SveuiliteuZagrebu

Arhitektonskifakultet
Zagreb

NikolinaBonjak

BIONIKIPRINCIPI
SUVREMENESTAMBENEARHITEKTURE
Seminarskirad

Zagreb,veljaa2012.

SveuiliteuZagrebu
Arhitektonskifakultet
Zagreb

BIONIKIPRINCIPI
SUVREMENESTAMBENEARHITEKTURE
Seminarskirad

Kolegij:Suvremenostanovanje
Mentorica:prof.dr.sc.AlenkaDeli,dipl.ing.arh.
Student:NikolinaBonjak(MBA258D)

Zagreb,veljaa2012.

SADRAJ

1. UVOD........................................................................................................................................4

2. BAUBIOLOGIE...........................................................................................................................5
2.1. EFEKTILOEIZGRADNJE
2.1.1. POETAKBIOLOGIJEGRAEVINA.........................................................................5
2.1.2. VENTILACIJAISISTEMIGRIJANJA..........................................................................6

2.2. DEFINICIJABAUBIOLOGIE..................................................................................................7
2.2.1. OMETODI.............................................................................................................7
2.2.2. OINSTITUTU.........................................................................................................7

2.3. 25TEMELJNIHPRAVILABAUBIOLOGIE..............................................................................8

3. BIONIKAARHITEKTURA.........................................................................................................9
3.1. OPENITOOBIONIKOJARHITEKTURI..............................................................................9
3.2. RAZLIKAIZMEUORGANSKEIBIONIKEARHITEKTURE..................................................10
3.3. ANALIZAKROZPRIMJERE.................................................................................................11

4. ZAKLJUAK.............................................................................................................................20

5. LITERATURA...........................................................................................................................22

1. UVOD

BIONIKAARHITEKTURA
Bionika arhitektura novi je pokret u arhitekturi koji ujedinjava konstrukciju, formu i funkciju, a
ekspresivanizgledzgradarezultatjeoblikaposuenihizprirode.Pokretseformiraopoetkom21.
stoljea, a vezan je uz napredak kompjuterske analize oblika, raunalnog projektiranja i grafike.
Bionika arhitektura predstavlja potpunu suprotnost tradicionalnoj kompoziciji pravokutnih
volumena jer joj je osnova zakrivljena forma i bioloke strukture koje ne poznaju pravi kut te
matematikifraktali.Jednaodosnovnihzadaapioniraizaetnikapokretabilajeopravdatinovioblik
i pokrenuti novi smjer kroz estetske i ekonomske aspekte te principe nove odrivosti i sklada s
prirodom.

BAUBIOLOGIE
Biologijagraenja(biologijagraevine)novojerazvojnopoljegraevneznanostikojaistraujeuvjete
iokruenjeunutarnjegprostorainjihovuovisnostorazliitimfaktorima.IzvorniterminBaubiologie
stvoren je u Njemakoj, a irenjem ove znanosti dobio je i prikladan engleski naziv Building
Biology. Zagovornici ove tehnologije smatraju da okoli stambenih, komercijalnih i javnih zgrada
moe utjecati na zdravlje korisnika, stvarajui oputajue ili stresno okruenje. Vaan dio
Baubiologieinegraevnimaterijaliiprocesigradnje,aliielektromagnetskapolja(EMF)iradijacija
(EMR)tekvalitetazrakauprostoru(IAQ).

2. BAUBIOLOGIE

2.1. EFEKTILOEIZGRADNJE

2.1.1. POETAKBIOLOGIJEGRAEVINA
Nakon II. svjetskog rata i velikih razaranja u Njemakoj, zapoela je brza izgradnja novih kua sa
svrhom smjetaja rastueg stanovnitva. Studije provedene na tim kuama pokazale su neobian
nezdravi obrazac, to je pripisano brzoj izgradnji. Zbog brzine izvedbe, koriteni materijali nisu
otpustilihlapljiveorganskekomponente(VOCs,engl.volatileorganiccompounds)prijeuseljavanja
prostora, koje su tetile korisnicima prostora, a svemu su pridonijeli i problemi s elektrinim
sustavomukuama.
Posljedica otkria bile su studije koje su isprva provodili tek pojedinci u svrhu katalogiziranja i
karakteriziranja tih tetnih komponenti, a rezultirale su postavljanjem standarda testiranja
Baubiologiemetodom,spreporuenimsmjernicamazaspavaesobe,gdjejeovjeknajosjetljivijii
provodinajvievremena.OsnovanjemalikadarsAntonomSchneideromiWolfgangomMaesomna
elutejeInstitutfrBaubiologieundkologieNeubeurn(IBN)zapoeosradomnaovompolju.
Ideja biologije graevina uvedena je i u SAD. Godine 1987. Helmut Ziehe, jedan od arhitekata,
osnovaojeInternationalInstituteofBuildingBiologieandEcologiy(IBE),najprijeuLondonu,akasnije
iuSADu,kojiidanasnudirazliiteseminareiteajevesciljemirenjaovogprincipagradnje.Zieheje
roenuNjemakoj1937.DiplomiraojearhitekturunaTehnikomsveuilituuBerlinuistekaotitulu
masteranaLondonskojkoliarhitekture.TrenutnoivinaFloridi.
Najveekoristiodbiologijegraevinaimajutrigrupenajosjetljivijihkorisnika:djeca,starijiljudiioni
slabijegimunosnogsustava.Sveveibrojhipersenzitivnihljudirezultatjerazliitihutjecajaizokolia.
Neki principi Baubiologie u suprotnosti su s meunarodnim kodeksom graenja (International
Building Code). Zagovornici Baubiologie vjeruju da su stvari postavljene tako zbog lobiranja
osiguravateljskihkua,kemijskeindustrijeiindustrijegraevnihmaterijala.
Dananji seminari Instituta bave se trima velikim temama: prirodni i zdravi graevni materijali,
kvalitetazrakaivodeuunutarnjemprostoruielektromagnetskeemisije.
Zrak u prostoriji moe sadravati mnogoopasnih estica, od kojih suneke uoljivije od drugih, ali
jednakog utjecaja na zdravlje. Zadnjih desetljea prihvatili smo nove tehnologije gradnje bez
razumijevanja potencijalnih posljedica, a rezultat toga su zdravstveni problemi, alergije i pad
imuniteta,autoimuneikroninebolesti.Poboljanjemkvalitetezrakaivode,baremdijelombiseti
problemi izbjegli. Trea tema elektromagnetizam postaje sve vanija kako nove tehnologije
napreduju. Nevidljivi energetski valovi ispunjavaju prostor oko nas, a da smo toga jedva svjesni.
Dananjinainivotanesamodaomoguuje,negoizahtjevastalnuprisutnostiauriranje.Trenutno
5

