Uenikove sposobnosti i

osobine kao odrednice

procesa uenja

Edukacijska psihologija 1
eni Zuliani
2011/12.

O emu emo govoriti?

Tjelesni razvoj

Kognitivni razvoj
Razvoj govora
Razvoj moralnog rasuivanja

Individualne razlike u kognitivnim osobinama

Socijalni i emocionalni razvoj
Individualne razlike u nekim osobinama linosti

Tjelesni razvoj
PREDKOLSKA
DOB

SREDNJE
DJETINJSTVO

- Promjene u
tjelesnom izgledu i
motorikim
vjetinama

- Tjelesni rast se
usporava do
10.god.

- poveana miina
kontrola (cefalokaudalna;
proksimo-distalna)

- razvoj fine
motorike

- Bol miia
- Vjeba

ADOLESCENCIJA
- Nagle promjene na
tijelu (reprodukcija)
- pojam o sebi vezan za
tijelo
- spolne razlike meu
djecom utjeu na
popularnost,
nesigurnost/
samopouzdanje,
srameljivost, povlaenje

Tjelesni razvoj i posljedice na kolu

SREDNJE
DJETINJSTVO

ADOLESCENCIJA

Tjelesni razvoj

Posljedice na kolu

Velike razlike
meu djecom

Ograniiti aktivnosti u kojima e se

uenici natjecati tko je vei ili jai

Razvoj velikih
miia

Igra, tranje, penjanje, skakanje na

otvorenom

Razvoj fine motorike Izrezivanje, bojenje, modeliranje gline i

plastelina
Razvoj miia

Kratka tjelesna aktivnost vie puta

tokom sata

Viak energije

Nakon aktivnosti na otvorenom,

osigurajte vrijeme za hlaenje

Nakon 10.god.
Tjelesni izgled
postaje jako vaan

Potiite razvoj zdravih prehrambenih

navika i zdrave stilove ivota (tjelesno
vjebanje)

Velike individualne
razlike

Svesti na najmanju mjeru aktivnosti koje

svraaju panju na razlike u tjelesnoj
4
zrelosti

Kognitivni razvoj: Piagetova teorija

-

Razvoj se razvija po
stupnjevima: nove
organizacije spoznaja
- Aktivni odnos djeteta
prema okolini
- Razumjevanje i
osmiljavanje vanjskog
svijeta
- 2 procesa:
a). maturacija organizma i
ivanog sustava;
b). Aktivnost i djelovanje na
vanjski svijet
konstruktivizam: misaoni
svijet izgrauje se na
temelju iskustva

sheme:opi potencijal za
izvedbu nekog ponaanja
(vanjski postupci, miljenja)

Mehanizmi za prilagodbu
shema na okolinu:
ASIMILACIJA
AKOMODACIJA
EKVILIBRACIJA (uspostava
ravnotee; poticajna snaga
intelektualnog razvoja)

1.
2.
3.

Piagetova teorija razvojni stupnjevi

Senzomotoriko razdoblje (0-2 g)
- refleksna, uroena ponaanja
- Uenje sluajno; metoda
pokuaja i pogreaka
- stalnost objekta: stvari i ljudi
postoje i kad nisu u blizini

Konkretne operacije (7-11 g)

- Logiko razmiljanje i
konzervacija na konkretnim
sadrajima
- serijacija; tranzitivnost;
klasifikacija;

Predoperacijsko razdoblje (2-7g)

- konkretnost; ireverzibilnost;
egocentrizam; centracija;
ovisnost o percepciji;
transduktivno prosuivanje;
- konzervacija nije razvijena

Formalne operacije (12odrasla dob)

- Apstraktno razmiljanje
- proporcionalno i analogijsko
miljenje
- sposobnost uopavanja
(poslovice)
6

Piagetova teorija u razredu

Poznati i uvaiti razinu djetetovog kognitivnog razvoja,
predznanje, govorne kompetencije, psihomotoriku razvijenost
Aktivno ukljuivanje u nastavni proces, istraivanje, interakcija s
okolinom
Uvaiti individualne razlike
Praenje individualnog napretka

Do osmog razreda neka djeca ne primjenjuju formalno miljenje

Izazvati kognitivnu neravnoteu---poveava motivaciju, proces
akomodacije i kognitivni razvoj

