Professional Documents
Culture Documents
Motor Ne Može Da Startuje
Motor Ne Može Da Startuje
2.
3.
varnice na svecicama
4.
upravljanje ventilima
Da li pumpa za gorivo radi ispravno. Dogadja se da otkae membrana u pumpi i to samo pri viim
temperaturama motora, tako da sve dobro funkcionie kada se motor ohladi.
Da li su cevi/creva od pumpe dobra. Sve nabrojano proverava se lako skine se kraj creva neposredno do
motora (zategnuto elnom) i ugura u neku probnu posudu ili flau i zatim se pokrene motor. Trebalo bi
da iz creva benzin tece u posudu kontinuirano ili u isprekidanim mlazevima.
Da li je problem u karburatoru ili u diznama za benzin. Ako je karburatorski (stari) sistem treba da se
proba sa sipanjem benzina direktno u usisnik vazduha na karburatoru: skine se filter za vazduh da bi moglo da
se pridje usisniku vazduha i istovremeno sa verglanjem motora sipa se u kapljicama ili tankom mlazu benzin u
usisnu cev karburatora.
Ako je u pitanju direktno (injection) ubrizgavanje benzina u usisnu granu motora, bilo u jednoj tacki (sistem
monopoint ili singlepoint) ili ispred svakog cilindra (multipoint), treba da se proveri da li svaka dizna ima
napajanje elektricnom energijom (proverava se kontrolnom lampicom ili auto-glinericom), a zatim da nije
zapuena od kamenca ili neke necistoce. Dizne mogu da se ociste ultrazvukom, hemijskim sredstvima ili
aditivima koji se dodaju u gorivo.
Vazduh se pre ulaska u motor prvo filtrira i deava se da je filter zapuen. On se Ili menja ili, za prvu pomoc,
moe da se izduva komprimovanim vazduhom (smer strujanja treba da bude suprotan smeru vazduha kada
ulazi u motor).
Ako motor ima merac protoka vazduha (klapna kojom se meri protok vazduha u motor) on moe da bude
zakocen ili potpuno otvoren usled eksplozije u usisnoj grani (posebno ako se radi o pogonu na gas).
Pravilna kolicina vazduha moe da bude poremecena usled tzv. fal vazduha tada dolazi do isprekidanog rada
motora ili u svim reimima rada ili samo kada je motor hladan ili samo kada je vruc. Treba da se proveri da li
dobro zaptivaju svi spojevi creva i gumenih delova kroz koje prolazi vazduh do usisne grane motora. Moguce je
da su cevi napukle ili da se elna olabavila.
Da li je u pitanju sistem paljenja proverava se ovako: Ako je moguce, treba da se koristi gumena ili
gradjevinska rukavica (zbog izbegavanja neprijatnih, ali bezopasnih udara struje) i da se skine visokonaponski
kabl koji polazi od bobine i ulazi u razvodnu kapu i dok je u toku verglanje, njegov metalni kraj treba da se
primakne na oko 1mm blizu mase. Varnica (ako je ima ) trebalo bi da bude jaka i svetlo crvenkaste boje. Ako
je nema, za dalju proveru potrebna je alatka koja se zove Auto Glinerica -AG (to je sijalica od 12V smetena u
providnoj drki ila i sa provodnikom koji na svom kraju ima tipaljku za masu)
Da li do bobine dolazi struja od 12V, (na klemu +15), proverava se tako to se pri datom kontaktu kljucem,
kada svetli signalna lampica akumulatora i pritiska ulja na instrument tabli AG treba da svetli beyz treperenja
pre i za vreme verglanja.
Da li drugi niskonaponski kraj bobine dobija ispravan napon, proverava se tako to AG trepce samo u toku
verglanja. Ako ne trepce, treba da se proveri komutator (nekada je njegova funkcija ostvarivana platinskim
dugmadima) odn. sistem za paljenje koji ga zamenjuje (elektronski ili racunarski).
Komutator ima napajanje +12V (ispituje se kao +15 na bobini), masu (da li ima masu ispituje se sa AG ciju
tipaljku sada treba povezati na + klemu akumulatora), ulaz sa citaca/davaca/senzora poloaja radilice odn.
bregaste osovine (ispituje se ommetrom) i izlaz ka bobini. Komutator moe da otkazuje i tek pri nekim
obrtajima, a moguc je kvar i na citacu ili kablu ili konektoru citaca. Davac moe da bude kalem u razvodniku ili
poseban citac ispred zubaca na nazubljenom zamjcu.
Ako varnice ima, ali je slaba, treba proveriti bobinu moguce je da ima fal pranjenje (varnicenje) koje joj
smanjuje jacinu i ono moe da bude i iznutra (retko) ili spoljanje. Spoljanje varnicenje proverava se
pribliavanjem opipavanjem bobine rukom dok se vergla ili dok motor radi, i vizuelno po svetlucanju u
mraku, posebno ako je motor u vlanoj atmosferi ili magli jer se tada ova pojava najbolje zapaa.
Ako je varnica iz bobine na ulasku u razvodnu kapu dobra, ako motor ipak moe da radi, treba da se skida i
vraca jedan po jedan kabl do svecice i proverava da li ima promene u radu motora (po njegovom zvuku ili po
obrtomeru). Ako nema promene, to pokazuje da konkretan cilindar nije u funkciji.
Ako motor ne moe da radi, treba da se skida jedna po jedna svecica i kada se vrati kabl na nju da se prisloni
na masu i da se proveri da li ima odgovarajucu varnicu za vreme verglanja motora. Ako je nema ili je slaba,
treba da se provere kablovi do svecica (opipavanjem i posmatranjem varnicenja) i dalje razvodnu ruku u
razvodniku i samu razvodnu kapu. Kapa moe da bude napukla i kroz te unutranje pukotine da se formira
prolaz za varnicu kojom se varnica sprovodi nepravilno neeljenom putanjom. U kapi moe da se zatekne i
nedozvoljeno mnogo praine ili vlage i to opet dovodi do fal putanje varnice. Kapa trebada se obrie i osui.
U slucaju kontrole izduvnih gasova preko tzv. Lambda sonde, kompjuterski sistem paljenja se zbunjuje ako je
npr. izduvni lonac auspuh probuen ili ako je otpao i slicno. Kvarovi vezani za Lambda sonde otkrivaju
specijalnim dijagnostickim uredjajima u kojima se zapisuju i pamte i sva ostala nepravilna stanja i poremecaji
izmedju dva ocitavanja i resetovanja.