Professional Documents
Culture Documents
Prirucnik Za Uzgajivace Ovaca 2011
Prirucnik Za Uzgajivace Ovaca 2011
PRIRUNIK ZA
UZGAJIVAE OVACA
Izdava:
Asresa
Autori :
Recenzija:
Tisak:
Naklada:
500 primjeraka
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD
MOSTAR
PRIRUNIK ZA
UZGAJIVAE OVACA
Mostar, 2011.
Biskupa ule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina
Tel.: ++387 36 33 50 62, 33 50 61; Fax: ++387 36 33 50 51, www.faz.ba
SADRAJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
UVOD ............................................................................................................................................5
TEHNOLOGIJE UZGOJA OVACA ...........................................................................................6
OBJEKTI ZA SMJETAJ .............................................................................................................9
HRANIDBA I KRMIVA ............................................................................................................. 15
HRANIDBA OVACA U PROIZVODNOM CIKLUSU......................................................... 23
SINKRONIZACIJA ESTRUSA ................................................................................................ 28
JANJENJE .................................................................................................................................. 30
ZOOTEHNIKI ZAHVATI NA OVCAMA ............................................................................ 36
PREVENTIVA, ZATITA I BOLESTI ...................................................................................... 39
GOSPODARSKA ISPLATIVOST UZGOJA OVACA .......................................................... 45
ODRIVI MODEL PODIZANJA FARME 250 OVACA ..................................................... 46
PREGLED OBILJEAVANJA OVACA U FBiH .................................................................... 49
LITERATURA ............................................................................................................................. 50
Pramenka je autohtona pasmina ovaca koja je dobro adaptirana na esto nepovoljne uvjete gajenja u brdsko - planinskom podruju Balkanskog poluotoka. Pojedine populacije pokazuju veliki stupanj adaptacije na ambijentalne uvjete, koji
se prvenstveno odnose na nadmorsku visinu, otru klimu i oskudnu ishranu. U pojedinim bio geografskim podrujima BiH formirani su sojevi pramenke (vlaiki,
kupreki, stolaki, privorski) koji se prilino razlikuju po eksterijernim i
proizvodnim karakteristikama. Ispitivanja biokemijskog polimorfizma proteina krvi,
takoer ukazuju na postojanje visokog stupnja genetske varijabilnosti izmeu sojeva.
Eksterijerne i proizvodne karakteristike pramenke su odraz loih uvjeta pod kojima se ova ovca gaji u brdsko-planinskim predjelima sa ekstenzivnim stoarstvom.
U svijetu se ukupno gaji oko milijardu grla ovaca. Najvei broj ovaca gaji se u
Australiji i na Novom Zelandu, zatim na podruju biveg Sovjetskog Saveza, Kini i
Indiji, a od europskih zemalja u Velikoj Britaniji, panjolskoj i mediteranskim zemljama.
Ekonomski znaaj gajenja pramenke zasniva se na njihovim biolokim karakteristikama, koje omoguavaju da i relativno oskudnu vegetaciju panjaka pretvaraju u visoko vrijedne proizvode: meso, mlijeko, vunu i krzno. Od znaaja je i izmet
ovaca, koji predstavlja najprirodniji oblik fertilizacije zemlje, a naroito panjaka.
Razvijene zemlje posebno stimulira uzgajivae koji svoje ovce dre na pai i na taj
nain doprinose ouvanju ekosistema i spreavaju razvoj korovskih biljaka. Ovca
je jedna od prvih udomaenih vrsta, koja je ovjeku u najranijem periodu civilizacijskog razvoja osiguravala hranu i sirovine za odijevanje. I danas, usprkos razvoju
kemijske industrije i proizvodnji sintetikih vlakana, vuna predstavlja nezamjenljivu
sirovinu u tekstilnoj industriji zbog svojih posebnih fiziko - kemijskih osobina, ali
kod nas je jo uvijek nedovoljno iskoritena.
Gajenje ovaca u svijetu najvie je zastupljeno u predjelima sa velikim povrinama
panjaka. Od posebnog je znaaja za stanovnitvo brdsko - planinskih podruja.
U naoj zemlji ovarska proizvodnja je dosta usitnjena i odvija se uglavnom kod
seljaka u manjim stadima (do 60 grla).
Ukupan broj ovaca u BiH kree se oko 640.000 grla, iako postoje uvjeti za gajenje
znatno veeg broja ovaca. Ukupna proizvodnja je takoer niska, zbog slabe produktivnosti ovaca. Proizvodi se oko 1,7 kg vune po ovci i oko 40 kg mlijeka. Ukupna
proizvodnja mesa godinje iznosi oko 2.700 tona, a mlijeka oko 7 000 tona te svjea
ovja koa 518 tona. (Izvor: FAOSTAT baza podataka).
1. UVOD
mlijeko
meso
120
250
Ovnovi
18
38
Ukupno:
144
296
Ovce
2.1. Munja
Musti dva puta i to ujutro i naveer, kod nas je jo zastupljena runa munja, koja
nije i higijenski najbolja, ali pod uvjetom pridravanja higijenskih mjera dobijemo
kvalitetno mlijeko . Dok se strojnom munjom smanjuje oneiavanje mlijeka i
ljudski rad.
Munju provesti brzo i kvalitetno.
2.2. Zasuivanje
Kod naih pasmina ovaca, kod kojih nije izrazitija mlijenost deava se samozasuenje.
Kod problema sa vimenom pozvati veterinara i lijeiti ivotinju.
njad bila vitalnija i vee porodne mase, tijekom cijeloga graviditeta, a osobito na
kraju (suhostaj), moramo uskladiti obroke koliinski i kakvoom: uz voluminozna,
prihranjivati i s minimalnim koliinama koncentriranih krmiva. Gravidnim ovcama
pred janjenje potrebno je smanjiti unos voluminoznih krmiva zbog lakeg poroda.
