Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod.

list 2014, 3, 203216

203

UDK 651.4:347.235:528.44:004.3/4

Izlaganje sa znanstvenog i strunog skupa

Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju

imovinskopravnih odnosa za potrebe
elektronikekomunikacijske infrastrukture*
Draen SALOPEK Zagreb1, Franjo AMBRO Osijek2

SAETAK. Hrvatski Telekom d. d. jedna je od trideset i est telekomunikacijskih

kompanija u Hrvatskoj. U pretenom je vlasnitvu drutva Deutsche Telekom AG.
Prua usluge na cijelom podruju Hrvatske u fiksnoj i mobilnoj mrei. Djelatnost
koju obavlja, sukladno lanku 3. Zakona o elektronikim komunikacijama, od interesa je za Republiku Hrvatsku. Kontrolu te djelatnosti u Hrvatskoj obavlja Hrvatska
agencija za potu i elektronike komunikacije (HAKOM). Problem telekomunikacija
prepoznat je u dravi i odmah nakon Domovinskog rata zapoela je ubrzana izgradnja i modernizacija sustava. Elektronika komunikacijska infrastruktura izgraena
je na parcelama u vlasnitvu razliitih privatnih i pravnih subjekata. Ureenje imovinskopravnih odnosa poelo je tijekom izrade projektne dokumentacije i nastavilo se
tijekom izgradnje elektronike komunikacijske infrastrukture. Nesreene javne evidencije i tadanja regulativa bile su poticaj da se taj problem rijei u potpunosti. U
Hrvatskom Telekomu d. d. donesena je poslovna odluka da se rijee imovinskopravni
odnosi s vlasnicima koje pravni prednici (PTT, HPT) nisu uredili. Analizom poslovne dokumentacije uoen je znatan broj obostrano potpisanih ugovora o slunosti koji
nisu provedeni u zemljinoj knjizi. Kompanija je provela i istraivanje upisanih
slunosti u zemljinoj knjizi. U radu pokuavamo prikazati napor koji kompanija
ulae u rjeavanju tog problema.
Kljune rijei: imovinskopravno ureenje, elektronika komunikacijska infrastruktura, katastar vodova, zemljina knjiga.

1. Uvod
Saniranje dosadanjeg stanja drutvenog vlasnitva u podruju nekretnina na kojima je izgraena infrastruktura podrazumijeva usklaenje svih upisanih prava u
katastru i gruntovnici sa stvarnim stanjem. Iza nas je dugo razdoblje u kojem se
Meunarodni simpozij o inenjerskoj geodeziji, Slavonski Brod, Croatia, 2930. svibnja 2012.
Draen Salopek, dipl. ing. el., Hrvatski Telekom d. d., Savska cesta 32, HR-10000 Zagreb, Croatia,
e-mail: drazen.salopek@t.ht.hr,
2
mr. sc. Franjo Ambro, dipl. ing. geod., GEOprem d.o.o. Osijek, Trg Lava Mirskog 1, HR-31000 Osijek, Croatia,
e-mail: franjo.ambros@geoprem.hr.
*

