Professional Documents
Culture Documents
A.3.Političke Sranke
A.3.Političke Sranke
UVOD
Hrvati, Srbi i muslimani zapoeli su poetkom 20. stoljea i s politikim organiziranjem.
Srbi su se politiki okupili oko Srpske narodne organizacije, a muslimani su osnovali
svoju Muslimansku narodnu organizaciju. Poeci politike djelatnosti bosanskohercegovakih
Hrvata zapoinju zapravo jo s Ilirskom pokretom. Koincidencijom historijskih dogaaja
1903.godina je prelomna godina politikog razvitka. 1903.godina donjela je i Bosni i
Hercegovini promjenu politikog reima Kallayevom smru i otvorila put novim formama
politikog ivota. U slubu svojoj buroaziji stavlja se i prva generacija moderne domae
inteligencije , koja se bori za demokratizaciju drutvenog ivota i postepeno preuzimanje
dravne uprave.
Budimpetu 10.decembra u hotel Paris, gdje e biti sjedite odbora. Poziv je ujedno
sainjavao i program usvojen na brodskom sastanku. Sastavni dio programa MNOje i
program lista "Musavat" (Jednakost), koji je postao zvanini organ stranke.
"Poetkom 1907.godine obavljeni su izbori u cijeloj Bosni i Hercegovini na kojima je
uestvovalo preko 130 000 odraslih Muslimana. U svim mjestima izabrani su tkz. "miletski
odbori" MNO, koji su poslali svoje delegate na prvu stranaku skuptinu u Budimpetu
11.marta 1907.godine. "3
Theodor Battyhanyy zahtjeva u petanskom parlamentu 6.aprila 1907.godine da ugarski
ministar preuzme potrebne korake kako bi Burian ispunio elje muslimanskih narodnih
zakonskih predstavnika.
"U Budimpeti je otvorena Narodna kancelarija, koja dosta uspjeno nastoji zainteresirati
maarsku javnost i politike stranke za muslimanski pokret. Izvanbosanska javnost sve se vise
interesuje za muslimasnko pitanje."4
Egzekutivni odbor je apelirao da mu se iz cijele zemlje alju informacije o ekonomskom
stanju i poloaju Muslimana, posebno o agrarnim parnicama. Odbor je apelirao da se sto vie
Muslimana ukljuuje u "Gajret" i da se obezbjedi da se i svakog sreza barem po 2 Muslimana
posalju na kolovanje u Gimnaziju.
"Glavni pravac djelatnosti Muslimanske narodne organizacije bio je usmjeren na pitanje
vjerske i vakufsko-mearifske autonomije i zatitu pojedinih interesa zemljovlasnika." 5
Kako su propali svi planovi Buriana da po pitanju autonomije izbjegne pregovore sa
Egzekutivnim odborom, ipak je vlada traila traila pogodnu formu za pregovore i dodir sa
njim.
4.aprila 1907.godine Zemaljska valda je zvanino izjavila da je Egzekutivni odbor
predstavnik muslimasnkog naroda.
Muslimanska deputacija koju je predvodio Alibeg Firdus predala je ministru Burianu 5.jula
1907.godine u Beu predstavku, dva dana kasnije voeni su razgovori izmeu muslimaske
organizacije i ministra Buriana, o0 emu Burian izvjetava Zemaljsku valdu u Sarajevu
10.juna.1907. Vjerska anketa sastala se u Sarajevu 24.juna 1907.godine , poslije dugih i
napornih pregovora postignut je sporazum u svim spornim pitanjijma, osim u pogledu
menure. Meutim muslimasnski prvaci su traili da se rijei pitanje menure, kako su obje
strane ostale pri svojim stavovima, pregovori su prekinuti 13.jula 1907.godine.
3
17.jula 1907.godine je Egzekutivni odbor izdao proglas o toku pregovora i zatraio podrku
od naroda za svoj stav , koju su mu miletski odbori jednoglasno dali, navodno je i vrhovni
erijetski sudija arac pripremio izdavanje fetve.
