DERVI TAFRO

SPASAVALAKI RADOVI NA TURBETU U PRAI

I MALKOEVOM TURBETU U DONJEM KOPIU
LES TRAVAUX DE SAUVETAGE SUR LE TOURBE A PRAA
KOPI

Meu objektima na kojima je Zemaljski zavod

za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti
u godini 1953 izvrio konzervatorske zahvate na
laze se i dva turbeta: turbe u Prai i Malkoevo
turbe u Donjem Kopiu, srez Bugojno.
Dok su se na teritoriju Bosne i Hercegovine iz
vremena bosanske samostalnosti ouvali tragovi
jednog jedinog mauzoleja, i to onog nad grobom
bosanskog tepije Batala u Turbetu kod Travnika, 1
to iz turskog doba imamo prilian broj mauzoleja
turbeta od kojih se neka jo i danas nalaze u
dosta dobrom stanju. Turbeta su kod nas obino
ili zatvorene zgrade pod obinim krovom (sline
kuicama), odnosno pod kupolom (sline malim da
mijama bez munara), ili su otvorene graevine na
stupovima na kojima stoji kupolast krov. Od ug
leda i ranga pokojnika kao i od vremena njihova

ET

SUR

CELUI

DE

MALKO A D O N J I

postanka ovisila je veliina, nain i kvalitet grad

nje naih turbeta. Najmonumentalnija turbeta u
Bosni i Hercegovini, kao to je to sluaj i sa ostalim
spomenicima iz turskog doba, datiraju iz vremena
najvieg uspona turskog graevinarstva u doba
slavnog Koda Mimara Sinana (14891578) a to
je ujedno ono doba kada su vojnika snaga, bogat
stvo i sjaj turskog carstva bili dostigli svoju kulminacionu taku. To je na pr. turbe Gazi Husrevbega, kraj njegove damije u Sarajevu, zatim tur
be Ferhadpae Sokolovia uz njegovu damiju u
Banjaluci, turbe Sinanbega, hercegovakog san
daka, uz Sinanbegovu damiju u ajniu itd.
Meu monumentalnija turbeta moe se ubrojiti
i turbe u Prai kao i ono u Donjem Kopiu o ko
jima e ovdje biti rije.

1. TURBE U PRAI
Dananje beznaajno mjestance Praa na elje
znikoj pruzi Sarajevo-Viegrad bilo je u Sred
njem vijeku vano trgovite na putu iz Vrhbosne
za Bora glavnu rezidenciju oligarhiske porodice
Radinovia-Pavlovia. Ve u XIII vijeku spominje
se kao Praa biskupnja 2 a u XIV vijeku je pot
puno razvijeno trgovite sa dubrovakom koloni
jom.
Da je Praa i poslije osvojenja od strane Tura
ka sve do XVIII vijeka zadrala svoj raniji znaaj,
o tome, pored ostaloga, svjedoi i ono nekoliko spo
menika kulture iz toga doba, to se ouvalo do
naih dana makar i u vrlo slabom stanju. To su
ruevine emalue damije, ostaci banje zatim
ostaci jednog od najmonumentalnijih vodovada u
1
iro Truhelka: Grobnica bosanskog tepije Batala,
obretena kod Gornjeg Turbeta (kotar Travnik), Gl. Z. muz.
1951. str. 365373. Napominje se da su ustae za vrijeme
prolog rata tu grobnicu poruili. Zem. zavod za zatitu spo
menika kulture ju je popravio 1952 godine.
2
Mazali: Bora, bosanski dvor srednjeg vijeka, Gl. Z.
M. 1941, str. 40.

Bosni i Hercegovini, ostaci od dvije esme, sve na

lijevoj strani rjeice Prae, te Mahalska damija
sa turbetom na njezinoj desnoj strani, blizu e
ljeznike stanice. Osim toga, u Prai se raspo
znaju i tragovi jednog ogromnog hana. Munara
Mahalske damije svojom elegancijom i umjetni
kom izradom detalja (erefa od kamenih ploa
sa majstorski isklesanim arabeskama) moe se tak
miiti sa najljepim munarama Bosne i Hercego
vine, dok je dananja damijska zgrada neugledna
i prosta, zbog ega se sa sigurnou uzima da je
prvobitna zgrada u nekoj katastrofi prapala a sadanja kasnije nastala.
Od nadgrobnih spomenika u haremu ove da
mije najinteresantnija su dva sarkofaga (jedan
vei, a drugi manji) od zelenog kamena sa niani
ma od bijelog mramora, na kojima se nalaze nat
pisi na arapskom jeziku i datum postavljanja. U
veem grobu, prema natpisu, pokopana je Sakina,
ki Mustafina, a u malom, djeijem, Husein, sin
Salihov. Datum na jednom i drugom grobu je

221

Sl. 1 Izvoenje konzervatorskih radova na turbetu u Prai.

