu
ispuniti ili ne
-zastara nastupa kad istekne zakonom odreeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati
ispunjenje obveze, tj. od dospijea do isteka zastarnog roka

20

-na zastaru ne pazi sud po slubenoj dunosti nego se dunik mora na nju pozvati, dunik mora
staviti prigovor zastare
-ako se obveza sastoji u trpljenju ili proputanju, zastara poinje tei prvog dana nakon dana kad je
dunik postupio protivno obvezi
-zastara nastupa istekom posljednjeg dana zakonom odreenog vremena
-kad je neko potraivanje utvreno sudskom odlukom, zastara ne poinje tei od dana
pravomonosti odluke, ve sutradan nakon proteka paricijskog roka, tj. nakon proteka roka u
kome je stranka duna ispuniti inidbu na koju je presudom parninog suda bila obvezana
-glavna i sporedna potraivanja i zastara
-nakon isteka zastarnog roka vjerovnik, ije je potraivanje osigurano zalogom ili hipotekom, moe
se namiriti iz optereene stvari samo ako je dri u rukama, odnosno ako je njegovo pravo
upisano u javnim knjigama
-odricanje od zastare
-svako odricanje dunika od zastare prije nego to je ona nastupila jest nepravovaljano
-tek kad obveza zastari, dunik se moe odrei zastare ako je pismeno priznao zastarjelu obvezu ili
ako je dao zalog ili koje drugo osiguranje za potraivanje koje je zastarjelo
-zastoj (obustava) zastarijevanja
-nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe poeti tei ili ve zapoeta zastara prestane
tei tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu, a nakon toga zastara se nastavlja, a proteklo
vrijeme uraunava
-razloge koji utjeu na zastoj zastarjevanja moemo podijeliti na dvije temeljne vrste: subjektivne
(obuhvaaju specifine osobne odnose izmeu vjerovnika i dunika) i objektivne (znae stvarnu
nemogunost (sprijeenost) vjerovnika da ostvari svoja potraivanja)
-prekid zastarjevanja
-nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei, s time da se proteklo vrijeme ne
uraunava, nego zastara nakon prekida poinje tei iznova
-prekid zastare radnjama dunika
-dunik moe prekinuti zastaru priznavanjem duga izravnom pisanom ili usmenom izjavom
vjerovniku, kao i neizravno plaanje otplate, plaanjem kamate, davanjem osiguranja,
zahtjevom dunika upuenog vjerovniku da mu odredi novi rok ispunjenja i sl.
-priznanje duga mora biti jasno, odreeno i bezuvjetno te mora biti dano u tijeku zastarnog roka
-prekid zastare radnjama vjerovnika
-zastara se prekida podizanjem tube, ali i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom
protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim organom radi utvrivanja, osiguranja ili
ostvarivanja njegovih potraivanja
-za prekid zastare nije dostatno da vjerovnik pozove dunika pisano ili usmeno na ispunjenje
obveze
-prekid zastare izveden podizanjem tube i ostalim procesnim radnjama vjerovnika smatra se da
nije nastupio ako vjerovnik odustane od tube ili radnje koju je poduzeo, kao i onda ako su
one odbaene ili odbijene, odn. ako je isposlovana ili poduzeta mjera ovrhe ili osiguranja
ponitena
-kad je prekid zastare nastao podizanjem tube ili poduzimanjem druge odgovarajue radnje
vjerovnika, zastara poinje tei iznova od dana kad je spor okonan, odn. od dana okonanja
odgovarajueg postupka
-vrijeme potrebno za zastaru
-rok zastare je zakonom odreeno vrijeme nakon kojeg se neko pravo ne moe ostvariti prisilnim
putem
-opi zastarni rok je 5 godina i vrijedi za sve subjekte ako ZOO-om ili nekim drugim propisom nije
odreen drukiji rok
-pri zastari potraivanja naknade uzrokovane tete razlikujemo:

21

1)naknadu tete nastale graanskim deliktom, gdje je rok zastarjevanja 3 god. od kada je
oteenik saznao za tetu (subjektivni rok), a u svakom sluaju 5 god. od dana kad je teta
nastala (objektini rok)
2)naknadu tete nastale povredom ugovorne obveze koja zastarjeva za vrijeme odreeno za
zastaru te obveze
3)naknadu tete koja je uzrokovana kaznenim djelom; ako je za kazneno gonjenje predvien dui
rok zastare, zahtjev za naknadu tete zastarjeva kad i kazneno gonjenje
-zastara i prekluzija
-prekluzivni rok-zakonom odreen protek vremena istekom kojeg prestaje postojati samo pravo ako
ga ovlatenik ne ostvari u tom roku
-pri zastari, ako tuenik stavi prigovor, tuitelj gubi zahtjev na prisilno izvrenje prava, a ne samo
pravo, dok istekom prekluzivnog roka nastupa prekluzija-gubi se pravo
-pri prekluziji nema ni obustave (zastoja) ni prekida, a na prekluzivne rokove sud pazi po slubenoj
dunosti i obino su kratki
-prekluzivni rokovi mogu biti:
-materijalni-npr. u roku od mjesec dana od dana kad ga je kupac obavijestio o nakanjenoj
prodaji treoj osobi, prodavatelj je duan obavijestiti kupca na pouzdan nain da se koristi
pravom prvokupa
-procesualni-postupovni, npr. rok na albu protiv presude je 15 dana od dana dostave prijepisa
presude, a u sporovima trgovakog prava taje je rok 8 dana