"Da bi to jae istakla sultanov suverenitet, Muslimanska narodna organizacija nastoji
organizirati proslavu sultanovog roendana u cijeloj zemlji."6
Organ stranke "Musavat" je uoi 1.septembra donio preko cijele stranice pozdravni lanak
"Paihadum ok jaa" (ivio dugo padiaah sultan).
Ministar Burian nareuje 5.septembra 1907.godine baronu Benku da pokua obnoviti
pregovore sa muslimanskim predstavnicima o pravnim i privrednim pitanjima, vlada je o
tome zvanino obavjestila Alibega Firdusa 13.novembra 1907.
"Egzekutivni odbor na sjednici 22.novembra 1907.odranoj u Travniku, prihvata pregovore,
ali samo pod uslovom da se predhodno rijei pitanje menure. lanovi odbora su o ovom
svom zakljuku obavjestili lino i ministra Buriana, 9.decembra 1907. uBeu. Burian je
30.decembra 1907.naloio baronu Benku da za 7.januar 1908.zakae nastavak pregovora sa
Egzekutivnim odborom."7
Na skuptini MNO , na kojoj je uestvovalo oko 1200 Muslimana, delegata iz svih srezova iz
citave zemlje, sasluani su i odobreni izvjetaji Egzekutivnog odbora.
Kako je proglaena aneksija, to Austro-Ugarska nije imala vise razloga da spreava vjerske
veze Muslimana sa Carigradom, poto je to pitanje izgubilo politiki i dravno pravni znaaj.
Car je 15.maja 1909.godine sankcionisao "tatut za autonomnu upravu islamskih vjerskih i
vakufsko-mearefskih poslova u Bosni i Hercegovini koji je stupio na snagu 1.maja iste
godine. Muslimanska narodna organitzacija nije imala nekog veeg uspjeha u nekoliko
mlakih pokuaja da ojaa i modernizira muslimanska privreda.
"U prvoj deceniji XX vijeka ipak su vodei muslimanski privrednici osjetili potrebu za
koncentracijom kapitala i osnivanjem novanih zavoda koji bi svojim kreditima ubrzali
razvitak privrednih prilika, posebno meu Muslimanima."8
Vodstvo MNO koje je uglavnom pripadalo zemljoposjednicima, preteno se bavilo vlastitim
ekonomskim interesima.
U nacrtu "Agrarnih ustanova" koji je u junu 1908.godine Egzekutivni odbor podnio
Zemaljskoj vladi zahtjeva se da zemljovlasnici i kmetovi reguliu meusobne odnose
ugovorom, a ne statusom ili zakonom.
6
"Muslimanska narodna organizacija, kao i predhodni Dabiev pokret iz koga je nastala, nije
uivala podrku muslimanske inteligencije. Faktiki je to bila stranka bez inteligencije i
intelektualnog vodstva."9
Uz ovakvu pasivnost i direktno neprijateljstvo inteligencije MNO nije mogla u kulturnom
radu postii znaajne rezultate, mada je u tom pravcu inila izvjesne napore.
Jedini vei uspjeh stranka je uinila kada je preuzela kontrolu nad humanitarnim i potpornim
drutvom "Gajret" , koje je 20.februara 1903. Godine osnovala i vodila grupa intelektualaca
politikih protivnika. Na VI skuptini Gajreta 5.jula1907.godine odnjele su veinu pristalice
MNO, pa je za novog redsjednika drutva izabran Mahmud-beg Fadilpai.
Na sjednici 6.oktobra u Banja Luci Egzekutivni odbor MNO konstantira da upis u Gajret nije
bio onoliki koliko dolikuje naem miletu, pa je uputio novi apel za upis i davanje priloga
drutvu.
Centri drutvenog ivota kod Muslimana bile su itaonice.