Janjenje ovaca je najvaniji dio ovarske proizvodnje. Neposredno prije janjenja
mora se pripremiti ovarnik. Osobito dio za janjenje treba temeljito oistiti i dezinficirati. Poeljno je napraviti pojedinane (stalne ili pokretne) odjeljke u kojima e se
ovce janjiti, ili biti sa janjcima odmah nakon janjenja.
2.4. Reprodukcija
Slobodni pripust ovnova u stadu (haremski, divlji ili skok iz ruke), uz obaveznu
zamjenu ovnova svake druge godine iz drugog stada da ne bi dolo do uzgoja u
srodstvu. Valja odabrati najkvalitetnije rasplodnjake kao garanciju uspjene reprodukcije i genetskog poboljanja proizvodnih svojstava stada. Ovce su sezonski
poliestrine ivotinje. Spolno su aktivne u sezoni sa znaajno kraim dnevnim fotoperiodom. Izvan sezone parenja (sezonski anestrus), nema ovulacije i manifestacije vanjskih znakova estrusa, rijetke su pojave lanog estrusa.
Sezona parenja je dua kod plemenitih, a kraa kod primitivnih rasa ovaca. Estrusni
ciklus ovce traje 16 do 19 dana (prosjeno17 dana). Estrus traje oko 30 sati, a ovulacija se dogaa pred kraj estrusa. Ovulacijska vrijednost se kree od 1 do 4 jajne
stanice, ovisno o pasmini, starosti, godinjem dobu, nainu ishrane, tretmanu hormonima itd.
Indeks janjenja se kree od 1,0 do 2,5. Gravidnost (sjanjenost) traje prosjeno 150
dana. Prirodno se janje jednom godinje. Laktacija traje oko 6. mjeseci. Ovnovi
proizvode fertilnu spermu tokom cijele godine, ali su vrijednosti svih fertilizacijskih
parametara ejakulata znatno nii izvan sezone parenja. Prosjean volumen ejakulata ovna je 0,5ml, u kome se nalazi oko 1 milijarda spermatozoida.
Teren treba biti blago nagnut na junu stranu te zaklonjen od bure.. Farme trebaju
biti okrenute sjever-jug pri emu je zapadni dio otvoren prema ispustu ili zapadistok pri emu su sa sjeverne, istone i zapadne strane zatvorene i zatiena od bure,
juna strana je otvorena sa mogunou postavljanja zatitnih mrea od suneve
insolacije. Nove farme trebaju biti udaljene od najbliih susjednih kue otprilike
200 m. Izbor smjetaja ovarnika ovisi o raspoloivosti struje, vode, udaljenosti od
naselja, vlanosti terena, utjecaju vjetra. Ovce su osobito osjetljive na vanjsku vlagu
i vlagu u ovarniku. Zbog vlage ee obolijevaju od zarazne epavosti.
10
14
Hranidba ovaca se temelji na voluminoznoj krmi: sijenu i zelenoj krmi (pai). Kada
ona ne podmiruje potrebe, obroku se dodaju odreene koliine krepke krme (kukuruza, zobi i jema). Na podruju hercegovine pano razdoblje traje skoro itavu godinu dok u Bosni krae, uz uvjet pregona ovaca u 7 i 8 mjesecu na planinama. Jo je
kritino razdoblje 120 dana u zimskom periodu, kad se smanjuje izdanost krkih
panjaka, pa je potrebna dohrana ovaca sa sjenom, krepkim krmivima i vitaminskomineralnim preparatima.
U narodu je ovca poznata kao skromna ivotinja, koja se moe hraniti najgrubljom
voluminoznom hranom uz male koliine krepkih krmiva i drati u privremenim nastambama s vie ili manje nepovoljnim uvjetima, a pritom moe proizvoditi vrlo kvalitetne proizvode, prije svega meso, mlijeko, vunu. Takav nain ovarenja moda je
prihvatljiv na onim gospodarstvima koja dre mala stada, 10 do 15 ovaca.
U suvremenom ovarstvu ovcama moramo pridavati panju kao i svim ostalim vrstama ivotinja, i pri tome u obzir uzeti sve njezine specifinosti. Ako tako promatramo ovce, jasno je da moramo zadovoljiti njihove potrebe, kako u koliini i kvaliteti
hrane, uvjetima dranja, u njezi i zatiti pa tek onda moemo oekivati pozitivne
rezultate u proizvodnji.
4. HRANIDBA I KRMIVA
16
4.1.Sijeno
Vrijeme konje travnjaka bitno utie na kvalitet i koliinu biljne mase sa travnjaka.
Pravovremenom kosidbom poboljavamo kvalitet sijena, poveava se broj otkosa
u sezoni, a samim time i vei urod mase na jedinicu povrine, poboljava se sastav
kvalitetnih trava na travnjaku a smanjuje postotak loih, i na kraju to je najvanije
poveava se proizvodnja mlijeka.
Vrijeme koenja travnjaka
Rano koenje prvog otkosa stimulira vegetativni porast travnjaka to omoguava
vie turnusa godinje.
Trave kositi u vrijeme pred klasanje (vrh klasa se skoro vidi).
Leguminoze kositi u vrijeme pupanja (djeteline, lucerka, smiljkita).
Djetelinsko-travne smjese kositi kada je dominantna vrsta u smjesi u optimalnoj
vegetaciji za konju.
Optimalan rok za konju sljedeih otkosa nastupa za 4 do 6 nedjelja nakon konje,
zavisno o sastavu travnjaka i intenzitetu porasta.
