HRVATSKA PSIHOLOKA KOMORA

Na temelju lanka 17. Statuta Hrvatske psiholoke komore Upravni odbor na 59. sjednici od
25. svibnja 2007. godine donio je

STANDARDE
RADA PSIHOLOGA
U OSNOVNIM I SREDNJIM KOLAMA

lanak 1.
Cilj standarda rada psihologa u osnovnim i srednjim kolama je razvoj opih kompetencija, i
to:

uenje kako uiti (sposobnost organiziranja vlastitog uenja, ustrajanje u uenju,

praenje vlastitih procesa uenja i vlastitih napredovanja i sl.)
interpersonalne, interkulturalne i socijalne kompetencije (tolerancija, nenasilno
rjeavanje sukoba, timski rad i sl.)
poduzetnitvo (kreativnost, inovativnost, prepoznavanje mogunosti, sposobnost
odreivanja ciljeva, planiranja i upravljanja vlastitim aktivnostima i sl.)

Cilj standarda rada psihologa u osnovnim i srednjim kolama je razvoj obrazovanja

usmjerenog na uenika te razvoj temeljnih kompetencija potrebnih za cijelo-ivotno uenje te
pomo uenicima, nastavnicima i roditeljima da to kvalitetnije:

razviju svoje potencijale

odre svoje psiholoko zdravlje
razvijaju interpersonalne i socijalne vjetine
adekvatno svojim sposobnostima i interesima donose odluke vezane uz
nastavak svojeg obrazovanja i uz svoje budue zvanje.

lanak 2.
OPIS POSLOVA KOLSKOG PSIHOLOGA
U radu s uenicima:
prepoznaju njihove individualne potrebe, te, u skladu s time, provode individualna i
grupna savjetovanja
obavljaju psiholoku procjenu uenikovih mogunosti, osobito kao lanovi
Povjerenstva za procjenu psihofizike spremnosti za polazak djeteta u osnovnu kolu,
te tijekom kolovanja( npr. u sluaju kolskog neuspjeha ili procjene darovitosti)
dijagnosticiraju specifine potekoe u uenju i pomau u postizanju boljeg kolskog
uspjeha ( neadekvatne strategije uenja, problemi s panjom i koncentracijom, ispitna
anksioznost i sl.)
prepoznaju darovite uenike( dijagnosticiraju specifine sposobnosti) i razvijaju
programe za poticanje njihovih sposobnosti, radi aktualizacije njihovih prava i
njihovih posebnih potreba ( realizacija naela izvrsnosti)
prepoznaju potekoe u ponaanju i vrnjakim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske
potekoe i pomau uenicima da ih prevladaju
pomau uenicima razvijati adekvatne mehanizme suoavanja i prevladavanje stresnih
dogaaja i kriznih situacija
razvijaju i provode programe prevencije nepoeljnih oblika ponaanja, programe za
jaanje samopouzdanja, samopotovanja , sigurnosti, uenje socijalnih vjetina- za
sve uenike u koli, a osobito uenike rizinih skupina
provode programe prevencije zlostavljanja djece u osnovnim kolama i iroj zajednici
provode psiholoke krizne intervencije
odravaju redovnu i fakultativnu nastavu iz psihologije u srednjim kolama
U radu s roditeljima:
pomau roditeljima prepoznati i razumjeti razvojne i individualne potrebe uenika i
reagirati u skladu s njima
pomau roditeljima razvijati adekvatne vjetine i komunikaciju kako bi mogli
kvalitetnije poticati razvoj svih djetetovih potencijala i aktivno pridonijeti njegovu
uspjenom obrazovanju
educiraju roditelje iz podruja razvojne, kognitivne i primijenjene psihologije
pomau aktivnom ukljuivanju roditelja u ivot kole i uspostavljanju partnerskih
odnosa izmeu roditelja i kole
pomau u uspostavljanju kontakta s vanjskim institucijama potrebnim ueniku ( npr.
Zavod za profesionalnu orijentaciju, centri za socijalnu skrb, specijalizirane
zdravstvene institucije koje se bave mentalnim zdravljem, institucije koje se bave
osmiljavanjem slobodnog vremena i sl.)