204

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

stanje imovinskopravnih odnosa na koridorima sustavno zanemarivalo. Koritenje

postojee infrastrukture apsolviranjem zateenih prava pomalo postaje upitno. Budui da je za razvoj odreenog podruja potrebna tehnoloka modernizacija i nova
izgradnja infrastrukture, nuno je razmotriti imovinskopravno stanje na koridorima, kako bismo osigurali pretpostavke za ubrzano investiranje u to podruje.
Sredstva za modernizaciju i razvoj Europska unija planira putem svojih fondova
iz kojih se znatnim bespovratnim iznosima financira infrastruktura, posebno u
ruralnim podrujima. Procedure koritenja tih fondova nalau da se investicije
provode sukladno zakonima.
Elektronika komunikacijska infrastruktura (EKI) predstavlja ilu kucavicu za
gospodarstvo. Upravo ona ima najveu dinamiku tehnolokog razvoja. Naalost, i
ta infrastruktura ima gotovo iste probleme iji je temeljni uzrok neusklaenost
javnih evidencija s faktinim stanjem u infrastrukturnim koridorima.
Vlada je potkraj prole godine donijela dokumente Strategija razvoja irokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine i
Provedbeni program Strategije razvoja irokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2013. (Narodne novine 2011d), koji je bio povodom da se taj problem posebno istakne te inicira aktivnost na otklanjanju prepreka za investiranje u infrastrukturu u Hrvatskoj.
Hrvatski Telekom d. d. zapoeo je sustavno imovinskopravno ureenje svoje elektronike komunikacijske infrastrukture na podruju cijele drave. Tomu je prethodilo geodetsko snimanje za potrebe katastra vodova koje kompanija sustavno
provodi od donoenja Zakona o katastru vodova (Narodne novine 1973) te digitalizacija katastarskih planova koju je provela Dravna geodetska uprava.
Uz pomo katastra vodova te digitalizacijom zemljinih knjiga i pisanog dijela
katastarskog operata uspostavljene su informatike veze razliitih baza podataka
koje su omoguile detekciju vlasnika nekretnine te duine i povrine zauzetosti
neke nekretnine elektronikom komunikacijskom infrastrukturom.

2. Katastar vodova
Pravilnik o metodama i nainu rada pri premjeru podzemnih instalacija i objekata
(Slubeni list SFRJ 1969) prvi je slubeni dokument kojim se evidentiranje poloaja u prostoru promovira kao geodetski posao. Nakon prvobitnog iskustva proizali su zakoni, koje je svaka republika bive SFRJ donijela za sebe. Hrvatska je
prva od svih republika i autonomnih pokrajina donijela Zakon o katastru vodova.
U to vrijeme u Hrvatskoj je postojalo trinaest poduzea koja su bila teritorijalno
ustrojena. Visok stupanj autonomije svakog poduzea rezultirao je razliitom praksom u primjeni zakona. U objedinjenu kompaniju, nakon osamostaljenja, uli smo
s razliitim stupnjem evidencije o vodovima. Izjednaavanje stanja evidencije provodi se ve vie od dvadeset godina. Danas je ona na priblino istom stupnju gotovosti na cijelom podruju Hrvatske. Moramo naglasiti da i danas kompanija
provodi evidentiranje svojih vodova, sukladno zakonu, i na taj nain sanira propuste iz prolosti. Evidentiranje novih vodova u prostoru provodi se sukladno Pravilniku o katastru vodova (Narodne novine 2008).

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

205

3. Od tehnike do pravne evidencije

U prolosti je telekomunikacijska djelatnost bila monopol drave. Razvijala se
u vie segmenata. Tako osim javnih telekomunikacija imamo i funkcionalne su
stave veza, od kojih su najvaniji eljeznica, elektroprivreda, vodoprivreda, vojska te vea poduzea. U bivoj Jugoslaviji bilo je vie od dvije tisue imateljafunkcionalnih sustava veza. Svi su funkcionalni sustavi veza imali prikljune
toke na javne telekomunikacije. To je posebno vano za sustav veza vojske,
koja je zbog veza s javnom mreom proglasila tajnost javnih telekomunikacija,
toje u poetnoj fazi primjene Zakona o katastru vodova izazvalo dosta nedoumica u smislu smiju li telekomunikacijski vodovi biti predmet javne evidencije.
Rjeenje je pronaeno u odvajanju eksploatacijskih podataka od prostornih po
dataka.
Utjecaj razvijenosti telekomunikacijskih usluga na nekom podruju u uskoj je
korelaciji s prosperitetom okolice. To su brzo uoili i graani koristei se blagodatima meusobnoga komuniciranja te su bili spremni uloiti znatna sredstva u svoj
telekomunikacijski prikljuak. Razvoj telekomunikacija zahtijevao je i prostorne
resurse koji su bili u drutvenom ili privatnom vlasnitvu. U to vrijeme privatni
posjed bio je na oko 70% podruja drave.
Zbog osobnog interesa i solidarnosti sa zajednicom graani su doputali koritenje
svojih nekretnina za razvoj telekomunikacija. Obino se suglasnost davala kolektivno na skupovima, ili su se davale pisane izjave koje su imale radni karakter
kako bi se u sluaju osporavanja privole ipak moglo dokazati da je vlasnik dopustio
koritenje svoje nekretnine. Potreba za arhiviranjem izjava prestala je okonanjem
izgradnje.
Sljedea faza ureenja imovinskopravnih odnosa nastupila je promjenom dru
tveno-politikog sustava nakon osamostaljenja Hrvatske. Privatno vlasnitvo
dolazi u prvi plan, to je formalizirano 1996. godine Zakonom o vlasnitvu i
drugim stvarnim pravima (Narodne novine 1996a). Uredi zadueni za izda
vanje graevinskih dozvola vie ne doputaju izgradnju bez ugovora s vlasnikom. Zbog vanosti telekomunikacija za obranu drave, znaajna je elektronika
komunikacijska infrastruktura izgraena samo na usmeni pristanak vlasnika ili
bez pristanka ako vlasnik nije bio dostupan. Neusklaenost stvarnog stanja, katastra i zemljine knjige bili su alibi da se taj problem odgodi za neka bolja vremena.
U podrujima u kojima je bilo mogunosti da se suglasnost vlasnika u obliku
ugovora o slunosti formalizira, ti su ugovori uknjieni u zemljinoj knjizi (slike
2 i 3). Smatramo da je njihov pravni status neupitan. Postoje podruja na kojima je taj posao obavljen polovino. Sklopljeni su ugovori, ali nije podnesen pri
jedlog za uknjibu. Dio ugovora u kojima je elektronika komunikacijska infrastruktura izgraena na javnom dobru nije mogao biti uknjien zbog tada vaeih
zakonskih odredbi. Hrvatski Telekom d. d. u posjedu je takvih ugovora i oni dokazuju da je kompanija teila javnim evidencijama pravno urediti svoju djelatnost
(slika 1).

