Sveuilite u Zagrebu

Ekonomski fakultet Zagreb

Matea Ivekovi
JMBAG: 0067501452
Kolegij: Financijske institucije i trita
Mentor: Dr. sc. Jaka Krito

PROCEDURA ODOBRAVANJA BANKOVNIH KREDITA

BANKOVNI KREDIT je financijski instrument kojim banka kao kreditor (vjerovnik, zajmodavac)
ustupa odreeni iznos novanih sredstava njezinom komitentu (depitoru, zajmoprimcu, duniku) uz
obvezu da joj on taj novac vrati u dogovorenom roku i plati pripadajue kamate.
Banka se obezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava na
odreeno ili neodreeno vrijeme, a korisnik se obvezuje banci platiti kamatu i vratiti dobiveni iznos
novca u vrijeme i na nain kako je dogvoreno. Za bankovni kredit vano je da je kreditor banka, da
se odobrava u novcu, uvijek je naplatan, da postoji obveza njegova vraanja u utvrenom roku, da
dunik plaa kamatu i da je zakljuen pisanim ugovorom. Odobravanje kredita je bit bankovnog
poslovanja, krediti su najvanija imovina banaka, najvaniji izvor njihovih prihoda i trokova.
Pojam bankovni kredit obuhvaa i ostale kreditne osnose u obliku dunikih vrijednosnih
papira(zadunica), nenovane krdite u obliku akcepata i avala, komercijalne - trgovake kredite
poduzea i slino.
NOVA
Uloga kredita u gospodarskom ivotu ---- komercijalne (depozitne, kreditne) banke
Zbog konkurencije i rasta prometa, kredit postaje kljuni element poslovnog ciklusa. Poduzea
omuguavaju kupcima vrijeme da plate kupljenu robu jer bi bez kredita smanjila proizvodnja,
zaposlenost, plae,.. Prodava i kupac posluju u kreditnom okruenju. Kredit omuguava kupovinu
robe za potronju ili za proizvodnju i onda kada nema novca, kada je ekonomija slaba, a vraanje
kredita kada ekonomija ojaa. Kredit je troak koji se ugrauje u cijenu proizvoda i usluga a
oduvijek je i etiki upitan jer producira zaduenost.

Potroaki- konzumni kredit: Kratkoroni i srdnjoroni krediti fizikim osobama s rokom od jedne
do pet godina, koji se odobravaju za kupnju trajnih potronih dobara. Trajna potrona dobra imaju
osobine potrone robe ali i kapitalnih ulaganja jer se koriste (troe) vie godina, kao to je sluaj s
namjetajem, automobilima i plovilima, bijelom i crnom tehnikom i sl. Uobiajeno se radi o dobrima
vee vrijednosti za iju je kupovinu potrebno tedjeti due vrijemepa kredit omoguava njihovu bez
prethodne tednje i iznad raspoloive kupovne moi graana, a otpaltom kredita graani naknadno i
prisilno tede. Kod kredita s otplatom u ratama korisniku se odobrava fiksni iznos kredita koji se
otpauje u utvrenom roku i veem broju rata. Financijske institucje i ovlateni kreditni posrednici
odobravaju namjenske novane potroake kredite koji se mogu koristiti samo za kupovinu tono
odreene robe. Korisnik ne dobiva novac izravno ve kupuje trajna potrona dobra, a kreditor na
osnovi predrauna, a za raun kupca, prodavatelju plaa iu odobrenog kredita. Proizvoake kredite
odobravaju i proizvoai trajnih potronih dobara ili trgovake kue prodajom robe na otplatu.
Potroai krediti imaju veliko socijalno ali i ekonomsko znaenje, posebno u zemljama sa velikom
ponudom trajnih potronih dobara. Snaan su pokreta ekonomije jer potiu potronju, a time i
proizvodnju pa utjeu na privrednu aktivnost. Vano su sredstvo konkurentske borbe i poveanja
prodaje. Ve sama mogunost kupovine neke robe na kredit komparativna je prednost. NOVA
Kratkoroni bankovni kredit- osiguravaju sredstva za prevladavanje kratkorone potrebe za
likvidnou (primjerice za isplatu plaa, plaanje dobavljaa) i obrtna sredstva- STARA
Kratkoroni bankovni kredit- kod odobravanja kratkoronog kredita za banku je osnovno da vodi
rauna o naelu likvidnosti i sigurnosti u njenom poslovanju odnosno da osigura vraanje odobrenog
kratkoronog kredita po isteku roka odobrenog kredita. U tu svrhu banka redovito ispituje kreditnu
sposobnost i bonitet traioca kredita. Ona analizira cjelokupno poslovanje, likvidnost, rentabilnost i
urednost u izvravanju preuzetih obaveza traioca kratkoronih kredita i kredit odobrava onom
traiocu koji svojim poslovanjem i imovinom prua sve garancije da e kredit vratiti u ugovorenom
roku. 255
Oni su vezani za povremena obrtna sredstva i novani promet i svrha im je osiguranje tekue
likvidnosti proizvodnje i prometa..
Odobravanjem kratkoronog kredita banka kreira novu koliinu novca i njome poveava postojeu
novanu masu koja direktno utjee na robno-novane odnose na tritu.
Komercijalne (depozitne, kreditne) banke su banke kratkoronog kreditiranja proizvodnje i prometa.
One odobravaju kratkorone kredite nosiocima privredne aktivnosti kojima su u odreenom vremenu
novana sredstva neophodno potrebna.