999 godina po hidri (1590). Prema tome, damija

je nastala prije ovoga datuma.
U blizini ova dva groba nalazi se nae turbe u
kome su pokopani osniva damije, njegova ena i
dijete.
Ouvala se predaja meu mjesnim stanovni
tvom Prae da je taj osniva bio Semiz Alipaa
Praalija, sadrazam turskog carstva, koji je, pre
ma pomenutoj predaji, toliko volio svoju Bosnu
da je poslije ustolienja za velikog vezira unapredio za jedan in sve Bosance koji su se tada nala
5
zili u carskoj slubi.' Meutim, iz dokumenata o
gradnji damije vidi se da joj je osniva neki
4
Huseinpaa, o kome se inae vie nita ne zna.
Prema tome, taj Huseinpaa pokopan je u ovo
me turbetu, a pored njega njegova ena i dijete.
Turbe je graeno od pritesanog kamena i sedre u obliku esterougaonika koji pandativima pre
lazi u dvanaestougaoni tambur na kome stoji ku
pola izvedena od lijepo tesane sedre i pokrivena
olovnim limom. 5 Na tri zidne plohe od istone
strane nalaze se tri prozora koji se zavravaju ori
jentalnim iljastim lukom. Donji etverougaoni dio
prozora uokviren je pervazom od profiliranog ze
lenog kamena od koga su izraena i spomenuta
dva sarkofaga pred turbetom, a koji je slian ka
menu od koga je sazidana Musapaina damija u
Novoj Kasabi kod Vlasnice. Gornji dio prozora
ispunjavaju perforirane kamene ploe, ije up
ljine imaju oblik estokrake zvijezde i esterougla,
naizmjenino. Donji opervaeni dio prozora zati
en je starinskim demirima. Osim ovih donjih po
stoje i tri manja gornja prozora na aljasti luk,
ispunjena tranzenama od kamenih krugova koji se
meusobno sijeku. Portal je jednostavno izveden,
a ulaz na segmentni luk uokviran lijepo tesanim
kamenim dovratnicima. Vrata su, navodno, bila od
gvoda. Vie ulaza nalazi se ploa za natpis, ali
natpisa nema. Narod pria da je natpis sadravao
podatke o vakufima damije i turbeta pa su ga
mutevelije (upravnici vakufa) izbrisali kad su te
vakufe prisvojili.
Unutranjost turbeta bila je dosta raskono ure
ena.
Pandantivi su bogato ukraeni staklaktitima,
meusobno povezanim jednim redom stalaktita. Iz
nad toga tee vijenac, polukrunog presjeka visine
10 cm. Isto takav vijenac oiviava cijelo salaktitno
polje i odozdo. Zgrada je bila malterisana, izvana
okreena, a iznutra obojena. Visina turbeta iznosi
7 m, vanjski obujam 23 m, debljina zidova 80 cm
a kupole 44 cm, visina tambura 1,05 m a kupole
2.40 m.
U turbetu se vide dvije raskopane rake, oblo
ene sedrom, nad kojima su do prolog rata bili

Sl. 2 Tlocrt turbeta u Prai

222

3
Alipaa Semiz bio je veliki vezir (15611565) u doba
sultana Sulejmana.
4
Podatak uzet iz kartoteke Zemaljskog zavoda za za
titu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti.
5
Prije nekih 150 godina nestalo je olovnog lima pa je
kupola bila prekrivena daskom.

