Professional Documents
Culture Documents
Skripta Poslovno Pravo
Skripta Poslovno Pravo
izvrnom, likvidacijskom i steajnom postupku. Ista imovina pravno pripada samo jednom
pravnom i fizikom licu. Imovinu ini prava, obaveze su njeni tereti. Ako su obaveze (tereti) vei
od imovine onda je poduzee prezadueno, to vodi njegovom steaju.
*Insolventnost je platena nesposobnost preduzea, ali vrijednost imovine moe biti i vea i manja
od dugova (obaveza). Poetnu imovinu preduzea ine ulozi osnivaa (osnovni kapital), a ako je
u stvarima izraava se novano. Obavezna rezerva drutva kapitala iznosi 5% godinje dobiti (do
10% osnovnog kapitala). Preduzetnik za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom, a
akcionari, lanovi i osnivai u skladu sa Zakonom o preduzeima. Poduzee postoji dok ima
imovinu.
Personalna odgovornost kod zloupotrebe za osnivae, lanove i akcionare, lanove uprave i
izvrne direktore cjelokupnom imovinom predviena je u sluajevima:
1. Ako su zloupotrijebili preduzee da bi postigli zabranjeni cilj;
2. Ako su preduzee zloupotrijebili da bi otetili povjerioce;
3. Ako su smanjili imovinu preduzea radi line koristi; 4. Ako su postupali sa imovinom suprotno
propisima kao svojom.
Imovinska odgovornost lanova, osnivaa i akcionara srazmjerna je njihovim udjelima i
akcijama u preduzeu, upravljanju, dobiti i snoenju rizika poslovanja. Dividende i posebne
nagrade se ne mogu isplaivati na teret osnovnog kapitala. Preduzeem upravljaju vlasnici, sami
ili preko predstavnika, osim ako posjeduju akcije bez prava upravljanja.
Vlasnici preduzea
Sa ulaganjem stvari u preduzee, ulaga prestaje biti vlasnik stvari koja ulazi u imovinu
preduzea i ona postaje vlasnitvo preduzea. Ulaga je vlasnik preduzea srazmjerno svojinskom
udjelu u preduzeu i odgovara u visini uloga. Svaki subjekt odgovara onim to ulazi u njegovu
imovinu. Izuzetno postoji i uzajamna odgovornost vlasnika i preduzea, kod osnivanja ortakog
drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou, kao i kad je komplementar u komanditnom
drutvu. Preduzee ne odgovara za obaveze svog vlasnika, izuzev u konkretnom pravnom poslu.
Prednosit privatne svojine: reproduktivnost i bolji sistem pravne zatite. Vlasnik raspolae
imovinom, uspostavlja radne odnose, upravlja organizacijom, odgovara visinom kapitala.
7. OSNIVANJE PREDUZEA
Sistemi osnivanja preduzea:
a) Zakonski sistem - Preduzea se mogu osnivati zakonom ili aktom uprave donijetim na
osnovu zakona. Ovaj vid osnivanja prisutan je kod javnog sektora, u osnivanju preduzea u
dravnoj svojini.
b) Normativni sistem - to je sistem osnivanja preduzea u svijetu i kod nas i omoguuje svakom
osnivau (pravnom i fizikom licu) osnivanje preduzea ukoliko ispuni zakonske uslove i
potuje propisani postupak, to utvruje organ registracije.
c) Sistem dozvole - (odobrenje, saglasnost) - osnivanje nekih kategorija preduzea i drugih
privrednih subjekata uslovljeno je odobrenjem nadlenog dravnog organa koji ima pravo da
cijeni opravdanost osnivanja da izda ili uskrati dozvolu.
d) Sistem koncesije (eksploatacija prirodnih bogatstav koncesija Vlade) u nekim sluajevima
osnivanja preduzea moe biti uslovljeno davanjem koncesije posebnim zakonom.
f) Sistem prijave Kod stranih ulaganja, zajednikih ili drugih, neophodna je prijava dravnom
organu za ekonomske odnose sa inostranstvom.
Uslovi za osnivanje preduzea su: a) opti, b) posebni i c) formalni uvjeti.
Opti - (materijalni uslovi sredstva) odnose se na osiguranje sredstava za osnivanje i poetak
rada.
Posebni - trae se ovisno o karakteru djelatnosti preduzea. To su: tehniki uvjeti, zatita ivotne
sredine, sanitarni, kadrovski i prostorni uvjeti. Ako nisu zadovoljavajui. sankcija je odgovornost
za privredni prestup.
5
Formalni - tiu se donoenja akta o osnivanju (odluka, ugovor), uz prijavu za upis pored akta
podonosi se dokaz o uplati uloga, saglasnost. Osnivaki akt donose osnivai(organi upravljanja,
skuptina) ili fizika lica. Osniva imenuje direktora koji zastupa i podnosi prijavu za upis u
sudski registar poduzea. Uz prijavu se podnosi akt o osnivanju, dokaz o osiguranju sredstava uz
ovjereni potpis ovlatenog lica za zastupanje. Upisom u sudski registar poduzee stie
subjektivitet sa punom pravnom sposobnou.
*Osnivaki akti:
- Odlukom o osnivanju se osniva jednolano drutvo, ostala se osnivaju ugovorom;
- Ugovor o osnivanju sadri kao obavezne elemente: firmu, sjedite, osnivae, djelatnost,
vrijednost imovine, a zatim organe, trajanje drutva, nain utvrivanja i raspodkele dobiti,
ovlaenu banku, nain rjeavanja sporova, prava i obaveze osnivaa.
8. POJAM I ZNAAJ PREDUZETNIKA
Preduzetnik je fiziko lice koje trajno obavlja djelatnost proizvodnje i prometa robe ili
vrenja usluga, u vidu zanimanja, radi sticanja dobiti. Nema status pravnog lica. To je u stvari
individualni privrednik. Preduzetnik moe biti individualni ili kolektivni, ali niti jedan od ovih ne
moe imati svojstvo pravnog lica. Kolektivni preduzetnik je ortaka radnja na kojoj se primjenjuju
pravila graanskog prava. Pravni poloaj i status preduzetnika rijeen je na razne naine. Da bi
neko fiziko lice moglo stei svojstvo preduzetnika neophodno je da ispunjava uslove propisane
zakonom to su:
prvi uslov - da je punoljetno, poslovno sposobno, da nije osuivan za krivina djela.
drugi uslov - se odnosi na obavljanje djelatnosti koje se odnose na proizvodnju, promet robe i
vrenje usluga na tritu.
trei uslov - da ispuni zakonske uslove tehnike, sanitarne, kadrovske ... i dobije odgovarajuu
dozvolu nadlenog organa, jer bez dozvole poduzetnik nee moi biti upisan u registar koji se
vodi pred nadlenim organom, najee optinskim.
Preduzetnik koji ima godinji prihod vei od 200.000 KM upisuje se u sudski registar, u
kom ostaje i ako u nekoj od godina ne ostvari predvieni prihod.