U radu s nastavnicima i drugim kolskim osobljem:

prepoznaju specifine tekoe, ali i pozitivnosti kolske klime i odnosa meu
djelatnicima i razvijaju programe za njeno optimiziranje
uvode i promoviraju razliite metode rada koje potiu kreativnost i sudjelovanje
nastavnika i uenika zajedno ( timski rad, projektna nastava i sl.)
uvode i promoviraju suvremene metode praenja i provjere znanja uenika
potiu i razvijaju instrumente za vrjednovanje i samovrjednovanje rada nastavnika, te
podizanje kvalitete rada u nastavi
pomau nastavnicima da prepoznaju i razumiju razvojne i individualne potrebe
uenika i reagiraju u skladu s njima
educiraju nastavnike o recentnim saznanjima iz podruja razvojne, kognitivne i
primijenjene psihologije
pomau nastavnicima identificirati tekoe u razrednoj klimi, uspjenosti, nainu rada
i razvijati strategije za njihovo rjeavanje ( upravljanje razredom)
potiu toleranciju za razliitosti meu uenicima i samim osobljem
U radu na istraivanjima i razvoju programa:
doprinose procesu samovrjednovanja kole, te izradi, provedbi i praenju programa
usmjerenih na podizanje kvalitete rada u koli
osmiljavaju i provode istraivanja povezana s odgojno obrazovnom praksom i
psihologijskim specifinostima uenika i nastavnika
sudjeluju u istraivakim projektima drugih institucija koje se bave odgojno
obrazovnim podrujem
vrjednuju kvalitetu i efikasnost programa i rada, te predlau promjene
koordiniraju rad vanjskih suradnika koji pridonose radu i ivotu uenika u koli
kontinuirano ire i nadopunjuju svoja znanja i struno se usavravaju

lanak 3.
Uvjeti rada psihologa u osnovnim i srednjim kolama su:
Psiholog moe obavljati zadae iz Godinjeg plana i programa rada samo u koli s
kojom ima sklopljen ugovor o radu.
Ukoliko se od kolskog psihologa trai da obavlja strune poslove u koli s kojom
nema sklopljen ugovor o radu, ti mu se poslovi moraju iskazati kao sati iznad norme i
posebno honorirati. Ako nisu ispunjeni ti uvjeti, psiholog nema obveze takve poslove
obavljati i u tom sluaju ne moe ga se pozvati na odgovornost.
Najnia cijena usluga koje psiholog obavlja u koli s kojom nema sklopljen ugovor o
radu, a usluge se obavljaju izvan redovne radne obveze, odreuje se prema cjeniku
Hrvatske psiholoke komore.

 Radno vrijeme kolskog psihologa obuhvaa:

neposredni rad s uenicima, nastavnicima, roditeljima,
poslove pripreme, planiranja i programiranja, strunog usavravanja,
ostale poslove po nalogu ravnatelja ili posebnom zaduenju.
Dnevno radno vrijeme kolskog psihologa u neposrednom radu iznosi 6 sati, i to sat po
60 minuta, a ostatak radnog vremena odnosi se na poslove vezane uz ustanove, struno
usavravanje, planiranje i programiranje, pripremu za rad i druge poslove.
Radno vrijeme psihologa utvruje se prema pozitivnim propisima i Kolektivnom
ugovoru.
Ukoliko kolski psiholog radi i u nastavi, ili obavlja druge poslove utvrene
Godinjim planom i programom ustanove (voditelj smjene, satniar, razrednik,
voditelj strunih aktiva, sindikalni povjerenik i sl.) norma mu treba biti proporcionalno
umanjena ili se taj rad iskazuje kao rad preko norme, kako je to definirano za ostale
nastavnike u pozitivnim propisima.
Omjer strunih psihologijskih poslova i ostalih poslova koje struni suradnik psiholog
obavlja po nalogu ravnatelja ili posebnom zaduenju mora biti takav da ne ometa
njegov struni rad, jer je teite rada kolskog psihologa individualni i grupni rad s
uenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojnog djelovanja je ponajprije u
funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje uenikovih potreba i
ponaanja te djelotvorniji rad s njima.
Struni suradnik psiholog moe, da bi odrao kvalitetu svoga rada, tijekom jedne
kolske godine biti zaduen za voenje i/ili koordinaciju najvie 3 posebna programa
(Program za poveanje sigurnosti, Program prevencije ovisnosti, Program borbe
protiv puenja, Program rada s darovitima i sl.). Ukoliko je ipak zaduen za voenje i
koordinaciju vie programa, taj rad treba biti iskazan kao rad iznad norme i kao takav
iskazan u satnici i posebno vrednovan.
Ukoliko kola ima do 12 razrednih odjeljenja (do 400 uenika), da bi se osigurala
kvaliteta rada, mora zaposliti jednog psihologa s punim radnim vremenom.
kola je duna osigurati adekvatan prostor za samostalan rad psihologu koji e
omoguiti diskreciju, adekvatno uvanje psihodijagnostikih instrumenata i
dokumentacije. i neometan rad. kola je duna osigurati i sredstva za nabavu osnovnih
psihodijagnostikih instrumenata i posebnu edukaciju za primjenu kada je to
potrebno. Instrumenti trebaju pokrivati podruje kognitivnih sposobnosti, linosti,
razvojnih, te motivacijskih karakteristika djece i mladih.
kolski psiholozi obavezni su, sukladno Zakonu o psiholokoj djelatnosti (NN
47/2003), biti lanovi Hrvatske psiholoke komore koja izdaje i obnavlja osnovnu
dopusnicu odnosno licencu za rad. kola je duna osigurati psihologu sudjelovanje na
strunim skupovima bodovanim od Komore (preporuuje se sudjelovanje na
Godinjoj Konferenciji Hrvatskih psihologa, struni seminari i edukacije u
organizaciji Hrvatskog psiholokog drutva i Hrvatske psiholoke komore), te
osigurati nabavu strune literature.

 Psiholog treba biti obvezni lan Povjerenstva za procjenu psihofizikog statusa djece
prije upisa u prvi razred.
Psiholog je jedini strunjak kompetentan za procjenu psihikog i emocionalnog statusa
i zrelosti djeteta za polazak u kolu.
kolski psiholog obavezno sudjeluje u procjeni psihofizikog statusa djece od upisa do
zavretka osnovne i srednje kole, timskoj procjeni za odreivanje adekvatnog oblika
kolovanja, u postupcima identifikacije, poticanja i praenja darovitih uenika,
psiholokim kriznim intervencijama, te izvoenju nastave iz psihologije u
srednjokolskim ustanovama, koju iskljuivo smije odravati psiholog.
Za kole koje nemaju zaposlene psihologe, potrebno je da Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta osigura vanjskog suradnika psihologa, to podrazumijeva da
Ministarstvo osigura organizacijska, materijalna i financijska sredstva.
Psiholog je obvezan uvati psihodijagnostika sredstva od neovlatenog koritenja. U
sluaju da raskine ugovor o radu sa kolom, a u koli nije zaposlen drugi psiholog,
duan je psihodijagnostika sredstva pohraniti u Hrvatsku psiholoku komoru, u
skladu s propisima Komore.
lanak 4.
Ovi standardi objavljuju se na web stranici Komore i stupaju na snagu 8 dana po
objavljivanju.

Broj: 13-1056/1-05-07.
U Zagrebu, 25. svibnja 2007. godine.

Predsjednica
Hrvatske psiholoke komore
dr. sc. Ljiljana Pai-Turk