slanje emaila ili koritenje mobitela ili mikrovalne penice za brzu pripremu hrane, odnosno
koritenje moderne tehnologije sve je vea potreba i obaveza. Kako je ovjek razvijao nove
tehnologije,josebrenanjihprivikaoipostaoovisanonjima.Meutim,utjecajielektromagnetskog
zraenjana bioloke procese se tek otkrivaju. Osjetljivost na elektromagnetsko zraenje je rastui
zdravstveniproblem21.stoljea.Elektromagnetskeemisijepoznatesuipodnazivomelektrosmog,a
prisutne su kako u poslovnim, tako i u stambenim prostorima. Elektrosmog je zajedniki naziv za
generiranaelektrina,magnetskaielektromagnetskapolja,nevidljivje,neujanibezmirisa,alisvuda
prisutan. Izvori su mu u svim elektrinim instalacijama i ureajima. Razina i intenzitet
elektromagnetnogzraenjasvejeviisporastombeinihtehnologija.Strunjacizakljuujudadanas
svakadvadesetaosobarazvijaelektroosjetljivost.Onaseoitujeuporemeajimasna,umoru,stresu,
glavoboljamaiiritacijikoe.Suoavanjemproblema,zapoetasuiistraivanjanjegovarjeenja.Tako
jevicarskatvrtkarazvilaSwissShieldtkaninukojanudirazliitemogunostizadjelotvornuzatitu
odelektrosmoga(npr.baldahinSleepShield(SleepShieldCanopy)odpatentiranevisokotehnoloke
tkanine).

Elektrosmog

SwissShieldtkanina

2.1.2. VENTILACIJAISISTEMIGRIJANJA
ovjekdnevnoudahneoko20.000litarazraka,auztoinebrojenekemijskespojevekojioslabljuju
imunosnisustavteuzrokujukroninebolesti.
Jedan od osnovnih uzroka loe kvalitete zraka u unutranjem prostoru je neadekvatan dizajn,
odnosnoodravanjesistemagrijanja.Uztotrebapazitiinaodravanjedovoljnevlanostizrakautim
prostorima. Izbor dobrog sustava grijanja sprjeava navedene probleme, a pridonosi I odrivosti i
samodostatnosti. Prema Agenciji za zatitu okolia (Environmental Protection Agency), zrak u
zatvorenom prostoru moe biti ak 2 5 puta zagaeniji od vanjskog. Unutarnja klima ovisi o
kompleksnombrojufaktora.
JedinstveniBaubiologiemodelistandardnakuanepostoji.Svakomseprojektupristupaispoetka,
specifinimizboromsvihspomenutihkomponenti,auskladusprincipimabiologijegraevina.

2.2. DEFINICIJABAUBIOLOGIE

2.2.1. OMETODI
Metoda Baubiologie bavi se projektiranjem stambenih jedinica u skladu s prirodnim i ekolokim
principima.Tojecjelovit,interdisciplinarnistudijkojiprouavaovisnostovjekainjegovaokoliao
prirodiiekosustavu,aciljmujestvoriti/zadratizdraviokoliizdravogovjeka.
Kua, odnosno stan, promatraju se kao graevni organizam. Kua se moe smatrati ovjekovom
drugomkoom,ovojnicomkojagatitiodvanjskihutjecaja.Uztodolaziitumaenjekolikosmousko
povezanisokoliemiovisnionjemu.Prematome,Baubiologiejeuenjekojesebavitumaenjem
upravo tih meuodnosa izmeu ljudi i stambenog okolia. Pritom je naglasak upravo na rijei
sastavni,toupuujenapripadanjejednogdijelacjelini.Postojeiseproblemimogurjeavatisamo
cjelovitim sagledavanjem i analizom konteksta, a ne samo izoliranog dijela. Daljnja znaenja izraza
Baubiologiemoguseprepoznatitemeljemsastavnihrijeiizraza:
BAU-BIO-LOGIE
BAU
kua, koa, dom, domovina