Rjeavajui zahtjeve poduzea za kratkoroni kredit, komercijalne banke kontroliraju rad poduzea.
Svojom selektivnom ulogom komercijalna banka idabire mjesto ulaganja sredstava i kreditira onu
proizvodnju i promet koji e se pozitivno odraziti na stabilnost i intenzitet privrednih kretanja. 41

Dugoroni krediti
Dugoroni krediti su pojedinani krediti banaka poduzeima, graanima i dravi s rokom otplate
duljim od jednog dana. Dugoronim kreditima se financiraju ulaganja korisnika u nova proizvodna
postrojenja ili proirenje postojee proizvodnje, u razvojne programe, u izgradnju ili kupovinu
poslovnih i stambenih nekretnina, za pribavljanje fiksne aktive i financiranje trajnih obrtnih
sredstava. Dugorono bankovno kreditiranje omoguava poveanje proizvodnje, razvoj i rast
privrede i BDP-a. Najese se financira razvoj privrednih poduzea, krupna dravna ulaganja u
razvoj, izgradnja i kupovina stambenih i poslovnih prostora. Takve namjene zahtijevaju velika
novana ulaganja u dugom roku, duga su razdoblja izgradnje, aktviranja i eksploatacije ulaganja pa
su i bankovnih krediti rokovima i ostalim uvjetima tome prilagoeni je rkorisnicima daju dovoljno
vremena da povrate ulaganje i otplate dug.
Dugoroni krediti u odnosu na kratkorone imaju sljedea specifina obiljeja:
-izvor financiranja dugoronih kredita je tednja. Zbog rone transformacije, banke dugorone
kredite dijelom financiraju i iz kratkoronih izvora
- via je kamatna stopa jer se u nju ukljuuje via premija rizika kojom se nadoknauje vea
izloenost kreditora riziku u dugom roku kredita
-banka prije odobravanja utvruje u to e kredit biti uloen, za vrijeme kredita prati njegovu
namjensku upotrebu, a nakon koritenja ga prati (monitoring) zbog zatite od kreditnog rizika
- otplata ovisi o ukupnom poslovanju i imovini dunika, a ne samo o kreditnom objektu. Zato, uz
hipoteku, dunik mora dati i druga kreditna osiguranja.
- kopleksnija je dokumentacija, a procedura odobravanja kredita je sloenija
- dospijee i model otplate koji se prema dunikovim mogunostima, karakteristikama ulaganja i
sposobnosti projekta da generira sredstva za otplatu
- u dugom roku svata se moe dogoditi pa su i ugovori o dugoronim kreditima sloeniji i u pravilu
restriktivni za dunika
- banke esto duniku postavljaju ogranienja novog zaduivanja i druga ogranienja jer kontrolom
njegovog poslovanja osiguravaju vraanje svog kredita
Najzastupljeniji dugoroni krediti su: investicijski krediti , hipotekarni, graevinski, krediti za
trajnaa obrtna sredstva.