Prestanak obavljanja djelatnosti preduzetnika:
- Pismenom objavom
- Istekom vrmena na koje je osnovan
- Gubitkom poslovne sposobnosti
- Smru (ponitenjem rjeenja o upisu)
- Zabranom obavljanja djelatnosti
- Nevrenjem djelatnosti due od 2 godine
- Prestankom prirodnih i drugih uslova
- Svojstvo preduzetnika gubi se brisanjem iz registra.
Radnja
Radnja je organizaciona forma za vrenje djelatnosti preduzetnika i nema svojstvo
pravnog lica. Firma radnje je personala, sadri ime preduzetnika, prebivalite i djelatnost. Osniva
se podnoenjem prijava optinskom organu uprave za poslove privrede. Prestaje odjavom i po sili
zakona. Ima uproeno knjigovodstvo.
9. FORME OSNIVANJA PREDUZEA
Preduzee je pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. Preduzee je
ekonomsko pravni institute. Sinonimi su: privredni subjekti i privredne organizacije koja obuhvata
i banke, osiguravajue organizacije.
6
Direktor: organizuje i vodi poslovanje preduzea, zastupa preduzee, stara se o zakonitosti rada
preduzea i za zakonitost odgovara, obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom statutom i
drugim aktima.
Nadzorni odbo r- vri nadzor nad zakonitosti rada uprave preduzea i odbora izvrnih direktora.
Pregleda periodine i godinje obraune i utvuje da li su sainjeni u skladu sa propisima.
Razmatra izvjetaje revizora, podnosi izvjetaj skuptini o rezultatima nadzora.
13. PRESTANAK PREDUZEA, OPTI AKTI PREDUZEA
Preduzee prestaje:
- odlukom skuptine odnosno lanova
- istekom vremena za koje je osnovano
- ako mu je izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti
- ako prestanu da postoje prirodni i drugi uvjeti za obavljanje djelatnosti
- ako se broj lanova svede na jedan, osim a.d. bez javnog upisa akcija i d.o.o.
- ako se odlukom suda utvrdi nitavost upisa u registar
- Ako nije organizovano u skladu sa zakonom
- Ako ne obavlja djelatnost due od dvije godine neprekidno
- spajanjem sa drugim poduzeima ili podjelom
- Steajem
- Ako se glavnica smanji ispod minimalnog iznosa
- Preduzee prestaje brisanjem iz registra.
Opti akti preduzea su: statut, pravilnik, poslovnik o radu i odluka kojom se na opti nain
ureuju odnosi. Statut je osnovni opti akt preduzea u skladu sa kojim moraju biti ostala opta i
pojedinana akta.
14. STEAJ PREDUZEA
Steajni postupak se regulie Zakonom o steajnom postupku.
Steajni postupak se vodi radi grupnog namirenja povjerilaca steajnog dunika,
unovenje dunikove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Organi steajnog
postupka su:- steajni sudija, privremeni steajni upravnik, steajni upravnik, skuptina
povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca i odbor povjerilaca. Razlozi za steaj: osnovni razlog
za steaj je platena (financijska) nesposobnost steajnog dunika. Steajni dunik financijski je
nesposoban ukoliko nije u stanju izmirivati svoje dospjele i potraivane obveze, plaanja.
Glavna knjiga sudskog registra vodi se u elektronskom obliku, a strane imaju pravo uvida u isti.
Subjekti registracije su svi oblici privrednih drutava/preduzea i njihovog povezivanja, javna
preduzea, preduzea sa javnim ovlaenjima, javne korporacije, poslovna udruenja, zadruge,
zadruni savezi, i drugi subjekti odreeni posebnim zakonom. Na subjekte iji prevashodni cilj
nije ostvarenje profita, vai obaveza registracije po ovom zakonu.
17. PREDMET UPISA I OBAVEZNI PODATCI SUDSKOG REGISTRA
Predmet registracije su: osnivanje, povezivanje, prestanak rada subjekta ili njegovog
dijela, statusne i promjene oblika organizovanja, podaci u vezi sa steajem i likvidacijom, te
postupkom brisanja subjekta iz registra. U sudski registar se upisuje i pravosnana zabrana
obavljanja djelatnosti.
Obavezni podaci registra
*Obvezni podaci upisa u registar - koji se unose u glavnu knjigu registra mogu biti opti i
posebni podaci o poslovnim subjektima i nadleni registarski sud duan je traiti samo te podatke.
Opti podaci: firma, sjedite, ime i prezime osnivaa, skraena firma, visina kapitala u novcu,
stvarima i pravima, djelatnost, zastupnik, obim prava. Posebni podaci se odnose na naknadne
upise pravnih lica, spajnje, pripajanje, podjelu, upis dijela ili poslovne jedinice, prestanak
subjekta.
*Registarske isparve se podnose sudskom registru radi utvrivanja injenica:
- Identifikacione isprave (L.K., PI, izvod iz registra)
- Akt o osnivanju, statut, potvrdu o izvrenoj uplati, odluku o imenovanju zastupnika, potvrda
banke o izvrenoj uplati, odobrenje Komisije za hartije od vrijednosti ili drugog organa, ako
treba.
18. POSTUPAK PRED REGISTRACIONIM SUDOM, TENDENCIJE
14
- Prestanak drutva odlukom lanova o prestanku - lanovi drutva mogu u svako doba na nain
predvien ugovorom jednoglasno donijeti odluku o prestanku rada drutva.
- Prestanak drutva smru lana ili padom lana pod steaj - Ovo drutvo prestaje smru lana
drutva ali se dozvoljava da se ugovori nastavak rada sa nasljednicima.
- Prestanak odlukom suda po tubi - Drutvo moe prestati odlukom suda po tubi odreenog
lana drutva protiv ostalih lanova u sluaju: posupanja protivno cilju drutva, nesporazumom,
dugotrajno neuspjeno poslovanje.
Likvidacija ortakog drutva:
Postupak moe biti redovan i skraen.
- U redovnom postupku likvidatori mogu da budu svi lanovi OD, ako ugovorom nije drugaije
odreeno ili tree lice koje imenuje sud. Sud moe i sam sprovesti likvidaciju. Vie nasljenika
jednog lana drutva odreuje zajednikog zastupnika. lanovi drutva obavezni su da prijave
za upis u registar: imenovanje likvidatora, promjenu likvidatora i promjenu njegovih ovlaenja.
Odluka o prestanku OD likvidacijom se objavljuje u Slubenom glasniku sa pozivom
povjeriocima da u roku od 30 dana prijave potraivanja.Prilikom likvidacionog postupka
izrauje se poetni i zavrni likvidacioni bilans. Po izmirenju povjerilaca, preostala imovina se
raspodjeljuje na lanove drutva. Po zavretku postupka likvidacije likvidator prijavljuje sudu
brisanje ortakog drutva iz registra.
- Po skraenom postupku, lanovi drutva mogu odluiti da se likvidacija drutva sprovede po
skraenom postupku, ako pred nadlenim sudom daju izjavu da su izmirili sve obaveze drutva
prema povjeriocima i da su regulisali sve odnose sa zaposlenicima. lanovi solidarno
odgovaraju za eventualne obaveze drutva tri godine od dana brisanja drutva iz registra. Odluka
o prestanku ortakog drutva po skraenom postupku objavljuje se u slubenom glasniku, sa
llinim imenima i adresom svih lanova drutva.
