Jan van Dijk: The Network Society (1,2,7)

1. Uvod
Nova infrastruktura za drutvo
Doba mrea
-

Komunikacijske mree su postale linije ivota za ljude modernog drutva

Oni se spajaju sa socijalnim mreama i u offline ivotu, stvarajudi pritom drutvo mrea
(mreno drutvo)

21. stoljede doba mrea

Vedu participaciju omoguduje bolja povezanost

to je odreena struktura bolje povezana preko drutvenih medija to de imati vedu

mogudnost daljnjeg spajanja (kritina masa)

Oko 1980-ih pojavom novih medija nastaje i strah od oneidenja drutva unitavanjem
neposredne komunikacije to de dovesti do nestajanja privatnosti i potpune kontrole
nadreenih

Oko 1990-ih nastaju prva utopijska promiljanja o tome kako nova komunikacija vodi vedoj
slobodi i demokraciji

utopijska vienja interneta

Poetak 21. stoljeda nastoji objediniti distopijsko i utopijsko gledite u tako zvanu sintopiju

Vrijednosti na kocki (ugroene)

-

Drutvena ravnopravnost odreene kategorije ljudi participiraju vie od nekih drugih u

drutvu informacija; neki od toga imaju koristi, dok su drugi deprivirani; kompleksnost i
trokovi takvog drutva mogu i povedati postojede nejednakosti ili pak kreirati vede grupe
onih koji se ne uklapaju u informacijsko drutvo

Demokracija netko od gore moe kontrolirati tehnologiju

Sloboda sloboda izbora za potroae de se povedati zbog interaktivnosti tehnologije; s

druge strane, sloboda de biti u opasnosti zbog smanjenja privatnosti, uvid u tue interese,
elje i sl.

Sigurnost privatne informacije; poboljana svekolikim registracijskim i alarmnim sistemima;

smanjuje se jer smo postali ovisni o jo jednoj vrsti tehnologije

Kvantiteta i kvaliteta drutvenih odnosa moe se poboljati ako nam komunikacijske

tehnologije omogude da stupimo u kontakt sa skoro svima, ak i na velike udaljenosti; moe
se i smanjiti jer se odreeni ljudi mogu povudi u kompjuterske i telefonske komunikacije te
komunicirati samo u sigurnim te drutvenim okruenjima koja su sami izabrali.

Bogatstvo ljudskog uma moe se povedati zahvaljujudi raznovrsnosti dojmova na koje

nailazimo u tim novim medijima; s druge strane, moe se smanjiti zbog toga to su ti dojmovi
ponueni izvan konteksta u shematiziranim, prije programiranim i fragmentiranim okvirima.
Velika koliina informacija recipijent ju ne moe nikada do kraja procesuirati

Druga komunikacijska revolucija

to je komunikacijska revolucija?
-

Prva revolucija kraj 19. i poetak 20. Stoljeda

Druga revolucija kraj 20. stoljeda i poetak 21. Stoljeda

Revolucije se mogu odnositi na tehnoloki napredak, ali i strukturalni napredak medija

Drugo podrazumijeva prijelaze s neverbalne komunikacije na pismo pa sve do novih medija

(kombinacije online i off line tehnologije smartphone, e-knjige, DVD)

Tehnoloki napredak- osnovne promjene u strukturi povezivanja, umjetnim sjedanjima i/ ili

reprodukciji njihovog sadraja

Od pisanja do tiskanja novina; tehnike revolucije (povezivanje kablovima i zrakom, uvoenje

novih analognih umjetnih memorija(slika, film, gramofon, kazete), nove tehnike reprodukcije
(rotacijski tisak)).

19.-20 st. Telegraf, telefon, radio i televizija

Najnoviji tehniki napredci

- digitalne umjetne memorije te digitalna transmisija i

reprodukcija digitalna revolucija

-

Kako se poboljala kvaliteta u tekudoj tehnolokoj i strukturalnoj komunikacijskoj revoluciji?

nije, jer su osnovne koordinate prostora i vremena svedene na neznaajne proporcije
(smanjene su) moemo komunicirati sa svima, po cijelom svijetu u samo nekoliko sekundi

Tekuda revolucija se moe opisati u terminima integracije i interaktivnosti (strukturalni) i

digitalni kod i hipertekst (tehnoloki)

Karakteristike novih medija

Integracija ili konvergencija

Najvanija strukturalna karakteristika novih medija je integracija telekomunikacija, prijenos

podataka te masovna komunikacija u jednom mediju proces konvergencije

Oituje se u sljededem:

Infrastrukturi (povezivanje telefona i interneta)

Transportu (Internet i satelit)

Menadmentu (firme koje nude pakete telefonije, televizije i interneta)

Uslugama

Podacima (spoj zvuka, slike i teksta)

Integracija je moguda zahvaljujudi (tehnoloki napredak):

Potpunoj digitalizaciji medija

Transmisiji kablovima i zrakom

Interaktivnost
-

esto se definira kao akcija ili reakcija ovisna o temeljnim dimenzijama: prostoru, vremenu,
ponaanju, mogudnosti kontrole i mentalnoj dimenziji

Elektronika pota prostor-Internet, vrijeme-nije definirano, ponaanje-ogranieno

razliitim kontekstom, kontrola smanjena, mentalna dimenzija- svjesnost)

Takve dimenzije nam mogu olakati stupnjevanje interaktivnosti odnosno odreivanje koliko
je odreeni medij interaktivan

Razine interaktivnosti:
o

Mjesto: multilateralna razmjena

Vrijeme: sinkroniziranost i jednako dugi okreti

Akcija: jednaka kontrola u akciji i reakciji

Mentalna dimenzija: obostrano razumijevanje

Digitalni kod i hipertekst

o

Digitalni kod uniformirani kod bitova i bajtova za sve vrste podataka u digitalnim
medijima uniformnost i standardizacija sadraja

Hipertekst uniformirani kod za povezivanje razliitih komada svih vrsta podataka u

digitalnim medijima

U novim medijima, uzorci kretanja informacija govora, konzultacija, registracija i razgovora

dolaze zajedno, to ih ini snanima u informacijskom dohvatu, obradi i razmjeni

Uzorak govora (radio, televizija) simultana distribucija informacija publici lokalnih jedinica
kroz centar koji slui kao izvor ili agencija za donoenje odluka uzimajudi u obzir temu,
vrijeme i brzinu (blogovi, twiitter, video na zahtjev)

Konzultacije (miljenje, dogovaranje) selekcija informacija od strane lokalnih jedinica, koji

odluuje o temi, vremenu i brzini , u centru koji ostaje izvor (stari: knjiga, novi: CD, DVD,
Internet enciklopedije, Wikipedija)

Registracija kolekcija informacija centra koji utvruje temu, vrijeme i briznu informacije
poslane od mnogih lokalnih jedinica, koje su izvori informacija i koje ponekad same
preuzimaju inicijativu za tu kolekciju (online kupnja, Internet bankarstvo)

Razgovor razmjena informacija izmeu dvije ili vie lokalnih jedinica, koji sami utvruju
temu, vrijeme i brzinu informacije i komunikacije - Nova kvaliteta novih medija: mogudnost
kombiniranja govora, podataka i teksta u jednoj poruci

Komunikacijski kapaciteti novih medija- omogudavaju i definiraju njihovo koritenje

-

Jaki kapaciteti: brzina, geografski i drutveni doseg, kapacitet skladitenja, tonost i

selektivnost

Slabi kapaciteti su : puna interaktivnost, prirodni podraaji (doseg)(licem u lice kom.),

sloenost zadataka, zatita privatnosti

Teoretski okvir
-

Ovo je interdisciplinarna knjiga koja objanjava to se dogaa s novim medijima kroz

mnoge domene i nekoliko teorija

Network theory (teorija mrea) odnosi, veze te jedinice koje su povezane u mreama
(ljudi, grupe, organizacije, drutva)

Structuration theory (teorija ustrojavanja) socijalne strukture i komunikativne akcije

meusobno mijenjaju jedni druge (strukture se neprestano prilagoavaju)

Tehnologije su definirane i omogudavane te se tehnologije i ljudi meusobno oblikuju

(Dijk)

Medium theory mediji i tehnologije nisu u povijesti samo omogudavane, ved su i

definirane posjeduju brojne karakteristike koje moraju imati utjecaja na korisnike u
njihovom drutvenom okruenju

Mediji i tehnologije su ved sami po sebi drutveno okruenje (medijske mree, Internet je
sam ved postao drutvo)

Modernization theory (teorija modernizacije) konflikt izmeu zapadnih i drugih kultura;

mree povezuju globalne i lokalne drutvene veze, odnose i procese proirenja i
smanjenja u drutvu