stan, navika, sigurnost

BIOS
ivot, vitalnost

LOGOS
rije (uenje, naelo)
snaga, energija

svijet temeljen
oivljen

koliba, pokrivalo, zatita

na

prirodi,

Razum, red, harmonija, vitalnost

Prostornost, cjelovitost, jedinstvo
(duh-dua-tijelo), kultura

2.2.2. OINSTITUTU
IBNInstitutfrBaubiologieundkologieosnovanje1983.godine.OsnivaiInstitutabilisuarhitekti
izradnegrupeGesundesBauen+Wohnen(Zdravograenje+stanovanje)iz1969.ibiviInstitutfr
Baubiologie(Institutzabiolokograenje)kojijepostojaood1976.godine.Osobitoseistiuarhitekti
Winfried Schneider i Rupert Schneider, koji su ga i vodili, a sam osniva bio je prof. dr. Anton
Schneider, koji danas predsjeda savjetodavnim vijeem IBNa. Ideju je u Sjevernu Ameriku 1987.
prenio arhitekt Helmut Ziehe, s misijom podizanja svijesti da se zgrada moe i mora pridravati
prirodnihzakona,jerakojenetozdravozaovjeka,odnosnobiolokikompatibilnosnjim,zdravojei
zaokoli.
U prvom planu stoji briga za korisnika kao i sastavno i biograevniekoloki orijentirano uenje i
obrazovanje. Teite je na izobrazbi strunjaka IBNa. Institut je gospodarski i politiki neovisan i
neutralan. Institut svoj rad objavljuje u razliitim publikacijama, osobito u strunom asopisu za
graenje i ivot po ekolokim principima Wohnung + Gesundheit (stanovanje + zdravlje) te u
knjigamainaDVDima.Takoernudirazliiteteajeveiseminarezadaljnjeobrazovanjekojimasu
prisustvovalibrojniarhitekti,graevinari,lijeniciidrugazanimanjaijiprofiluvelikeinigraditeljsko
biolokaiekolokakomponenta.
7

2.3. 25TEMELJNIHPRAVILABAUBIOLOGIE
Materijaliiizolacija

1.Materijalimorajubitiprirodniiispravni.
2.Trebajubitineutralnogiliugodnogmirisa,bezotrovnihdodataka.
3.Primjenamaterijalasasmanjenomradioaktivnosti.
4.Prilagoavanjerazinezatiteodvibracijaizvukasamomkorisniku.

Klimastanovanja

5. Prirodna regulacija vlanosti zraka u prostoriji upotrebom materijala koji izjednaavaju

razinevlanosti
6.Smanjivanjeibrzootklanjanjevlanostiunovogradnji
7.Dobrabilancatoplinskeizolacijeipohranjenetopline
8.Optimalnetemperatureplohaizrakauprostoriji
9.Postizanjedobrakvalitetazrakakrozprirodnucirkulacijuzraka
10.Koritenjetoplinskogzraenjazagrijanje
11.Malapromjenaprirodnogzraenjaokolia
12.Bezirenjaelektromagnetskihpoljairadiovalova
13.Daljnjaredukcijagljivica,bakterija,praineialergena

Okoli,energijaivoda

14.Smanjenjepotronjeenergijekrozunaprijeivanjeikoritenjeobnovljivihizvora
15. Koristiti graevne materijale iz regije i ne poticati prekomjernu upotrebu rizinih i
nedostatnihroba
16.Neizazivatinoveproblemeuokoliu
17.Osiguratinajkvalitetnijumoguupitkuvodu

Projektiranjeprostora

18.Osvrtnaravnoteumase,proporcijuiformu
19.Prirodniodnosisvjetla,osvjetljenjaiboja
20.Primjenapsiholokihiergonomskihsaznanjauprojektiranjuioblikovanjuprostora

Graevnozemljite

21.Graevnozemljitenebitrebalobitinitiprirodnonitiartificijelnoometano.
22.Stanovanjebitrebalobitiodvojenoodizvorarazliitihemisijaibuke
23.Decentraliziranaizgradnjaunutarzelenihnaselja
24. Stanovanje i naselje u skladu s individualnou, prirodom, humano i prikladno za
obiteljskiivot
25.Bezuzrokovanjanovihsocijalnihposljedica

3. BIONIKAARHITEKTURA

3.1. OPENITOOBIONIKOJARHITEKTURI
Bionika arhitektura svojevrsna je simbioza biologije (prirode) i arhitekture. To je jedna od
najnaprednijihmetoda uanruorganskearhitekture. Bionika je znanost imitiranjabiolokih(ivih)
organizama u konstrukciji mehanikih i tehnikih ureaja. Bionika je arhitektura, prema tome,
projektantski proces prirodnog oblikovanja. Zarazliku oduglavnom pravilnih tradicionalnih oblika,
nova arhitektura predlae krivulje i koncept matematikih fraktala. Ideja nije ograniena samo na
formu,veinaprirodneprocesekojiseodvijajuuivombiutijekomnjegovogciklusa,aliiivotne
organizacijepojedinihivotinjskihvrsta,primjericepela.Pelesuposebnoimpresivneiinspirativne
zbogvisokogstupnjaorganizacijesvogkolektiva,kojeginejedinkesnultomrazinominteligencije.
Saeimajuspecifiniheksagonalnioblik,kojiomoguavamaksimalnupohranumedauzminimalnu
potronju voska. Takva struktura iznenaujue je vrsta usprkos upljinama te je, izmeu ostalih,
prepoznatakaodobarkonstruktivnisustavbionikearhitekture(pr.HoneycombBuilding,Chicago).
Cijela bionika teorija temelji se na jednostavnom principu priroda je napravila prva i napravila
najbolje.Poznatojedaseprirodnestruktureformirajupokonceptuminimalnepovrine(energije),
odnosno da potencijalna energija i mogua naprezanja unutar strukture budu minimalna, uz
optimalnu potronju materijala (naprezanja minimiziraju napetost, tj. napetu povrinu, a im je
povrina manja, i naprezanja su manja). Takvo projektiranje se naziva formfinding naelo
minimalne povrine (energije). Samo projektiranje je iterativan postupak u kojem se u raunalo
unese parametar pretpostavljenog (eljenog) oblika, zatim slijedi nelinearna statika analiza i
generiranjeoblikakojisenalaziustatikojravnotei.Ukolikogeneriraniobliknezadovoljava,poetni
obliksekorigiraipostupaksevraanaanalizu.Dijagramtokajezavrenkadstatikizadovoljavajui
oblik zadovolji pretpostavljeni oblik. Na tom su principu ve zasnovani neki konstruktivni modeli,
primjericevlanestrukture(membranske,pneumatske,prednapetemreeigrede...)mogukoristiti
principvlanogoka.
Bionika znanost roena je u Rusiji sredinom 20. stoljea kao sveobuhvatno znanstveno polje za
druge prirodne i inenjerskotehnoloke znanosti. Ona, istraivanjem struktura i procesa biolokih
fenomena,teipremostitiipovezatibiolokusdisciplinomindustrijsketehnologijeisteenaznanjai
iskustvaprimjenitiurazvoju,usavritiihumaniziratitehnolokookruenjenovogadobajerprirodni
svijetokupljanajboljearhitekte,inenjereigraditelje.Bionikaarhitekturasestogamoedefinirati
kao ekofilozofska sinteza uvrijeenih naela biologije, inenjerstva i arhitekture koja se zajedniki
primjenjuju u stvaranju nove okoline u ravnotei i skladu sprirodom, ali i daljnjimrazvojem. Ona
zapravo trai presjek disciplinskih polja ove tri grane radi uspostavljanja i odravanja prirodne
ravnotee.
Brojnaistraivanjaznanstvenihtimova,osobitoupodrujubiologije,omoguilasurazvijanjebionike
teorije.Slikovitoreeno,prirodanegradistupovimaigredama,negopremazakonimarasta.Takva
konstruktivna logika, uztednju energije, stvaraadaptabilne ifleksibilne strukturepoput one ivih