Kasnija konja - nakon cvatnje omoguuje vei dobitak u koliini ali se gubi na kvalitetu. Masa veine trava i leguminoza u smjesi nakon cvatnje ima vei udio stabljike,
koja je u cvatnji ogrubila. Ako se takva masa, koja je jako ogrubila, kosi i sui za
sijeno, suenjem e jo jae ogrubjeti i dat e lou krmu niskog kvaliteta te veliki
gubitak hranjiva, naroito bjelanevina. Takva pokoena masa ima dosta vlakana.
Velika koliina vlakana moe smanjiti potrebe za unosom voluminozne hrane i koncentrata (stvara osjeaj sitosti kod krava), to rezultira manjom proizvodnjom mlijeka.
Ukoliko se travnjak kosi kasno, nastupom toplog i suhog vremena, kasno koeni
travnjak se slabo obnavlja, jer korijenje trava i leguminoza u u gornjem sloju
zemljita nema dovoljno vlage za obnavljanje. Kasno koeni travnjaci u prvom otkosu daju vei prinos ali manje kvalitete, a u drugom otkosu daju niske prinose loeg
sastava i kvaliteta.
Osnovni cilj jeste proizvesti voluminoznu hranu koja sadri to vie energije i
bjelanevina. Sadraj energije i bjelanevina u travi i leguminozama se smanjuje
njihovim sazrijevanjem.
Suenje sijena
Pravovremeno pokoenu krmu treba pravilno konzervirati (sijeno osuiti). Suenje
moe biti prirodno i umjetno u suarama sa toplim i hladnim zrakom. U naim pri-
17
18
19
Kvaliteta sijena
Kvalitet sijena se procjenjuje vizuelno i u laboratorijima. Vizuelno se procjenjuje na
temelju nekoliko faktora a to su: vrsta biljaka, vrijeme konje, odnosno stadij razvoja
biljaka kad se kosi, zatim lisnatost - je li vrlo lisnato, lisnato, lagano stabljikasto ili
stabljikasto.
Boja sijena se kree od prirodno zelene, svjetlo zelene, ute do lagano smee i kod
najloijih sijena a smee ili crne boje. Miris takoer ima znaajnu ulogu kod vizuelnog ocjenjivanja kvaliteta sijena, je li ist miris krme, pranjav, miris na plijesan ili
paljevinu. Mekoa - vrlo meko i savitljivo, meko, lagano grubo ili grubo i lomljivo.
Lo kvalitet sijenu daju smee, korovi, oneienost zemljom i dr. Vizuelna procjena
kvaliteta sijena nije uvijek dobar pokazatelj hranjive vrijednosti.
krmne biljke koje se tee siliraju (ove biljke se mogu silirati manje uspjeno,
same bez dodatka aditiva)
krmne biljke koje se ne mogu silirati bez dodatka aditiva ili konzervansa
(neke vrste trava, leptirnjae), ovim biljkama se moraju dodavati
materijali bogati eerom (kukuruz, kukuruzna prekrupa, melasa i dr.)
Koliina vode:
Optimalna vlanost za spremanje silae kree se izmeu 60 do 70 %. Kod siliranja
vlanog materijala koji se silira treba ga mijeati sa suhim (slamom, mekinjama,
kukuruznom prekrupom i dr.)
Postupak siliranja
Neophodni uvjeti za uspjeno siliranje koje je potrebno osigurati su:
Pravilna veliina sjeckanja, kad su u pitanju biljke sa grubim stablom (kukuruz), ili
biljke koje imaju uplje stablo (ita, trave), onda odresci treba da su krai, u odnosu
na biljke sa njenijim stablom, 70 % mase isjeckano na duinu do 1 cm a 30 % vee
od 3 cm. Veliina sjeke kod materijala koji se silira za goveda mogu biti dua, u
odnosu na spremanje silae za ovce. Sitnije sjeckanje biljnog materijala omoguava
lake spremanje silae, a isto tako, njezin dobar kvalitet.
20
Pravilno zatvaranje silosa je bitan momenat pri spremanju silae. Pravilnim sabijanjem silomase, u toku samog spremanja silae, omoguava se istiskivanje zraka iz
mase koja se silira. Pravilno i blagovremeno zatvaranje silosa, brzo (za 5 do 6 sati),
neophodno je za inaktivaciju oksidativnih procesa.
21
4.3. Paa
Panjaci se openito dijele na nizinske, srednje visoke i planinske. Nizinski panjaci
organiziraju se od 0 do 600 m nadmorske visine, a ispaa na takvim panjacima traje
od 150 do 200 dana. Srednje visoki panjaci nalaze se od 600 do 1000 m nadmorske
visine i stoka na njima boravi izmeu 120 i 130 dana. Planinski panjaci organiziraju
se iznad 1000 m nadmorske visine i koriste se za napasivanje stoke oko 90 dana.
Vegetacija na panjacima sadri znatne koliine vode, promjenjivu koliinu sirove vlaknine i malo suhe tvari, te razmjerno puno energije i dovoljne koliine bjelanevina.
Njezina hranidbena vrijednost ovisi o razvojnom stadiju (starosti) biljaka. Postotak
bjelanevina raste do otprilike etvrtog tjedna starosti (vlatanje). Postotak ostalih
hranjivih tvari, koje odreuju energetsku vrijednost panjaka, rastu otprilike do 6 tjedna starosti trave (vlatanje - klasanje). Nakon toga hranjiva vrijednost trave se smanjuje.
Stoga treba istaknuti da je optimalno vrijeme za napasivanje stoke kad je vegetacija
stara izmeu 3 i 5 tjedana. Vanjski znakovi optimalne pae za napasivanje su: vie listova nego stabljika, izostanak vlatanja i visina biljaka od 15 do 20 cm.