24. POJAM I ODLIKE KOMANDITNOG DRUTVA
KD
Pojam komanditnog drutva - Komanditno drutvo je privredno (trgovako) drutvo koje se
osniva ugovorom dva ili vie lica radi obavljanja djelatnosti pod zajednikom firmom, od kojih
najmanje jedno lice odgovara neogranieno solidarno za obveze drutva, a rizik najmanje jednog
lica ogranien je na iznos ugovorenog uloga (komanditori). Nastalo je u Srednjem vijeku u
pomorstvu, gdje je rob a davana brodarima, koji su snosili rizik opasnosti prevoza robe.
Odgovornost je po prvi put ograniena.
Osnovne odlike komanditnog drutva:
- osniva se ugovorom kao trajno drutvo, ugovor je temeljni akt drutva,
- dvije vrste lanova (komplementari i komanditori), bez minimalnog uloga,
- komplementari vode drutvo,
- lanovi drutva su fizika i pravna lica,
- ulog (osnivaka sredstva) su u novcu, stvarima, pravima, radu i drugim uslugama i dobrima,
- komanditno drutvo nema obaveznih organa ( fakultativna skuptina, savjetodavni odbor,
upravni odbo, i nadzorni odbor), Obavezan organ u komanditnom drustvu je jedino direktor
(poslovodstvo) i tu funkciju ne moze da obavlja komanditor, vec samo komplementar (jedan ili
vise njih),
- ima puni pravni subjektivitet, moe tuiti, biti tueno i biti stranka u raznim postupcima,
- u obavljanju djelatnosti mora biti samostalno,
- radi pod zajednikom firmom,
15
imati akcije. Komanditno drutvo na akcije ima status pravnog lica, a za akcije se primjenjuju
pravila osnivanja A.D. Organi Komanditnog drutvo na akcije su Skuptina akcionara
(komanditora i komplementara) i Nadzorni odbor (najmanje 3 komanditora). Postojei akcionari
imaju pravo pree kupovine akcija. Komanditno drutvo na akcije se moe transformisati u AD ili
DOO. Prestaje odlukom skuptine uz saglasnost svih komplementara i istupanjem svih lanova
osim jednog.
17
- obavezu ispunjenja dodatnih inidbi (kroz rad u d.o.o., pruanje usluga ili pravnog posla)
- obavezu nekonkurencije drutvu (po ugovoru o osnivanju i statutu lanova prema d.o.o.)
- raspolaganje udjelima vri se pravnim poslom i mora biti u pismenom obliku, a promjene se
unose u knjigu udjela.
- D.o.o. moe stei sopstveni udio koji se mora u roku od jedne godine otuiti ili ponititi.
Prenos udjela treem licu
- Zakon nalae mogunost prenosa udjela treem licu uz pravo pree kupovine ostalih lanova
drutva, odnosno drutva, u skladu sa statutom.
- Smru ili prestankom lana d.o.o. njegov udio se prenosi nasljedniku, ako ugovor ili statut nisu
predvidjeli drugaije postupanje.
- Prijenos udjela meu lanovima. U principu sva zakonodavstva predviaju da je prijenos udjela
meu lanovima slobodan, uz dozvolu da se statutom drutva predvide odreena ogranienja.
Zakon omoguava slobodu prenosa udjela meu lanovima u skladu sa ugovorom o osnivanju
drutva.
- Povlaenje udjela moe biti besteretno ili teretno i prati ga gubitak prava i obaveza.
ISTUPANJE I ISKLJUENJE LANA DRUTVA SA OGRNIENOM ODGOVORNOU
Prestanak lanstva u d.o.o.
Pravo na raskid ugovora je autonomno pravo. lan drutva moe istupiti iz druatva iz
opravdanih razloga, uz saglasnost svih ostalih lanova drutva. Ako se ostali lanovi drutva ne
saglase sa istupanjem lana iz drutva, lan koji istupa iz drutva moe protiv drutva pokrenuti
postupak pred nadlenim sudom. Takoer ovaj lan ima pravo na naknadu prouzrokovane tete,
kao i na naknadu procijenjene varijednosti svog udjela.
Skuptina drutva odlukom veine od ukupnog broja glasova iskljuuje pojedinog lana iz
drutva, ako ne ispunjava obaveze utvrene ugovorom o osnivanju ili iz drugih opravdanih
razloga. Iskljueni lan moe pokrenuti spor pred sudom u roku od 30 dana od dana dostavljanja
odluke o iskljuenju iz drutva. Iskljueni lan ima pravo na naknadu procijenjene vrijednosti
svog udjela.
Ugovor o osnivanju se moe izmijeniti samo saglasnou svih lanova. Neke drave
predviaju veinu.
SKUPTINA DRUTVA SA OGRNIENOM ODGOVORANOU
Skuptina je organ vlasnika. Skuptinu saziva direktor, odnosno organ odreen ugovorom o
osnivanju drutva sa ogranienom odgovornou. Skuptinu mogu sazivati i lanovi drutava ili
nazoarni odbor. Skuptina se obavezno saziva, ako je prema bilansu drutva osnovni kapital
bitanije smanjen. Skuptina se saziva pismenim putem. Skuptina donosi: statut, utvruje
poslovnu politiku, usvaja godinji obraun i izvjetaje o poslovanju, odluuje o raspodjeli godinje
dobiti ki pokriu gubitaka, odluuje o smanjenju i poveanju osnovnog kapitala, bira i opoziva
lanove upravnog odbora, predsjednika, lanove nadzornog odbora, revizora i likvidatora i
odreuje im primanja, donosi poslovnnik o svom radu, odluuje o statusnim promjenama,
19
20
Ulog drutva-moe biti u gotovom novcu ali ako se tako predvidi statutom, a ulog mogu initi i
stvari (pokretne i nepokretne) i prava izraena u novanoj vrijednosti. Novani dio osnovnog
kapitala ne moe biti manji od 50.000 KM. Propisivanje minimalnog kapitala dioniarskog drutva i
afirmacija naela njegove nepovredivosti znaajna je garancija treim licima kao imovinska osnova
odgovornosti, ali je to zanaajno i za obavljanje djelatnosti samog drutva. Osnovni kapital i njegova u
statutu oznaena najmanja svota, slui povjeraiocima kao temelj za kreditiranje drutva i jemstvo za
njihova potraivanja. Osnovi kapital nije identian sa imovinom drutva. Dioniko drutvo posluje, stie
i gubi imovinu, ona se mijenja, a nominala osnovnog kapitala ostaje ista.
funkcionalnom smislu voenje poslova obavlja uprava koja ima samostalnost. Zaposleni su
zatieni radnim pravom, kao i kroz sindikat. Prava zaposlenih ine: pravvo na obavjetavanje,
pravo na savjetaovanje, i pravo na saodluivanje. U akcionarskom drutvu razdvojena je svojina
od upravljake funkcije.