2. Mree: ivani sustav drutva

Informacijsko drutvo
-

Moderni tip drutva u kojem je informacijski intenzitet svih aktivnosti postao toliko visok
da stvara:
a) Organizaciju drutva baziranu na znanosti, racionalnosti i refleksivnost
b) Ekonomiju sa svim vrijednostima i sektorima, ak i agrarni i industrijski sektori, koju
sve vie karakterizira proizvodnja informacija
c) Trite rada na kojem je vedina funkcija uglavnom ili u potpunosti temeljena na
poslovima obrade informacija, a koje zahtijeva znanje i vie obrazovanje (drutvo
znanja)
d) Kultura kojoj dominiraju mediji i informacije (informacijski proizvodi) sa svojim
znakovima, simbolima i znaenjima

Drutvo mrea (network society)

-

Moderni tip drutva sa infrastrukturom drutvenih i medijskih mrea koje obiljeava

njihov nain organizacije na svim razinama: pojedinana, grupa/ organizacijska i
drutvena

Te mree povezuju svaku jedinicu ili dio tog drutva (pojedinci, grupe i organizacije)

U zapadnim drutvima, pojedinac povezan mreama postaje osnovna jedinica mrenog

drutva / drutva mrea

U istonim drutvima, to su jo uvijek grupe (obitelj, zajednica, radni tim,)povezane

mreama

Masovno drutvo
-

Moderni tip drutva sa infrastrukturom grupa, organizacija ili zajednica (zvanih mase),
koji sami kreiraju svoj primarni nain organizacije na svim razinama (pojedinano,
grupno/ organizacijska ili drutvena)

Osnovne jedinice takvih drutava su sve vrste relativno velikih kolektiva (masa)
organiziranih pojedinaca

Manuel Castells informativno drutvo- specifian oblik drutvene organizacije u

kojem je proizvodnja, obrada i prijenos informacija postalo osnovni izvor produktivnosti i
modi

Drutvene mree su stare koliko i ljudski rod. U 19.st., nakon industrijske revolucije,
modernizacijska zapadna drutva odjednom postaju informacijska drutva, a u 20.st.,
njihova drutvena struktura, naini organizacije i komunikacijska infrastruktura
karakteristini za masovno drutvo koje se progresivno mijenja u mreno drutvo

No, povijest ljudskih mrea je starija od zadnja dva stoljeda

MCNeil ljudski web postoji otkad postoji ljudski govor

o

5 worldwide web (svjetskih webova)

Ljudski rod se proirio po svijetu zbog lova i okupljanja plemena

razmjena ideja i kulturnih izraza (pjesma i ples), tehnologije (luk i strijela,
kontrola vatre) i geni (brakovi izmeu lanova razliitih plemena) labav
do izuma poljoprivrede prije 12,000 godina

Prije 6000 godina, lokalni web naselja raste u metropolitan ili city web
(gradovi)- sluili su kao skladite informacija, dobara i infekcija (prve
civilizacije Mezopotamije, Egipta, Indije, Kine, Meksika) prvi puta
uspostavili veze sa milijunima stranaca (uspostavili veze transportom,
brodovima,)

Old World Web izrastao iz djelomine fuzije civilizacija u Euroaziji i Sj.

Africi prije 2000 godina posljedica su rast birokratzskih carstava u
Indiji, Kini i Mediteranu (Grka i RIm) poboljana komunikacija i transport
kota, bolje ceste, brodovi, alfabetsko pismo,

Od 1450 naovamo, navigacija je pribliila Euroazijske i Amerike

civilizacije worldwidw cosmopolitan web razmjena svega to su te
dvije civilizacije imale ponuditi, ukljuujudi i bolesti; ljudi sele u gradove i
ukljuuju se u sve vede mree

Global web zadnjih 160 godina urbanizacija i rast populacije, ljudski

web se sve vie suava; koliina i brzina komunikacije raste; novi naini
transporta i komunikacije (automobili, vlakovi, avioni, telegraf, radio,
televizija, raunalo i Internet (mree))

Mree na svim razinama (Networks at all levels)

Mrea - moe biti definirana kao zbirka sastavljena od veza izmeu elemenata jedinice
- elementi se nazivaju vorovi. Jedinice esto nazivaju sustavi. Najmanji broj elemenata je tri,a
najmanji broj linkova je dva. Jedna karika (poveznica) od dva elementa se naziva odnos.
-

Mree su nain organizacije sloenih sustava u prirodi i drutvu.