Najbujniji porast pae je tijekom proljea od 4.mjeseca do prve polovice 6.mjeseca i
kroz to razdoblje otpada 50 - 60 posto ukupne koliine prinosa. Drugo razdoblje traje od druge polovice 6.mjeseca do kraja 8.mjeseca i kroz to razdoblje porast pae je
slabiji zbog ljetnih sua. Stoga na to razdoblje otpada 20 - 30 posto ukupne koliine
prinosa. Tree razdoblje traje od poetka 9. mjeseca do kraja panog razdoblja i bez
obzira na povoljnije meteoroloke uvjete (vie oborina) porast pae je sve slabiji
jer opada energija porasta biljaka. Stoga na to razdoblje otpada 10 - 20 posto ukupne koliine prinosa panjaka u jednoj sezoni. Izneseni podatci vaan su imbenik
pri odreivanju vremena odmora panjaka, jer se ritam porasta pae razlikuje kroz
sva tri razdoblja. Naime, u prvom (proljetnom) razdoblju potrebno je 14 - 18 dana
da paa ponovno nakon napasivanja naraste do 15 cm visine. U drugom (ljetnom)
razdoblju to vrijeme iznosi 24 - 30 dana, a u treem (jesenskom) treba 36 - 40 dana
da trava na panjaku dostigne optimalnu visinu za napasivanje, Jovanovi (1996).
Pregonsko napasivanje stoke
Panjak treba iskoritavati sustavno, jer e se tako ivotinjama moi osigurati dovoljno hrane tijekom cijeloga vegetacijskog razdoblja. U tu svrhu treba organizirati
pregonsko napasivanje na odreenoj povrini, jer se na taj nain bolje iskoritava
panjak, zbog sustavne obnove pae. Za odreivanje broja pregona u obzir treba
uzeti podatak o razdoblju odmora tratine i broju dana napasivanja.
22
ZIMSKI OBROK KG
2
1,5
1
POSTOTAK (%)
45
20
15
17
1
2
100
23
5. HRANIDBA OVACA U
PROIZVODNOM CIKLUSU
Primjer dnevnoga obroka za gravidne ovce u prvih 105 dana i od 106 dana do kraja
gravidnosti.
1 DO 105 DANA GRAVIDNOSTI
KRMIVO
ZIMA KG
LJETO KG
ZIMA KG
LJETO KG
0,70
0.9
4,5
4,5
Smjesa A
0,45
0.4
Smjesa B
0.75
0.65
Sijeno
Paa
SMJESA B
KRMIVO
Kukuruz-zrno
39
29
Zob-zrno
20
35
Penine mekinje
39
28
Mineralno-vitaminski dodatak
ZADNJIH 6 TJEDANA
ZIMA KG
LJETO KG
ZIMA KG
LJETO KG
1,5
5,0
5,0
Smjesa C
1,0
0,8
Smjesa B
0,75
0,65
Sijeno
Paa
25
Kukuruz-zrno
47
Zob-zrno
15
Penine mekinje
15
20
Stona kreda
Mineralno-vitaminski dodatak
Ukupno
100
PRIHRANJIVANJE JANJACA
TOV JANJACA
Sijeno
PO VOLJI
0,5 kg
Smjesa
Kukuruz-zrno
39,5
45,5
Zob-zrno
10
15
Penine mekinje
20
15
Sojina sama
19
13
Suncokret sama
Stona kreda
1,5
1,5
Mineralno-vitaminski dodatak
26
Tokom cijele godine ovce moraju imati na raspolaganju mineralnu sol za lizanje.
Sol moe biti u obliku cigle (Slika 6.) ili koluta (Slika 7.). Ovce imaju visoke potrebe
za soli, a izraene su i potrebe za mikroelementima ( jod, bakar, sumpor i magnezij),
a od vitamina znaajni su A, D i E vitamin.
27
6. SINKRONIZACIJA ESTRUSA
Indukcija i sinkronizacija estrusa ovaca je biotehnoloka metoda, u sezoni mrkanja
i izvan nje, kojim se uvodi u reprodukciju vei broj ovaca. Tokom itave godine desezonizacija estrusa ovaca je najvaniji oblik intenziviranja ovarske proizvodnje.
Sinkronizacija estrusa omoguava da se sve, ili pretean broj plotkinja uvede u estrus i oplodi istovremeno, odnosno u roku od nekoliko dana (7-10), primjenom metode umjetnog osjemenjavanja ili prirodnog pripusta. Sinkronizirana oplodnja omoguava i istovremeno poraanje ivotinja. Poraanje veeg broja enki
olakava organizirano prihvaanje mladunaca i njihovo turnusno (grupno) gajenje.
Na taj nain se vie i bolje koriste smjetajni kapaciteti za ivotinje na velikim farmama i radna snaga.
Reproduktivni ciklus ovce tokom godine karakteriziraju dva perioda:
1. Sezona parenja i
2. Van sezonski anestrus
Sezona parenja, kod veine autohtonih pasmina ovaca koje se gaje u naim krajevima uz izrazite razlike u trajanju svjetlosnog dana tokom godine, poinje krajem leta, a zavrava se u kasnu jesen (slika 12.). U ovom periodu ivotinje manifestiraju 4 do 9 estrusni ciklusa.
Estrusni ciklus ovce traje prosjeno 17 dana (14 do 21). Naa pramenka i
mjeanci ovih pasmina cikliraju prosjeno svakih 16 dana, u punoj sezoni parenja,
dok su ciklusi koji se javljaju na poetku i na kraju sezone parenja krai za 2 do 3
dana.
U menadmentu ovaca velika panja se poklanja dijagnostici graviditeta, radi dobivanja veeg broja janjaca.