organizama.Strukturalnimodeltemeljisenaznanstvenojanalizistrukturalnihtransformacijabiljnih
organizamaprilikomnjihovarasta.
Pojam fraktalne biostrukture predstavlja polje u kojem se razvijaju revolucionarni strukturalni i
tehnoloki planovi, temeljeni na ideji fraktalnemikrofragmetacije kompleksnih sistema dinamikih
naprezanja. Nasuprot konvencionalnim konstrukcijama, koje se baziraju na razvoju pojedinanih
dijelovaijednostavnihsistema(stup,greda,konzola...),prirodagradiprincipomcjelokupnogsistema
dinaminog,kompleksnogipremazakonimaorganinograsta.

biologija
Bionikaarhitektura

arhitektura

inenjerstvo

3.2. RAZLIKAORGANSKEIBIONIKEARHITEKTURE

Organskaarhitekturauklapazgraduuokoliprirodnimmaterijalimaiformama.Bionikaarhitektura
je svojevrsna nadogradnja organske, jer, osim formom i materijom, oponaa prirodu i u njezinim
funkcijamaiprocesima,odnosnometodama.
Jo je Frank Lloyd Wright govorio o vanosti okretanja arhitektonske prakse u ovom smjeru,
smatrajui dase, u modernoj eri, umjetnost, znanost i religija objedinjujuuorganinojarhitekturi.
Premanjemu,organikaarhitekturajepoputorganizmakojirasteirazvijaseuskladusazakonima
vlastiteegzistencije,uskladusvlastitimfunkcijama,redomiokoliem.Zatoiorganikaarhitektura
moraslijeditispecifinapravila,anesamokopiratisluajneoblikeizprirode.Tojebioprvikorak
organikepremabionikojarhitekturi.

10

3.3. ANALIZAKROZPRIMJERE

Bionikitoranjvertikalnigrad

Lokacija:Shanghai,Kina
Arhitekti:EloyCelaya,JavierGmez,JavierManrique

Usijenju1997.godinegrupaarhitekata,inenjera,biologaidizajneraokupilaseradiistraivanjai
razvijanja potpuno nove vrste projekta bionikog vertikalnog grada. Iste godine u listopadu
predstavilisusvojradnaIII.MeunarodnojkonferencijiIFHSuLondonu(organizator:TheConcrete
Society)podnazivomConquestofVerticalSpaceinthe21stCenturyInternationalConferenceon
Multipurpose HighRise Towers and Tall Buildings. Projekt su predstavljali arhitetki Eloy Celaya,
JavierGmeziinenjerJavierManrique.Odtogtrenutkazapoinjerazvojidejeivizijaobionikom
vertikalnomgradu,dopoetka2001.godine,kadseprojektupridruilaiMRosaCervera.Danasje
svjetskipoznat,apokuavaseuobliitiikonanasituacijaiopremitipotrebnominfrastrukturomdabi
sesvremenomirealizirao.
EloyCelayaarhitektjeimagistarznanostiupodrujunaprednogarhiektonskogdizajnanaSveuilitu
ColumbiauNewYorku,gdje,paralelnosprojektombionikogtornja,radinarazliitimistraivanjima.
ProjektbionikogtornjatrebaobibitidovrenupravouvrijemeobjavljivanjaknjigeGrafikirjenik
evolucijemodelavisokihgraevina(GraphicDictionaryofHighRiseArchitectureModelEvolution)
sglavnomtemomGraniceevolucijemodelavisokihgraevina(Frontiersonevolutionofhighrise
architecturemodels).