Mree su relativno komplicirani naini organiziranja materija i ivih sustava. Oni proizvode
red

iz

kaosa

koji

povezuje

elemente

na

odreeni

nain.

- Mree se javljaju kako u sloenom materijama i ivim sustavima na svim razinama -

Buchanan (2002) navodi nekoliko primjera fizike mree. Prvi je ekosustav zemljanih
povrina, flore i faune

svi organizmi s velikim brojem stanica organiziraju te stanice u mree. Kada postanu vedi oni
stvaraju posebne (mree) sustave, kao to su ivani sustav i krvotok.

TABLE 2.1 Types of network

Physical networks - Natural systems of higher complexity: ecosystems, river networks
Organic networks- Organisms: nervous system, blood circulation, strings of DNA in cells
Neuronal networks- Mental systems: neuronal connections, mental maps
Social networks - Social systems with concrete ties in abstract relationships
Technical networks-

Technical systems: roads, distribution networks, telecommunication and

computer networks etc.

Media networks- Media systems connecting senders and receivers and filled with symbols and
information

- ljudska bida su drutvene mree stvarala jo od izuma govora. U tim mreama glavni elementi su
drutveni agenti (pojedinci, skupine, organizacije, pa ak i drutva u cjelini), a linkovi (poveznice) su
stvorene komunikativnim akcijama (interakcijama)
- Drutvene mree podrane od strane medijskih mrea su dostupne na svim razinama i
podsustavima drutva. etiri razine se mogu razlikovati:
1. prva i najosnovnija razina je razina individualnih odnosa: ova razina odgovara zdravorazumskom
znaenju (socijalnom) mrea: pojedinci stvaraju veze s lanovima obitelji, prijateljima, poznanicima,
susjedima, kolegama,...ova je razina pojaana usponom medijskih mrea kao to su internet (e-mail)
te mobilna i fiksna telefonija
2.

grupni

stvaraju razne
i

labave

vrste

(kao

to

organizacijski

odnosi

grupacija ili kolektivnih agencija, neke

su

projektni

timovi

mailing

-pojedinci

od njih su privremene
liste),

neke

trajne

i fiksne (institucija i korporacija). Sve suvremene grupacije su podrane od strane telekomunikacijskih

i

raunalnih

popustiti

fiksnu

skupinu

mrea.
i

organizacijske

Oni
strukture,

imaju
jer

omoguduju

tendenciju
virtualno

organiziranje na svakoj razini.

3. drutveni odnosi pojedinci, skupine i organizacije oblikuju drutvo koje se temelji na, te koje je
povezano, drutvenim i medijskim mreama. U kulturnoj sferi, internet je stvorio veliku hyperlink
strukturu izvora i artefakata ljudske djelatnosti. Drutvena infrastruktura meuljudskih i grupsnih
odnosa pojaana je od strane sve jaih veza izmeu drutvenih mrea i telekomunikacijskih mrea
koritenjem e-maila, mobilne ili fiksne telefonije
4. globalni odnosi u svjetskom sustavu drutva i meunarodnih organizacija doba globalne mree
(nastalo irenjem meunarodnih odnosa i organizacija, a koji su poduprti meunarodnim
emitiranjem, telekomunikacijama i raunalnim mreama)

Monge i Contarctor (2003) Teorije o komunikacijskim mreama teorije mrea na vie razina
- razine su povezane (na razini pojedinca, dijada, trijada, skupina, organizacijska i interorganizacijska
razina)
- trenutno, mree slue na svim razinama drutva i one te razine povezuju. Npr. Internet slui
pojedincima, organizacijama, zajednicama i drutvu

- rastuda vanost mrea se moe objasniti povijesnim i drutvenim uzrocima i sistemskim uzrocima
povijesno, moe se prikazati da su pojedincima, organizacijama i drutvima trebale mree kako bi
shvatili svoje drutvene, kulturne i ekonomske ciljeve
- teorije sistema dodaje dublje uzroke, definirajudi mree kao relativno otvorene sisteme koji
povezuju zatvorene sisteme pojedinaca i organizacija (barem tri takva sistema)
o

u biologijskom smislu (evolucijska teorija) na mree se gleda kao na strukture koje

pomau drutvenim jedinicama kako bi se bolje prilagodile

okolini (adaptacija,

evolucija, selekcija)
o

u matematikom i fizikom smislu, mree su nain da se iz kaosa napravi red

(kompleksnost)- oni se sastoje od daleko dometnih veza koje povezuju veliki broj
lokalnih pojedinanih

jedinica u svim vrstama klastera (grupe, organizacije i

zajednice)

Sedam zakona web-a (Huberman, 2001.)