Razumjeti zakonitosti djejeg spoznajnog razvoja

7

Kognitivni razvoj: Vigotski

Pretpostavke:
1. misaoni razvoj ovisi o svladavanju
sustava znakova zajednikog
ljudima u odreenoj kulturi (kulturni i
povijesni kontekst)
2. Uenje simbolikog sustava odvija
se postupnim slijedom koji je jednak
u sve djece
8

Kognitivni razvoj: Vigotski

Uenje prethodi razvoju:
uenje sustava simbola omoguuje
djetetu rekonstrukciju pojava iz
njegovog okruenja pomae mu
misliti, komunicirati i rjeavati
probleme

Kognitivni razvoj: Vigotski

1.Prepoznavanje povezivanje
odreenih glasova sa znaenjem,
2.Razvoj misaonih struktura i pokuaj
upravljanja okolinom
3.Samostalna upotreba simbola pri
prosuivanju, zakljuivanju,
rjeavanju problema ---sustav simbola
je internaliziran --- unutranji govor
(u poetku glasan, kasnije privatni)
10

Kognitivni razvoj: Vigotski

Kognitivni razvoj se potie suradnjom
djeteta i okoline
Od izvana kontroliranih ponaanja do
ponaanja kojima dijete samostalno
upravlja iznutra

11

Kognitivni razvoj: Vigotski

Podruje priblinog razvoja
- samostalni rad djeteta otkriva njegovu
sposobnost
- rad s odraslom osobom otkriva
potencijalnu razinu sposobnosti

STUPANJ POULJIVOSTI

AKTIVNA ULOGA UITELJA

Steeno znanje je ishodite novog uenja

12

Kako podignuti misaone skele

Kognitivno modeliranje
Potkrepljenje
Povratne informacije
Izravno pouavanje o tome to treba uiniti

Pitanja koje pomau ueniku da prepozna uzrok

pogreke i razvije strategiju ispravljanja
Kognitivno strukturiranje: objanjavanje naela i
generalizacije (organizacija znanja)
Koritenje unutranjeg govora pri rjeavanju
problema

13

Teorija Vigotskog u razredu

redefinira nain provjere znanja: provjerava se
gornja granica p.p.r.
- p.p.r. Se utvruje u individualnom radu
- zadaci sa razliitim razinama sloenosti

- pripremiti potpitanja ili upute na temelju djetetovih

trenutnih mogunosti
- biljeiti kada i u kojoj mjeri te upute pomau pri

rjeavanju zadatka
Kada niti uz pomo ne moe rijeiti zadatak dijete je
doseglo gornju granicu p.p.r.

14

Razvoj govora
STRUKTURALNI
ASPEKT
- Izgovor: izvedba
glasova (fonema; 30)

- Gramatika
MORFEMI

SINTAKSA

Rez; pro-rez;

S-P-O

FUNKCIONALNI
ASPEKT
- Semantika: znaenje
rijei ili sklopova rijei
(iri kontekst)

- Pragmatika: uinci
konteksta na znaenje,
nepisana pravila o tome
to rei u razliitim
kontekstima

Pro-rez-ati
15

Kako uimo govor

PRVE
RIJEI

Protokomunikacija
Prva rije sa 12 mj
50 rijei sa 20 mj
Holofraze - Jabuka
Preklapanje pojmova Vau, vau

PRVE
REENICE

2 rijei sa 18 mj telegrafski govor

sa 2-3 god: poveava se broj rijei i upotreba gramatike
Pridravanje pravila ovjeki; hoem, neem
2-4 god: svakih 6 mj rjenik se udvostruuje; izmiljanje
rijei; tekoe sa redoslijedom glasova;
4-5-god: svladali osnove materinjeg jezika; egocentrini
govor (unutranji govor)

KOLSKO
DOBA

Tekoe sa razumjevanjem promjene smisla u reenici

(naglasak)
Tekoe u zavisno-sloenim reenicama
6 god: 8 000-14 000; 9-11 god: jo 5 000 rijei
Svladavanje govorne pragmatike i nepisanih pravila
rasprave meu djecom kraj egocentrinog govora
16

Kako uimo govor

Nativistiko tumenje
(Chomsky)

Bihevioristiko tumenje
Odrasli kao model;
Potkrepljenje uspjeno
izgovorenih rijei