UGOVOR O PRODAJI
-

konsenzualan ugovor-smatra se sklopljenim samim sporazumom (konsenzusom) stranaka, a

ne tek predajom stvari
dvostrano obvezni i reciproni ugovor-prodavatelj njegovim sklapanjem preuzima obvezu
predaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene, odnosno prodavatelj je ovlaten traiti cijenu, a
kupac je ovlaten traiti predaju stvari, tj. svaka ugovorena strana je vjerovnik i dunik
kauzalni ugovor-njome se ostvaruje odreena svrha (causa), gospodarska ili neka druga
predmet ugovora-obino stvar, ali moe biti i nekakvo pravo
predaja stvari-prodavatelj se obvezuje da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac
stekne pravo vlasnitva, a kupac se obvezuje da prodavatelju plati cijenu
rizik-mogunost da u nekom pravnom poslu sluajno nastane propust ili oteenje stvari ije
vlasnitvo treba prenijeti s jednog suugovaratelja na drugog
prodavatelj pri prodaji snosi rizik sluajne propasti do predaje stvari kupcu, a s predajom rizik
prelazi na kupca
tko ne riskira ne profitira-kad pravni subjekti stupe u posao znajui da pri realizaciji moe doi
do gubitka
stvar mora biti odreena (ugovorom odreena njena koliina) ili odrediva (ako se prema
ugovoru moe odrediti); dijele se na:
1) pokretne i nepokretne
2) postojee i propale prije ugovora
3) u prometu, izvan prometa i ogranienom prometu-ako proda stvar koja je izvan prometa
(res exstra commercium)=nitavan ugovor
4) sadanje i budue
cijena-vrijednost stvari izraena u novcu, mora biti odrediva ili odreena (ustanovljena je u
fiksnom iznosu)
razumna cijena-tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora u mjestu prodavatelja

-obveze suugovaratelja:
1.) obveze prodavatelja:
- prodavatelj je duan predati stvar kupcu na ugovorenom mjestu (mjestu u kojem je prodavatelj
u trenutku sklapanja ugovora imao prebivalite) u odreeno vrijeme (predvieno ugovorom),
odgovara za nedostatke koji mogu biti:

22

1) materijalni nedostaci (fizike mane)-svako odstupanje prodane stvari od svojstva to

ih mora imati prema ugovoru
2) pravni nedostaci-ako na prodanoj stvari ima pravo neka trea osoba pa to iskljuuje i
ograniava kupeva prava
-odgovornost za materijalne nedostatke
1) nedostaci u kakvoi-prodavatelj odgovara za nedostatke stvari koje je ona imala u trenu
prelaska rizika na kupca bez obzira na to jesu li mu oni bili poznati
a) vidljivi-mogu se uoiti pregledom stvari
b) skriven-ne mogu se uoiti obinim pregledom oni se obino ne pojavljuju odjedanput
nego postupno u fazi konzumiranja
2) nedostaci u koliini ako je predana manja koliina od ugovorene kupac moe raskinuti ugovor
samo glede dijela stvari koje nedostaju, a ne cijeli ugovor
3) jamstvo (garancija) za ispravno funkcioniranje stvari-institut koji ima specifino mjesto u
obveznom pravu potrebno da se uz proizvod priloe upute kako se njime upravlja i garantni list
-odgovornost za pravne nedostatke ili zatita od evikcije
- 1.)evikcija-pravno uznemiravanje stjecatelja stvari od strane nekog treeg
- temelji se na pravu treega na stvar (ili pravo) i ima uvijek pravnu podlogu

2.) obveze kupca:

platiti cijenu-u mjestu i u vrijeme odreeno ugovorom
preuzeti stvar-skup radnji potrebnih da se prodavatelju omogui predaja stvari, a kupcu
preuzimanje (odnoenje) stvari

-sluajevi prodaje s naroitim pogodbama

1) prodaja s pravom prvokupa-pravo odreenih osoba da vlasnik stvari u sluaju ponovne
prodaje mora stvar namijenjenu prodaji ponuditi najprije njima
- moe biti ugovorna (postoji kad se posebnom odredbom ugovora kupac obvezuje da e izvijestiti
prodavatelja o nakanjenoj prodaji stvari i uvjetima prodaje odreenoj osobi te ponuditi
prodavatelju da on stvar kupi za istu cijenu) i zakonska (postoji kad je za odreene osobe ono
ustanovljeno zakonom)
2) kupnja na pokus-postoji kad je ugovoreno da kupac uzima stvar uz uvjet da je iskua kako bi
utvrdio odgovara li njegovim eljama i da se potom izjasni ostaje li pri ugovoru ili ne
3) rizik sluajne propasti ili oteenja stvari-stvar predana kupcu da je iskua snosi li
prodavatelj od kupeve izjave da ostaje pri ugovoru
4) prodaja sa zadranjem prava vlasnitva-ugovor o prodaji u kojem prodavatelj zadrava
pravo vlasnitva na stvar koja je predana kupcu sve dok kupac ne ispuni svoje ugovorne obveze
5) prodaja sa specifikacijom-postoji ako je ugovorom zadrano pravo kupca da poslije odredi
kakvou, oblik, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari

UGOVOR O ZAMJENI
-

svaki se ugovaratelj obvezuje predati drugoj strani odreenu stvar tako da ona stekne pravo
vlasnitva
glavna obveza svake strane-predaja stvari drugoj strani u vrijeme i mjestu predvienim
ugovorom te odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke stvari; oni meusobno predaju
stvari po naelu jednake vrijednosti
konsenzualan, dvostrano obvezni, reciproni i neformalni ugovor
cijena se niti ugovara niti postoji zahtjev za njezinom isplatom