"Kao i raniji Dabiev pokret, i MNO je bila u izvjesnom akcionom savezu sa srpskim
nacionalono-politikim pokretom. To se na starnicama Musavata, iako oprezno, neto ee
manifestiralo, poto je list ureivao Smail-aga emalovi, izrazito prosrpski orijentiran
politiar, nego to je to bila stvarna elja vodstva stranke. "10
"Zajednika muslimansko-srpska deputacija krenula je poetkom oktobra u Budimpetu, da
pred Delegacijama iznese zahtjev za uvoenje Ustava"11
lanove deputacije je na putu, 7.oktobra 1908.godine zatekla vijest o aneksiji.
12
osniva Srpsku dioniarsku tampariju i pokree "Srpsku rije", list za politiku, prosvjetu i
privredu, smatra se da je to list Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.
"Upravni odbor lista je na sjednici 22.oktobra 1906.usvojio u 12 taaka posebna "Upustva
Urednitvu Srpske rijei", iz kojih se jasno vidi stav ove grupe prema nacionalnom pitanju u
Bosni i Hercegovini."15 Srpska rije je esto dokazivala da refleksije o hrvatstvu u Bosni, na
temelju katolicizma nisu opravdane.
U svoje uspjehe, postignute do 1905.godine srpsko politiko vodstvo ubrajalo je, pored
ostalog pokret Muslimana i zajedniki rad sa Muslimanima. Zaista su se srpski politiari koji
su vodili borbu za autonomiju, trudili svim silama da odre dobre odnose sa muslimanskim
voama, da ih veu za sebe sa dalekosenim ciljem da svim Muslimanima oprezno i
postepeno nametnu srpsko ime i na taj nain osiguraju sebi apsulutnu veinu u Bosni i
Hercegovini. Srpska arija, politiki konstituirana kroz borbu za autonomiju, a zatim oko
Srpske rijei, posveuje glavnu panju osiguranju i unapreenju svojih ekonomskih interesa.
"Graansko politiko vodstvo nastoji da svim ovim akcijama da srpski nacionalni karakter." 16
Poto je septembra 1904. boravio sa porodicom u Beogradu na krunisanju kralja Petra, G.
Jeftanovi pie 24.i 25.oktobra
Kovaeviu u Brko, da posebnu vanost polae, da svako narodno preduzee trai oznaku
srpski i to u interesu same narodne stvari.
Dok inteligencija trai da se od crkveno-kolske pree na politiku borbu, stari su za rad na
privrednom polju, da dobiju nove poslove i uveaju kapital. Jeftanovi zahtjeva od urednitva
Srpske rijei da napravi plan kako bi se najbolje provela privredna organizacija u naoj
domovini. Mostarskoj ili hercegovakoj grupi pripadao je najvei dio inteligencije iz cjele
zemlje, a vodili su je Duan Vasiljevi, Nikola Stojanovi i Uro Krulj, oni 1907.godine
pokreu list "Narod", koji su ureivali Risto Radulovi i Vasilj Grdi, njima su prili i
knjievnici Aleksa anti, Svetozar orovi i Anastasije ola. "Od starijih narodnih voa
grupi je oko "Naroda" priao je i Kosta Kujundi iz Livna, koji je kasnije postao njen
formalni predsjednik. "17
Meu intelektualcima se javlja i oportunistika proaustrijska struja u Sarajevu, koja kritikuje
Srpsku rije, tj.voe autonomne borbe, na elu ove struje nalazio se sarajevski ljekar Lazar
Dimitrijevi, zagovornik radikalnog rjeenja agrarnog pitanja.
15
21
Ova
ravnopravnost bi ozbiljno bila ugroena ako bi BiH pripala nekoj balkanskoj zemlji ili postala
autonomna.