206

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

Slika 1. Ugovor.

Slika 2. Uknjiba ZK izvadak s upisanom slunosti.

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

207

Slika 3. Pregled parcela na katastarskom planu za koje je uknjiba provedena.

4. Reguliranje imovinskopravnih odnosa s vlasnikom

Slijedi komentar nekih zakona koji su osnova za konano ureenje imovinskopravnih odnosa.

4.1. Zakon o izvlatenju

Koritenje nekretnina za potrebe izgradnje infrastrukture moe se ostvariti uz
suglasnost vlasnika ili bez njegove volje, sukladno Zakonu o izvlatenju (Narodne
novine 1994).
Zakon razlikuje potpuno i nepotpuno izvlatenje. Za vodove se primjenjuje postupak nepotpunog izvlatenja, rezultat je upis slunosti (vlasnik zadrava vlasnitvo,
ali mu se ograniavaju prava na nekretnini).
Kako se stvarna i zakonska prava na zemljitu, sukladno lanku 3. Zakona o
zemljinim knjigama (Narodne novine 1996b), upisuju u zemljinu knjigu tek na
temelju pisanog dokumenta (ugovor s vlasnikom iji je potpis ovjeren kod javnog
biljenika ili pravomono rjeenje o izvlatenju), potrebno je provesti sve formalne
i zakonske procedure.
Kumulativni uvjeti za provoenje postupka prema Zakonu o izvlatenju:
1. mora postojati opi interes RH Zakon ili Odluka vlade
2. mora postojati pokuaj nagodbe

208

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

3. mora postojati pravomona lokacijska dozvola

4. mora postojati procjena sudskog vjetaka (umanjenje trine vrijednosti zemljita)
5. mora postojati dokaz da su deponirana sredstva za provoenje izvlatenja.
Nakon provedenog postupka, zainteresirana stranka podnosi prijedlog za uknjibu.