Predispozicija + socijalne
povratne veze = dobro jezino
funkcioniranje

Genetika osnova; svojstvo

ljudskog mozga;
Govor se javlja bez sustavne
poduke ili potkrepljenja
Es. logike pogreke: konjkonjevi; oni moeju;
Djeca rijetko brkaju redoslijed
rijei u reenici

17

Govor i miljenje
Piaget:
govor je sredstvo za
izraavanje misli

Jezini
determinizam:
jezik odreuje nain
gledanja na svijet i
razmiljanja o njemu

Vigotski
- Senzomotoriki i rani
predoperacionalni stupanj: govor i
misao razvijaju se neovisno
Malo dijete misli, ali misao ne
pretae u jezik
- rano djetinjstvo: govor je
sredstvo komuniciranja (potrebe,
osjeaji), a ne razmiljanja

- operacionalni stupanj: misli

izrane govorom (kvalitativne
promjene u kognitivnim
strukturama metakognicija,
logiko razmiljanje, primjena
strategija uenja, rjeavanje
problema)

18

Uenje i linost
Linost:
Jedinstvena i relativno trajna organizacija
ovjekovih kognitivnih i konativnih osobina koja
svim njegovim oblicima ponaanja i djelovanja
daje zasebno i prepoznatljivo obiljeje
Dispozicija + utjecaji iz okoline + aktivitet

kolski
utjecaji uenje
19

Konativne osobine
Temperament
Karakter
Moralno rasuivanje
Prosocijalno ponaanje
Samopoimanje
Motivacija

20

Temperament
Konstitucijski uvjetovan tipian nain
ovjekovog emotivnog reagiranja
Hipokrat-Galenova klasifikacija:
Kolerik
Sangvinik
Flegmatik
Melankolik

S obzirom na tjelesni sok

Pavlovljeva klasifikacija:
Neobuzdan
ivahan
Miran i slab

Na temelju izmjenjivanja i uspostavljanja

dva procesa:
Podraivanje (stimulacija)
Koenje (inhibicija)
21

Temperament Jungova tipologija

Ekstravertiranost
Otvorenost ponaanja
Spremnost na akciju
Lako uspostavlja kontakte,
Komunikativnost
Realistino ponaanje,
ne pretjerano osjetljiva na
kritiku
Interes je na vanjskoj
okolini

Introvertiranost
Promiljenost, povuenost,
okrenutost prema sebi
Suzdrljivost na
izraavanje emocija,
osjetljivost na kritiku
Obuzeta vlastitim mislima i
doivljajima

22

Temperament -Rotova podjela

I.

Aktivnosti

1. Samopouzdanost nesigurnost
2. ivost-tromost
3. Promiljenost impulzivnost
4. Suzdranost nesuzdranost
5. Objektivan odnos - preosjetljivost

II. Emotivno ponaanje

1.
2.
3.
4.
5.

III. Ponaanje prema

drugima:
1. Sigurnost plaljivost
2. Samostalnost oslanjanje na
druge
3. Socijalna inicijativa pasivnost
4. Prijateljski odnos neprijateljski
odnos
5. Tolerantnost - kritizerstvo

Vedrina potitenost
Emotivna zrelost e.nezrelost
Emotivna stabilnost e.
nestabilnost
Trajnija raspoloenja naglo
mijenjanje raspoloenja
Uravnoteenost - egocentrinost

I jo:
- Osobni tempo
- sugestibilnost

Steeni tj. naueni oblici

klasinim ili instrumentalnim
uvjetovanjem ili navikavanjem23

Temperament - Eysenck
1. Ekstraverzija introverzija
2. Neuroticizam emotivna stabilnost
-

Neurotini ekstravert
Emotivno stabilan ekstravert
Neurotini introvert
Emotivno stabilni introvert

3. Psihoticizam
24

25

Temperament djece Thomas i

Chess
1. Teko dijete
2. Prosjeno dijete
3. Usporeno dijete

Burne i negativne reakcije na

nove situacije
Teko prilagoavanje
Neregularnost u navikama

Brzo prilagodba
Pozitivne emotivne
ekspresije i raspoloenja,
regularnost navika

Postupno se emotivno
zagrijava
Oklijevajui pristup novim
situacijama, ali bez
snanih emotivnih
reakcija
Bez prisile, nova iskustva
prihvaa na pozitivan
nain