drveni kuburi (sarkofazi), prekriveni ohom. Ovdje

su bili sahranjeni osniva damije i njegova ena.
Vie uzglavlja roditelja nalazi se kameni sarko
fag njihova malog sina koji je u svemu slian sar
kofagu maloga Huseina, sina Salihova, moda nje
govog roaka. U turbetu se nalazi pohranjena jed
na kamena aka adrvana koji se, prema prianju
mjetana, nalazio pred damijom.
Za vrijeme faistike okupacije u prolom ratu
dijelili su i nai spomenici teku sudbinu potlae
nog i porobljenog naroda, kada ih je na stotine
bilo rueno, spaljivano i upotrebljavano u nedo
line svrhe. Tako je i nae turbe za vrijeme pro
log rata sluilo njemakim straama kao bunker
a kasnije su ga zapalili etnici skupa sa susjednom
damijom. Osloboenje ga je zateklo u vrlo bijed
nom stanju: Drveni krov kupole izgorio, zidovi
jako oteeni, prozori demolirani, izuzevi oba pro
zora na sjeveroistonoj plohi zida, ali su i oni ote
eni, stalaktitni ukras prilino upropaten, malter
zajedno sa unutarnjim dekorom potpuno obijen,
kuburi nad dva velika groba iezli, niani na ma
lom sarkofagu prebijeni na komade, pod i vrata
uniteni.
Budui da Zemaljski zavod zbog oskudnih kre
dita koji su mu stavljani na raspoloenje za konzer
viranje spomenika nije mogao odmah pristupiti
spasavanju ovoga interesantnog spomenika kul
ture, to je i vrijeme inilo svoje te ga dalje raza
ralo. Zato je ve bilo krajnje vrijeme da se pri
stupi njegovu konzerviranju, pa je 1953 izveden
opravak obruenih zidova i kupola pokrivena pocinanim limom debljine 0.55 cm, a sljedee godine
izvrie se i svi ostali konzervatorski radovi na
zgradi turbeta.
Vano je da e se lako moi restaurirati svi de
talji, jer dokumentacija postoji.

Sl. 3 Grobovi Sakine keri Mustafine i malog Huseina sina

Salihova iz XVI vijeka u haremu Mahalske damije u Prai

2. MALKOEVO TURBE U DONJEM KOPIU

U selu Donjem Kopiu, pokraj ceste to ide iz
Donjeg Vakufa u Bugojno, na desnoj obali potoka
Lubove lei muslimansko groblje koje svojom nad
grobnom arhitekturom skree na se panju svih.
putnika. To je nekropola Skenderpaia i Malkoa,
kako ju je nazvao oko Mazali u svome radu:
Biograd-Prusac, stari bosanski grad. 6
U ovo groblje pokopavani su lanovi i potomci
dviju feudalnovojnikih plemikih porodica koje
su igrale izvanredno vanu ulogu u istoriji turskih
osvajanja XV i XVI vijeka u naim krajevima.
Zato nije udo da im se i nadgrobni spomenici
istiu veliinom i izradom iznad spomenika obinih
ljudi. Skenderpaa Mihaloglu, vojskovoa sultana
Mehmeda II, Fatiha, stekao je velikih zasluga u
ratovima protiv Mleana, Hrvata i Maara, zbog
ega mu je vie puta bilo povjereno namjesnitvo

u Bosni, a 1483 dobiva rang vezira od 3 tuga. 7 Kao

namjesnik u Bosni podigao je u Sarajevu veliki
broj javnih esama, a godine 1500 inakibendisku
tekiju sa imaretom za ije je izdravanje uvakufio
znatan broj irfluka, mlinova i ispaa. 8 Njegovi
sinovi Hasanbeg i Numan umrli su prije oca, dok
je trei sin Mustajbeg u blizini nakibendiske te
kije u Sarajevu podigao 1517 prvu sarajevsku damiju pod kupolom Skenderiju damiju. On je
bio oenjen sultanijom ahi-Huban, kerkom sul
tana Selima I. Njegov sin Karaosmanbeg uivao
je veliki ugled na carigradskom dvoru, a umro je
1567 na svom imanju pod Pruscem. 9 Dalji potomci
ovih Skenderpaia ive i danas u Donjem Kop
iu.
7
8

Gl. Z. Muzeja 1951, str. 147189.

Gl. Z. Muzeja 1951, str. 151.

ejh Sejfudin Kemura: Sarajevske damije, Gl. Z. M.

1910, str.
9

189190.

Gl. Z. M., 1951, str. 163.