Od metoda za dijagnostiku graviditeta prema Rupiu(1998.) koriste se:
- praenje ponovnog estrusa na 16 do 18 dana,
- digitalna palpacija arterije uterine kaudalis 90. dana,
- palpacija ploda preko trbunog zida i adspekcija 120. dana,
- palpacija razvoja mlijene lijezde
- upotreba ultrazvunog aparata od 40 do 75 dana graviditeta.
Kontrola trenutka pojave estrusa i ovulacije temelj je adekvatnog upravljanja reprodukcijom u ovaca i koza. Ovaj postupak omoguuje poticanje razdoblja janjenja
28
29
i jarenja u razdoblju kada je to stoaru najpoeljnije, poveavajui tako reproduktivnu uinkovitost stada. I ne samo to, sinkronizacija estrusa neophodna je za
provoenje umjetnog osjemenjivanja i embriotransfera.
7. JANJENJE
Janjenje ovaca najvaniji je dio ovarske proizvodnje. Iako se ovce relativno lako
janje, u janjenju ipak ima gubitaka, koji mogu biti i do 20 %. Najvei gubici nastaju
pri janjenju mladih ovaca i ovaca koje nose dva i vie plodova. Jedan od glavnih
razloga tako velikih gubitaka jest u tome to se oko 80 % ovaca janji nou. Da bi se
gubici to vie smanjili, potrebna su etiri preduvjeta:
1. osigurati odgovarajue ambijentalne uvjete za janjenje,
2. pripremiti ovcu za janjenje,
3. pomagati ovci pri janjenju,
4. pravilno postupati s janjetom i ovcom nakon janjenja.
30
31
U 5 % sluajeva plod izlazi zadnjim krajem, kaemo da ima zadnji poloaj. Tada
je potrebno izvui jednu po jednu nogu kao i u prednjem poloaju te polagano
povui plod za obje noge prema vimenu ovce. Ako plod ima drukiji poloaj od
prethodna dva, kaemo da je u nepravilnom poloaju, to uzrokuje teko janjenje.
Tada svakako treba pozvati veterinara.
Slika 15.
Slabijoj, sitnijoj, janjadi potrebno je pomoi da prihvate sisu. Jednom rukom podigne se janje, a drugom se pridrava sisa da bi je janje to lake prihvatilo.
Katkad je potrebno prve mlazove kolostruma izdojiti janjetu u usta da bi ga osjetilo.
Ako janje ne moe stajati, kolostrum se izdoji i daje janjetu da popije. Pri tome se
mora paziti da temperatura mlijeka bude 37 do 38 C.
Janje mora popiti kolostrum u roku 6 do 8 sati, najkasnije 24 sata nakon poroda.
32
Katkad se dogodi da ovca jedno janje prihvati, a drugo ne prihvati. Ovcu s janjcima
takoer odvajamo u individualni boks te pridravamo ovcu da janje sisa sve dok
ne ojaa. To e janje kasnije samo sisati sa zadnje strane ispod repa kada bude sisalo janje koje je ovca prihvatila. U visoko mlijenih ovaca potrebna je svakodnevna
kontrola vimena; ako je potrebno, treba jednom do dva puta izmusti mlijeko u posudu. To mlijeko dajemo drugoj janjadi, ije majke nemaju dovoljno mlijeka. Ovce s
malim janjcima nakon janjenja drimo u boksovima za janjenje 7 do 10 dana, ovisno
o zdravstvenom stanju i vitalnosti janjadi, a katkada ih u tim boksovima drimo i
dulje. Nakon toga putamo ih u zajednike boksove s ostalim ovcama i janjcima.
Ovce u prvim danima nakon janjenja ne smijemo hraniti punim obrokom za dojne
ovce da ne bi dobile upalu vimena zbog preobilnog luenja mlijeka. Janjad, ije
majke nemaju dovoljno mlijeka, potrebno je prihranjivati. U poetku se moe davati
mlijeko ovaca, koza ili krava, a kasnije, u dobi od dva do tri tjedna, prihranjujemo ih
mlijenom zamjenicom za janjad ili telad. Prijelaz s mlijeka na mlijenu zamjenicu
mora biti postupan. U prvom tjednu ivota omjer mlijeka i mlijene zamjenice jest
50 : 50 %.
33
34
34
35
8. ZOOTEHNIKI ZAHVATI
8.1. Identifikacija ovaca
Ovce se obiljeavanju unim markicama, tetoviranjem uiju i mikroipovima. Svaki
od navedenih naina obiljeavanja ovaca koji moe da prouzroi i najmanje krvarenje ne smije se raditi u sezoni kada se oekuje najezda insekata, a posebno ovijeg
trklja. Boje koje se koriste za obiljeavanje ovaca ne smiju biti toksine. Svi instrumenti za obiljeavanje moraju biti ispravni. Radi provedbe mjera zatite zdravlja ljudi i ivotinja od zaraznih i nametnikih bolesti, kontrole prometa domaih ivotinja,
uzgojno-selekcijskog rada i ostvarivanja prava na dravne potpore u poljoprivredi,
obvezno je oznaavanje svih domaih ivotinja.
8.3. Kastracija
Kastracija ovnia ne smije se obavljati prije nego to se uspostavi stabilna veza
izmeu mukog janjeta i majke ovce. Kastracija ovnia iznad tri mjeseca starosti ne
smije se obavljati bez upotrebe anestezije. Beskrvni, ne kirurki metodi kastracije
mogu se obavljati bez anestezije samo na mukim janjcima u prvoj nedjelji ivota.
Kastraciju mukih janjaca starih tri mjeseca i vie moe da obavi samo veterinar. Kastraciju treba obaviti na janjcima to je ranije mogue, a najbolje prije navrena dva
mjeseca starosti. Do ove starosti kastracija janjaca moe se obaviti bez anestezije.