26

Temperament se formira izmeu 6 i 12

godine
konzistencija u interakciji organizam
okolina
Potrebno razumijevanje od strane odraslih
Povezanost izmeu neadaptabilnog
temperamenta (usporeni tip) i niskog
kolskog postignua
Ali ne i inteligencije
oekivanja nastavnika
Voditi rauna o djetetovim dostignuima
Uvaavanje razlika u temperamentu
27

Karakter
Tipine osobine neke osobe

Voljno-motivacijske osobine (upornost, odlunost,

dosljednost)
Etiko-moralna naela ponaanja (potenje,
sebinost, nesebinost, skromnost, savjesnost)
pridravanje-nepridravanje drutvenih normi
Guilford: potreba za slobodom, p. za oslanjanjem
na samoga sebe, p. za konformiranjem

Konzistentnost (ustrajnost, postojanost)

28

Razvoj moralnog rasuivanja:

Piagetova teorija
Moralna dilema
Jednom davno bila su dva mala djeaka, Augustus i Julijan.
Augustus je jednog dana primijetio kako je oeva tintarnica
prazna i odluio je pomoi ocu da je napuni. No otvarajui bocu,
prolio je tintu i napravio mrlju na stolnjaku. Julian se igrao
tintarnicom svog oca i napravio malu mrlju na stolnjaku. Koji je
od dva djeaka bio zloestiji i zato?

2 faze razvoja
Heteronomna moralnost

Autonomna moralnost

- Predoperacijska faza kognitivnog

razvoja
- vidi dileme kao crno bijele/ kriv
neduan
- prosuivanje na temelju posljedica
(vea mrlja), kazne kaoja slijedi
- osjeaj obaveze potivanja pravila jer
su ona nepromjenjiva

-Uivljavanje u tuu ulogu, vidjeti

stajalite druge osobe
- prosuivanje prema namjeri aktera
- razumiju da se pravila mogu mjenjati
- uvaavaju tua i vlastita miljenja
- kazna primjerena pinjenom djelu, ali
i da nema kazne za neka loa djela

29

Razvoj moralnog rasuivanja:

Kolbergova teorija
Moralna dilema
Jednoj eni prijeti smrt od raka. Moe je spasiti lijek koji je
nedavno izumio jedan farmaceut u njezinom gradu.
Farmaceut naplauje taj lijek 2000$ to je deset puta vie od
trokova izrade lijeka. Mu bolesne ene, Hainz, obiao je sve
poznanike kako bi prikupio novce ali je uspio prikupiti samo
polovicu potrebnog iznosa. Hainz je rekao farmaceutu da e
njegova ena umrijeti i zamolio ga da mu proda lijek jeftinije ili
da mu omogui da ostatak plati naknadno. No faramceut je
rekao Ne. Sav oajan Hainz je provalio u apoteku i ukrao
lijek za svoju enu.
Je li to trebao napraviti? Da/ne, obrazloiti

30

Razvoj moralnog rasuivanja:

Kolbergova teorija
Predkonvencionalna
faza 4 10 god.

Konvencionalna faza
10 -13 god.

Postkonvencionalna
faza od 13 god.

Prvi stupanj

Drugi stupanj

Trei stupanj

etvrti
stupanj

Peti stupanj

- Fizike
karakteristike
posljedica

- Moralnost
kroz vlastite
potrebe ili
ciljeve
- svijest da i
drugi imaju
svoj interes
- uviaju
vanost
pravednosti i
uzajamnosti
- potivanje
pravila s
obzirom na
to dobiju za
uzvrat

- Prihvaaju
uzajamnost
- Pokazuju
brigu za
dobrobit
drugih
- Dobar
odnos vaniji
od interesa
- postupcima
ele dobiti
odobravanje
drugih

- Pravila se
odnose na
sve ljude i
drutvo
- djelovanje
u skladu sa
zajednikim
ciljevima
- potovanje
zakona