SKUPTINA
Kao organ vlasnika dionikog drutva skuptina ima hijerarhijski najvie mjesto u dioniarskom
drutvu. Skuptinu dioniara drutva ine dioniari sa pravom glasa, vlasnici uloenog kapitala,
odnosno njihovi predstavnici. Skuptina moe biti: osnivaka, redovna i vanredna. Skuptina se
sastaje najmanje jednom godinje a saziva je upravni odbor, a u sluajevima predvienim
zakonom i nadzorni odbor i dioniari. Skuptina donosi: pravila preduzea, statut, program rada,
plan razvoja, utvruje poslovnu politiku, postavlja i razrjeava lanove upravnog i nadzornog
odbora, odluuje o raspodjeli dobiti, pokriu gubitka, poveanju i smanjenju osnovne glavnice,
odluuje o statusnim promjenama.
UPRAVNI ODBOR
To je kolegijalni orga. Upravni odbor donosi strateke odluke iz oblasti poslovanja, postavlja
izvrne direktore. Prema njemakom pravu upravni odbor postavlja i razrjeava direktore, stara
se oko izrade godinjih obrauna i donosi pravilnike.
DIREKTOR
Direktor je zastupnik i ima funkciju poslovanja zajedno sa upravnim odborom. Direktor: ima
fiducijarnu dunost, strunjak je, ne moe ekonomske anse drutva koristiti privatno, posjeduje
potenje u radu, lojalan je kompaniji, mora posjedovati dunost vjetine.
NADZORNI ODBOR
Moe da sazove vanrednu skuptinu i uestvuje u njenom radu. Nadzorni odbor uva zakonitost
poslovanja drutva, vri nadzor nad upotrebom materijalnih sredstava i voenja poslovnih knjiga.
Ipak granice ovlaenja organa odreene su zakonskim statutarnim ovlaenjima skuptine, da se
nadzorni odborne bi mogao mjeati u upravljanje i rukovoenje drutvom.
33. TRANSFORMACIJA I PRESTANAK AKCIONARSKOG DRUTVA
Transformacija dionikog drutva-Odlukom skuptine na nain predvien statutom dioniko
drutvo se moe transformisati u neko drugo drutvo. Novo drutvo pravni je sljedbenik ranijeg
drutva, preuzima sve obaveze ranije drutva. Akcionarsko drutvo moe se transformirati u d.o.o.
komanditno drutvo i u ortako drutvo. Kod transformacije u d.o.o. akcije se pretvaraju u udjele
i nije potrebna saglasnost akcionara. Kod transformacije u komanditno drutvo, potrebna je
saglasnoat akcionara, koji postaju komplementari. Kod transformacije u ortako drutvo, takoe
odlukom i potrebna je saglasnost akcionara. Ono se moe transformisati odlukom skuptine.
Imovina ranijeg drutva postaje imovina novog. Dionice ranijeg drutva se povlae a udjeli u
novom drutvu stiu se srazmjerno njihovoj vrijednosti.
Akcionarsko drutvo, kao i svako trgovako drutvo prestaje, ako postoje razlozi prestanka
predvieni za likvidaciju drutva. Likvidacija dovodi do namirenja svih povjerilaca u potpunosti,
jer se radi o solvetnom subjektu. Likvidacija se sprovodi usluaju: kada je upravnom mjerom
zabranjeno vrenje djelatnostii zbog neispunjenja uslova; kada su prestali uslovi, prirodni i drugi
za vrenje djelatnosti; zbog pravosnane sudske odluke o nitavosti upisa preduzea u sudski
registar; istekom roka na koji je preduzee osnovano; ako preduzee nije osnovano u skladu sa
zakonom. Likvidacioni postupak pokreu: osnivai, vlasnik, dunik i sud ili 10% akcionara.
Likvidacioni postupak sprovodi Likvidaciono vijee i likvidacioni upravnik. Kod steaja, poslije
namirenja povjerilaca, po prioritetu idu vlasnici akcija.
Evropsko akcionarsko drutvo
Postoje 3 koncepcije o nastanku drutva:
Ugovorna, po njoj drutvo nastaje ugovorom, ali kako objasniti jednopersonalno drutvo;
Institucionalna, drutvo je institucija sa organima, ustanovljena na osnovu zakona;
Funkcionalna, konzumira obje koncepcije, zakon je okvir za volju ugovaraa.
Drutva kapitala (javna drutva)
Evropska kompanija (EK) je javno drutvo (kapitala). Izvor:naredba i smjernice Savjeta.
Osnivaki kapital je 120000 EUR podijeljen na akcije. Koji dio mora biti uplaen do upisa u
sudski registar, odreuje svaka drava posebno. Sjedite EK je na podruju zemalja lanica EU.
EK nastaje fuzijom (spajanjem i pripajanjem) dva ili vie drutava iz raznih zemalja EU.
34. POVEANJE
Statut akcionarskog drutva mora sadravati odredbe o iznosu osnovnog kapitala. Svaka
promjena u kapitalu povlai za sobom i promjenu statuta. Promjene u osnovnom kapitalu mogu
biti u njegovom poveanju ili smanjenju. Poveanje osnovnog kapitala omoguuje razvoj drutva,
to je od interesa povjerilaca drutva, s druge strane smanjivanja osnivakog kapitala moe tetiti
interesima povjerilaca.
Poveanje osnivakog kapitala moe se izvriti na tri naina: izdavanjem novih dionica po
osnovu novih uloga, ukljuenjem rezervi drutva ili ukljuenjem dividendi, konverzacijom
potraivanja u osnovni kapital uz saglasnost povjerilaca. lanovi AD imaju pravo pree kupovine
novih akcija pod povoljnijim uslovima. Poveanje osnivakog kapitala registruje se u trgovakom
registru. Uslovno poveanje kapitala je mogue kroz pretvaranje zamjenjivih obveznica u akcije i
ostvarenje prava prvenstva upisa novih akcija odreenim licima.
Efektivno poveanje kapitala znai priliv novog dodatnog kapitala uplatama u u novcu, unosom
stvari ili prava u osnovni kapital, sa istom ili veom nominalnom vrijednou akcija. Za uneseni
kapital izdaju se nove dionice. Odluku o poveenju kapitala donose dioniari kvalifikovanom
veinom. Veina se utvruje u statutu.
Smanjenje osnovnog kapitala dionikog drutva vri se najee zbog poslovanja sa gubitkom,
kada rezerve drutva nisu dovoljne da pokriju gubitak. Do smanjenja moe doi i kod drutava
koja imaju neiskoritenost kapaciteta, te moe odluiti da vrati dioniaru dio uloga u dionicama i
na taj nain smanji osnovni kapital. Smanjenje osnovnog kapitala moe se izvriti putem
23
Pojednostavljenjo AD
Pored skuptine postoji i organ upravljanja jednoslojni sistem, dok kod dvoslojnog sistema
postoje organ upravljanja i kontrole. Pojednostavljeno AD osniva 2 ili vie drutava (mogu i
udruenja sa statusom PL) sa minimalnim osnivakim ulogom kao zatvoreno AD i u Francuskoj se
zove drutvo drutava.
Berze hartija od vrijednosti (HOV)
Imaju 3 organizaciona oblika:
- Specijalizovana AD neprofitnog tipa (Nem)
- Dobrovoljna udruenja neprofitnog tipa VB
- Kao dravna sluba (organe i posrednike)
U SAD berze su profitne organizacije (osim berze u ikagu).