UGOVOR O ZAJMU
- zajmodavatelj se obvezuje predati zajmoprimatelju odreenu svotu novca ili odreenu koliinu
drugih zamjenskih stvari na kojima on stjee pravo vlasnitva a zajmoprimatelj se obvezuje da
zajmodavatelju poslije odreenog vremena vrati istu svotu novca tj. istu koliinu stvari iste vrste
i kakvoe

23

posudba-ugovor kojim se posuditelj obvezuje predati stvari na besplatnu uporabu, a primatelj

se obvezuje da nakon odreenog vremena vratiti istu posuenu stvar; uvijek je besplatan
ugovor
konsenzualan ugovor-smatra se sklopljen u trenutku kad su se stranke sporazumjele o
njegovim bitnim sastojcima
bitni sastojci: predmet, trajanje i u sluaju da se radi o naplatnom zajmu naknada za
pozajmljivanje
neformalan (zakonodavac ne propisuje odreeni oblik), dvostrano obvezan ugovorzajmodavatelj duan predati zajmoprimatelju, a zajmoprimatelj je duan poslije odreenog
vremena vratiti, istu svotu primljenog novca, odn. istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe
naelo monetarnog nominalizma-vraanje zajma moe se traiti samo u onom iznosu novanih
jedinica u kojemu je novani zajam bio izraen osim ako zakon kae drugaije
moe biti: novani i robni te nenamjenski (koristi se u bilo kojoj svrsi) i namjenski (unaprijed
utvrena svrha)

-obveze zajmodavatelja
1) predaja obeanih stvari-zajmodavatelj je duan predati ugovorene stvari u ugovoreno
vrijeme; zajmoprimatelj ima pravo zahtijevati predaju stvari u roku od 3 mj. od dolaska
zajmodavatelja u zakanjenje, a u svakom sluaju u roku godine dana od sklapanja ugovora
2) odgovornost za nedostatke-zajmodavatelj odgovara zajmoprimatelju za tetu koja bi mu
bila uzrokovana zbog materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari
-obveze zajmoprimatelja
1) vraanje zajma-duan je vratiti u ugovorenom roku istu svotu novca tj. istu koliinu stvari
iste vrste i kakvoe; primjereni rok za vraanje ne moe biti krai od 2 mj.
2) naknada za koritenje zajma-pri naplatnom zajmu zajmoprimatelj je duan platiti
davatelju odreenu svotu naknade (kamatu)

UGOVOR O ZAKUPU
- ugovorom o zakupu zakupodavatelj se obvezuje predati odreenu stvar zakupoprimatelju na
uporabu, a on se obvezuje da e mu za to platiti odreenu zakupninu i nakon prestanka zakupa
vratiti zakupljenu stvar; ne stjee se vlasnitvo nad stvari
- konsenzualan ugovor-za valjanost njegova sklapanja dostatan je sporazum stranaka o bitnim
sastojcima ugovora
- neformalan ugovor (zakon u naelu ne trai nikakav poseban oblik za njegovo sklapanje) i
naplatni ugovor (u suprotnom bi to bio ugovor o posudbi)
- dvostrano obvezni i reciproni-obveza jedne stranke ima znaenje prava za drugu stranku
- u zakup se daju stvari i to kao pokretnine ili nekretnine
- bitni sastojci ugovora-suglasnost o predmetu ugovora, zakupnini i vremenu trajanja ugovora
- razlika izmeu zakupa i najma: najam se odnosi samo na uporabu tue stvari (najam stana),
a zakup i na uporabu i na koritenje (podrazumjeva i uivanje stvari te ukljuuje i ubiranje
plodova)
-obveze zakupodavatelja:
1) predaja stvari odn. prava-zakupodavatelj je duan predati zakupoprimatelju zakupljenu
stvar u ispravnom stanju, zajedno s njezinim pripacima
- in predaje moe se sastojati od: predaje iz ruke u ruku, simboline predaje i predaje oitovanja
2) odravanje stvari-zakupodavatelj je duan odravati stvar u ispravnom stanju to
podrazumijeva obavljanje potrebnih popravaka
3) odgovornost za nedostatke
a) materijalne-zakupodavatelj odgovara zakupoprimatelju za sve nedostatke zakupljene
stvari koji smetaju njezinoj ugovorenoj ili redovitoj uporabi bez obzira na to je li davatelj
za njih znao
-zakupodavatelj ne odgovara za one nedostatke zakupljenje stvari koji su u asu sklapanja
ugovora zakupoprimatelju bili poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati
b) pravne-zakonodavatelj odgovara zakupoprimatelju i za pravne nedostatke stvari koji se
oituju na taj nain da na stvari danoj u zakup uope ne postoji pravo zakupodavatelja,