Apstraktni principi
Razlikovanje moralnosti od
zakona

- potuju se
zahtjevi
autoritea
zbog
nagrade ili
kazne

-Uvaavanje
volje veine i
dobrobit
zajednice
- potivanje
razliitosti
ideja i
vrijednosti
- zakoni
slue za
zatitu
ljudskih
prava

esti stupanj

- Univerzlni
principi
moralnosti
kojivaniji su
od zakona

31

Prosocijalno ponaanje
Darivanje u karitativne svrhe
Suradnja s drugima i pomo osobama u
nevolji
Suosjeanje, dijeljenje, rtvovanje,
spaavanje i sl.
Pozitivne posljedice za druge
Moralna uvjerenja
empatija
32

P.p. - u svezi sa razvojem kognicija, soc.

prespektive, moralnog rasuivanja i motivacije
Na najniim stupnjevima moralnog razvoja djeca
pomau zbog konkretne, definirane nagrade ili kao
odgovor na zahtjev, prijetnju ili zapovijed autoriteta
Na treem stupnju djeca samovoljno zapoinju

pruati pomo drugima. Ali zbog nagrada

etvrti stupanj normativna motivacija
Peti stupanj norma reciprociteta

esti stupanj altruistina motivacija

33

Socijalni i emocionalni razvoj

Predkolska dob (do 6 god)
irenje socijalne mree
Igra s vrnjacima za uenje suradnje i rjeavanje konflikata, i
prevladavanje i egocentrizma (shvaanje da drugi imaju
razliita razmiljanja, osjeaje, gledita te uoavanje uinka
svog ponaanja)
Ui se prosocijalno ponaanje
- odnos s roditeljima temeljen na toplini i brizi, ali i
posljedicama ponaanja
- oekivanja ostalih odraslih da dijete brine za druge,
ukazuju na druge oblike ponaanja i ne prihvaaju
agresivnost

34

Socijalni i emocionalni razvoj:

Srednje djetinjstvo (6 -12 god)
Roditelji su djetetu model za ponaanje i za stavove
Sve vei utjecaj vrnjaka
Nii razredi: prijateljstva povrna i usmjerena na zajednike
interese i aktivnosti grupe istog spola
Od estog raz: mjeovite grupe usporeivanje sposobnosti
i vjetina; razmjena stavova i miljenja
- prijateljstva postaju stabilnija, temelje se na brizi,
lojalnosti, podrci, primanju i davanju
- neprihvaenost moe imati negativne posljedice
(naputanje kole, delikventno ponaanje, ali i na
prosocijalno ponaanje, empatiju i razrijeavanje sukoba)
35

Samopoimanje
ZNANJE O SEBI
- Opis sebe (dob,
spol, boja kose, ...)

OEKIVANJA OD
SEBE

VREDNOVANJE
SEBE

-to bismo mogli biti?

- Usporedba onog to
jesmo sa
oekivanjima
-Pozitivan ili negativan
ishod

- Gordon: Tko sam ja? - to oekujemo od

- drutvene
samih sebe?
osobine
- idealno ja (koje
- osobniji podaci
osobine bih htjela imati?
Nade i elje)

- samopotovanje
- nisko ili visoko

- oekivano ja
(koje osobine bih htjela
imati? povezane sa
dunostima, obavezm,
odgovornostima)
36

Tjelesni izgled

EMOCIONALNO
SAMOPOIMANJE

Tjelesne
sposobnosti

SOCIJALNO
SAMOPOIMANJE

Pojedinana
emocionalna
stanja

Znaajni drugi

AKADEMSKO
SAMOPOIMANJE

vrnjaci

Prirodne znanosti

Matematika

Povijest

Materinji jezik

Slika poimanja kod uenika

OPE SAMOPOIMANJE

TJELESNO
SAMOPOIMANJE

37

Samopotovanje
Subjektivna kategorija
Osobna procjena sebe ne mora uvijek
imati veze sa objektivnim kriterijima
Samopotovanje vezano za svaki
specifini dio samopoimanja
Predkolska dob

kolska dob

s. Vezano za tjelesne i
materijalne osobine

- Usporedba sa vrnjacima

-veliina, spol, stvari koje

posjeduju
- s. Nije povezano sa
objektivnim postignuem

- s. Vezano za inteligenciju i
ljubaznost
- promjena u razvoju
akademskog samopoimanja

U koli su afektivna i
socijalna komponenta
zanemarene i vrednuje
se samo kognitivni
aspekt obrazovnja
lo kolski uspjeh =
loa opa vrijednost
uenika
38