11

Razlozi za stvaranje jednog ovakvog projekta su mnogostruki. Jedan od osnovnih pokretaa, koji
takoergeneriranoveprobleme,odnosnorazloge,jerastuasvjetskapopulacija.Premapodacimaiz
1900.nasvijetujeivjelo1.250.000.000ljudi,do2000.nasjebilo6milijardi,apredviaseeseta
brojka do 2050. udvostruiti. Nova superpopulacija transformirala je tijekom zadnjeg stoljea
urbani prostor, koncentrirajui nebodere i visoke graevine i suprotstavljajui ih s druge strane
velikim stambenim prostorima niske gustoe. Ekoloke posljedice takvog vida stanovanja, tj.
zauzimanjaprostoraopenito,suprogresivnounitavanjevegetacije,iracionalnokoritenjeenergijei
naruavanje okolia u najirem smislu. Provedene analize dovele su do konanog zakljuka da 10
milijunaljudinemoeivjetiuistimuvjetimaipoistimpravilimakaoinekolikodesetakatisuanjih.
Postojei urbani modeli u tim su uvjetima prepoznati kao zastarjeli i neprikladni. Modeli razvoja
urbanogprostora20.stoljeanemajukapacitetzarjeavanjeproblemaprenaseljenihpodruja,ato
je vidljivo i u srednje naseljenim prostorima. Zato, umjesto ve previe koritene sintagme o
minimalnom utjecaju na okolinu, trebamo se okrenuti novom konceptu usavravanja okolia.
Rjeenjaubudunostitrebalabisetraiti,uskladusrazvijanimmegagradovima,usmjeruurbane
bioekologije,kojabiregeneriralaprirodniokoli.
Dananjavisinskagranicaod500metaranijesepunopomaknulauodnosunarazdobljepoetaka
izgradnje visokih graevina. Empire State Building sagraen je 1931. godine i visok je 380 m.
Nasuprot njemu, Taipei 101, donedavno najvia zgrada na svijetu, sa 508 m predstavlja vrlo malu
razliku,bezobziranakvantitetuikvalitetunajrazliitijihtehnostrukturalnihmodelarazvijanihupravo
za visoke konstrukcije. Oni danas i ubudue postaju sve neprihvatljiviji iz razloga neracionalne
potronje energije i energenata, utjecaja na prirodu te dehumanizacije, ali i tehnolokog limita.
Bionika teorija visokihstruktura smatrada su, u svrhu nadilaenja trenutnih ogranienja (visine),
potrebninovimaterijaliinovikonceptikonstruktivnihmodelaitehnika.Ovakavdaljnjirazvojjebitan,
nezbogpostavljanjanovihvisinskihrekorda,negozbognovogshvaanjaivotauzajednici,kojitreba
dostojanstvenoredefinirati.Noviurbanizamiarhitektonskibioekolokimodeltrebalibiumasivnoj
izgradnjiprirodidatimogunostdaseproiriuvisinu,stvarajuitakoekolokiodriviprostor.
Bioniki toranj vertikalni grad prvi je model urbane bioekoloke strukture, koji se temelji na
principima fleksibilnosti i sposobnosti biolokih struktura te ima mogunost prilagoavanja visine,
kapacitetaiiskoritavanjarazliitihekonomskih,ekolokihisocijalnihuvjeta,asveovisnoogradui
prostoru u kojem se planira/projektira. U sklopu programa dana su i ogranienja maksimalnih
kapacitetaimogunostirasta.Takoer,programjetakokoncipirandaprojektbionikogtornjamoe
bitirealiziranubilokojemgraduusvijetu,bezobzirananjegovdotadanjidrutveniisocijalnirazvoj
tesvojrastiirenjeprilagoditilokalnojurbanojevoluciji.
Uproblematicirastasvjetskogstanovnitva,velikegustoenaseljenostiizadiranjaovjekauprirodni
prostor i tua stanita, autori su se bavili i pitanjem sprjeavanja tog neracionalnog irenja,
postavljajui pitanje smijemo li dopustiti daplanet postaneasfaltiranapovrina? Vjeruju da je
rjeenjeuvisinipabibionikitoranjza100.000stanovnikazauzimaopovrinupromjeraodsamo1
km, umjesto 4 km koju bi isti broj stanovnika zauzimao u konvencionalnim modelima planiranja i
horizontalnomurbanizmuniskegustoestanovanja.
Vertikalnigradinspiriranjemodelimaprirode.Principgradnjeprirodedalekojenaprednijiiefikasniji
od bilo kojeg ovjekovog potencijalnog koncepta. Lakoa i vrstoa svoje su uporite pronale u
strukturiptijeg kostura, a fleksibilnost ustrukturi biljnog svijeta te sposobnostiorganizamadase
12

prilagode. Analogno injenici da nijedno drvo, iako iste vrste, nije jednako, i vertikalni se grad
prilagoavavjetrovimairesursimalokacijenakojubisepostavio.
Bionikitoranjnezauzimasamovertikalnudimenziju.Onsesastojioddvaujedinjenabioekoloka
kompleksavertikalnogionoghorizontalnorazvijenog.Vertikalnukomponentuini12susjedstava,
svaki visine 80 m, i meusobno radvojenih sigurnosnom zonom konstrukcije i evakuacije. Svako
susjedstvo,odnosnorazina,imadvijegrupezgradavanjskuiunutarnjusmjeteneokovertikalnih
vrtovaibazena.Drugikompleks,otokbaze,zauzimapovrinupromjera1000metara,unutarkojesu
rasporeenezgradesrednjevisine,proirenivrtovi,unutarnjibazeniikomunikacijskainfrastruktura.
Oba kompleksa predviena su za hotelsku, poslovnu, komercijalnu, kulturnu, sportsku namjenu i
slobodnovrijeme,uskladusrazliitimpotrebamastanovanjaivelikogstupnjamobilnosti.
Primarna vertikalna komunikacija izmeu dva susjedstva organizirana je u tri prstena od 92
tehnolokastupakojipreuzimajuulogutransportaljudi,vodeidrugihpotrebnihfluidaipotrebne
energije. Predloakovom komunikacijskom konceptuopet su biljne vrste s izolirajuim i otpornim
sustavom kapsuliranih spremnika. Graa takvih komunikacijskih stupova je uplja, od tankih
savijenih membrana grupiranih ubetonskoj kapsuli visoke vrstoe. Savijanje membranapoveava
sposobnostfleksijeiotpornostikompleksnimnaprezanjimaioptereenjimaodjakihvjetrovapacijeli
sustav djeluje poputmikrokapilara (traheja i traheida) biljnog organizma (za koji kapsuliranje znai
uteduvolumenaienergije).