24

pa nekom treem pripada neko pravo koje sasvim iskljuuje pravo zakupoprimatelja na
uporabu stvari
-ugovor zakopoprimatelja
1) uporaba stvari prema ugovoru ili njezinoj namjeni-potpuna uporaba i uivanje stvari
normalna je i redovita pojava kod ugovora o zakupu ako ne postoji drukiji obiaj
- temeljno i najvanije pravo zakupoprimatelja je uporaba i koritenje stvari, ali na onaj nain
kako je ugovorom odreeno
2) plaanje zakupnine-plaanje je toliko bitno za kvalifikaciju ugovora kao zakupa da bez nje
nema ni zakupa
- ako bi se neka stvar dala na besplatnu upotrebu, ne bi radilo o zakupu nego o posudbi
- zakupodavatelj moe otkazati ugovor o zakupu ako zakupoprimatelj ne plati zakupninu ni u roku
15 dana od poziva na plaanje dospjele zakupnine
3) vraanje zakupljene stvari-bez vraanja stvari otpala bi kvalifikacija tog ugovora kao
ugovora o koritenju tue stvari
-prestanak zakupa
- a) protek vremena-ugovor o zakupu sklopljen na odreeno vrijeme prestaje istekom vremena
na koje je sklopljen
- b) otkaz-ugovor o zakupu sklopljen na neodreeno vrijeme prestaje otkazom koji svaka stranka
moe dati drugoj potujui odreeni otkazni rok; otkaz-izjava volje jedne strane o prestanku
ugovora, otkazni rok-vremensko razdoblje izmeu primitka izjavljenog otkaza i prestanka
ugovora
- c) via sila-zakup prestaje po samom zakonu, tj. nije potrebno otkazivati ili raskidati ugovor jer
je prestao postojati bitni sastojak ugovora o zakupu i u tom sluaju zakupodavatelj nema
zahtjeva prema zakupoprimatelju
- d) smrt-zakup se nastavlja sa zakupo/davateljevim/primateljevim nasljednicima ako drugaije
nije ugovoreno
-

PODZAKUP-ugovor kojim zakopoprimatelj prenosi na drugog (podzakupoprimatelja) svoje

pravo uporabe i uivanja od zakupodavatelja zakupljene stvari

LEASING-predmet ugovora o leasingu je koritenje tuih pokretnih stvari, redovito vrlo velike
vrijednosti i visoke tehnologije
operativni leasing-ugovor o leasingu koji stranke mogu otkazati u svako vrijeme pa je trajanje
ugovora redovito uvijek krae od gospodarskog vijeka trajanja predmeta ugovora
financijski leasing-ugovor kojim stranke utvruju najmanji rok koritenja predmeta ugovora u
kojem nijedna stranka ne moe otkazati ugovor
-davatelj leasinga se obvezuje financirati predmet ugovora tako da ga izradi
sam ili ga kupi ili dade izraditi kod treeg, sve po narudbi primatelja (korisnika) leasinga i
predati mu ga na koritenje, a on e plaanjem liesing nagrade u cjelosti ili djelomino
nadoknaditi investicijske trokove davatelja, s time da nakon isteka ugovornog roka primatelj
ima pravo otkupiti predmet ugovora (opcija kupnje), vratiti predmet ugovora, odn. Nastaviti s
njegovom uporabom
izravni leasing-leasing-ugovor u kojem sudjeluju samo dvije stranke: davatelj leasinga i
primatelj, pri emu proizvoa obino preuzima obvezu servisiranja i isporuke rezervnih dijelova
neizravni leasing-leasing u kojem sudjeluju barem tri subjekta: proizvoa ili isporuitelj
predmeta ugovora, davatelj leasinga (financijer posla) i primatelj leasinga
najsliniji je ugovoru o zakupu

UGOVOR O DJELU
-

je imenovani, konsenzualni, dvostrano obvezni, naplatni i neformalni ugovor

izvoditelj radova (poduzetnik) obvezuje se obaviti odreen posao (izrada ili popravak),
obavljanje kakvog fizikog ili intelektualnog rada, a naruitelj mu se za to obvezuje platiti
naknadu
bitni sastojci: djelo i naknada
razlika od ugovora o nalogu: izvoditelj pri ugovoru o djelu ne predstavlja svojeg suugovaratelja
prema treima, nego je obvezan svoj rad obaviti za naruitelja

25

razlika od ugovora o prodaji:1) naruitelj (investitor) - izvoditelj radova (poduzetnik) u ugovoru

o djelu, a kupac - prodavatelj u ugovoru o kupnji
2) materijal daje naruitelj u ugovoru o djelu, a pri ugovoru o
prodaji daje ga prodavatelj
razlika od ugovora o radu:1) pri ugovoru o radu nije vaan rezultat rada, ve sam rad, a pri
ugovoru o djelu vaan je rezultat rada, a ne sam rad
2) pri ugovoru o djelu nagrada se daje u naelu odjednom, dok je pri
ugovoru o radu ona periodina i njezina visina ne ovisi samo o vrijednosti rada, nego i o ostalim
aktivnostima
sklapanje ugovora nadmetanjem-poziv se upuuje nekom broju osoba na nadmetanje za
izvoenje odreenih radova uz odreene uvjete i garancije, a ugovor se sklapa s onim koji je
ponudio najniu cijenu za izvoenje radova
rizik:
1) snoenje rizika kad je materijal dao izvoditelj-kad izvoditelj da materijal za izradu stvari, a
ona bude oteena ili propadne iz bilo kojrg uzroka prije predaje naruitelju, rizik snosi
izvoditelj i nema pravo za dani materijal niti na naknadu za svoj rad
2) snoenje rizika kad je materijal dao naruitelj-kad naruitelj da materijal za izradu ili
popravak neke stvari, ne postavlja se pitanje tko snosi rizik za propast stvari jer naruitelj
snosi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari

-obveze izvoditelja radova:

1) obveza izvoenja djela-glavna obveza izvoditelja je izvesti djelo i obaviti ga prema
ugovoru i u skladu s pravilima struke odn. posla koji obavlja
2) odgovornost za nedostatke-izvoditelj je odgovoran za nedostatke izvedenog djela
3) dunost upozorenja o nedostacima materijala ili naloga-izvoditelj je duan upozoriti
naruitelja na nedostatke materijala koji mu je on predao, a koje je primijetio ili morao
primijetiti jer inae odgovara za tetu
- izvoditelj ne smije rabiti materijal s nedostacima, ali ako naruitelj i nakon upozorenja za to
trai da se stvar izradi iz tog materijala, izvoditelj je duan postupiti prema zahtjevu i pritom
naruitelj snosi sve posljedice
-obveze naruitelja:
1) isplata naknade-odreuje ju sud prema sljedeim kriterijima: vrijednosti uloenog rada,
vremenu redovito potrebnom za takav rad i uobiajenoj naknadi za tu vrstu rada
2) obveza primanja djela-naruitelj je duan primiti djelo izvedeno prema ugovoru i pravilima
struke, a primitak treba uslijediti u vrijeme, u mjestu i na nain koji su ugovoreni
-prestanak ugovora:
1) raskid ugovora zbog neispunjenja obveza-ivoditelj moe raskinuti ugovor dade li
naruitelj materijal koji oito nije prikladan za izradbu djela ili bi izradba iz takvog materijala
mogla nanijeti tetu izvoditelju
2) raskid ugovora voljom naruitelja-naruitelj moe po svojoj volji raskinuti ugovor u svako
doba sve dok narueni posao nije okonan iako izvoditelj pravodobno i uredno po pravilima
struke obavlja svoju obvezu

UGOVOR O USKLADITENJU

neformalan (za njegovo sklapanje se ne trai odreeni oblik), konsezualan (strane stjeu
ugovorne obveze primanja stvari na uvanje-ugovor je perfektan i prije predaje robe na
uvanje), dvostrano obvezni i naplatni
skladitar se obvezuje da e primiti i uvati odreenu robu, poduzimati ugovorene i potrebne
mjere radi njezina oitovanja u odreenom stanju te je predati na zahtjev ostavodavatelja, a on
se obvezuje za to platiti odreenu naknadu
razvio se iz ugovora o ostavi i ostao mu najblii
javna skladita imaju ovlasti da izdaju vrijednosne papire-skladinice, a privatna

26

-obveze:
1) ostavodavatelj-duan predati robu skladitenu za uvanje, platiti naknadu i preuzeti robu
na uvanje, koje rabi i kojim upravlja trgovako drutvo
2) skladitar-duan primiti i uvati robu, odgovara prema objektivnom kriteriju tj. odgovara za
sluajnu tetu na robi, a odgovornosti se moe osloboditi samo ako dokae da je teta
nastala viom silom, krivnjom ostavodavatelja i zbog moguih nedostatka
- skladite-glavno sredstvo rada, ograen, otvoren, natkriven ili zatvoren prostor u kojem se
uva roba za prodaju i kupnju
- javna skladita-imaju ovlasti da izdaju vrijednosne papire- skladinice, a privatna mogu izdati
samo potvrdu o prijamu robe koja nije vrijednosni papir
- carinsko skladite-prostor koji odobri carinarnica i koji je pod carinskim nadzorom, tako da se
roba moe smjestiti u skladu s propisanim uvjetima
- skladinica je vrijednosni papir koji skladitar izdaje ostavodavatelju kao dokaz da je robu
primio na uvanje, a koji ujedno sadri prvo imatelja skladinice da raspolae robom prodanom
skladitaru na uskladitenje; moe ju izdati samo javni skladitar
-dijelovi:

1) priznanica (recepis)-dio skladinice kojim se moe prenijeti vlasnitvo

2) zalonica (varant)-dio skladinice kojim se moe prenijeti zalono pravo na uskladitenoj
-

robi
priznanica i zalonica se moraju opozivati jedna na drugu i moraju sadravati podatke iz kojih se
vidi da je to skladinica

-prijenos skladinice:
- skladinica daje pravo svojem imatelju zahtijevati od skladitara izruenje robe oznaene u njoj
- prijenos skladinice moe se obaviti indosamentom, pri emu se priznanica i zalonica mogu
prenositi zajedno ili odvojeno
- samo indosiranje obavlja se potpisom indosanta (dosadanjeg imatelja skladonice) na
skladinici
- indosatar (novi imatelj skladinice) ima pravo zahtijevati da se utvrdi prenoenje (indosiranje)
priznanice ili zalonice na njega u registar skladita, gdje e se ubiljeiti njegovo
sjedite/prebivalite

UGOVOR O NALOGU
-

nalogoprimatelj se obvezuje nalogodavatelju da e za njegov raun poduzeti odreene poslove, a

istodobno nalogodavatelj ovlauje nalogoprimatelja za poduzimanje tih poslova
nalogoprimatelj ima pravo na naknadu za svoj trud osim ako je drukije ugovoreno
novi imenovani, naplatni, neformalan (nije propisan oblik za njegovo sklapanje),
konsenzualan i dvostrano obvezni ugovor

-obveze nalogoprimatelja:
1) obveza ispunjenja naloga-nalogoprimatelj je obvezan ispuniti nalog prema primljenim
uputama i u granicama naloga s pozornou dobroga gospodarstvenika i duan je paziti na
interese nalogodavatelja i njima se rukovoditi
2) podnoenje izvjea i polaganje rauna (obraun posla)-nalogoprimatelj je obvezan da
na zahtjev nalogodavatelja u svako doba podnese izvjee o stanju poslova i eventualno
poloi raun
-obveze nalogodavatelja (gospodar posla):
1) obvezan je platiti nalogoprimatelju naknadu i trokove
2) duan je isplatiti nalogoprimatelju naknadu za njegov trud
3) duan nadoknaditi nalogoprimatelju sve potrebne trokove to ih je on uinio pri ispunjenju
naloga