Posljedice niskog samopotovanja

Manje prihvaanje odgovornosti za kolski uspjeh: uspjeh i
neuspjeh pripisani srei
Lake poputanje pritiscima vrnjaka: ne vjeruju u sebe i svoje
miljenje
Odustanu od zadatka prije nego ga pokuaju rjeiti

Vezano za kolsko i obiteljsko samopotovanje (procjena uenika

kako ga roditelji vide)--- rizik za delikventno ponaanje
Neki emocionalni i motivacijski problemi: depresivnost, anksioznost,
neki oblici ovisnosti

39

Kako razvijati visoko

samopotovanje?
-

Prihvaanje uenika: svi su vrijedni

Postoje razliite sposobnosti i vjetine: sve mogu biti put k

uspjehu

Izbjegavanje natjecateljskih aktivnosti

Ne kritizirati osobine ve ponaanje

Fleksibilno grupiranje prema sposobnostima

40

Socijalni razvoj
Adolescencija
Samootvaranje, bliskost, lojalnost i podrka prema
prijateljima
Vrnjaci su izvor ideja, vrijednosti, druenja, zabave
Vanost prihvaanja u grupi za prosocijalno ponaanje,

uspjeh u koli, socijalne vjetine

41

Emocionalni razvoj
Adolescencija
Razvoj identiteta: nezavisnost, izbor zanimanja,
seksualna prilagodba, odnosi sa vrnjacima
Krize identiteta
Difuzija
identiteta

Nema jasnog izbora, zbunjenost jer je teko donijeti

odluku, jer nisu dovoljno zreli

Zakljuivanje
identiteta

Nisu doivjeli krizu, ve su formirali identitet na roditeljskim

eljama

Mirovanje
identiteta

Ekperimentiranje sa izborima ali nema jo definitivne

odluke; prava kriza identiteta

Ostvarenje
identiteta

odluka o svom profesionalnom i ideolokom pravcu ivota

donesena na slobodan i nezavisan nain

42

Eriksonova teorija psihosocijalnog

razvoja
Razvoj temeljen na bazinim potrebama,
izazovima odnosno krizama:
povjerenje- nepovjerenje (0-1 god)
autonomija-strah i sumnja (1-3 god)
inicijativa-krivnja (3-6 god)
marljivost-inferiornost (6-12 god)
identitet-konfuzija identiteta (12-18 god)
intimnost-izolacija (18-25 god)
generativnost-stagnacija (25-65 god)
integritet-oaj (iznad 65 god)
43

Inicijativa krivnja (3-6 god)

Interes za istraivanjem svojih
sposobnosti i proirivanje iskustva
Zanimanje za svijet izvan obitelji:
vana je roditeljska podrka
Ako djetetove inicijative rezultiraju
neuspjehom ili kaznom tada dijete moe
postati zakoeno, anksiozno ili osjeati
krivnju
44

Marljivost-inferiornost (6-12 god)

Suoavanje sa zahtjevima kole:
- Nauiti suraivati, slagati se i igrati
se s vrnjacima
- svladati kolske zadatke
ako dijete ne udovolji zahtjevima razvija se
osjeaj manje vrijednosti i nisko
samopotovanje
45

Kako pomoi ueniku

Poticanje na istraivanje, inicijativu, pitanja
Usmjeriti ih na osobni napredak i razvoj
sposobnosti
Realno sagledavanje kolskog uspjeha:
suoavanje i podrka
Uvjeravanje da mogu nauiti: pomoi im postaviti
ciljeve i pratiti njihov napredak i potekoe
Ne ulaziti u otvorenu borbu moi sa uenicima koji
iskazuju bunt prema autoritetu
46

Individualne razlike u osobinama

linosti
Anksioznost
- strah od neuspjeha
- ispitna anksioznost

Ekstravertiranost-introvertiranost
Nestrukturirano uenje

Strukturirano uenje

Uenje u grupi kroz

razliite aktivnosti

Uenje u miru

Suoavanje sa stresom zbog loe ocjene

- usmjereno na rjeavanje problema: preuzimanje

odgovornosti socijalna podrka, traenje pomoi od roditelja (unutranji
lokus kontrole, via motivacija za postignuem, bolji kolski uspjeh)
- smanjenje neugodnih emocija: izraavanje ljutnje, traenje
utjehe, zaboravljanje, bavljenje drugim aktivnostima
47