223

Sl. 4 Turbe u D. Kopiu prije ruenja

U rodbinskim vezama sa porodicom Skenderpa

ia stajala je porodica Malkoa, iji je glavni pretstavnik bosanski vojskovoa u ofanzivnim ratnim
pohodima Turske protiv Mletaka, Hrvatske, Ko
ruke, Kranjske i tajerske u XVI vijeku, nada
leko uveni ratnik Malkobeg, koji je za velike
vojnike zasluge postao kliski sandak. Umro je
1565 godine i sahranjen u lijepoj grobnici koja se
nalazi u Banjaluci, pod cestom blizu Halipaina
turbeta, na prilzu u Gornji eher. Pored njega
sahranjen je i njegov sin Daferbeg, takoer po
znati vojskovoa i junak koji je bio oenjen ker
kom Kasumbae, carskom unukom. 1 0
Moda je bio Malkobegov sin ili mlai brat
Malko Ibrahimbeg, koji je 1572 podigao u Do
njem Vakufu lijepu damiju, mekteb i esmu.
Potkraj XVII vijeka spominje se kao prusaki pr
vak Malko Zaimbeg, dok je u boju pod Ozijom
bio zarobljen Malko Mehmedbeg, 11 koji je u tom
ratu predvodio Pruane. Za vrijeme ustanka Bo
sanaca pod Husein-kapetanom Gradaeviem je
dan drugi Malko Mehmedbeg, koji je bio pro
tivnik ustanka, pomagao je 1831 travnikom ve
ziru Ali-Namikpai da se prebaci u Hercegovinu
i spase od ustanika.

Nekropola gdje su nali posljednje poivalite

mnoge istoriske linosti iz pomenutih dviju poro
dica stoji danas neograena i zarasla u skoro ne
prohodnu ikaru, te ostavlja utisak krajnje zaputenosti.
Centralni poloaj groblja zauzima nae turbe
za koje nije sa sigurnou utvreno ko je u njemu
pokopan. Neki misle da je tu sahranjen DaferAlajbeg, sin Karaosmana Skenderpaia, i njegova
majka, dok drugi to tvrde za samoga Karaosmana. 1 ' 2
Najvjerojatnije je u tom pogledu miljenje Doke
Mazalia koji u pomenutom radu o Prascu tvrdi
da je u turbetu sahranjen Karaosman, otac klikog
sandaka Malkobega. On se pritom poglavito
oslanja na putnu biljeku mletakog poslanika
Katarina Zena koji je ovuda proao 1550 godine
i vidio veliku grobnicu Osmana, oca Malkobegovog,
kod koga je upravo u Kupresu prenoio. 1 3
Turbe je izraeno u obliku estostrane prizme
od tesanog kamena sa plohama od 3.20 m irine
i neto preko 2 m visine. U svakoj plohi ostavljen
je plitko na luk presveden otvor, irine 70 cm i
visine 155 cm. Ulaz sa sjeverozapadne strane slian
je posvemu ostalim otvorima, osim to je iri (95
cm). Prizma je preko pandantiva prelazila gore u
12

10
11

224

Mazali: u pomenutom djelu, str, 161.

Baagi: Kratka uputa, str. 94.95.

13

vaju

Baagi: Znameniti Hrvati, str. 161.

Suvremeni izvori, pisani na njemakom jeziku, nazi
Malkobega Karumanovi.