37
38
9. PREVENTIVNA,
ZATITA I BOLESTI OVACA
(slabokrvnou), toksino (produktima metabolizma). Vanjski paraziti mogu prenositi i uzronike zaraznih i parazitarnih bolesti. Djelovanje parazita procjenjujemo
uvaavajue i utjecaj okoline (livada, panjak, kraki teren), godinjeg doba, naina
uzgoja (talski, paa), klimatskih prilika, dobi i broja ivotinja u stadu.
tetno djelovanje uvjetovano je:
brojem parazita na nosiocu - posljedica masovne invazije je esto uginue ivotinje
zdravljem koza i ovaca - zdrave ivotinje bolje podnose parazite
kondicijom
dobi - mlae ivotinje tee podnose invazije
opom otpornou organizma
Djelovanje parazita na organizam ovaca oituje se padom mlijenosti, mravljenjem,
slabim prirastom i uginuem. Paraziti esto stvaraju uvjete za izbijanje drugih bolesti, prvenstveno zaraznih. Tipian primjer je upala plua koja moe biti posljedica
jake invazije plunim vlascima.
Kako suzbijati unutarnje parazite?
Osnovni preduvjet za uspjeno suzbijanje parazitarnih bolesti koza i ovaca su
kvalitetna hranidba, smjetaj i redovito provoenje dehelmintizacije. Kod dranja
stada na panjacima potrebno je najmanje dva puta godinje napraviti koproloku
pretragu (pretragu balege) kako bismo utvrdili koja vrsta i broj parazita ugroava
zdravlje ivotinja. Na temelju rezultata koproloke pretrage uzgajivau e biti
savjetovano je li potrebno dati sredstva (i koja) za suzbijanje parazita. Osim pretrage
balege uzgajiva moe sumnjati na invaziju parazitima ako ivotinje mrave uz dobru pau. Jedan od znakova jake invazije parazitima, na primjer metiljima, je pojava
edema odnosno oteenja ispod donje eljusti, zatim opadanje runa koje moe biti
posljedica uge, ali i nekih drugih parazitarnih i deficitarnih bolesti.
U intenzivnoj proizvodnji mlijeka, ovce su manje izloene tetnom djelovanju parazita jer im se sijeno i trava donose u staju s kultiviranih povrina, pa ih tretiramo,
ovisno o potrebi, samo u suhostaju. U sluaju da se ovce i koze u laktaciji moraju
tretirati antihelminticima, dolazi do velikih gubitaka zbog karence.
Iako se na tritu nalaze brojna sredstva za suzbijanje parazita, uzgajivai rijetko
trae savjet veterinarskog strunjaka, pa sami nabavljaju lijekove koji su esto neuinkoviti, preskupi ili se tee primjenjuju. Pogreno je miljenje da antiparazitici
davani iglom (u miie ili pod kou) bolje djeluju od onih koji se daju na usta kao
tekuine ili tablete.
40
41
U BiH su stada ovaca i koza izloena tetnom djelovanju brojnih vrsta unutarnjih i
vanjskih parazita (nametnika) pri emu dolazi do velikih gubitaka u proizvodnji.
Kako bi sprijeili tete koje mogu nastati u stadima, uzgajivai moraju redovito i
temeljito provoditi preventivne mjere kojima suzbijamo parazite. Za razliku od
nekih zaraznih bolesti, protiv parazitarnih bolesti ne postoji mogunost vakcinacije
odnosno trajne zatite od invazije i tetnog djelovanja parazita, pa se preventivne
mjere moraju provoditi tijekom cijele godine.
9.2. Bruceloza
Bruceloza je bolest ivotinja (zoonoza) uzrokovana razliitim vrstama bakterija roda
brucela, od koje mogu oboljeti i ljudi ako dou u kontakt s bolesnim ivotinjama,
borave u njihovoj blizini ili konzumiraju termiki neobraene proizvode podrijetlom od bolesnih ivotinja.
Etiologija i epidemiologija
Od bruceloze najee obolijevaju goveda (B. abortus), ovce i koze (B. melitensis), svinje (B. suis) i psi (B. canis), dok je kod ljudi najea infekcija s B. melitensis.
Bolest se u stadu iri izravnim kontaktom, udisajem, i spolnim aktom. ivotinje
mogu mjesecima i godinama izluivati uzronike u mlijeku i drugim ekskretima.
Domae ivotinje su rezervoari infekcije za ovjeka, a divlje ivotinje za domae ivotinje.
Klinika slika
Glavni i najuoljiviji znak da je ivotinja moda oboljela od bruceloze jeste pobaaj
u zadnjoj treini graviditeta ili prerani poroaj. Pobaeni fetus, placenta, lohije i
tekuina iz maternice sadre veliku koliinu bakterija, koje se dugo zadravaju u
vlanoj zemlji i vodi. Kada se bolest prvi puta pojavi u stadu ivotinje pokazuju
nespecifine, ope simptome bolesti kao to su poviena temperatura, malaksalost, artritis, sinovitis, orhitis ili neuroloke poremeaje. Ljudi najee obole od
bruceloze ako konzumiraju hranu ili pie koje sadri brucele, izravnim kontaktom kada bakterija ue u organizam preko rana na koi ili udisanjem. ivotinje bolesne od bruceloze izluuju bakterije putem mlijeka. Ako se mlijeko
ne pasterizira, bakterije inficiraju osobe koje konzumiraju takvo mlijeko ili
proizvode napravljene od njega. Infekcija putem udisanja nije toliko esta, ali
je mogua, i najee je uzrok oboljevanja radnika u klaonicama. Infekciji putem
ozljeda na koi najvie su izloeni veterinari, naroito prilikom pruanja pomoi pri
pobaaju ili poroaju.