-kako bi shvatili to mree zapravo jesu i kako se ponaaju potrebno je shvatiti kako one imaju
odreena strukturalna svojstva
1. zakon o mrenoj artikulaciji- u mrenom drutvu, socijalni odnosi dobivaju utjecaj u odnosu na
drutvene jedinice koje povezuju; odnosi su znaajniji u odnosu na jedinise koje povezuju
2. zakon o mrenoj vanjtini (external - vanjsko) mree imaju utjecaj na stvari / ljude izvan mrea.
to vie ljudi sudjeluje u mreama, veda je mogudnost da se i drugi prikljue. Postoji pritisak za
povezivanjem
3. zakon o mrenom proirenju kada mree, kao to je Web, rastu imaju tendenciju postati
prevelike. Mrene jedinice gube nadzor i ne mogu vie dosegnuti jedne druge. Kako bi se rijeio taj
problem potrebni su posrednici, kao to su trailice, portali, i drutvene mree.
4. zakon o malim svjetovima u velikim mreama vedina jedinica nisu susjedi, ali jo uvijek mogu
dosegnuti druge jedinice u nekoliko koraka, kreirajudi tako male svjetove jedinice su grupirane u
klastere s jakim vezama te one povezuju ljude u drugim klasterima slabim vezama
5. zakon o granicama za panju na mreama se svatko moe povezati i komunicirati sa svakim.
Postoji granica za panju za to to vrijeme za itanje, sluanje i gledanje za primatelja istie. to vie
ljudi pir, proizvodi sadraj na Webu, to je njihova publika prosjeno manja

6. zakon modi na mreama one jedinice koje ved imaju mnogo linkova zahtijevaju jo vie, dok
vedina jedinica zadrava samo njih nekoliko
7. zakon o pojaanju trenda mree su strukture odnosa koje koje pojaavaju postojede drutvene i
strukturalne trendove

Od masovnog do mrenog drutva

Karakteristike

Masovno

drutvo

(Mass Drutvo

society)
Glavne komponente

mrea

(network

society)

Kolektivitet (grupe, organizacija, Pojedinci (povezani mreama)

zajednice)

Priroda komponenti

homogenost

heterogenost

skala

produena

Produena

smanjena

(reducirana)
djelokrug

lokalno

Glocal (globalno i lokalno)

Povezanost (connectivity)

Visoko unutar komponenti

Visoko izmeu komponenti

Gustoda

visoko

nisko

centralizacija

Visoko (nekoliko centara)

Nisko (policentrinost)

Tip zajednice

Fizika i centralizirana

Virtualne i razliite

Tip organizacije

Birokracija

Infokracija

Vertikalna integracija

Horizontalna diferencijacija

Tip domadinstva

Veliko, povedana obitelj

Malo, razliite veze u obitelji

Glavni tip komunikacije

Licem u - lice

posredovana

Vrsta medija

Masovni mediji

Interaktivni mediji

Broj medija

malen

velik

Ukljuivost

visoka

niska

7. Drutvena struktura
- Prostor i vrijeme postaju sve vaniji u drutvu mrea. Ne postoje kraj daljine i bezvremensko
vrijeme
- medijske mree omoguduju selektivnost kako bi se izabrali pravi prostor i vrijeme
- prostor i vrijeme su i produeni i stisnuti
- mree povezuju kako velike tako i male skale, a izmeu posrednici slue kako bi se prepoznala ta
veza
- socijalizacija i individualizacija prostora i vremena- sve veda vanost drutvenog i drutva te
pojedina u modernom drutvu
- nadogradnja drutvene okoline
- drutvena okolina je sve objektivnija
- Fragmentacija drutvene okoline
- generalizacija i standardizacija drutvene okoline
Tele-commuting (dnevna migracija): prednosti i nedostaci
Tele-work (rad kod kude)- manje putuju, sami planiraju svoj dan, uz posao mogu brinuti o kudanstvu i
djeci
-

loi uvjeti rada, improvizirana komunikacija, nema podrke od strane manadmenta,

socijalna izolacija, teko je odvojiti posao od drugih aktivnosti

Obrazovanje na daljinu manje vremena je potroeno na putovanje, sami planiraju svoj dan,
mogudnost kombiniranja aktivnosti
-

u potpunosti ovisi o dvosmjernoj komunikaciji s edukacijskim odjelom; studenti se ne mogu

