SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................2
SAETAK...................................................................................................................................3
SUMMARY................................................................................................................................4
I FIZIKI RAZVOJ DJETETA..................................................................................................5
1.1 Fizike promjene kod novoroenadi...............................................................................6
II MOTORIKI RAZVOJ DJETETA........................................................................................8
2.1 Razvoj govora...................................................................................................................8
2.2 Razvoj refleksa..................................................................................................................9
2.3 Razvoj kontrole i pokreta dijelova tijela...........................................................................9
ZAKLJUAK...........................................................................................................................11
LITERATURA..........................................................................................................................12

UVOD
U ovom seminarskom radu, tanije u prvom dijelu, opisan je fiziki razvoj u ranom
djetinjstvu. Fiziki rast i razvoj uvjetovan je brojnim vanjskim i unutranjim imbenicima.
Rastom i razvojem upravljaju geni putem transmisije hormona i drugih faktora rasta. Ostali
faktori su: genetski, sezonsko varijacijski (rast u visinu je najvei u proljee, a u teini u
jesen), rasne i ekoloke razlike, prehrana (sustavna pothranjenost sprjeava ostvarenje
potencijalnog rasta), kronine bolesti, drutveno i ekonomsko stanje.
Drugi dio obuhvata motoriki razvoj; najprije je to lingvistiki razvoj tj. razvoj govora
koji bi trebao to vie da se usavrava. Razvoj motorike moe se podijeliti na razvoj grube i
razvoj fine motorike. Prva na red u naem ivotu dolazi gruba motorika koja se sastoji od
jaanja miia cijelog tijela. Ojaali miii prvo e podizati i drati bebinu glavicu, zatim
ojaati kraljenicu za podizanje prsa i okretanje, sjedenje, puzanje, uzdizanje i hodanje.
Nakon to se izgradi gruba motorika koncentracija razvoja se djelimino preusmjerava na finu
motoriku, aktivnosti koje se sastoje od motorike lica i motorike prstiju.

SAETAK
Djeca obino preu ogroman put do 20. mjeseca, od puzanja do hodanja. Hodanje
moda nee biti najidealnije u poetku, ispruit e gore ruice i izbacit e stomai naprijed
da bi uspostavili ravnoteu. Teina e praviti najvei problem pa e esto padati na zadnjicu.
Dijete e koristiti sve vjetine koje je nauilo da bi vuklo i guralo igrake, igralo se uz muziku
i penjalo se na krevet ili namjetaj. Jednogodinjaci, takoe pokazuju dobru koordinaciju ruku
i prstiju, ali e i dalje isputati predmete i biti trapavi. Tipini razvoj krupne motorike e od
puzanja doi preko hodanja uz namjetaj ili uz neiju pomo, pa sve do samostalnog hodanja
do 15. mjeseca. Oko 20. mjeseca djeca poinju da tre. Sa oko 13 mjeseci dijete e stajati
vrsto. Onda poinje da ui da koristi ruke u stajaem poloaju daleko od oslonca i
samostalno e stajati do 14. mjeseca. Ravnoteu e savladati geganjem i kasnije hodanjem. U
ovom uzrastu djecu jako interesuju sitni predmeti kao to su mrvice. Pokuat e da podignu
sitnu mrvicu sa poda kaiprstom i palcem, i naravno svaka mrvica e zavriti u ustima, pa
treba obratiti panju na higijenu. Djeca koriste ruke da bi istraila okolinu i predmete, pa
igrake mogu bacati, okretati, stavljati u usta. Takoe, uivat e da osjete razliite teksture u
ustima i na rukama.

SUMMARY
Children usually cross the huge time to 20 months, from crawling to walking. Walking
may not be the most ideal in the beginning, will stretch out above the handle and excludes
tummy foward to improve the balance. Weight will make the biggest problem and will often
fall on your butt. The child will use all the skills that have been taught to be pulled and pushed
toys, playing with music and climbed on the bed or furniture. Toddlers also show good
coordination between hands and fingers, but will continue to drop objects and be clumsy.
Typical development of large motor skills will creep come across walking along furniture or
with assistance, to independent walking by 15 months. Around 20 months children begin to
run. With about 13 months she will stand firm. Then begins to learn to use your hands whilst
standing away from reliance and self will stand up to the 14th month. The balance will
overcome a roll and later walking. At this age children are very interested in small object such
as crumbs. He will try to raise the tiny speck on the floor with his index finger and thumb, and
of course, every fragment will end up in your mouth, so you should pay attention to hygiene.
Children use their hands to explore the environment and object, and toys can drop, rotate, put
in your mouth. You will enjoy to feel different textures in the mouth and on the hands.