4.2. Zakon o ureivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje

infrastrukturnih graevina
U srpnju 2011. godine stupio je na snagu Zakon o ureivanju imovinskopravnih
odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih graevina (Narodne novine 2011a),
temeljem kojeg osobe javnog prava stjeu stvarna prava temeljem ugovora, bez
naknade, odnosno meusobnog plaanja.
Zbog znaaja ovog Zakona u pojednostavnjenju procedura navodimo prva tri
lanka.
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom, u cilju osiguravanja pretpostavki za uinkovitije provoenje
projekata vezano za izgradnju infrastrukturnih graevina od interesa za Republiku Hrvatsku i u interesu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, radi
uspjenijeg sudjelovanja u Kohezijskoj politici Europske unije i u koritenju sredstava iz fondova Europske unije, ureuje rjeavanje imovinskopravnih odnosa i
osloboenje od plaanja naknada za stjecanje prava vlasnitva, prava slunosti i
prava graenja, na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske i vlasnitvu jedinica
lokalne, odnosno jedinica podrune (regionalne) samouprave.
(2) Ovim se Zakonom ureuje i rjeavanje imovinskopravnih odnosa i osloboenje
od plaanja naknada za stjecanje prava vlasnitva, prava slunosti i prava graenja, na zemljitu kojega je vlasnik ili kojim upravlja pravna osoba u vlasnitvu
Republike Hrvatske ili pravna osoba iji je osniva Republika Hrvatska te na zemljitu kojega je vlasnik pravna osoba u vlasnitvu ili iji je osniva, odnosno iji
su osnivai jedinice lokalne, odnosno jedinice podrune (regionalne) samouprave.
lanak 2.
Ovaj se Zakon primjenjuje na meusobne imovinskopravne odnose i pitanje naknada za stjecanje prava vlasnitva, prava slunosti i prava graenja osoba javnog
prava iz lanka 3. stavka 2. ovoga Zakona, kada se ta prava stjeu radi izgradnje
infrastrukturnih graevina.
lanak 3.
(1) Infrastrukturne graevine, u smislu ovoga Zakona, jesu graevine prometne,
javne, komunalne i druge infrastrukture, za iju izgradnju je utvren interes Republike Hrvatske prema Zakonu o izvlatenju ili prema posebnom zakonu, kao to
su ceste, vodne graevine, komunalni objekti, eljeznika infrastruktura i slino.

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

209

(2) Osoba javnog prava, u smislu ovoga Zakona, jest Republika Hrvatska, jedinica
lokalne samouprave, jedinica podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe iz
lanka 1. stavka 2. ovoga Zakona.
Naalost zakon se ne odnosi na Hrvatski Telekom d. d.

4.3. Zakon o elektronikim komunikacijama i Pravilnik o potvrdi i naknadi

zapravo puta
Zakonom o elektronikim komunikacijama uvodi se u na pravni sustav 2008.
godine Pravo puta kao institut reguliranja imovinskopravnih odnosa za linijsku
elektroniku infrastrukturu i drugu povezanu opremu. Ovo pravo odnosi se samo
na elektroniku komunikacijsku infrastrukturu. Procedure oko primjene tog prava poblie su opisane u Pravilniku o potvrdi i naknadi za pravo puta (Narodne
novine 2011e). Manjkavost tog propisa proizlazi iz propusta da se to pravo publicira (uknjii) u zemljinoj knjizi. Naime, da je u temeljnom Zakonu o elektronikim komunikacijama (Narodne novine 1988) navedeno da se to pravo uknjiuje,
stekli bi se uvjeti za uknjibu, sukladno lanku 3. Zakona o zemljinim knjigama.
Osim toga, izrada elaborata za pravo puta vrlo je kompleksna i iziskuje velik broj
dokumenata i opsean struni rad.

4.4. Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima

Jo jedno pravo u korist elektronike komunikacijske infrastrukture doneseno je
2008. godine. Kako se ne moe dobiti 100%-tna suglasnost vlasnika u viestambenim zgradama za montau elektronike komunikacijske infrastrukture, ti su poslovi svrstani u redovite poslove zgrade, za to je potrebna 51%-tna suglasnost
vlasnika.
U Zakonu o vlasnitvu i dugim stvarnim pravima (Narodne novine 1996a), dopune (Narodne novine 2008) navodi se kako slijedi.