"Zemaljska vlada je u novembru 1907.odobrila pravila Hrvatske narodne zajednice."25 Tokom
januara 1908.godine sprovedena je organizacija HNZ po okruzima na osnovu delegatskog
sistema izabran je sredinji odbor za cijelu zemlju. Izloen je cilj i znaaj HNZ kao prosvjetne
i gospodarske ustanove, pa su zatim usvojena pravila i izabrani delegati za izbor predsjednika
sredinjeg odbora u Sarajevu.
"U sredinji odbor, ija je konstituirajua sjednica odrana 21.februara 1908. Izabrani su: dr.
Nikola Mandi, za predsjednika (advokat i podnaelnik Sarajeva), Nikola Preka, za tajnika, a
za lanove Ivo Budimirovi, dr. Jozo Sunari, fra Marijan Duji, dr. Milan Kati, Aleksa
Cvijeti, dr. Ivo Pilar, Hamid ahinovi-Ekrem, Stjepan Miki, Pavo Grgi, Kosta ebiMarui, uro Damonja i Dane ubeli."26
Na zasjedanju Sredinjeg odbora, 22-25.februara 1908.godine pravila koja su dodana
smatrana za interni (tajni) materijal, proirena su, usvojena i publikovana kao program HNZ.
24
10
11
tadlerom ne moe vie biti nikakvog sporazuma."31 Od maja 1909.godine klerikalci izlaze
otvoreno sa prijedlozima o osnivanju svoje politike stranke. "Iako je odluka o osnivanju
Hrvatske katolike udruge donjeta jo 25.jula 1909.godine na sastanku u Vrhbosanskom
ordinarijatu, o emu je upuen proglas svetenstvu, uiteljima i vienijim ljudima."32 Voena
je iroka propagandna akcija preko Hrvatskog dnevnika i Vrhbosne da se razbije HNZ i
pridobiju pristalice HKU. Osnivaka skuptina HKU odrana je 18.januara 1910.godine u
Sarajevu, prisustvovalo je neto graana i cjelokupni svjetovni kler. Tu je usvojen program
koji se temeljio na programu Starevieve stranke, program definira HKU kao politiko,
kulturno i socijalno drutvo, koje e iriti interese hrvatskog naroda. Iako stranka ima za cilj
da budi, jaa, njeguje i iri hrvatsku svijest, ona e sloeno i sporazumno raditi sa osobama i
drutvima druge vjeroispovjesti, samo ako zastupaju iste narodne interese. Naglaena je
naklonost prema Muslimanima sa kojima katolike Hrvate veu zajedniki narodni opstanak,
tradicija i narodno naelo.
30
12
tadler je zahtjevao od Zemaljske vlade da hitno odobri Pravila HKU, poto se nee moi
sprovesti prvi saborski izbori koji su se imali obaviti na konfesionalnoj osnovi. Vlada je
oklijevala da potvrdi pravila zbog pozivanja na program Stranke prava iz 1894.godine, ali je
preutno odobrila rad HKU i njen izlazak na izbore. Formalna potvrda stigla je tek
1911.godine.
13
14
za prvi naelni govor Naprednih Muslimana o osnivanju svoje stranke. Baagi sredinom
1907.godine pokusava postii sporazum sa Muslimanskom narodnom organizacijom i pomoi
joj u ostvarenju njenog programa. On voama MNO direktno nudi svoje usluge, opominjui
da se s tuim memorandumima ne saniraju nae vjersko-mearifske prilike, a jo e se manje u
nau korist srediti agrarno pitanje.
"Osnivaka skuptina Muslimanske napredne stranke odrana je u Tenju, 24-26.avgusta
1908.godine. na skuptini je izabran odbor stranke, te njegov predsjednik Adem-beg Mei i
sekretar Zija-beg onlagi. Usvojen je program i donjeta odluka o pokretanju stranakog
glasila "Muslimanska svijest"." 35 u programu se prije svega naglaava da se Muslimasnka
napredna stranka (MNS) ustraja u tu svrhu da organizuje sve slojeve svoga naroda za borbu i
odbranu, da Muslimani u Bosni i Hercegovini ouvaju svoju vjeru, svoj imetak, svoj drutveni
poloaj, svoju individualnost.