I FIZIKI RAZVOJ DJETETA

U poreenju sa drugim vrstama fiziki razvoj kod ovjeka znatno due traje, bilo da se
poreenje vri na osnovu apsolutnog ili relativnog trajanja promjena do postizanja zrelosti. U
poreenju sa ivotinjskim vrstama, gdje je vremenski ciklus da majka donese novo mladune
dovoljan da predhodno postane odrasla jedinka, ljudska porodica jedina ima potomke
razliitog djeijeg uzrasta koji su istovremeno zavisni. Do toga dovodi produeno djetinstvo,
meutim, ta injenica znaajno utie na psihiki razvoj posebno razvoj linosti djece i
odraslih.
I u fizikom razvoju djeluje zakon heterohronije. Razliiti dijelovi tijela ne rastu istom
brzinom (glava, trup, noge). Razliita je dinamika razvoja razliitih organskih sistema. U
izvjesnim sluajevima razliita je brzina sazrjevanja dijelova istog organa. Naunici su izriiti
da se dinamika psihikog razvoja podudara sa tokovima fizikog razvoja.1
Najrazraeniju koncepciju razvojnih faza tokom itavog ivota dao je Erikson 2.
Njegova teorija je istovremeno i teorija linosti, a ne samo periodizacija koja se odnosi na
cjeloukupan ivotni ciklus. Erikson je cjeloukupan ivotni ciklus podijelio u osam perioda:
faza sticanja povjerenja, faza sticanja autonomije, faza sticanja inicijative, faza usvajanja
odgovornosti, faza formiranja identiteta, faza intimnosti, faza reprodukcije i faza integriteta.
Za ovaj rad su bitne prve etiri faze jer se odvijaju u djetinjstvu. Period najranijeg djetinjstva,
bogat je razvojnim promjenama u fizikom i motorikom apsektu razvoja, a sa sobom nosi i
temelje govornih, socijalnih kompetencija i ostvarivanja prvih bliskih odnosa. Najvaniji
inioci razvoja u ovom periodu svakako se nalaze u porodici, prije svega u odnosu roditelj
dijete. Centralni razvojni zahtjevi tiu se razliitih oblika separacije, od prekida dojenja, prvih
odvajanja od majke, do polaska u vrti i prvih zahtjeva za socijalnim prilagoavanjem i
usvajanjem grupnih normi.3

Aleksa Brkovi, Razvojna psihologija, Uice, 2000., str. 93.

Erik Erikson (dan. Erik Homburger Erikson) roen je u Frankfurtu 15. juna 1902. godine, a umro u Harviu
12. maja 1994. godine. Bio je ameriko danski psihoanalitiar jevrejskog porijekla. Tokom svog
viedecenijskog rada bavio se djeijom psihoanalizom, odnosom drutva i linosti i analizom istorijskih linosti.
Poznat je po teoriji psihosocijalnog razvoja ovjeka i uvoenjem termina kriza identiteta.
http://sr.wikipedia.org/sr-el/_ (preuzeto: 11. novembar 2014)
3
Ivan Jerkovi, Marija Zotovi, Razvojna psihologija, Novi Sad, 2010., str. 145 146.
2