Sistemi osnivanja berzi:
- Sistem dravne odluke (Francuska italija)
- Normativni sistem ispunjavanjem zakonskih uslova (anglosaksonske zemlje)
- Sistem dozvole dravnih organa, pored uslova koji se moraju ispuniti po zakonu
Osnicai berzi su pravna i fizika lica u anglosaksonskom pravu, drava u romanskom i pravno
lice preko komora germanske zemlje.
Kontrola berzi: drava (germanske zemlje) i Komisija za berze i hartije od vrijednosti
(poludravno samostalno tijelo).
Akcionarska drutva zaposlenih
Zaposleni u SAD imaju opciju kupovine akcija po utvrenoj cijeni pravo (jednu ili vie
nedjelja) i varant opcija kupovine akcija ispod trine cijene (traje due), a prodaju se po
utvrenoj cijeni. Pravo na besplatne ili povlatene akcije zaposlenim i penzionerima
(privatizacija). Specijalni fond trast sa pojedinanim raunima zaposlenih koji otkupljuju te A.
Akcije trasta osloboene poreza...
Zlatna akcija je upravljako pravo i pravo veta na odluke drutva iako je drava manjinski
vlasnik ugovorom predvieno;
Akcionarstvo menadera se ostvaruje isplatom naknade u A, sticanjem A pod povlaenim
uslovima u privatizaciji, kupovinom A uz viegodinju otplatu
25
JP su ili preduzea u dravnoj svojini ili u drugom svojinskom obliku koja obavljaju javne slube
organizovane na razliite naine kao mjeovite ekonomije javni prevoz obavljaju privatne
kompanije;
U Eng. javne slube povjeravaju se ugovoru o koncesiji preduzea u privatnoj svojini.
38. JAVNA PREDUZEA U PRAVU EU
Definie Uputstvo o transparentnosti kao preduzea nad kojim javne vlasti imaju direktan ili
indirektno dominantan uticaj na bazi svojine, finans.uea ili prava.
Javna vlast jednako je drava, regionalna i lokalna vl.
Dominantan uticaj se ispoljava kroz: veinski kapital, kontrolu glasova na bazi a na osnovu
postavljnja veine lanova UO.
Javna preduzea u pravu EU
JP je ono koje preduzima ekonomske aktivnosti na koga javne vlasti mogu vriti dominantan
pravni i faktiki uticaj kod vrenja poslova u optem interesu;
Preduzee u EU su trg. drutva graanskgo ili trg. prava i zadruna drutva i dr. PL koja posluju
po principu sticanja doboti;
Organizacione forme su: Ad, Doo, Kd, Od.
Javna preduzea u Republici Srpskoj
Regulisana entiteskim Zak. o JP;
Osniva je R Srpska ili jedinica lokalne samouprave radi obavljanja djelatnosti od opteg
interesa sa najmanje 50%+ 1 akcija u svojini R Srpske i vie od 50 zaposlenih;
39. ORGANI JAVNIH PREDUZEA
Organi upravljanja javnim poduzeima po ranijim zakonima bili su : upravni odbor,
nadzorni odbor, direktor. Upravne i nadzorne odbore bira osniva, odnosno vlasnik a direktora je
birao upravni odbor. Po novom zakonu su: skuptina( donosi statut, poslovnik o radu, etiki
kodeks, plan poslovanja, program investicija, odluuje o raspodjeli dobiti), nadzorni odbor
(nadzire rad uprave, donosi poslovnik o radu, predlae statut, etiki kodeks, daje prijedlog o
osnivanju novih poduzea) i uprava (izrada plana poslovanja, izvjeuje nadzorni odbor, sprovodi
etiki kodeks, zapoljava i otputa zaposlene, daje prijedloge nadzornom odboru o poslovnoj
saradnji) Upravu preduzea ine direktor i izvrni direktor i bira ih nadzorni odbor veinom
glasova na temelju javnog konkursa. Sredstva za osnivanje javnog preduzea osiguravaju osniva,
a mogu biti u dravnoj, privatnoj i mjeovitoj sredini.
Organi preduzea su: skuptina, nadzorni odbor i uprava (menadment);
Skuptina i nadzorni odbor JP
Donosi: statut, etiki kodeks, investicioni program,plan poslovanja,imenuje i razrea NO, odbor
za reviziju, plan raspodele dobiti, osluku o osnivanju novih preduzea
NO nadzire rad uprave, predlae statut,l. Odbora za reviziju, donosi odluke o investiranju,
predlae osnivanje novih preduzea; NO ima 3 ili vie lanova, s tim da 5% kacionara ima pravo
na 1 lana NO
Uprava JP
ine direktor i izvrni direktori,koje bira NO
Uprava je solidarno odgovorna za izvrenj zadataka iz svoje nadlenosti;
Odbor za reviziju imenuje skuptina i on je duan da:imenuje spoljnog revizora,direkt. za
internu reviziju i prati njen rad,kao i plan revizije i rizika,podnese izvetaj NO;
26
Model izdavanja i prodaje akcija ili udjela radi prodaje postojeeg kapitala pod povlaenim
uslovima (radnici imaju popust
Dokapitalizacija pod povlaenim uslovima (izdavanje i prodaja akcija ili udjela radi poveanja
kapitala;
Prodaja djela ili cijelog preduzea javnom licitacijom ili prikupljanjem ponuda;
Dokapitalizacija bez popusta i stvaranje nove svojinske i upravljake strukture;
Identifikacija dravnog kapitala u preduzeima;
Konverzija ugovora o zajednikom ulaganju u trajni vlasniki ulog;
Prenos akcija ili udjela direkciji za privatizaciju i razvoj, penzionim fondovima, holdingu bez
naknade.
Postoji i model fakultativne transformacije drutvenog preduzea u drutvo kapitala: ugovor o
voenju preduzea, ug. O zakupu...
Transformacija metodom programiranog steaja i besplatnim ustupanjem drutvenog kapitala
putem vauera, koji daje pravo na kupovinu akcija koje emituje fond ili preduzee iji je suvlasnik
fond;
Privazizacija moe biti odozdo ili odozgo, gde je prisutna drava, preko vlade i agencje.
41. PRIVATIZACIJA U RS
Uslove za uee u privatizaciji definie Zakon o privatizaciji dravnog kapitala u preduzeima i
treba da obezbjedi:
- javno uee pod jednakimuslovima za sve uesnike i
- pravo uesnika na izbor odreenih preduzea u koja e investirai vauere, kupone i novac.
Zakonom o privatizaciji izuzeta su:
- prirodna bogatstva
- dobra u optoj upotrebi
- objekti od opteg kulturno istorijskog znajaaja
Privatizaciju provodi Direkcija za privatizaciju a za svoj rad odgovara Vladi.
Sredstva plaanja u procesu privatizacije mogu biti razni vauerio izdati po ovom ili onom osnovu
(certiikati), kuponi kao kompenzacija za deviznu tednju i naravno novac.