krug na kome je poivala kupola, izvedena od sedre. Na vrhu kupole bio je zavrni kamen u obliku
gljive (vrganja) u koji je na tjemenu usjeena ru
pa za postavljanje alema. U dnu otvora sa obje
strane, u sredini zida, vide se oble upljine, pro
mjera 8 cm, koje su, vjerovatno, ile kroz zid oko
cijele zgrade turbeta. Unutra se nalaze dva groba
sa ouvanim nianima bez ukrasa i natpisa. Na
jednom su niani u obliku osmerouglog obeliska sa
etverouglim bazama, na vrhu zaobljeni, visine
1,60 m. Na uzglavnom nianu opaa se jedna uzduina pukotina. Ovo je, prema Zenu, grob Karaosmana Malkoa, koji je taj kraj (Skopsko Polje)
osvojio za tursko carstvo. Na drugom grobu su ni
ani oblika otesanih duguljastih kamenih ploa.
Uzglavna ploa je na vrhu zailjena a podnona
zaobljena. To je, valjda, grob ene Karaosmanove.
Za vrijeme prolog rata kupola je pogoena ba
caem, usljed ega se sruila tako da se sav mate
rijal sruio u unutranjost turbeta.
Odmah uz turbe, s njegove june strane, nala
zi se jedna zidana grobnica, duga 2,90, iroka 1,40
cm. Uzglavni nian kome je, za vrijeme prolog
rata, odbijen jedan dio saruka visok je gotovo 3
m i na njegovoj junoj strani uklesan je natpis na
arapskom jeziku koji glasi: Karaosman merhum.
Iako se po svemu raspoznaje da je natpis kasnije
uklesan, on ipak potvruje narodno prianje da
je to grobnica Karaosmana Skenderpaia, sina
Mustajbega i sultanije ahe. Na zapadnoj strani
od turbeta nalaze se dva majstorski izraena ka
mena sarkofaga. Jedan je dug 2.58, a visok 1.40
cm, dok je drugi manji, djeiji, izraen u obliku
srednjevjekovnog steka. Oba sarkofaga imaju
podnoje i lijepo profilirane zavrne vijence, ali
nemaju nikakvih plastinih ukrasa ni natpisa. Vei
sarkofag se posve nakrivio na junu stranu te pri
jeti opasnost da se raspadne ako mu se uskoro ne
pritee u pomo. Juno od sarkofaga lei velika zi
dana grobnica, duine 4.10, a irine 3,30 m, sva
obrasla u gustu ikaru. Ovdje je moda sahranjen
Dafer Alajbeg Skenderpai sa enom ili majkom.
Sjeverno od turbeta ima vie dobro ouvanih
niana u obliku obeliska, slinih nianima Osmana
Malkoa u turbetu. Tu se nalaze i dva velika ma
sivna niana, posve slina poznatim nianima Omerage Baia u Jakiru kod Glamoa. Narod pria
da su i ovi niani raeni u Glamou i ovamo done
seni u upljim stablima. Na uzglavnom nianu
uklesana je godina 1208/1794. Upada u oi da se
datum na ovom nianu dosta pribliio datumu na

Sl. 5 Grob Kara-Osman-bega Skenderkaia, kraj

Malkoeva Turbeta u Donjem Kopiu
Sl. 6 Grob Malko Alajbega u D. Kopiu
15

Nae starine

225

nianu Omerage Baia (1212/1798),14 dakle oba

niana potiu iz istog vremena a vjerovatno i od
istog klesara. Misli se da je tu sahranjen Malko
Alajbeg.
Premda nema nijednog sigurnog dokaza o tome
kome lanu iz porodice Skenderpaia odnosno
Malkoa pripada koji grob u ovoj nekropoli, ipak
ne moe biti nikakve sumnje da je to porodino
groblje ovih dviju porodica iji se potomci i danas
tu sahranjuju.
Poto se groblje nalazi na automobilskom putu
Sarajevo-Split te upravo udara u oi putnicima
koji pored njega prolaze, i da bi se spasilo od da
ljeg propadanja, Zavod je odluio da se ono lijepo
iskri, stare grobnice dovedu u red i cijelo groblje
14

Podatak iz
spomenika kulture.

kartoteke

Zemaljskog

zavoda za zatitu

ogradi, kako bi se okolnom narodu i prolaznicima

ukazalo jo na jedan detalj kulturne prolosti ovih
krajeva.
Budui da turbe dominira ne samo nekropolom
nego i bliom okolinom odlueno je da se spasavalaki radovi izvedu najprije na turbetu. U tu svrhu
Zavod se sporazumio sa narodnim odborom sreza
bugojanskog da odbor organizuje rad na rekon
strukciji poruene kupole koja je najmarkantniji
dio turbeta, i da rukovodi tim radom.
Naalost, premda je Zavod dao uputstva kako
e se taj posao izvesti, rad nije uspio jer su ga iz
vodili i nadzirali nestruni ljudi, pa e se morati
djelomino iznova raditi.
Ovaj sluaj pokazuje da bi organi zatite mo
rali stalno pratiti i kontrolisati radove na konzer
viranju spomenika kulture pa ma ko ih izvodio i
ma kako se oni inili laki i jednostavni.

RSUM

Le tourbe (grand monument funraire) de Praca, da

tant du XVIme sicle fut dmoli par les occupateurs allemands qui l'usrent comme un blockhaus dans la dernire
guerre, pendant que les tchetnik le brlrent ensemble
avec la mosque voisine.
Le tourb de Malkotch Donji Kopcic, dans lequel
se trouve enseveli Kara-Osman Malkoc, le pre du gnral

226

turc et Sandjak de Klis, Malkoc-bey, est quelque peu plus

ancien.
L'Institut pour la protection des monuments de culture
de Bosnie et Herzgovine fit des travaux de sauvetage les
plus urgents sur tous les deux tourbes; plus tard on proc
dera tous les travaux de conservation.