Poslovi redovite uprave

lanak 86.
Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito:
redovito odravanje zajednikih dijelova i ureaja nekretnine, ukljuujui i graevne promjene nune radi odravanja,
stvaranje primjerene zajednike priuve za predvidive budue trokove,
uzimanje zajmova radi pokria trokova odravanja koji nisu pokriveni priuvom, a potrebni su za obavljanje poslova urednoga odravanja koji se ponavljaju
u razmacima duljim od jedne godine,
primjereno osiguranje nekretnine,
imenovanje i opoziv zajednikoga upravitelja,

210

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

odreivanje i promjene kunog reda,

iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje stanova i drugih samostalnih
prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela, s
tim da je doputeno otkazati najam mjesta u zajednikoj garai ili zajednikom
parkiralitu im nastane potreba bilo kojega suvlasnika za tim mjestom, a uz rok
od tri mjeseca, pa makar bilo i to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno.
iznajmljivanje i davanje u zakup zajednikih dijelova zgrade, odnosno zasnivanje drugih pravnih odnosa vezanih za postavljanje, odravanje i razvoj elektronike komunikacijske infrastrukture i plaanje naknade vlasnicima u skladu s posebnim propisima.
Valja napomenuti da je elektronika komunikacijska infrastruktura temeljitije
pravno regulirana od ostale infrastrukture.
Problem imovinskopravnog ureenja infrastrukture nije rezultat nedovoljnog normiranja nego proizlazi iz nesreenih javnih evidencija, katastra i zemljine knjige.
Veliina problema proizlazi iz samog karaktera infrastrukture. Zbog svog linijskog
protezanja infrastruktura prolazi preko velikog broja parcela, a neureeno imovinskopravno stanje samo jedne parcele onemoguit e dobivanje potvrde glavnog projekta.

5. Predradnje za realizaciju zacrtanih ciljeva

Cilj je imovinskopravnog ureenja stvoriti pravni okvir za legalnu infrastrukturu,
to podrazumijeva i ureene odnose izmeu vlasnika infrastrukture i vlasnika
zemljita na kojem je ta infrastruktura izgraena. U realizaciji tog cilja odreeni
su prioriteti proizali iz potencijalne ugroenosti pojedinih trasa ili vanosti pojedinih objekata. Potencijalno najugroenije podruje u kojem su mogua kidanja
kabela jesu ulice, a po vanosti objekata to su svjetlovodni kabeli i kabelska ili
distributivno kabelska kanalizacija. Ako analiziramo podruja na kojima prioritetno treba urediti imovinskopravne odnose i vlasnitvo ili upravljanje tim podrujem, dolazimo do zakljuka da su gradovi i lokalna samouprava prvenstveni titulari s kojima treba urediti odnose, potom slijede javne ceste te privatne i pravne
osobe i drava.
Prednici Hrvatskog Telekoma d. d. (PTT, HPT i dr.) su imovinskopravne odnose
tijekom izgradnje rjeavali s manje ili vie uspjeha. Ono za to je bilo pisanog
traga trebalo je uvaiti. To su prije svega uknjibe slunosti koje ukazuju na prava na estici ili sklopljeni ugovori temeljem kojih je izraena elektronika komunikacijska infrastruktura. Katastar vodova kao prostorna evidencija ukazao je na
zauzetost prostora. Analizom funkcioniranja sustava i evidencije katastra vodova
uoene su rupe koje nisu geodetski snimljene te je za imovinskopravne odnose
trebalo prethodno izraditi elaborate za katastar vodova. Iz iznesenoga moe se
uoiti da je paralelno trebalo raditi na vie kolosijeka.
Stanje javnih evidencija o nekretninama i njihova usklaenost sa stvarnim stanjem takoer je zahtijevalo studiozniju analizu. Sve je to raeno radi automatizacije i informatizacije procesa kako bi se u kratkom roku mogli pripremiti podatci
za uknjibu s pojedinim titularom. Zadatak je bio da se iz evidencije katastra
zemljita koja se vodi po katastarskim opinama, potivajui teritorijalni ustroj

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

211

lokalne zajednice, selektiraju nekretnine istog vlasnika radi sklapanja jednog ugovora o ustanovljivanju prava slunosti.
Pretpostavke za takav pristup postupno su se ostvarivale. To je informatizacija
pisanog dijela katastarskog operata, informatizacija zemljinih knjiga, digitalizacija katastarskih planova te na kraju dostupna SW rjeenja s mogunou prilagodbe kako bi se ekonomino rijeio problem. Viegodinji sustavni rad na katastru
vodova koji je Hrvatski Telekom njegovao od poetka donoenja propisa iz te
oblasti ukomponiran je u konaan proizvod, elaborat izvlatenja. U sluaju razliitih brojeva parcela u katastru i gruntovnici, potrebna je identifikacija, u sluaju
razliitih oblika parcela identifikacija vlasnika s kojim e se sklopiti provediv ugovor u zemljinoj knjizi.

