5.

Konstruktivni dijelovi mostova i njihov proraun

5.1 UVOD
U prethodnom poglavlju nabrojane su karakteristike nosivih konstrukcija mostova. Iz
izlaganja je vidljivo da svaki konstruktivni sustav nema sve nabrojane dijelove, a isto tako da
neki konstruktivni dijelovi mostova se javljaju u razliitim konstruktivnim sustavima. U
ovom
poglavlju pokuat emo malo pribliiti razliita rjeenja konstruktivnih dijelova mostova s
aspektima njihove pojave u raznim konstruktivnim sustavima, te ukratko opisati osnove
njihovog prorauna.

5.2 OPENITO O PRORAUNU MOSTOVA

Proraun mostova, kao i drugih inenjerskih konstrukcija, predstavlja znanstveni postupak
zasnovan na postavkama otpornosti materijala, graevne mehanike i statike. Njegov cilj je
dokazivanje dostatne otpornosti i stabilnosti graevine na oekivana djelovanja (vanjska
optereenja i djelovanja). Kako je prikazano u Poglavlju 4, razliite nosive konstrukcije
mostova razliito se ponaaju za pojedina optereenja, pa stoga proraun mostova nije
unificirani postupak za sve vrste mostova ve ovisi o nizu imbenika.
Klasini nain prorauna mostova je njegova ralamba na osnovne konstruktivne dijelove,
koji u konstruktivnom pogledu predstavljaju jednostavne (lako izraunjive) sustave. Na
primjer: prostu gredu, konzolu, kontinuirani nosa, itd. Ovakav pristup je u velikoj mjeri
zadran i danas, iako je modernim software-om mogua analiza mosta kao cjeline. Prednosti
klasinog naina su:
isti konstruktivni sustav to pridonosi jednostavnosti prorauna,
dodatna sigurnost konstrukcije, to je posljedica pojednostavljenja koja se uvijek
vre na strani vee sigurnosti, te
jednostavna kontrola dobivenih rezultata.
Valja napomenuti da klasini nain prorauna ne iskljuuje raunalne proraune, ve samo
se ovdje konstrukcija ne promatra cjelovito, ve ralanjena na svoje sastavne dijelove
ukljuujui dakako njihove meuveze.
Cjelovit nain pristupa proraunu mostova neodvojivo je vezan uz moderni software i
MKE ili neki drugi numeriki pristup proraunu. Mostu se tu pristupa kao cjelini, svi njegovi
dijelovi su u meuvezi, i analiza daje znatno realistiniju sliku ponaanja cjelovite
konstrukcije. To dakako vodi ekonominijoj konstrukciji. Kod ovakvog pristupa mogu se
izvesti i prorauni koji kod strogog klasinog nisu mogui, kao npr. prava dinamika analiza
sustava. No nedostaci cjelovitog pristupa su upravo prednosti klasinog. Potpuni model
mosta
je jedan vrlo sloeni statiki sustav, iji je upis u raunalo i kontrola unesenih podataka
takoer sloen. Pregled dobivenih rezultata te ocjena njihove valjanosti ponekad kod takvih
sustava moe predstavljati pravu mru. Stoga, koritenje sloenih programskih paketa se
svakako ne preporua poetniku. I iskusniji korisnici, bez obzira koliko dobro poznavali
proraunski paket koji koriste, uvijek moraju poznavati nivo oekivanog rezultata (oekivane
granice).
Kao i ostale graevine, ni most ne nastaje odjednom, ve tokom svoje gradnje prolazi kroz
niz faza. Pa, dok smo kod zgrada to esto spremni zaboraviti i zgradu proraunavamo u
5. Dijelovi mostova
MOSTOVI Odabrani tekstovi iz literature 51

njenom zavrnom stanju, kod mostova to nije sluaj. Mostovi se moraju proraunavati s
obzirom na faze izvedbe, tj. proraun mora pratiti nain izvedbe. Stoga je logino da
projektant mosta mora dobro poznavati uobiajene i specijalne naine gradnje mostova, te u
svakom pojedinanom sluaju propisati nain gradnje kako bi se ostvarile sve pretpostavke

prorauna. Pojedini mostovi imaju najkritiniju fazu ba tijekom gradnje, tj. tijekom gradnje
djeluju najvee sile te se ostvaruju najvea naprezanja i deformacije.
Valja uvijek imati na umu da proraun mosta nije sam sebi svrha. Prvi korak pri
projektiranju mosta je idejno rjeenje, gdje se za isti prijelaz definira nekoliko razliitih
rjeenja mostova, istog ili razliitog nosivog sustava. Projektant ve u ovoj fazi mora odrediti
pribline dimenzije svih nosivih elemenata. Kasniji detaljni proraun (u fazi glavnog
projekta)
mora potvrditi odabrane dimenzije ili ih tek neznatno korigirati, to ne smije utjecati na
konceptualno rjeenje.
Poetno dimenzioniranje se moe napraviti na osnovu iskustva i preporuka iz raznih
knjiga, ili na osnovu preliminarnog prorauna. U svakom sluaju poetno odreivanje
dimenzija je vrlo bitno i potrebno mu je posvetiti posebnu panju. U novije vrijeme u
snanom razvoju su i tzv. ekspertni sustavi, raunalni programi koji pruaju podrku
odluivanju i projektiranju.