Metode privatizacije su: vauer ponuda, tender, licitacija, direktna prodaja ili kombinacija
navedenih metoda.
Izvor je zakon o privatizaciji dravnog kapitala u preduzeima, a predmet privat- izacije je
dravni kapital u pred. U drav- noj i meovitoj svojini;
Dravni kapital u sferi proizvodnje vode, el.energije,eleznice,rudarstva,javnih medija, oruija i
vojne opreme,umarstva bie privatizovan po posebnom programu;
Iz privatizacije su izuzeti: prirodna bog- atstva, dobra u optoj upotrebi i objekti od opteg
kulturnog i istorijskog znaaj
Banke, osiguranje,zadruge po posebn zak.
Privatizaciju sprovodi direkcija vlada;
Kupci mogu biti domaa i strana pl i fl;
Dravni organi i preduzea u kojim je dra- vni kapital vei od 25 % ne mogu biti kupci u
procesu privatizacije;
Sredstva plaanja su: vaueri,kuponi izda- ti kao kompenzacija za potraivanja po osnovu stare
devizne tednje i novac;
Pravo na vauere imaju dravljani r srpske i porodice poginulih i nestalih boraca,rvi;
10% akcija dravnog kapitala prenosi se u fond penzijsko inval. Osiguranja i 5% u fond za
restituciju, izuzev preduzea ija je vrednost manja od 300.000 km;
Metode privatizacije su:
Vauer ponuda preduzee je obavezno naj- manje 55% dr.kapitala privatizovati vaue
28
Osnovni oblicu grupacije preduzea su: koncern, filijala, holding, investiciona preduzea, trust,
poslovno udruenje.
Koncern-nastaje zakljuivanjem ugovora o dominaciji, inkorporisanjem jednog preduzea u
drugo.
Postoji vertikalni i horizontalni koncern.
Vertikalni koncern je onda kada dominantno preduzee i jedno ili vie zavisnih preduzea
grupiu pod jedinstvenu upravu dominantnog preduzea.
Horizontalni koncern, moe se realizovati u formi interesne grupacije, gdje se sva preduzea u
koncernu stvaljaju u jednak poloaj i gdje nema dominantnog efekta.
Filijala je drutvo u kome neko drutvo ima vie od polovine njegovog kapitala.
Holding je grupa povezanih preduzea u kome jedno preduzee, koje se naziva krovno
preduzee, na osnovu uea u kapitalu i kroz ugovor, ima kontrolu nad donoenjem odluka u vie
drugih preduzea.
Investiciona preduzea su otvoreni i zatvoreni investicioni fondovi.Otvoreni fondovi su spremni
da svakog momenta otkupe svoje dionice od investirora koji su uloili sredstva u fond. Kod
zatvorenih fondova ulagai ne mogu povui svoja sredstva, ali mogu prodati dionice.
Trust je ustvari, tehnika upravljanja jenom namjenskom imovinom. Dunost trusta je da
upravlja povjerenom imovinom u skladu sa njenom namjenom i da na stvarnog vlasnika prenese
plodove i proizvode dobara koja su predmet trusta.
Poslovno udruenje je statusna forma nastala na autonomnoj osnovi s ciljem unapreenja
privredne djelatnosti kao i zastupanja strukovnih interesa osnivaa.
Grupacije preduzea nastaju obligacio-nim ugovorom: o zakupu, o voenju preduzea, o
voenju posla, o zajednik- oj dobiti.
Koncern nastaje zakljuivanjem ugovora o dominaciji (kada dominantno drutvo ugovorom
stavi pod svoju upravu jedno ili vie zavisnih drutava), inkorporisanjem 1 preduzea u drugo i
faktikim putem,to su oblici vertikalnog koncerna.
Horizontalni koncern je stavljanje pod jedinstvenu upravu vie nezavisnih drutava koja postaju
interesna grupacija sa elemen- tima koordinacije (jednakosti).
Holding je grupa ugovorom povezanih glavnog i zavisnih preduzea sa ueem krovnog u
kapitalu zavisnih preduzea na osnovu ega ima upravljaku prevlast;
Po kriteriju delatnosti holding moe biti isti (finansijski) i meoviti (pored finan- sijskog i
industrijski poslovi);
Po kriteriju upravljanja holding moe biti kontrolni (matino pred.upravlja na bazi uea u
zavisnim) i holding za plasmane (gde holding dri hov zavisnih preduzea i plasira ih na tritu);
Investiciona preduzea su otvoreni i zatvoreni investicioni fondovi;
Otvoreni if su spremni da otkupe jedinice
Od investitora koji su ulooli sredstva u fon
Kod zatvorenih if ulagai ne mogu povui svoja sredstva uloena u fond, ali ih mogu prodati.
Institucionalni investitori su: banke,osigu- ravajua drutva i penzioni fondovi (javni i privatni,
Trust nastaje kupovinom glasova akcionara jednog drutva da bi se ono stavilo po kon- trolu
drugog drutva i sistem upravljanja;
Poslovno udruenje je oblik zastupanja strukovnih poslovnih interesa nastao na autonomnoj
osnovi; zastupa interese lani- ca,upisuje se u sudski registar i neprofitna je organizacija,
Pul je zajednica interesa u kojoj se lanovi meusobno informiu o prirodi i obimu proi- zvodnje,
iskustava,organizacije(osiguranja)
Karteli su sporazumi trgovakih drutava sa ciljem iskljuenja slobodne utakmice i stravaranja
monopola (prodaje, cena, tri- ta; najee horizontalni, vertikalni kartel
30
Banka je trini (privredni) subjekt za obavljanje bankarskih poslova. Obavlja djelatnost radi
profita, na naelu likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti.
Banke mogu biti:
- emisione ili centralne;
- komercijalne ili depozitne;
- zalone;
- hipotekarne;
- poslovne banke.
Kod nas platni promet i ostale transakcije vre komercijalne banke. Obavljaju kreditne poslove,
poslove platnog prometa i posredovanju novanom prometu. Osniva se kao AD i upisuje se u
registar.
Upravu banke ini direktor i izvrni direktor (na 4 godine imenuje NO)
Bankarski poslovi su:
- Aktivni (poverilac)
- Pasivni (dunik) i
- Neutralni.
Polovina plasmana banaka otpada na kreditne poslove. Sve banke kojima agencija izda dozvolu
dune su da osiguraju depozite (80% su kratkoroni).
48. PRAVNI POLOAJ I OSNIVANJE BANAKA
Banka se osniva i posluje kao akcionarsko drutvo. Svojstvo pravnog lica banka stie upisom u
sudski registar. U sudski registar upisuju se i dijelovi banke koji po statutu imaju odreena
ovlatenja sa treim licima. Uvjeti za osnivanje banke su: odluka osnivaa o osnivanju, uloena
sredstva u osnivaki fond, dozvola Agencije za bankarstvo. Banke mogu osnovati domaa i strana,
pravna i fizika lica. Mogu je osnovati najmanje dva osnivaa. Sva prava odreuju se odlukom o
32
osnivanju. Odluku donosi osnivaka skupina koju ine predstavnici osnivaa. Zatim ona donosi
statut, bira upravni odbor, imenuje direktora i utvruje poslovnu politiku banke. Osnovni kapital
banke sastoji se od gotovine i materijalne imovine svih obinih akcija. Dozvolu za rad banke daje
Agencija za bankarstvo i zahtjev se podnosi pismeno. Dozvola je uvjet za upis banke u sudski
registar.