Dijagramtehnolokogstupavertikalnakomunikacijeinjegovastrukturakapsuliranispremnici

Fasadnisustavtornjainspiriranjegraomptijeggnijezdakojeproputazrakisvjetlouunutranjost,
stvarajui ugodnu mikroklimu. Vanjska fraktalna struktura smanjuje utjecaj vjetra i pridonosi
efikasnosti i ukupnoj fleksibilnosti (referenca iz prirode: empresi omoguuju prolaz zraka to im
omoguujevitkostiotpornost).

Sustav plivajuih temelja i antiseizmiki sistem analogan je korijenju

drvea.Akosekonceptpojednostavni,moesezamislitidadrveepluta
na kaotinoj strukturi od milijuna korijena i korjenia koji rastavljaju
ukupnooptereenjevjetraiprenoseihutlo.Samovertikalnotemeljenje
nije dovoljno za preuzimanje svih optereenja koja djeluju na strukturu
viuod500metara.
Neke vrste drvea razvile su koncentrini prstenasti sustav ila velike fleksijske vrstoe koje se
ponaajukaozranimadraci,toimpruadodatnuzatituodvatre.Prematome,vertikalnijegrad
organiziran u dvanaest susjedstava meusobno odvojenih vodonepropusnim podrujima, visokima
13

15metarainenaveojmeusobnojvertikalnojudaljenostiod40m,koji,analognoilamastabla,
preuzimajuuloguzranihmadracaiomoguavajukontroliranuiorganiziranuevakuaciju.
Osnovnipodaciovertikalnombionikomgradu:
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o

Max.visina:1.228m(300etaa)
Max.kapacitet:100.000stanovnika
Ukupnapovrina:2.000.000m
Osnovnimaterijal:mikrostrukturiranibeton
Dimenzijetornja:eliptinitlocrtpromjenjivihdimenzija(najvea166x133m)
Komunikacije:368dizalashorizontalnomivertikalnomcirkulacijom
Max.brzina:15m/s
Max.horizontalnipomakprivrhu:2,45m
Dubinatemeljenja:~200m
Trokoviprojekta:preko15bilijunadolara
Procjenjenovrijemegradnje:15godina

Bionikitoranj

Lokacija:AbuDhabi,UAE
Arhitekti:LAVA(ChrisBosse,TobiasWallisser,AlexanderRieck)
Status:uizvedbi

Sadrana usamom imenu, funkcija bionikog tornja je usvojiti strukturalnu organizaciju i funkciju.
Postignutojejedinstvoarhitektonskeekspresije,prostoraigrae.Panjajeposveenadetaljimaza
ispunjavanje uvjeta odrivosti, jer inteligencija najmanje jedinice rezultira razinom inteligencije
cjelokupnog sustava. Umjesto nizanja pojedinanih elementa, zgrada se ponaa kao organizam ili
ekosistem.Ugraenisistemiregistriraju,kontrolirajuireagirajunavanjskeutjecajepoputtlakazraka,
temperature, vlanosti, zagaenja zraka i Sunevog zraenja. Fasada predstavlja vie od zatitne
ovojniceonadjelujekaoivisustavunutarkojegaserjeavajuventilacija,osvjetljenjeiosunanjete
skupljanjevode.Arhitektisuprojektupristupilisastavomdabudunostarhitekturenijeunjezinom
obliku,negouinteligenciji.Stogajenaglasakdannafasadu,kontaktnuzonu,kojajeutradicionalnoj
arhitekturipasivna, usprkos svom velikom potencijalu(velikapovrina neiskoritena). Kao takva,
onasenemoeprilagoditipromjenjivojokolininemapristupniuinakovojniceprirodnogsvijeta,a
dabisepostiglaunutarnjastabilnost,potrebanjeupravoaktivniodgovor.Miljenjearhitekatajeda
biarhitekturatrebaladjelovatikaoekosistemunutarorganskogtkivagrada.

14

15

Masdar,oazabudunosti

Lokacija:Masdar,UAE
Investitor:MasdarFutureEnergyCompany
Arhitekti:LAVA(ChrisBosse,TobiasWallisser,AlexanderRiec)
Natjeaj:2009.
Izgradnja:2009.2013.
Arhitektonski studio LAVA (Laboratory for Visionary Architecture) proirio je domenu primjene
bionikihprincipaodpojedinanegraevinenacijeliurbaniprostor.Takav,ekolokiodrivigrad,s
0% otpada i 0% emisije ugljinog dioksisa, planiran je u pustinji Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Masdar,nazvanoazombudunosti,otvaranovemogunostiprimjeneisprirodomuravnoteene
organizacijeivota.

NationalSpaceCenter

Lokacija:Leicester,UK
Arhitekt:NicholasGrimshaw
Dovreno:2001.
Izlobeniiobrazovnicentariplanetarijprvijeprimjerpokretabionike
arhitekturesvrlolaganomelinomstrukturomietilentetrafluoretilen
tekstilom(EFTEplastinipolimer).