Uz zahtjev za kredit, investitor banci dostavlja i investicijsku studiju s investicijsko-tehnikim

dokumentacijom (elaboratom) i ostalu dokumentaciju kojom dokazuje isplativost ulaganja. Za manje
iznose i projekte prilae se poslovni plan, a kod nabavke osnovnih sredstava dovoljno je ekonomsko
obrazloenje ulaganja. Investicijski krediti su uvijek namjenski jer se radi o velikim iznosima
ulaganja u tono odreenu investiciju pa investitorima treba omoguiti da je privedu svrsi i otplate
kredit. Izbor kvalitetnih projekata osigurava njihovo profitabilno poslovanje u budunosti i dobro
vraanje kredita. Zato je zadaa banaka izmeu brojnih kandidiranih projekata izabrati
visokoproduktivna ulaganja koja prate znanstveni itehnoloki napredak, ija e proizvodnja imati
trite te time osigurati rentabilnost ulaganja i otplatu kredita. Pri odobravanju kredita banka
analizira niz elemenata kao to su visina i struktura ulaganj, izvori financiranja(vlastita i kreditna
sredtva), dinamika ulaganja, struktura investicije, veliinu i vrijednost poduzea, njegovu
proizvodnu i trinu snagu, trendove i potranju na tritu, primjenu tehnologije, kvalitetu
upravljanja, reputaciju, .. Kada se radi o velikim kreditima, uobiajeno ih odobrava sindikat banaka.
NOVA
Banka treba definirati potrebe komitenta
Ponuditi mu najbolju kreditnu opciju uz najpovoljnije uvjete
Upoznati komitenta s nainom poslovanja
Klijent ispunjava zahtjev za kredit
Utvrditi kreditnu sposobnost klijenta na osnovu ispunjenog zahtjeva i priloenih
dokumenata
Banka analizira cjelokupno poslovanje, likvidnost, rentabilnost i urednost u izvravanju
preuzetih obaveza traioca kratkoronih kredita
BON-1 i BON-2
financijski izvjetaji nisu pouzdani

Financiranje investicija
Vrsta kredita namijenjena financiranju proizvodnje ili kupnje dugotrajne imovine:
Iznos kredita definira se prema planiranim izvorima financiranja
Rok i dinamika vraanja kredita vezani su uz poslovni ciklus

Kreditni prijedlog
Banka prema vlastitoj procjeni donosi odluku o odobrenju/odbijanju zahtjeva
Banka mora osiguranje vraanja danog kredita (zalog, hipoteke, cesija, jamstvo)
Sklapanje ugovora izmeu banke i komitenta
Ugovor o kreditu treba sadravati:
- iznos kredita koji se ugovora
- kamatnu stopu uz koju se odobrava kredit
- namjenu odobrenog kredita
- rok vraanja kredita
- osiguranje za odobreni kredit
Sastavljanje otplatnog plana
Instr. Osig.- PBZ
Obvezni instrumenti osiguranja
izjava o suglasnosti izdana od svih sudionika u kreditu
zadunica izdana od svih sudionika u kreditu
Za kredite vee od 15.000 EUR potrebno je dodatno osiguranje kredita:
jedan kreditno sposoban solidarni jamac ili
zalog na polici ivotnog osiguranja korisnika kredita
Zagrebaka banka
Privredna Banka Zagreb
HYPO-ALPE-ADRIA-BANK

Kod odobravanja dugoronog kredita iz sredstava stvorene akumulacije obavlja se samo

preraspodjela tih sredstava koja ne utjee na visinu postojee novane mase.
Dugorono kreditiranje- vezano za ulaganje novanih sredstava za financiranje investicija.
Akumulirana sredstva se ulau u izgradnju novih sredstava za rad na kojima e se ostvarivati nova
proizvodnja za koju treba prije odobravanja kredita utvrditi da li e biti visokoproduktivna,
kvalitetna i rentabilna i da li e imati sigurnu realizaciju na tritu.