Banka se osniva i posluje kao akcionarsko drutvo.
Uslovi za osnivanje banke su:
- odluka o osnivanju,
- uloena sredstva u osnivaki fond,
- dozvola agencije za bankarstvo RS.
Banku osnivaju najmanj dva domaa ili strana pravna ili fizika lica, statut, NO i direktor.
Minimalan ulog 15 miliona KM.
Dozvolu za rad daje agencija za bankarstvo po zahtjevu, ona de uslov za upis u registar.
Organi banke su: Skuptina , nadzorni odbor (4-6 lanova+predsjednik)i uprava.
49. CENTRALNA BANKA BIH
Dejtonskim sporazumom uspostavljena je Centralna banka BiH. Centralna Banka BiH odrava
monetarnu stabilnost u skladu s curency boar aranmanom, to znai da izdaje domau valutu sa
punim pokriem u slobodnim deviznim sredstvima po fiksnom kursu 1 KM = 0,511292 Eura.
Centralna banka ne moe izdavati kredit, ne moe kreditirati dravu, odnosno pokrivati njen
buetski deficit ni na koji nain. Ona ne moe davati komercijalnim bankama kredit za pokrivanje
likvidnosti, niti kredit za bilo koje druge namjene. Od instrumenata monetarne politike na
raspolaganju su joj obavezne rezerve. Centralnoj banci je zabranjeno obavljanje operacija na
tritu novca.
Od banaka se zahtjeva da dre depozite u konvertibilnim markama kod Centralne banke, u
minimalnom iznosu od 10% i 15 % od njihovih depozita i pozajmljenih sredstava.
Sjedite Centralne banke je u Sarajevu.
Centralna banka bih
Centralna banka bih odrava monetarnu stabilnost i izdaje domau valutu, ali ne moe kreditirati
dravu. Centralna banka ne moe davati kredite komercijalnim bankama. Od banaka se trai da
dre depozit u iznosu od 10 do 15% od njihovih depozita. Sedite centralne banke je u sarajevu.
Fiksni kurs 1km 0,511292 evra.
Banke u republici srpskoj
Izvor: zakon o bankama republike srpske; Banka se osniva i posluje kao akcionarsko drutvo,a
dozvolu daje agencija; Uz zahtev se podnosi ugovor o osnivanju, iznos osnivakog uloga,spisak
osnivaa i podaci potrebni za utvrenje boniteta banke; Dozvola agencije uslov je za upis u sudski
registar
33
U skladu sa Zakonom o bankama, strana pravna i fizika lica mogu osnovati nove ili ulagati u
postojee banke. Banke se osnivaju i posluju kao akcionarska drutva koja mogu osnovati
najmanje dva osnivaa. Uslov za osnivanje i rad je dozvola Agencije za bankarstvo.
Strana banka moe osnovati u svoje ime i za svoj raun filijalu za obavljanje bankarskih poslova.
Filijala nema svojstvo pravnog lica, poslovni je dio banke osnivaa koja odgovara za sve obaveze
koje nastanu u radu filijale. Minimalno uloeni kapital za rad filijale iznosi 5 miliona KM.
Od drugih finansijskih institucija na tritu se javljaju potanske tedionice, tedionice, tednokreditne slube i druge finansijske organizacije.
Inostrane banke u republici srpskoj
Osnivaju ih najmanje dva strana pravna ili fizika lica uz dozvolu agencije za bankars.
Strana banka moe u svoje ime i za svoj raun osnovati filijalu, koja je bez statusa pravnog lica;
Minimalni osnivaki ulog za osnivanje filijale je 5 miliona km;
Strana banka moe osnovati predstavnitv bez svojstva pravnopg lica,organizacioni deo je
banke koja odgovara za njegove obaveze.
Drude finans.organizacije su:potanska tedionica,tedionica, tedno-kreditne zadruge i dr.
51. POJAM I ZNAAJ BERZI
Berza je specijalizirano trite na kome se odreeno vrijeme okupljaju njeni lanovi ili posrednici
lanova radi zakljuivanja odreenih burzanskih poslova. To je organizirano moderno trite
vrijednosnih papira, plemenitih metala, zlata i srebra. Burze se dijele na: efektne i
valutne(trgovina valutama), robne ili produktne( penica, kukuruz, eer). Burzu karakterizira:
organizirano trite, specijalizirano trite, primjena uzansi, makleri, dravni nadzor, tehnika
obrada trita.
Berza
Je specijalizovano trite hov,ali i stvari koje se odreuju po teini meri(fungibilne)- produktne
berze, na kom posrednici ili lanovi zakljuuju berzanske poslove;
Prethodili su im sajmovi gde se izlagala roba, pa uzorci robe; prve berze iz xv veka;
Bri,porodica van bere i njihova krma;
Ptetee berze collegia mercatorum iz rima;
Prva berza anvers 1360. Godina, amsterdam
Trite se organizuje i podvrgava nadzoru vlasti,berza dobija posrednike i organe.
Roba na berzi je po kvalitetu, vrsti unapred odreena,propisi i uzanse takoe;
lanovi berze su trgovci ili posrednici;
Berze se dele na: efektne (hov i valutama) i robne ili produktne (vuna,eer,drvo...);
Odlike berze su: organizovano i specijalizo. Trite sa posebnom upravom i organima, primena
uzansi,kvalifikovani posrednici, b. Izabrani sud,dravni nadzor,garancije posrednika,tehnika
obrada trita.
Prednosti berze: uvid u ponudu i tranju roba, pravilno formiranje cena,proirenje trita, trite
kapitala, barometar privre.
Berzanski poslovi
Su promptni (dnevni) i terminski (vezani rokom i mogunou promene cene;
Uesnici na b.koji raunaju na skakanje kurseva zovu se hosisti (bikovi), dok oni koji raunaju na
pad kurseva su besisti;
Terminski poslovi su:obini i uslovni roni posao (gde je uesnik b.posla zadrao uz plaanje
sume novca pravo na odustajanje
Produni (reportni) b.posao je kombinacija dnevnog i obinog posla sa ciljem da se sa novim
pokuajem ostvari zapoeta pekulacija sa nadom u ostvarenje.
Arbitraa je dnevni ili roni posao kojim se jedna roba otuuje da bi se kupila druga radi zarade
ili se na 1. Berzi kupuje, a na 2. Berzi prodaje roba radi zarade;
Rad berze zahteva: stabilne ekonomske uslove, tednju stanovnitva, institucije za emitovanje hov,
dovoljno hov na tritu;
Berza se osniva kao akcionar.drutvo za koje je potreban osnivaki ulog i dozvola dravnog
organa,teh.uslovi;
Organi berze su:skuptina, uo,no, arbitraa i direktor berze.
Brokerske i dilerske organizacije su specijalizovane org. Za poslove prometa i posredovanje
novcem,hov,robom...