6. Realizacija
Elaborat za osnivanje prava slunosti, odnosno Elaborat djelominog izvlatenja,
zamiljen je kao dokument koji ima analognu i digitalnu verziju. ine ga tablice s
podatcima o katastarskoj estici, posjedniku (podatci iz posjedovnog lista), vlasniku (podatci iz zemljine knjige) te duini kabela na pojedinoj katastarskoj estici.
Prilau se i posjedovni listovi i ZK izvadci. Grafiki dio elaborata sadri kopiju
plana s ucrtanim poloajem voda na parceli i markaciju istih titulara kako bi se
lake uoile katastarske estice istog vlasnika. Analogni primjerak zamiljen je kao
prilog ugovoru o ustanovljivanju slunosti koji bi trebao biti arhiviran u zbirci
isprava zemljinoknjinog odjela opinskih sudova. Pritom se vodilo rauna da
veliina dokumenta ne prelazi format A4.
Digitalna verzija elaborata izvlatenja po izgledu se ne razlikuje od analogne verzije, osim to je omogueno pretraivanje tablica po kljunim rijeima te informatiko povezivanje s izgledom ZK izvatka. To je napravljeno zato da se pri sklapanju
ugovora moe provjeriti postojei upis kako bi se izbjegle zamke neprovedivosti
ugovora. Listanje po elaboratu radi pronalaenja ZK izvatka tako je izbjegnuto, a
proces pisanja ugovora ubrzan. Grafiki dio elaborata u digitalnom obliku nudi
preglednost i cjelovitost na cijeloj katastarskoj opini. Takoer su na raspolaganju
izvorni alati odabranog programa.
Programsko rjeenje primijenjeno pri toj realizaciji je skup programskih alata:
Excel, AutoCAD Map i vlastita programska rjeenja za formiranje baze te povezivanje tablica i grafike.
Za realizaciju takvih poslova presudan je ljudski faktor jer se moraju analizirati
postojee baze (katastar vodova, posjedovno i vlasniko stanje, aktualnost digitalnoga katastarskog plana i dr.), donijeti odluke o zaobilaenju uoenih pogreaka u
javnim bazama (dvostruki brojevi, nelogini upisi, matematike pogreke i sl.).
Pri izradbi takvih elaborata teimo 100%-tnoj ispravnosti. Bez primjene informatikih rjeenja prijepis podataka rezultirao bi pogrjekama koje bi znatno ugrozile
vjerodostojnost takvih elaborata.
Grafiki dio elaborata ujedno slui za pojednostavnjivanje opisa slunosti, jer se
poloaj vidi na kopiji plana.

212

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

Nesreene javne evidencije o nekretninama oteavaju i kompliciraju odnose. Suvlasnitvo kao oblik vlasnitva takoer jako komplicira odnose bilo u evidenciji ili
odreivanju naknade za slunost. Nepotrebno se poveava broj sudionika u ureivanju imovinskopravnih odnosa.
Tek ureivanjem zemljinoknjinog stanja na podruju cijele Republike Hrvatske
elaborati e imati pravu vrijednost. Odreenih pomaka ima na podrujima pojedinih jedinica lokalne i regionalne samouprave te kod pojedinih upravitelja javnih
cesta. Nadamo se da bi znatne pomake trebao donijeti novi Zakon o cestama (Narodne novine 2011b).
Za sada se pri potpisivanju ugovora rabe nazivi ulica, trgova ili brojevi javnih cesta, no takvi ugovori nisu provedivi u zemljinim knjigama, ali poblie oznaavaju
o kojim je nekretninama rije.