Lijeenje
Bolest se vrlo teko lijei, oboljele ivotinje se eutaniziraju. Mlade, jo spolno nezrele,
a pogotovo bree ivotinje vrlo su podlone infekciji.
Dijagnostika
Zbog nespecifinih znakova bolesti, bruceloza se utvruje laboratorijskim pretragama.
Preventiva
Odlukom o mjerama zatite od zaraznih i parazitarnih bolesti i njihovoj provedbi i
42
U stadima u kojima se utvrdi infekcija Brucellom ovis, obvezna je pretraga svih ovaca u stadu na ovu infekciju. Veterinari su duni dostaviti krv svih ivotinja na laboratorijsku pretragu, a po mogunosti i fetus kod svakog pobaaja krava, junica, nazimica, krmaa, ovaca i koza. Uklanjanje izvora zaraze, dakle iskorjenjivanje bolesti u
ivotinja je osnova prevencije bruceloze u ljudi. Kuhanjem i pasterizacijom mlijeka
te termikom obradom mesa prekidaju se putovi zaraze ovjeka preko hrane. Vlasnik je pri svakoj sumnji o pojavi zarazne bolesti duan obavijestiti najbliu veterinarsku organizaciju, koja e obavijestiti nadlenu veterinarsku inspekciju (Odluka
o zaraznim bolestima ivotinja (Slubeni glasnik BiH 44/03). Trenutno se na terenu
provodi obavezna vakcinacija svih ovaca.
43
financiranju u 2004.godini (Slubeni glasnik BiH 03/04) propisano je da se na brucelozu mora seroloki pretraiti:
jedanput godinje krv ili mlijeko svih rasplodnih krava i junica starijih od 24
mjeseca i svih krava ije mlijeko se koristi za ljudsku ishranu;
jedanput godinje krv svih krmaa i nazimica prije uvoenja u reprodukciju
ili tijekom druge polovice graviditeta u uzgojima do 100 grla, te krv 20% krmaa
u uzgojima brojnijim od 100 grla;
krv nabavljenih ovaca i koza prije uvoenja u uzgoj;
dva puta godinje krv bikova, nerastova, ovnova i jareva koji slue za
proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje i prirodni pripust,
tako da se jedan pregled obavi prije koritenja za rasplod,
pri emu se krv ovnova mora pretraiti i na Brucella ovis infekciju.
44
Stajski gnoj se dijelom koristi za gnojidbu vlastitih povrina za proizvodnju krmnog bilja, a dijelom prodaje oblinjim voarima, vinogradarima i povrtlarima.U
prihode farmi se druge godine nakon ulaganja uraunava sva proizvedena janjad,
a nakon pete godine se od proizvedene janjadi odbija janjad koja se rabi za obnovu (remont) stada. Isto tako, u prihode se uraunava prodaja izluenih ovaca,
te dravna naknada po rasplodnom grlu. Ostvarenjem tehnolokih normativa suvremenoga uzgoja ovaca mogu se postii visoki gospodarski uinci. Prevladavanjem temeljnog ogranienja, neadekvatnog naina dranja i proizvodnje janjadi,
proirivanjem proizvodnje munjom i prodajom mlijeka ili proizvodnjom ovjega
sira, te poveanjem kapaciteta i okrupnjavanjem poljoprivrednih povrina, relativno
visoka ulaganja u farmu ovaca su gospodarski jako isplativa. Sa stajalita sigurnosti
proizvodnje znaajna je mogunost povoljnoga kreditiranja ulaganja u objekte,
opremu i grla visoke kakvoe, potpomognutoga djelovanjem dravnih institucija,
te stalna dravna potpora (poticaji, sufinanciranje kredita itd.) za obnovu i razvitak
osnovnog stada.
45
Uginue ovaca 5 %
Uginue ovaca 5 %
46
Jedinica
mjere
Elementi
Cijena
u KM
Koliina
Iznos u
KM
A. Prihodi
1. Janjad za prodaju(200 x 25 kg)
kg
kg
3.Mlijeko
4.Vuna
l
kg
5. Stajnjak
5.000
30.000
0
16.150
250
0,5
2
8.075
500
50
50
2.500
6.750
3
20.250
6. Izluene ovce (20%= 50 komada)
kg
7. Podsticaji za mlijeko
l
16.150 0,25
4.038
grla
55
20
1.100
8. Podsticaji za umatieni podmladak
Svega
66.463
B. Trokovi
16.560
1.Sijeno za ovce i janjad
t
92
180
2. Zelena masa za ovce
t
405
5
2.025
3.Koncentrat za ovce
t
13
600
7.800
4. Koncentrat za janjad
t
0,7
650
455
kg
585
3
1.755
5. Uginue ovaca
6. Deugiranje
450
7. Vakcina antraks i utavac
1.250
8. Ljudski rad
13.500
9. Energija i gorivo
500
600
10. Amortizacija objekata i opreme
11. Tekue odravanje
300
12. Trokovi finansiranja
1.300
13. Ostalo nepredvieno
1.400
Svega
47.895
13.802
C. Dobit
D. Ekonominost proizvodnje
1,28
E. Rentabilnost (akumulativnost)
28
Rentabilnost investicije ukupno:
F. Cijena kotanja a) litre mlijeka
0,39
4,69
b) kg janjeta .m.