1.1 Fizike promjene kod novoroenadi

Dojene esto budi zatitniki osjeaj kod odraslih. Ispitanici su odgovorili da
najvie reagiraju na veliku glavu, velike oi, zaobljene obrae i debeljukast izgled. esto
nismo potpuno ni svjesni reakcije na dojenad. Dob dojenadi je vejrovatno i najmanje poznat
period u ivotu ovjeka. Vjerovatan razlog tome je to se brzo zaboravi kako izgleda biti
malen. Osim toga dojenad su do nedavno smatrali nerazvijenim biima. Nee biti pretjerano
ako se utvrdi da se promjene u tjelesnom razvoju dojeneta uoavaju gotovo iz dana u dan. 4
Brzi razvoj novoroenadi se uspori za vrijeme predkolskih godina, kao zapravo izmeu
drugog i treeg roendana dobiju manje na kilai i visini nego u bilo kojem dobu poslije
puberteta.5
Novoroeno dijete je teko izmeu tri i etiri kilograma, a dugako oko pola metra
jednako dugako kao i rastojanje izmeu lakta i vrha prstiju kod roditelja. Neposredno nakon
poroda gubi oko 10% svoje tjelesne teine prije nego to se prilagodi na novi oblik ishrane
koju e samo probavljati. Ono u dobi od etiri mjeseca udvostrui svoju teinu, a kao
jednogodinjak je utrostruuje. Tada tei u prosjeku 10 kilograma i dugako je, priblino, 75
cm. Djeca koja pri porodu tee manje od normalnog, najee to nadoknade tokom prve
godine ivota.6 Promjene visine i teine se najee uzimaju kao pokazatelj opteg organskog
razvoja. U ontogenetskom razvoju najubrzaniji razvoj se deava u prenatalnom periodu. U
postnatalnom periodu porast visine i teina ima dva ubrzanja: neposredno poslije roenja (1
2 godine) i u predpubertetu.
Nervni sistem se mijenja kroz kvantitativne, kvalitativne i funkconalne promjene. Za
razliite oblasti mozga ove promjene se odvijaju razliitom brzinom. U toku prvih est
mjeseci najintenzivnije se razvijaju primarne motorne i senzorne oblasti korteksa. To utie da
senzorne i motorne oblasti poinju da funkcioniu ralativno rano. Asocijativna oblast, od koje
zavisi sloeno opaanje i rjeavanje problema, kasnije dostie ralativnu zrelost koja im
omoguava poetak funkcionisanja. Brzina razvoja mozga kod djeteta se moe pratiti
poreenjem teine mozga odraslog.7 U dobi od druge godine mozak je dostigao zavrne
teine, dok tijelo jo uvijek ini samo 1/5 tijela odraslog. Ipak, promjene u nervnom sistemu
4

Philip Hwang, Bjorn Nilsson, Razvojna psihologija od fetusa do odraslog, Sarajevo, 2000., str. 99.
Mirha ehovi, Uvod u Razvojnu psihologiju, Tuzla, 2007. str. 79.
6
P. Hwang, B. Nilsson, nav. dj., str. 100.
7
A. Brkovi, nav. dj., str. 94.
5

su vanije. Nastaju dva glavna tipa promjena. Nervni sitem se sastoji od dugakih i tankih
nervnih stanica koje se zovu neuroni. Prilikom roenja praktino postoje svi potrebni neuroni.
Ipak, jedan dio njih se uniti i postepeno nestane. Sve funkcije od srca, disanja, ula vida,
sna i budnosti reguliraju se razmjenom informacija koje se odvijaju izmeu nervnih stanica.
Jedna se druga promjena dogaa u vezi sa umotavanjem nervnih niti mijelinskom ovojnicom,
masnom supstancom koja omoguava bri protok nervnih impulsa. Ona pomae djetetu u
postizanju bolje kontrole pokreta i boljeg percipiranja.8
Osifikacija, odnosno stvaranje kostiju zapoinje u prenatalnom periodu kada od
hrskaviavog nastaje kotano tkivo, ali se intenzivno nastavlja poslije roenja, paralelno sa
optim tjelesnim razvojem, kada se poveava broj kostiju i njihova veliina. Novoroene ima
270 kostiju. Skelet ostaje istih proporcija u svim uzrasnim periodima i fazama stvaranja
kostiju: 15 20% od teine tijela. Proces dentacije, razvoja zuba ima tri faze. Za ovaj rad
bitna je prva koja traje do druge ili tree godine i nakon nje dijete izlazi iz statusa bebe a
poinje faza mlijenih zuba.9

8
9

P. Hwang, B. Nilsson, nav. dj., str.100 101.

A. Brkovi, nav. dj., str. 96.

II MOTORIKI RAZVOJ DJETETA

U toku prve godine ivota motorno ponaanje obuhvata organizovane i kontrolisane
oblike ponaanja (motorna kontrola) i nekoordinisane, difune, sluajne i spontane pokrete
cjeloukupnog tijela ili njegovih dijelova (motorna aktivnost). Prolazei kroz razliite faze,
tokom razvoja dijete ovlada sve vie pokretima svoga tijela i razvoja potpuniju kontrolu to
omoguuje sve kompleksnije oblike motornog ponaanja. Dijete tako, do svoje druge godine,
tj. u toku najranijeg djetinjstva ovlada lokalnim motornim vjetinama (samostalan hod), i
prehenzijom (dosezanje i hvatanje). Kasniji motorni razvoj u ovom periodu omoguuje sve
kompleksnije forme motornog ponaanja (razvijene motorike igre) ali i preciznije koritenje
steenih vjetina (grafomotorike vjetine).10