7. Koritenje elaborata izvlatenja u odravanju

Elaborat izvlatenja dopunjuje katastar vodova i daje mu pravnu i ekonomsku
dimenziju. Pravna dimenzija omoguava da se u sluaju zahtjeva za izmjetanje
trase osigurava naknada za takav zahvat. Sporna je i primjena lanka 216. Kaznenog zakona (Narodne novine 2011c) koji regulira odgovornost za poremeaj u redovitom ivotu stanovnitva ako se pokida nelegalan kabel (nije evidentiran u
katastru vodova). U sluaju odravanja elektronike komunikacijske infrastrukture upisana slunost trebala bi onemoguiti vlasnikovo protivljenje dolasku na njegovu parcelu radi otklanjanja kvara.
Ekonomska dimenzija reguliranih odnosa osigurava vlasniku trajni prihod od koritenja njegove nekretnine za telekomunikacijsku djelatnost. Iako je ona po parceli mala zbog usitnjenosti parcela (obraunava se po m2; irina trase EKI 0,5 m;
irina trase kabelske kanalizacije 1 m), financijska obveza telekomunikacijskih
kompanija je velika.
Od sedamnaest milijuna parcela u Hrvatskoj na 10% parcela poloena je elektronika komunikacijska infrastruktura.
Hrvatska regulatorna agencija za podruje telekomunikacija HAKOM takoer inzistira na ureenju imovinskopravnih odnosa sukladno pravilima Europske unije.
Interes od pravnog ureenja imaju i telekomunikacijski operateri i vlasnici zemljinoknjinih estica na kojima su poloeni kabeli.

8. Web prikaz evidencije elektronike komunikacijske infrastrukture

spravnim i ekonomskim parametrima
Nakon izradbe elaborata za vie od tisuu kilometara trasa uoili smo da se koliina dokumentacije naglo poveava te da je oteano njezino koritenje. Sam upis
slunosti jednokratan je posao i ne zahtijeva brzi pristup podatcima o pravnom
statusu. Uostalom, to se lako kontrolira uvidom u E-zemljinu knjigu jer kontroliramo parcelu po parcelu. Ekipi na odravanju potreban je brz podatak u bilo
kojem vremenu. Menadment, takoer, ima potrebu za brzim pregledom stanja

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

213

legalnosti na nekom podruju. Zajednikim radom naruitelja, izvritelja i partnera polako se modelirao proizvod koji zadovoljava sve postavljene kriterije:
Kao osnova za tematsku bazu trebaju posluiti postojee javne baze: katastar
vodova, pisani i grafiki dio katastra, glavna knjiga ZK suda
Osigurati dostupnost bazi 24 sata, 365 dana
Dati informaciju sa slobodnim pristupom zainteresiranim izvoaima kako bi se
kidanje kabela reduciralo i na taj nain postigle utede i poveala sigurnost sustava
Vizualizirati problem tako da se izrade tematski kartografski prikazi koji imaju
ugraene GIS alate
Markirati kategorije vlasnitva po grupama
Kontrola stanja na cijelom prostoru pri emu za lociranje koristiti koordinate,
pretraiva broja katastarske estice ili vizualno snalaenje prepoznavanjem detalja na karti
Nadogradivost prikaza podatcima iz prostornog plana
Nadogradivost drugim georeferenciranim bazama
Brza izgradivost i brza izmjenjivost sadraja.
Danas smo u prilici konstatirati da smo postavljene ciljeve ostvarili sinergijom
triju tvrtki. Na osmiljavanju, testiranju i provjeri cijelo se vrijeme radilo uzajamno. Osmiljavanje i realizaciju radile su tvrtke Zeljko d. o. o. iz Zagreba i GEOprem d. o. o. iz Osijeka. Djelatnici Hrvatskog Telekoma d. d. iz Zagreba sugestijama, prijedlozima i kritikama pomogli su da se proizvod priblii potencijalnim
korisnicima.
Evo nekoliko koraka kroz web rjeenje (slike 48, URL 1).

Slika 4. Podruje na kojem su izraeni elaborati izvlatenja.

Legenda: crveno podruje gradova za koje su izraeni elaborati izvlatenja; plavo (rafirano)
podruje upanije za koje su izraeni elaborati izvlatenja za javne ceste.

214

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

Slika 5. Obojene su katastarske estice na kojima je izgraena EKI.

Slika 6. Tematski sloj vrsta EKI-a ukljuen.