Berzanski efekti su: vlasnike akcije, zlato devize, komercijalni i blagajniki zapisi, kreditne hov
(razne obveznice), finansijski derivati (opcije i fjuersi),bankarski akcept
Trgovanje na b.se odvija putem kotacije (dilersko trite) i putem aukcije;
53. BERZANSKI POSREDNICI
Berzanski posrednici su brokeri ili dileri. Broker je posrednik izmeu kupca i prodavca. Broker
je strunjak za hartije od vrijednosti i drugu finansijsku aktivu. Informie o kotacijama,
berzanskim indeksima na zahtjev potencijalnih kupaca i prodavaca. Za svoje usluge naplauje
proviziju.
Diler je takoe finansijskiposrednik, ali on kupuje i prodaje hartije od vrijednosti i drugu
finansijsku aktivu prvenstveno kao principal, u svoje ime i za svoj raun. On je preprodavac.
Kupuje i formira sopstveni portelj hartija od vrijednosti da bi se kasnije pojavljivao kao prodavac.
Diler je taj koji snosi rizik poslovanja jer kupuje i prodaje, a njegova zarada nije provizija kao u
brokera, nego u razlici izmeu prodajne i kupovne cijene. Za brokera je bitno da ostvari to vei
promet bez obzira na cijenu, a dilera zanima cijena. Diler posluje po staroj narodnoj kupi jeftino,
prodaj skupo.
Berzanski posrednici su brokeri i dileri.
Broker posluje kao komisionar il zastupnik za raun nalogodavca (kupca ili prodavca,
zajmodavca ili zajmoprimca kao strunjak za hov i naplauje proviziju (brokerau).
Diler kupuje ili prodaje hov i drugu aktivu za svoje ime i u svoj raun (preprodavac);
Brokersko dilerske kue su prisutne na tritima deviza,hov,finansijskih derivata i a novanim
tritima;
Oni su brokeri kompanija i nezavisni brokeri specijalisti za hov,lanovi berze koji trguju za svoj
ili na raun firme lanice;
Aukcijski nain trgovanja se odvija preko agenta berze rangiranjem ponuda za kupovinu i ponuda
za prodaju ukrtanjem i nalaenjem optimalne cene
54. POJAM I DJELATNOST PRIVREDNE KOMORE
35
Rije komora potie od arapske rijei camera -soba u kojoj su se sastajali trgovci i dogovarali o
zatiti svojih interesa. U komore se ulanjuju poduzea, banke druge financijske organizacije.
Privredne komore imaju svojstva pravnog lica. Komorom upravljaju lanovi preko skuptine.
Skuptina bira izvrni odbor i predsjednika komore. Komoru zastupa sekretar. One imaju
specijalizirane sudove; sud asti, i oni odluuju o sporovima. Komore donose: odluke, zakljuke i
preporuke.Za rad komore sva pitanja odreena su statutom. U BiH komore: Privredna komora F
BiH, RS, i Brko distrikta. Na nivou BiH osnovana je Vanjskotrgovinska komora. Organi komore
su: skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor, Odbor poslodavaca, predsjednik komore. Sredstva
se osiguravaju iz: lanstva , budeta republike i drugih izvora.
Privredne komore (pk)
Od arapske rei camera- soba, trgovci se dogovarali o zatiti svojih interesa; Pk su asocijicije
privrednih subjekata koje se osnivaju zakonom i predstavljaju ih pred dravom; Pk su
organizovane po teritorijalnom i strukovnom principu imaju svojstvo pr.lica. Pk su mesto susreta
privrednika, struna institucija privrede i nauke, mesto gde se stvara eko.politika,jaa poslovni
moral i reavaju privredni sporovi;pk ima javna ovlaenja. Pk upravljaju lanovi preko
skuptine koja bira izvrni odbor i predsednika pk; Komoru zastupa sekretar; Pk ima sud asti i
stalno izabrane sudove koji odluuju u meusobnim sporovima lanova i njihove odluke su
konane; Spoljnotrgovinska arbitraa reava spor. Sa elementom inostranosti izvrne; Pk
donose odluke,zakljuke i preporuke, isprave, potrvde; lanovi doprinosom finansiraju rad pk;
Statutom pk se odreuju najvanija pitanja. U bih komore organizovane entitetskom nivou:pk r
srpske, pk federacije i distrihta. Na nivou bih osnovana spoljnotrgovinska komora;
Zadrni savezi predstavljaju subjekte zadrunog sektora privreivanja. lanstvo u zs je
fakultativno, a lanovi su zadruge,zadrune banke,zadruna preduzea, tedionice, poljopriv.
gazdinstva; Zs imaju svojstvo pravnog lica i organizovani su na teritorijalnom principu. Zs
pruaju strunu i dr. Pomo lanicama.
Privredna komora republike srpske
Je prema zakonu o pk samostalna struno poslovna organizacija;lanovi su: banke, preduzea,
osiguravajue i dr.organizacije. Za lanstvo u pk treba pravno lice da bude upisano u sudski
registar,a priv. Subjekti bez svojstva pl kod optinskog organa; Pk je organizovana na
teritorijalnom princ za regije banja luke, bijeljine, doboja, isto sarajeva i trebinja; Sedite pk je
u banja luci,a predstavnitvo ima u beogradu. Pk deluje na razvoju privrede,slobodnog
preduzetnitva,zastupanja privrede pred dravom,podsticaju lojalne konkurencije, priprema
zakonodavstva,promociju roba i usluga, ekonomskoj propagandi, razvoju spoljnotrgovinske mree
i obrazovanju. Pk obavlja poslove javno-prav karaktera. Pk osniva svoja i meovita preduzea,
prua servisne usluge; Organi pk su: skuptina,upravno odbor, nadzorni odbor, odbor
poslodavaca i predsedni komore. Pk ostvaruje prihode od lanskog i dru. Doprinosa,prihoda od
naknada za usluge, budeta za obavljanje javnih ovlaenja;
55. VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH
Vanjskotrgovinska komora BiH je samostalna, nevladina, neopolitika i neprofitna pravna
asocijacija privrednih subjekata i privrednih asocijacija sa teritorije BiH, sa funkcijama
usmjerenim na razvoj i unapreenje ekonomskih odnosa BiH privrede sa inostranstvom.
Komora ima svojstvo pravnog lica sa pravima i obavezama utvrenim Zakonom o
vanjskotrgovinskoj komori BiH i podzakonskim aktima.
U svim svojim aktivnostima komora djeluje u suradnji sa
- privrednom komorom FBiH
- privrednom komorom RS
36
41
Modeli predstavlja oblik pravne zatite za novi oblik industrijskog ili zanatskog proizvoda,
odnosno njegovog dijela. Predmet zatite je geometrijsko tijelo proizvoda, model automobila,
namjetaja itd.
Uzorak je oblik pravne zatite nove slike ili crtea, koji mogu da se prenesu na odreeni zanatski
ili industrijski proizvod ili njegov dio.
Uslovi zatite modela i uzorka su novost i primjenjivost. Nosilac prava na uzorak ili model ima
pravo da bude oznaen kao autor, da prenese pravo na drugo lice i imovinsko pravno ovlatenje.
42