IZVOR: Selak V., Boguanin H., Ivankovi M. (2008). Projekt: Razvoj ovarstva u funkciji
unapreenja autohtonih sireva i mesa
Ukupan
troak
(UT)
2
47.895,00
47.895,00
47.895,00
47.895,00
47.895,00
Poticaji - ukupno
Ukupan prihod ( UP proizvoda + novane potpore)
Ukupan
prihod
(UPp)
3
30.000,00
8.075
500
2.500
20.250
61.325
Ukupan
prihod
(UP)
4
61.325
61.325
61.325
61.325
61.325
Trokovi pojedinih
vezanih proizvoda
UTp
5=(2 x3 / 4)
23.430,09
6.306,60
390,50
1.952,51
15.815,31
47.895,00
Koliina
Q
6
5.000
16.150
250
50
6.750
5.138
66.463
IZVOR: Selak V., Boguanin H., Ivankovi M. (2008). Projekt: Razvoj ovarstva u funkciji unapreenja autohtonih sireva i mesa
47
C.K. pojedinih
vezanih proizvoda
KM/jed.mj
7= 5/6
4,69
0,39
1,56
39,05
2,34
11.1. Kalkulacija uzgoja ovaca (model 250 grla) Kupreki soj pramenke
11.2. Kalkulacija uzgoja ovaca (model 250 grla) Vlaiki soj pramenke
Jedinica
mjere
Elementi
Koliina
Cijena
u KM
Iznos u
KM
A. Prihodi
1. Janjad za prodaju(250 x 16 kg)
kg
4.000
8
32.000
2. Janjad za remont stada iljice(20% = 50 komada)
kg
0
8.075
3.Mlijeko
l
16.150
0,5
2
800
4.Vuna
kg
400
50
2.500
5. Stajnjak
t
50
3
9.000
6. Izluene ovce
kg
3.000
4.038
7. Podsticaji za mlijeko
l
16.150 0,25
20
1.100
8. Podsticaji za umatieni podmladak
grla
55
57.513
Svega
B. Trokovi
t
115
180
20.700
1.Sijeno za ovce i janjad
t
540
5
2.700
2. Zelena masa za ovce
3.Koncentrat za ovce
t
13
650
8.450
455
4. Koncentrat za janjad
t
0,7
650
1.755
5. Uginue ovaca
kg
585
3
6. Deugiranje
450
7. Vakcina antraks i utavac
1.250
8. Ljudski rad
13.500
9. Energija i gorivo
500
10. Amortizacija objekata i opreme
600
11. Tekue odravanje
300
12. Trokovi finansiranja
1.300
1.400
13. Ostalo nepredvieno
Svega
53.360
13.802
C. Dobit
D. Ekonominost proizvodnje
1,28
E. Rentabilnost (akumulativnost)
28
Rentabilnost investicije ukupno:
0,51
F. Cijena kotanja a) litre mlijeka
b) kg janjeta .m.
8,15
IZVOR: Selak V., Boguanin H., Ivankovi M. (2008). Projekt: Razvoj ovarstva u funkciji
unapreenja autohtonih sireva i mesa
Ukupan
troak
(UT)
2
53.360,00
53.360,00
53.360,00
53.360,00
53.360,00
Poticaji - ukupno
Ukupan prihod ( UP proizvoda + novane potpore)
Ukupan
prihod
(UPp)
3
32.000,00
8.075
800
2.500
9.000
52.375
Ukupan
prihod
(UP)
4
52.375
52.375
52.375
52.375
52.375
Trokovi pojedinih
vezanih proizvoda
UTp
5=(2 x3 / 4)
32.601,81
8.226,86
815,05
2.547,02
9.169,26
53.360,00
Koliina
Q
6
4.000
16.150
400
50
3.000
5.138
57.513
IZVOR: Selak V., Boguanin H., Ivankovi M. (2008). Projekt: Razvoj ovarstva u funkciji unapreenja autohtonih sireva i mesa
48
C.K. pojedinih
vezanih proizvoda
KM/jed.mj
7= 5/6
8,15
0,51
2,04
50,94
3,06
Obiljeavanje sitnih ivotinja na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine je obvezno i provodi se prema Pravilniku o obveznom oznaavanju i upisu u jedinstveni
registar ovaca, koza i svinja te voenju evidencija (Sl.nov. Federacije Bosne i Hercegovine br. 87/07) i izmjenama i dopunama navedenog pravilnika (Sl.nov.Federacije
Bosne i Hercegovine br.64/08).
Nosioci poslova obiljeavanja su:
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Federalni agromediteranski zavod Mostar
Ovlatene veterinarske organizacije
U oznaavanje sitnih ivotinja krenulo se poetkom 2009. godine i u tabelarnom
prikazu nalaze se podaci o oznaavanju ovaca na podruju Federacije Bosne i Hercegovine po upanijama/kantonima do 16.11.2009. godine.
49
13. LITERATURA
Jovanovi R. (1996). ISHRANA OVACA. Novi Sad.
Domainovi M. (1999). PRAKTIKUM HRANIDBE DOMAIH IVOTINJA. Poljoprivredni fakultet, Osijek
Uremovi Z., Uremovi M., Pavi V., Mio B., Muic S., Janjei Z. (2002). STOARSTVO.
Agronomski fakultet, Zagreb.
Rupi V. (1998). VETERINAR U KUI. Logos, Split.
Jovanovi S., Savi M., Petrujki T., Vuini M. (2007). SAVREMENI TRENDOVI U UZGOJU I ZDRAVSTVENOJ ZATITI OVACA I KOZA. Eduvet, Beograd.
Mateja D., Kumpovi V., Koturi T. HZPSS (2004). HRANIDBA OVACA, OBJEKTI ZA
SMJETAJ OVACA. Filedeta, Zagreb.
Slubeni glasnik BiH (44/03)
Selak V., Boguanin H., Ivankovi M. (2008). Projekt: Razvoj ovarstva u funkciji
unapreenja autohtonih sireva i mesa
Struni asopisi (Ovarsko kozarski list, Eurofarmer). Internet (fotografije).
Podaci iz Registra domaih ivotinja (Federalni Agromediteranski zavod Mostar).
50