Slika 7. Tematski sloj ugovorena i uknjiena prava ukljuen.

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

215

Slika 8. Analiza pojedinane estice.

9. Zakljuak
Prvobitna zamisao da nainimo proizvod koji e pomoi upravljanju telekomunikacijskom infrastrukturom pomalo je premaio nae poetne ambicije. Nesvjesno
smo nainili analitiki alat preko kojeg smo mogli prikazati svu dramatinost
neusklaenog stanja na nekretninama u Hrvatskoj. Ta je dramatinost potencirana saznanjem da je pred nama znaajan investicijski ciklus u toj oblasti, koji e
biti znatno usporen zbog neusklaenog stvarnog stanja i neusklaenih javnih evidencija katastra i gruntovnice.
Odgaanje ureenja imovinskopravnih odnosa na infrastrukturnim koridorima
onemoguit e koritenje sredstava iz fondova EU za potrebe obnove postojee i
izgradnju nove infrastrukture. Kako je uloga elektronike komunikacijske infrastrukture za razvoj gospodarstva presudna, namee se potreba da se, u skladu sa
Strategijom, osiguraju pretpostavke za novi investicijski ciklus u to podruje. Imovinskopravno ureenje koridora svakako je prioritet.

Literatura
Narodne novine (1973): Zakon o katastru vodova, 44/73, Zagreb.
Narodne novine (1988): Zakon o elektronikim komunikacijama, 73/88, 90/11, Zagreb.
Narodne novine (1994): Zakon o izvlatenju, 9/94, 35/94, 114/01, 79/06, 45/11, 34/12,
Zagreb.
Narodne novine (1996a): Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, 91/96, 73/00,
114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, Zagreb.
Narodne novine (1996b): Zakon o zemljinim knjigama, 91/96, 114/01, 100/04, 107/07,
152/08, Zagreb.
Narodne novine (2008): Pravilnik o katastru vodova, 71/08, 148/09, Zagreb.
Narodne novine (2011a): Zakon o ureivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih graevina, 80/11, Zagreb.

216

Salopek, D. i Ambro, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u ureenju, Geod. list 2014, 3, 203216

Narodne novine (2011b): Zakon o cestama, 84/11, Zagreb.

Narodne novine (2011c): Kazneni zakon, 125/11, Zagreb.
Narodne novine (2011d): Strategija razvoja irokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine i Provedbeni program Strategije razvoja irokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2013.,
144/11, Zagreb.
Narodne novine (2011e): Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta, 152/11, Zagreb.
Slubeni list SFRJ (1969): Pravilnik o metodama i nainu rada pri premjeru pod
zemnih instalacija i objekata, 49/69, Beograd.

Mrene adrese
URL 1: GEOprem d.o.o.; HT EKI, http://www.zeljko-gis.com/geoprem/, (20. 5. 2012.).

The Experience of Croatian Telecom Inc.

inDefining Property Relations needed
forElectronic Communication Infrastructure
ABSTRACT. Croatian Telecom Inc. is one of thirty six telecommunication companies
in Croatia. It is mostly owned by the company Deutsche Telekom AG. It provides
services at the whole territory of Croatia in fixed and mobile networks. Its activities
in accordance with the article 3. of the Law on electronic telecommunications is of
interest for the Republic of Croatia. This activity is controlled by the Croatian Regulatory Authority for Network Industries (HAKOM). The problem of telecommunications has been recognised in the state, and immediately after the Homeland War, the
system started to be developed and modernised. The electronic communication infrastructure was built on the parcels owned by various private and legal subjects. The
definition of property relations started during the time when the project documentation was in the process of preparation and continued during the construction of electronic communication infrastructure. The public records that are not settled and the
regulations at that time triggered the process of settling the problem completely. Croatian Telecom Inc. decided to settle the property relations with the owners that have
not been defined by legal predecessors (PTT, HPT). The analysis of business documentation showed a significant number of signed easement agreements that were not
entered in land registry. The paper illustrates the efforts invested by the company to
solve the problem.
Keywords: defining of property relations, electronic communication infrastructure,
utility cadastre, land registry.
Primljeno: 2012-06-27
Prihvaeno: 2014-04-29