Prosvjetni program je veoma iroko postavljen. Naglaava se da spas muslimasnkog naroda
lei u povjesti, istovremeno se tei pribliavanju Zapadu.
I privredni program MNS je opiran i najavljuje borbu za podizanje muslimanske privrede,
zahtjeva se od vlade izgradnja komunikacija prema poterebama zemlje, povoljna eljeznika
tarifna politika i carinska zatita Bosne i Hercegovine. Socijalni program MNS obuhvata
potrebu zdravstvenog prosvjeivanja Muslimana, irenje higijene, ureenje sirotita, domova
za iznemogle, suzbijanje alkoholizma, itd.
"Politiki zahtjevi MNS svode se slino drugim strankama na uvoenju politikih i
graanskih sloboda, ustanovljenje zemaljskog sabora, samoupravu optina, nezavisnost sudija
i snienje vojne obaveze."36
Klasna uskost naprednih Muslimana jasno se izraava u njihovim agrarnim zahtjevima.
MNS je jedina bosanska stranka koja je u svom programu traila da se u Zemaljskom saboru
predvide mjesta za primjerni broj virilista i to onih koji su zvani da tite agrarne interese
Muslimana. Muslimanska napredna stranka je podrala ankesiju, koja je proglaena mjesec i
po dana poslije njenog osnivanja. 31.januara 1910.godine, neto prije svih saborskih izbora,
MNS je revidirala svoj program, javno se odrekla prohrvaske orijentacije i uzela Muslimanska
samostalna stranka.
35
36
15
3. ZAKLJUAK
Prve politike stranke u Bosni i Hercegovini nastaju u prvoj deceniji XX stoljea. Karakter tih
stranaka uglavnom je odgovarao tipu narodnih organizacija. Veina bosanskohercegovakih
politiara smatrala je da u Bosni i Hercegovini kao skupnjoj zemlji, iji dravnopravni status
nije rijeen nema , da nema uslova za stranako djelovanje.
Liberalniji uslovi za politiki ivot u Bosni i Hercegovini stvoreni su tek nakon smrti
Benjamina Kallaya 1903.godine. tada dolazi do ukidanja preventivne cenzure tampe,
poreske reforme, okonanja pitanja vjerske autonomije. Domae graanstvo dovoljno je
ekonomski ojaalo da stekne svijest o svojoj politikoj ulozi.
Srbi su se politiki veinski okupili oko Srpske narodne organizacije. Manji dio pravoslavnog
stanovnitva se okupio oko Srpske narodne samostalne stranke. Ova stranka nije imala veeg
uspjeha, pa je vrlo brzo nestala sa politike scene. Poetak politikog djelovanja Hrvata
poinje jo sa Ilirskim pokretom. Mnogi su se oduevili ilirizmom i u njemu su sudjelovali.
Katoliko stanovnitvo uglavnom je bilo podjieljeno izmeu aktivista dvije najznaajnije
stranke, a to su Hrvatska narodna zajednica i Hrvatska katolika udruga. Muslimani su se
uglavnom opredijelili prema Muslimanskoj narodnoj organizaciji, a neto manji dio prema
Muslimanskoj samostalnoj stranci. Muslimanska narodna organizacija je prva politika
stranka u Bosni i Hercegovini, osnovana 1904.godine. Osniva i prvi predsjednik bio je
Alibeg Firdus. Sastavni dio programa ove stranke bio je list Musavat (Jedinstvo). Egzekutivni
odbor bio je zastupnik interesa muslimanskg stanovnitva. Muslimansku narodnu organizaciju
uglavnom su inili begovi i imuniji zemljoposjednici. Na izborima 1910.godine za Bosanski
sabor Muslimanska narodna organizacija je osvojila sve glasove koji su bili namjenjeni
muslimanskim strankama.
16
4. LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
17