16

Nizozemskikaktusurbancactus

Lokacija:Rotterdam,Nizozemska
Arhitekti:UCXarchitects(BenHuygen,JasperJaegers)
Ovajprimjerbionikestambenezgradedokazjedapokretnijerezerviransamozareprezentativne,
poslovneilikulturnegraevine.Devetnaesterokatnica,kojaudomljuje98obitelji,oblikompodsjea
na kaktus, imitirajui njegove nepravilne, valovite rubove, koji su zapravo pojedinane terase
stanova. One su iskoritene kao zeleni produeci stanova, podiui kvalitetu interijera i ivota u
njemu.Nizanjeterasaspomakomuodnosunasusjedneetaedozvoljavadasvakadobijejednakui
dovoljnukoliinusunca,tojeosobitovanouNizozemskoj,gdjejeveinugodinehladno.

Nizozemskikaktus

TheAscent

TheAscent

Lokacija:Covington,Kentucky,USA
Arhitekt:DanielLibeskind
Dovreno:2008.
Luksuznarezidencijalnazgradas22kata(14uniemdijelu)penjeseuzavijenomoblikudovisineod
89.3 m (293 ft). U realizaciju projekta uloeno je 50 milijuna dolara, a sve je zapoelo skicom na
papirnatom ubrusu. Fasada je izvedena kao grafiki uzorak, kombinacija prefabriciranog betona i
blago,plavonijansiranogstakla,imesenadovezujenaoblinjiRoeblingBridge.

17

Twistedtowerturningtorso

Lokacija:Malm,vedska
Arhitekt:SantiagoCalatrava
Izvedba:2001.2005.
Najvia zgrada skandinavskog poluotoka naizgled nema puno
poveznicasbionikomarhitekturom,meutimtojeantropomorfna
struktura,kojojjeinspiracijabilaCalatravinaskulpturaljudskogtorza
u zakrenutompoloaju. Zakrenutost graevine iznosi, usporeujui
bazuivrh,90stupnjeva.Zgradajevisoka190metaraiima54etae.
U donjim etaama smjeteni su poslovni prostori, a ostatak tornja
ineluksuznistanovi.

TreescraperTower

Arhitekt:WilliamMcDonough&Partners
Faza:idejniprojekt
Zgrada simbolinog naziva Treescraper (drvoder, stabloder) uistinu opravdava dano ime.
Moda najzeleniji primjer arhitektonskog dizajna u potpunosti je inspiriran stablom, njegovim
ivotnim ciklusom, promjenama i obnavljanjem. Neboder proizvodi kisik, destilira vodu, proizvodi
energiju i mijenja se s godinjim dobima. Ova superstruktura promovira zdrav i visokotehnoloki
dizajnbudunosti.WilliamMcDonoughbavisezelenomarhitekturompreko30godina,sagradioje
prvukuuopremljenunasolarnonapajanjeuIrskoj1977.i1999.dobitniktituleHeroofthePlanet
(junakplaneta)magazinaTheTime.McDonoughovprijedlogfokusirasenamogunostidananjice
za buduost, ujedinjujui sustave inspirirane drveem u uinkovitu i naprednu arhitekturu.
Treescraperjeaerodinaminogoblikatosmanjujeutjecajvjetra,osobitouviimzonama,anjegova
zakrivljena forma smanjuje i utroak materijala za konstrukciju kroz poveanje stabilnosti i
maksimizira zatvoreni prostor. Zapadno proelje zgrade obiluje florom na zelenim krovovima i u
troetanom vrtnom atriju. to sepotronje vode tie, ona se temeljina ideji ponovne upotrebe
proienavodaizumivaonikaikadakoristiseunavodnjavanjuzelenihterasaivrtova,anakontakve
upotrebe bi se opet proistila za daljnju upotrebu u sanitarnom prostoru (npr. ispiranje WCa).
Energetska uinkovitost je takoer dobila svoje proelje na junoj fasadi postavljeno je gotovo
10.000 m (100.000 ft) fotonaponskih panela, koji bi zadovoljavali i do 40% potreba zgrade.
Planiranojeipostavljanjekombiniranogpostrojenjazagrijanjeistruju,pokretanognaprirodniplin,
kojebiosiguraloostatakpotrebneenergije.Takoer,svidijelovitornja,odgraevnihmaterijalado
oprememoglibisereciklirati.

18


Treescrapertower

Jumptownbuilding

Lokacija:Portland,Oregon,USA
Arhitekt:KenYeang
PortlandjepoznatkaomjestosnajviomrazinomekolokesvijestiuSADu.Zgradafunkcionirauz
principe iskoritavanja solarne energije i reupotrebe vode. Koriteni su samo lagani, odrivi
materijali.Zelenikrovsredinjajezelenatokaodkojesevrtovikaskadnosputajupooboduzgrade.
Izdalekastrukturaizgledakaoogromnakaskadaobuenaubujnuvegetaciju.