2.1 Razvoj govora

Razvoj u ovoj fazi zapoinje preverbalnom fazom, koju karakteriu dva procesa
glasovna ekspanzija poveavanje koliine vokalizacije bebe, sa sve veim brojem izgovorenih
glasova, i glasovna kontrakcija kada se broj izgovorenih glasova smanjuje, usklaujui se sa
glasovima jezika okoline u kojoj dijete raste. Prelazak u, takozvanu, lingvistiku fazu (izmeu
11 14 mjeseci ivota), oznaen je pojavom prve rijei. Iako ova rije ima najee oblik
udvojenih slogova, ona ima neke karakteristike koje je znaajno razlikuju od ranijih formi
udvajanja glasova i slogova ima znaenje cijele reenice, izraava emocionalno stanje (elju
ili potrebu). Razvoj govora od pojave prve rijei ide ka sve socijalizovanijim funkcijama koje
mogu omoguiti sve bolje drutveno funkcionisanje djeteta.11

2.2 Razvoj refleksa

Ve kao novoroeno dijete se u velikoj mjeri ograniava na reflekse nehotine
reakcije na odreene podraaje. Jedan dio od njih su od ivotne vanosti, npr. disanje, dok
refleksi sisanja i traenja nestaju u dobi od dva mjeseca. Novoroeno dijete uzima svoj prvi
udisaj ve prije presijecanja pupane vrpce, koja je dijete ranije opskrbljavala kisikom. Prvih
dana dijete pokuava uskladiti disanje, sisanje i gutanje, pa je tada i disanje djelomino
10
11

I. Jerkovi, M. Zotovi, nav. dj., str. 146.

Isto

nepravilno. Drugi refleksi imaju veze sa toplinom i jedenjem. Kada je djetetu hladnu on plae,
trese se, te dri nogu uz tijelo kako bi se zagrijalo. Ako im je pretoplo postavljaju se u poloaj
za sunanje da bi tako rashladili tijelo. Dodirnemo li djetetu obraz, ono e okrenuti glavu,
ustima traei bradavicu i poet e sisati. Postoji jo niz refleksa kojima je dojene
opremljeno pri roenju12. Veina ovih refleksa nastaju prilikom prvih mjeseci, i mnogi se od
njih smatraju ostacima jednog ranijeg razvoja kod drugih vrsta. Refleks hvatanja je naprimjer,
odluujui za mladune majmuna, kako bi se ono moglo vrsto drati za majino krzno, ali to
nije odluujue i za preivljavanje mladuneta ovjeka. Refleks hvatanja razvijen je i kod
prerano roene djece i najjai je neposredno nakon poroda. Refleksi su u poetku vaan znak
da nervni sistem funkcionie normalno. Tokom narednih mjeseci dojene e se razviti u
aktivno dijete koje se vrti i okree, pue, stoji i naposlijetku hoda po vlastitoj elji.13

2.3 Razvoj kontrole i pokreta dijelova tijela

Voljna kontrola pokreta tijesno je povezana sa sazrijevanjem nervnog sistema. Procesi
maturacije odvijaju se po zakonitostima psihofizikog razvoja, to utie da se razvoj
koordinacije i kontrole uspostavi odreenim redoslijedom. Prvo se pojavljuje kontrola pokreta
oiju kojima dijete prati objekte. U prvom mjesecu dijete podie podbradak, a u etvrtom
kotrolie miie vrata podie i dri glavu. Nakon toga dolazi do kontrole trupa: sa etiri
mjeseca sjedi uz podrku odrasle osobe, a u devetom mjesecu sjedi bez podrke vie od
minute. Moe da se nagne naprijed i vrati u prvobitni poloaj. Puzanje na stomaku poinje u
devetom mjesecu a na koljenima i rukama oko desetog mjeseca. Proces uspravljanja poinje u
devetom mjesecu, oslanjaji se na neki predmet, dok do samostalnog stajanja dolazi u
jedanaestom mjesecu. Ve sa napunjenom godinom ivota moe se spustiti iz stojeeg
poloaja u sjedei poloaj, te da hoda kada ga odrasli vode za ruku.14
Danas je veoma esto pitanje ta to odreuje ovjeka kada e nauiti hodati? Da li to
ovisi od fizike zrelosti ili od uvjebanosti djeteta? Ameriki psiholog Arnold Gesell,
istraivao je to tako to je uporedio dva jednojajana blizanca kako bi nasljedni faktor drao
12