Razvojne banke ( industrijske, graevinarske, hipotekarne, investicijske)

Banke dugoronog kreditiranja privrednog razvoja. Kod mobilizacije dugoronih sredstava i
odobravanja dugoronih kredita postoji kamata, ispitivanje kreditne sposobnosti traioca
kredita,analize kreditnih zahtjeva i procedure odobravanja kredita, evidencija o odobrenom kreditu,
osiguranje vraanja danog kredita (zalog, hipoteke, cesija, jamstvo), odreivanje kamtnih stopa,
procjena kreditnog rizika te drugi instrumenati koji se primjenjuju u dugoronom bankovnom
kreditiranju razvoja proizvodnje i prometa. 43
Kamata je iznos sredstava koji je vrednovan u novanim jedinicama, koji oni koji plasiraju
novac primaju kad odobre kredit; kamatna stopa je odnos kamate i iznosa koji je plasiran.
DEBELA
Banka ne odobrava bankovni kredit bez prethodnog ipitivanja i analize odreenih elemenata kreditne
sposobnosti i boniteta traioca kredita, kao i detaljnog ispitivanja svrhe za koju se kredit trai, uz
pokrie svih eventualnih rizika koji bi mogli nastati iz bilo kojih subjektivnih i objektivnih razloga.
Banka moe odobriti kredit samo kreditno sposobnim zajmotraiteljima. Kreditno sposobnim
zajmotraiocem smatra se zajmotrailac koji nema pokriveni gubitak iskazan po zavrnom raunu za
prethodnu godinu u trenutku odobravanja kredita; koji uredno izvrava svoje kreditne obveze po
drugim krditima, kreditnim garancijama i instrumentima osiguranja plaanja i koji ima osigurana
obrtna sredstva.135
Banke se openito oslanjaju na ZAP-ove podatke, osobito BON-1 i BON-2, a takoer se esto
oslanjaju i na podatke iz poreznih prijava.
* financijski izvjetaji veine klijenata nisu pouzdani. Ili su u pitanju premali iznosi da bi bila
potrebna revizija izvjetaja, ili kvaliteta informacija nije adekvatna. Banke su ustanovile da bilanca
stanja poduzea ne ukljuuje sve poslovne aktivnosti, u prvom redu zbog nastojanja poduzea da
izbjegnu plaanje poreza. Kod manjih firmi ili meu obrtnicima takoer se dogaa da se poduzetnik
zadui na vlastito ime i to u mjeri koja znaajno utjee na financijski poloaj firme jednako kao i na
njegov financijski poloaj kao fizike osobe, ali takvi dugovi nisu ukljueni u financijske izvjetaje.
* banke ne mogu doznati da li klijent koristi kredite drugih banaka
* banke ne mogu doznati da li sudunik ili jamac istodobno garantiraju za vie od jednog kredita

* veina banaka priznaje da ne mogu vjerovati vjetaku tj. procjenitelju kojeg plaa klijent. 32 banke
ili imaju svoje vlastite procjenitelje, ili su odredile za njih prihvatljive procjenitelje. 21 banka,
meutim, prihvaa svakog procjenitelja koji je postavljen sudskim rjeenjem.

Odobravanje kredita iskluivo na osnovi instrumenta osiguranja naplate nema nikakvog ekonomskog
smisla.
Kreditni rizik je specifina vrsta rizika koji nastaje pri ulaganju novanih sredstava u financijske
plasmane. Sastoji se od opasnosti da se uloena sredstva nee vratiti, da se nee vratiti u cijelosti,
odnosno da se nee vratiti planiranom dinamikom. Ovaj rizik, praktiki, ne postoji kod ulaganja u
dravne vrijednosne papire ili u bankarske depozite iju isplatu garantira drava.
Kreditna osiguranja su osiguranja kojim se osigurava potraivanje vjerovnika od dunika. Vjerovnik
(osiguranik) ima pravo naknade tete prema uvjetima ugovora o osiguranju ako nije bio u
mogunosti naplatiti svoje potraivanje zbog nastanka odreenog rizika. Struno-tehniki kreditna
osiguranja dijele se u tri kategorije: kreditna osiguranja u uem smislu ili delkredere (sklapa ih
vjerovnik); kaucijska ili garancijska (sklapa ih dunik) i osiguranja povjerenja ili osiguranja od
prevare (sklapaju ih bilo dunik, bilo vjerovnik).

Otplata zajma vodi se pregledno prema rokovima otplate i za svaki se rok rauna nominalni iznos
anuiteta, kamata, otplatne kvote i ostatka duga. Takav pregled, u formi tablice, nazivamo planom
otplate.
LITERATURA:
Banka: principi i praksa bankovnog poslovanja; Ante Katunari, Centar za informacije i publicitet,
1988. g.
Leko, V. (2014), Izabrani bankovni poslovi, skripta, Ekonomski fakultet, Zagreb