19

4. ZAKLJUAK

BIONIKAARHITEKTURAKAOARHITEKTONSKAEVOLUCIJAIREVOLUCIJA
Neke zgrade nisu projektirane za ivot. Prostor treba promiljati i sa psiholokog aspekta.
Monotonija,buka,nekompatibilneboje,neadekvatnoosvjetljenjesvetoutjeenadoivljajzgrade.
Akopredmetpromatranjapromjenimjerilo,odkuedourbanistikesituacije,moeseuoitidaje
oblikovanje gotovo uvijek podreeno ekonomskim zahtjevima, a ne ivotu. Grad se iri gutajui
manje zajednice, a jedan od najveih problema s kojim se susreemo je zagaenje prometom i
pretrpanost. Ekoloka integracija bavi se upravo time, traei kompromis izmeu modernih
tehnologija, suvremenog naina ivota i prirode. O vanosti u projektiranju adekvatnog prostora
govori i injenica da se gotovo 90% vremena provede u zatvorenom prostoru (istraivanja su
provedena i odnose se na stanovnike SADa). Zgrada treba pruiti dobru zatitu od oneienja
bukom,aliisvjetlom,istovremenoosiguravajuidovoljnukoliinusvjetlostipotrebnuzaprovoenje
osnovnihbiolokihsinteza(npr.vitaminaD)ifunkcioniranjeiradovjeka.

Svapodrujabiologijekaoznanostioivotuigraenjaproimajusesvedenanazajednikiznanstveni
nazivnik. Baubiologie tako pripada bioloko i kulturno orijentiranim strunim podrujima. Ova
znanstvena disciplina nije usko ograniena, ve je interdisciplinarna, koristi se saznanjima drugih
znanostiiutjeenanjih.ovjekikulturasusreditegradnjeinaseljavanja.Ukolikonedostajubio
principi za zadovoljenje elementarnih stambenih potreba, tada se kultura gradnje i arhitektura
degradirajunarazinugdjejenjihovapojavnostbanalna,bezduna,nehumanaineodgovorna.
Grke rijei islogovi logos, arch (poetak) i urmeusobno su srodnipa tako postoji i srodstvo
izmeubiologije,arhitektureikulture.Takoporijekloijedinstvoivotatekreativniprincipdolazedo
izraaja,automsmisluarhitektjeprviautor.

GraenjeuskladusBaubiologieprincipomnijekorakunatrag,negobrigazaodrivubudunost.Ono
jenadiloimprovizacijutepredstavljaskupkvalitetnihiodgovornihrjeenjaiinovacija.Baubiologie
ne daje popis dozvoljenih formi, ali orijentira se prema slici prirode u kojoj postoje rjeenja i
kvalitetnaponudazarazliitooblikovanje.Prirodnooblikovanjeneodnosisesamonapojedinane
graevnedijelove,negonacjelovitubriguzazdraviokoli.GradnjauskladusprincipimaBaubiologie
nijenetotosemoejednostavnoubacitiunormalnograenje,negoupravosamkonceptgradnje.
Takoer,nijeluksuz,negobudunostgraenjapristupanasvimakojisuvoljniskrbitizasvijetoko
nas.Ovagradnjanijepreskupa,aliukljuujetrokovekojinisuprisutniprikonvencionalnojgradnji.

20

Priroda je sistematino milijunima godina kroz evoluciju i prirodnu selekciju oblikovala ivi svijet.
Arhitektura je konano prepoznala njezine metode i poela usvajati morfoloke, strukturalne,
funkcionalne i metabolike principe. Bionike metode susreemo i u robotici i zrakoplovnom
inenjerstvu.Neupitnojedajemozaknajboljiinajvanijiprimjerkontrolekompleksnogsustavakoji
predstavlja ljudsko tijelo. Glavna istraivanja bave se bionikim gradom, funkcijom, strukturom,
formom itd. Podruje bionike arhitekture vrlo je iroko ukljuuje razine od urbanizma do
pojedinanezgrade,odstambenogokoliadograevnogmaterijala.
Ogranienjasuoduvijekpostojala,alipitanjejesamohoelinovopromiljanjearhitekturezadratiili
pomaknutitegraniceikolikoetapromjenabitivelika.Dananjevisinezgradaotprilikesustalena
500m,atijekomnekolikoiduihgodinapokazatesemoelisetavisinapremaitikoristeinove
strukture. Dotada saznanja i tehnologija izprojekta vertikalnog bionikog grada primjenjena su na
razliitetipovezgrada.
Bionika arhitektura najnaprednija je u pogledu arhitektonskog dizajna jer rauna s razliitim
prirodnim procesima i brigom za ovjeka u ekoloki i humano produktivnim okvirima. Prilagoeni
organizamjeodriviorganizam,aodrivostpodrazumijevameusobnutoleracijuorganizmaiokolia
kojipredstavljaizvorenergijeusvakomoblikudakle,odrivostienergijadjelujuusinergiji.
Bionika znanost predstavljena je kao dobra alternativa na tragu znanstvenog razvoja humanih
urbanih modela. Stoga se bioekologija ibionika arhitektura predstavljaju kao inovativni koncepti
novestareurbanefilozofije.
Uiti i kopirati od prirode jer je ona napravila prva i napravila dobro pojednostavljeno je
shvaanje i temeljni princip bionike arhitekture i Baubiologie. Priroda ima sve odgovore, a kako
vrijemeprolazi,ljudiespoznatiodgovorenasvapitanja.

21

5. LITERATURA

http://hbelc.org/
http://lava.net/index.html
http://www.architecturenewsplus.com/projects/679
http://www.architecturenewsplus.com/projects/681
http://www.architecturenewsplus.com/profiles/235
http://en.wikipedia.org/wiki/Bionic_architecture
http://www.torrebionica.com/bvsenglish/bvsenglish.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Building_biology
http://www.colorcoatonline.com/blog/index.php/2011/02/imitatingnature11amazingbionic
structurespart1/
http://www.colorcoatonline.com/blog/index.php/2011/04/imitatingnature11amazingbionic
structurespart2/
http://www.swissshield.ch/SwissShield.43.0.html
http://inhabitat.com/thebuildingoftomorrowthatworkslikeatree/

22