Babinski refleks: Kada se dodirne taban, prsti nogu stre uvis i prema van. Refleks hodanja: im dotaknu
ravnu podlogu, noge poinju izvoditi pokrete hodanja. Refleks plivanja: ako dijete lei na trbuhu, ruke i noge se
isprue. Refleks hvatanja: prsti se savijaju i hvataju prst ili predmet koji se stavi u djeiji dlan (ovo vrijedi i za
stopalo). Moro refleks: kod iznenadnih zvukova ili pokreta, dijete iri ruke kao da e nekoga zagrliti. P.
Hwang, B. Nilsson, nav. dj., str. 102.
13
Isto
14
A. Brkovi, nav. dj., str. 102.

to vie konstantnim. U dobi od jedanaest mjeseci jedan od blizanac svakodnevno je dobijao

vjebu hodanja, dok drugi blizanac nije uopte treniran. Nakon treninga dugog est mjeseci
blizanac koji je treniran postao je vjet u hodanju uz stepenice, ali je isto vrijedilo i za drugog
blizanca, koji nije bio treniran. Gesell je smatrao da su motorike aktivnosti hodanja odreene
bioloki i da su neovisne od iskustva.15
Razvoj koordinacije koja omoguava radnju dohvatanja predmeta javlja se u estom ili
sedmom mjesecu ivota. Tada dijete postaje sposobno da dohvati predmet koji se nalazi u
njegovom vidnom polju i koji je udaljenosti u dosegu ruke. Dijete ve u etvrom mjesecu
paljivo fiksira predmet ali ini neusmjeren pokret kojima ga ne dohvata; u petom mjesecu
dodiruje predmet objema rukama a u estom ili sedmom mjesecu ga uspjeno dohvata, prvo sa
obje a potom sa jednom rukom. Proces dohvatanja poinje nepreciznim pokretima kojima
dijete ne pogaa ni pravac a ni udaljenost predmeta. Dijete najprije kontrolie rameni zglob,
zatim lakatni zglob i na kraju zglob ake. Razvoj same radnje hvatanja predmeta traje izmeu
20 i 60 nedjelja i prolazi kroz vie faza. Sam proce poinje od toga da dijete samo uspjeva
dodirnuti predmet (kocku) ali ne i uhvatiti ga. Sa 32. nedjelje hvata predmet dijelom ake uz
izvjesno uee prstiju. Od 52. nedjelje hvata kocku vrhovima palca i kaiprsta. Tada poinje
da zagleda predmete jer nisu vie skriveni u aci, voljno ih isputa ili premjeta od mjesta do
mjesta. Rado se igra hvatanja sitnih predmeta. Usavravanje dohvatanja i hvatanja prdmeta
nastavlja se u djeijoj igri, radnjama odjevanja, poetnom krabanju a zatim crtanju,
samostalnom hranjenju.16

15
16

P. Hwang, B. Nilsson, nav. dj., str. 104.

A. Brkovi, nav. dj., str. 103 104.

10

ZAKLJUAK
Na kraju ovog rada moemo zakljuiti da su rani fiziki i motoriki razvoj veoma
raznoliki i bitni za izgradnju odraslog ovjeka. Dijete e u ovom periodu izgraditi svoja prva
emocionalna, socijalna i drutvena poznantstva. Bitan imbenik u tom razvoju je i sama
porodica koja mora biti veoma predana djetetu u ovom periodu njegovog razvoja. Jedan od
najveih pokazatelja fizike promjene djeteta u periodu ranog djetinjstva se ogleda u visini,
teini te u promjeni nervnog sistema. Za period ranog djetinjstva bitnu ulogu ima i razvoj
kostiju gdje dijete posjeduje 270 kostiju, te razvoj zubi u kojem krajem ovog perioda
djetinstva dijete poinje da dobija mlijene zube. to se tie motorikog dijela, dijete e u
ovom periodu savladati brojne pokretne sposobnosti, poput samostalnog hoda i dohvatanja
odreenih predmeta. Zatim doi e do pojave prvih rijei (izmeu 11. i 14. mjeseca ivota).
Refleksi e takoer imati svoj veliki znaaj jer po njima emo moi znati kada je djetetu
hladno ili kada je gladno. Dijete e poeti da se polagano uspravlja, da podie i sputa glavu,
da bez iije pomoi sjedi te na kraju e bez problema uspjeti da dohvati manje predmete te da
se igra sa njima.

11

LITERATURA
1. Brkovi Aleksa, Razvojna psihologija, Uice, 2000.
2. Hwang Philip, Nilsson Bjorn, Razvojna psihologija od fetusa do odraslog, Sarajevo,
2000.
3. Jerkovi Ivan, Zotovi Marija, Razvojna psihologija, Novi Sad, 2010.
4. ehovi Mirha, Uvod u Razvojnu psihologiju, Tuzla, 2007.
5. http://sr.wikipedia.org/sr-el/_

12