27

-prestanak naloga-najpovoljniji nain je pravodobno i uredno ispunjenje ugovornih obveza

1) odustanak od ugovora-nalogodavatelj moe u svako doba odustati od ugovora a da za to
ne dade obrazloenje, ali ne smije gospodarski ugroziti nalogoprimatelja i svojim odustatkom
oteati njegov poloaj
2) otkaz-nalogoprimatelj moe takoer otkazati ugovor u svako vrijeme, samo ne u nevrijeme
3) prestanak pravne osobe (smrt fizike osobe)-kad je nalogodavatelj ili nalogoprimatelj
pravna osoba, nalog prestaje kad ta pravna osoba prestaje, a za fizike osobe prestanak
ugovora smru, s obzirom na osobna svojstva ugovornih strana
4) steaj-nalog prestaje kad nalogodavatelj ili nalogoprimatelj padn epod steaj

UGOVOR O TRGOVAKOM ZASTUPANJU

-

zastupanje-svaki oblik zastupanja interesa zastupanog

takav je ugovor kojim se zastupnik obvezuje da e se stalno brinuti da tree osobe sklapaju
ugovore s njegovim nalogodavateljem i da u tom smislu posreduje izmeu njih i nalogodavatelja
te da nakon dobivene ovlasti sklapa ugovore s treim osobama u ime i za raun nalogodavatelja,
a on se obvezuje da mu za svaki sklopljeni ugovor isplati odreenu naknadu-proviziju
sam po sebi ne ovlauje zastupnika na sklapanje poslova s treima u ime i za raun
zastupanoga, nego je za to potrebna posebna ovlast te proistjee:
1) odnos zastupnika i nalogodavatelja u kojem zastupnikove obveze mogu biti vrlo iroko
postavljene, ukljuujui i ovlast za sklapanje ugovora s treim (interni odnos-nalog)
2) odnos izmeu zastupnika i treeg (eksterni odnos-ovlast, punomo)

-obveze suugovaratelja:
1) obveze zastupnika-duan je: brinuti se o interesima nalogodavatelja, drati se uputa koje
mu je dao nalogodavatelj, davati informacije nalogodavatelju o stanju na tritu, uvati
poslovne tajne, nakon prestanka ugovora vratiti sve stvari, ne raditi za drugog
nalogodavatelja za istu vrstu posla i u istom mjestu
2) obveze nalogodavatelja-obvezan je: isplatiti zastupniku naknadu za sklopljene ugovore,
isplatiti posebne trokove koje je zastupnik uinio u njegovu korist, staviti na raspolaganje
odreen materijal i bez odlaganja obavijestiti zastupnika o svojoj odluci
-prestanak ugovora:
1) istek vremena-prestaje samim istekom odreenog vremena, a moe se i preutno produizi
2) otkaz-svaka ugovorna strana moe izjaviti drugoj stranci volju za prestanak ugovora, moe
joj otkazati, a otkaz mora biti pravodoban
3) raskid-jedna stranka moe izjaviti drugoj stranci da sklopljeni valjani ugovor izmeu njih
prestaje-ugovor se raskida

UGOVOR O POSREDOVANJU
-

je poseban imenovan ugovor, neformalan je (za njegovu valjanost se ne trai pisani ili neki
drugi oblik), konsezualan (perfektan u trenutku sukladnog oitovanja volje stranaka) i
naplatan (ako se sklopi posao izmeu nalogodavatelja i treeg)
posrednik se obvezuje da e nastojati nai i dovesti u vezu s nalogodavateljem (komitent) treu
osobu kako bi nalogodavatelj i trea osoba pregovarali o sklapanju odreenog ugovora, a
nalogodavatelj se obvezuje isplatiti posredniku odreenu naknadu ako ugovor bude sklopljen
posrednik ne sklapa ugovor s treom osobom i po tome se bitno razlikuje od komisionara i
zastupnika
ima slinosti s ugovorom o djelu, a ujedno je i oblik ugovora o nalogu
posrednik-osoba koja se profesionalno bavi praenjem oscilacija cijena na tritu, potrebom
trita za odreenom robom, ...

-obveze posrednika:
1) traiti priliku za sklapanje ugovora i upozoriti nalogodavatelja na nju
2) voditi posebnu knjigu (posredniki dnevnik), ubiljeiti bitne podatke o ugovoru koji je
sklopljen i izdati potpisan izvadak iz te sknjige (posredniki list)
3) nadoknaditi svaku tetu nalogodavatelju

28

-obveze nalogodavatelja:
1) duan je isplatiti posredniku naknadu
2) duan posredniku isplatiti trokove

UGOVOR O KOMISIJI
-

komisionar se obvezuje da za naknadu (proviziju) obaviti u svoje ime i za raun komitenta jedan
ili vie povjerenuih mu poslova, a komisionar ima pravo na proviziju i kad ona nije ugovorena
podrazumijeva dva odnosa:
1) odnos komisionara i komitenta
2) odnos komisionara i tree osobe
razlika od zastupnikog ugovora: komisionar radi po nalogu i za raun komitenta, ali u svoje
ime, dok zastupnik radi i u ime i za raun komitenta
razlika od ugovora o djelu: komisionar ne poduzima samo faktike nego i pravne radnje za
komitenta, komisionar nastupa uvijek u svoje ime i uvijek uz naknadu, a razliit je i predmet
obaju ugovora

-znaenje i premet komisijskog ugovora:

3) kupovni (obino pri uvozu robe)-komisionar dobiva nalog od komitenta da kupi odreenu stvarkomisijska kupnja
4) prodajni (pri izvozu robe)-komisionar dobiva nalog da proda odreenu stvar-komisijska prodaja
5) del credere-komisionar odgovara za ispunjenje obveze svojeg suugovaratelja (treeg
komitenta), ali samo ako je posebno jamio komitentu da e suugovaratelj isuniti svoje obveze
-obveze komisionara:
1) pridravati se naloga komitenta
2) uvati povjerenu mu robu s pozornou dobrog gospodarstvenika
3) utvrditi stanje robe koju mu je poslao komitent
4) obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi
5) priopiti komitentu s kojom je osobom obavio povjereni mu posao
6) poloiti raun komitentu o obavljenom poslu
7) predati komitentu sve to je primio
-obveze komitenta:
1) duan je isplatiti komisionaru naknadu (proviziju) kad komisionar obavi posao, kao i onda
kada je ispunjenje posla sprijeeno nekim uzrokom za koji odgovara komitent
2) nadoknaditi komisionaru trokove koji su bili potrebni za obavljanje naloga i to s kamatama
od dana kad su bili uinjeni
-odnosi s treim osobama:
- za treeg koji ne zna za postojanje komisijskog ugovora vlasnitvo nad stvari prelazi predajom,
odn. prijamom isporuke od komisionara

UGOVOR O LICENCI = pravo industrijskog vlasnitva

-

davatelj licencije se obvezuje ustupiti stjecatelju licencije u cijelosti ili djelomino pravo
iskoritavanja izuma, tehnikog znanja i iskustva, iga, uzorka ili modela, a stjecatelj licence se
obvezuje da e mu za to platiti odreenu naknadu
on je imenovan, formalan (mora biti sklopljen u pisanom obliku), konsezualan (za valjanost
ugovora dostatno je da su se stranke sporazumjele o bitnim sastojcima), dvostrano obvezan i
naplatan
bitni sastojci: predmet licence i naknada (licencna pristojba)

-predmet ugovora o licenciji:

- prema ZOO-u proizlazi: izum (pronalazak), tehniko znanje i iskustvo (know-how), industrijski
uzorak i model te robni i usluni ig
-izum-novo rjeenje odreenog tehnikog problema, a rezultat je stvaralakog rada koji je
tehniki izvediv i moe se primijeniti u industrijskoj djelatnosti; moe se zatititi patentom
(isparava kojom se potvruju izumiteljeva prava)

29

-know how (znanje i iskustvo)-primijenjeno tehniko znanje, metode i podaci potrebni za

praktino ostvarenje i primjenu tehnike koja slui u industrijske svrhe; zatiuje se
ugovorom o licenciji
-uzorak-dvodimenzionalna tvorevina, slika ili crte to moe posluiti kao podloak i
prenijeti se na industrijski ili obrtniki proizvod
-model-trodimenzionalna tvorevina (tijelo) koja je industrijski ili obrtniki proizvod ili se na
takav proizvod moe prenijeti
-ig-znak koji se moe grafiki prikazati i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda i usluga
jednog sudionika u gospodarskom prometu od proizvoda i usluga drugog sudionika u tom
prometu
-njime se tite znakovi, posebice: rijei, slova, brojke i kratice
-peati, tambilji i punca se ne smatraju igovima
-pod oznakom zemljopisnog podruja proizvoda i usluga ureuje se:
1) zatita oznake zemljopisnog podrijetla-naziv mjesta u uem smislu rijei, kakvoa, ugled ili
drugo svojstvo koje se u biti smatra nastalim pod utjecajem zemljopisnog podrijetla
2) oznake izvornosti proizvoda i usluga-mjesto podrijetla proizvoda ili usluga odreene
kakvoe ili svojstvo koje je nastalo iskljuivo pod utjecajem proizvodnih i ljudskih initelja
zemljopisnog okruja i prema postupku koji se u cjelosti odvija u mjestu podrijetla
-oblici ugovora o licenci:
1) iskljuiva-neiskljuiva-stjecatelj licence stjee iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta licence
to mora biti izriito ugovoreno
2) ograniena-neograniena-licenca je prostorno ograniena za cijelo dravno podruje ako
ugovorom o licenci nije prostorno ogranieno pravo iskoritavanja predmeta licence
3) podlicenca-ugovor kojim stjecatelj licence moe pravo iskoritavanja licence ustupiti drugome,
pri emu se u naem ZOO-u razlikuju isljuiva i neiskljuiva licenca
-obveze davatelja licence:
1) u odreenom roku predati stjecatelju licence predmet licence i svu tehniku dokumentaciju
potrebnu za praktinu primjenu predmeta licence
2) dati stjecatelju licence sve upute i obavijesti koje su potrebne za uspjeno iskoritavanje
predmeta licence
3) garantirati stjecatelju licence tehniku izvedivost i tehniku uporabivost predmeta licence
4) jamiti da pravo iskoritavanja predmeta predmeta ugovora pripada njemu, da na predmetu
ugovora nema tereta i da iskoritavanje nije ogranieno u korist nekog treeg
-obveze stjecatelja licencije
1) platiti davatelju licence ugovorenu naknadu u vrijeme i na nain odreen ugovorom
2) iskoritavati predmet licence na ugovoreni nain, u ugovorenom opsegu i u ugovorenim
granicama
3) duan je suzdrati se od koritenja naknadnih usavravanja predmeta licence ako zakonom ili
ugovorom nije drukije odreeno
4) uvati predmet licence u tajnosti i kad se radi i o patentiranom i nepatentiranom izumu ili
tajnom tehnikom iskustvu i znanju
5) obiljeiti robu oznakom iz koje je vidljivo da se radi o proizvodu proizvedenom po licenci
6) kad se naknada odreuje ovisno o opsegu iskoritavanja predmeta licence, podnositi izvjea
o opsegu iskoritavanja predmeta licence i obraunati naknadu svake godine ako ugovorom
nije odreen krai rok
-

prestanak ugovora o licenci: protekom odreenom vremena, otkazo i raskidom

BANKOVNI UGOVORI
UGOVOR O NOVANOM DEPOZITU
30

deponent se obvezuje poloiti u banci odreenu novanu svotu koju se banka obvezuje primiti, s
time da stjee pravo raspolagati deponiranim novcem i duna ga je vratiti prema uvjetima
predvienim ugovorom

-vrste novanih depozita:

- novani depozit je potraivanje deponenta prema banci-depozitaru, koja je deponirani iznos
duna vratiti u vrijeme i na nain utvren ugovorom
- depozit po vienju (a vista, demand deposits), oroeni (vremenski) depoziti (time deposits) i
depozit prema namjeni koritenja
-otvaranje i stanje rauna:
- ugovorom o novanom depozitu deponent se obvezuje poloiti, a banka (depozitar) vratiti
odreen iznos
- kako bi depozitar omoguio deponentu polaganje novca, duan je otvoriti raun (konto) u korist i
na teret kojeg upisuje (knjii) sva potraivanja i dugovanja koja proizau iz poslova s
deponentom ili za njegov raun s treim

UGOVOR O KREDITU
-

banka se obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje odreenu svotu novanih sredstava
na odreeno ili neodreeno vrijeme, za utvrenu namjenu ili bez nje, a korisnik se obvezuje
banci platiti ugovorenu kamatu i vratiti dobivenu novanu svotu u vrijeme i na nain utvren
ugovorom
osim to je imenovan, naplatan i formalan, on je i konsezualan (ne nastaje tek davanjem
novca, nego obvezom banke da e ga klijentu staviti na raspolaganje), dvostrano je obvezan
(osim obveza banke postoji i obveza korisnika plaati kamate, vratiti glavnicu te ispuniti i ostale
obveze preuzete ugovorom)

-razlike ugovora o zajmu i ugovoru o kreditu:

1) kod ugovora o zajmu davatelj moe biti bilo koja fizika i pravna osobe, a kod kredita davatelj
je u pravilu banka
2) predmet ugovora o zajmu moe biti novac ili zamjenjive stvari, a kod kredita samo novana
sredstva
3) ugovor o zajmu moe biti nenaplativ ili naplativ, a ugovor o kreditu je uvijek naplativ
4) ugovor o zajmu je neformalan, a ugovor o kreditu mora biti sklopljen u pisanom obliku
-

bitni sastojci ugovora: svota kredita, uvjeti davanja kredita, uvjeti koritenja i vraanja
kredita
vrste kredita: nenamjenski i namjenski, krediti s obzirom na trajanje roka otplate, domai i
inozemni kreditni posao, gospodarstveni i potroaki kredit (potroaki-krediti koji se daju
graanima radi nabave odreenih vrsta robe; gospodarstveni-daju se subjektima trgovakog
prava radi ostvarivanja odreenih ciljeva, a prema svojoj namjeni mogu biti vrlo razliiti, ali se
uglavnom dijele na obrtne, investicijske i sanacijske)

UGOVOR O KREDITU NA TEMELJU ZALOGA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

(LOMBARD)
-

ugovorom o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira banka odobrava kredit u odreenoj
svoti uz osiguranje zalogom vrijednosnih papira koji pripadaju korisniku kredita ili nekom
treem koji na to pristane
imenovan, konsenzualan, dvostranoobvezan, formalan i naplatan

-temeljne obveze stranaka:

1) obveze: banka je obvezna staviti korisniku na raspolaganje odreeni kredit na (ne)odreeno
vrijeme za neku (ne)namjenu te vratiti zalogodavatelju zaloene vrijednosne papire kad
kredit bude otplaen

31

2) korisnik kredita se obvezuje predati banci vlastite vrijednosne papire koji su utvreni
ugovorom, odnosno sporazumjeti se s treim da on preda banci vrijednosne papire koji su
predmet ugovora, vratiti iznos kredita i plaati kamate
-

bitni sastojci ugovora o lombardu: naznaenje vrijednosnih papira koji se zalau, svota i
vrijednost papira na temelju kojih se odobrava kredit, naziv odn. tvrtka te sjedite odn.
prebivalite imatelja vrijednosnih papira, kreditni iznos, rokovi vraanja, iznosi anuiteta,
kamata, kao i ostali uvjeti odobrenog kredita

UGOVOR O AKREDITIVU
-

ugovor izmeu nalogodavatelja (kupca) i banke (nalogoprimatelja) u korist tree osobe

(prodavatelja), koji ugovor bi u svemu morao biti u skladu s ugovorom ili ugovornom klauzulom
izmeu stranaka glavnog ugovora o plaanju akredivom
pri svim ugovorima gdje se jedna ugovorna strana obvezuje platiti cijenu ili naknadu za obveze
druge ugovorne stranke moe se utanaiti da e se radi osiguranja besprijekornog ispunjavanja
glavne obveze plaanje obaviti akreditivom
vrste akreditiva: uvjetni i bezuvjetni, obini i dokumentarni, opozivi i neopozivi, potvreni
(konfirmirani) i nepotvreni, ostali

32