meusobno konzultirati, individualan rad; niska razina interakcije studenata i profesora,
kvaliteta obrazovanja ovisi u potpunosti o programu; mnogi se ne mogu

nositi sa

samostalnodu i potrebnom samo-disciplinom; drutveno izolirana aktivnost; teko je odvojiti

uenje od ostalih aktivnosti
-

strukturalna ogranienja tele-commutinga i obrazovanja na daljinu

o

izvorna mjesta ostaju najprikladnija

ovisnost o centru koji je daleko

neprikladna komunikacija s menaderima i profesorima

drutvena izolacija

teko je odvojiti od drugih aktivnosti

uspon drutvenih medija

drutveni mediji su Internetske aplikacije koje su omogudile dijeljenje stvari (poruke,

fotografije, video,)

to je objanjeno potrebom za drutvenim umreavanjem koja je zadovoljena kada je velik dio

populacije pristupio internetu i poeo prakticirati dijeljenje stvari na Web-u

u drutvenim medijima, interpersonalna i masovna komunikacija su stopljene

to s jedne strane donosi prednosti: personalizirani marketing, stvaranje identiteta, ali i

rizike: gubitak privatnosti

drutveni mediji snano doprinose povezanosti drutva

vrste drutvenih medija s obzirom na fokus i doseg

Doseg/

Nizak (tekst)

Srednji (tekst, audio i Visoki (multimedija,

focus

video)

individualni

Blogovi

3D svjetovi)

i Drutvene

mikroblogovi

mree Virtualni

(Facebook, LinkedIn)

drutveni

svjetovi (Second Life)

(Twitter)
kolektivni

Chatovi

(MSN), Zajednice od istog Virtualni

svjetovi

kolaborativni projekti interesnog sadraja igara (e.g. World of

(Wiki

mree

za te

razmjenu znanja)

stranice

za Warcraft)

razmjenu v
(You Tube)

network individualization pojedinac je najvaniji u drutvu mrea, a ne odreene grupe ili

organizacije

drutveni mediji izmeu interpersonalne i masovne komunikacije

drutveni i osobni utjecaji drutvenih medija

o

zamudenje tradicionalnih linija podjele u ivotu i komunikaciji

dilema privatnosti i razotkrivanje identiteta

via razina povezanosti te povedanje drutvenosti

popularizacija i nejednakost

institucije su pod pritiskom

preopteredenost informacijama i komunikacijom

drutveni pritisak i ovisnost

nepoznati maniri

Virtualne zajednice su udruge ljudi koje nisu vezane za vrijeme, mjesto i fizike ili stvarne
okolnosti, osim onih ljudi i medija koji ih omoguduju. Oni su stvoreni u elektronikim
okruenjima uz pomod komunikacije. Organska zajednice su ovisne o vremenu, mjestu i
prirodnom okoliu, jer oni ovise o fizikom kontaktu ljudskih organizama koji zajedno oblikuju
'drutveno tijelo', koje se zove zajednica.

Dakle, one se uglavnom temelje na face-to-face komunikaciji. Svaka zajednica ima svoju
odreenu strukturu i aktivnosti, drutvenu organizaciju, jezik i nain interakcije i konano
vlastite kulture i identitet.

Stari i novi javni prostor

Stari javni prostor: savez javnog prostora i odreenog javnog mjesta ili teritorija;
centralizirani karakter javnog prostora; relativno jasna granica izmeu javnog i privatnog

Novi javni prostor: javni prostor kao mnotvo online i offline prostora; mozaik razliitih
prostora koji se preklapaju; razlika izmeu javnog i privatnog je zamagljena individualizacijom
u javnom prostoru

etiri uzastopne vrste pristupa: motivacija, fiziki i materijalni pristup, digitalne vjetine,
upotreba

Digitalne vjetine:
o

One koje se odnose na medije: operacionalne vjetine (vjeto koritenje digitalnih

medija: poznavanje tipki), formalne vjetine (poznavnje formalnih struktura:
datoteka i izbornik, web-pregledavanje)

One koje se odnose na sadraj: informacijske vjetine (pretraivanje, selekcija i

evaluacija sadraja), komunikacijske vjetine (e-mail, chat, kreiranje profila,),
vjetine kreiranja sadraja (websites, blogovi, tweets, posting, profili,) i strateke
vjetine (koritenje medija kao sredstva za odreene vlastite osobne ili profesionalne
ciljeve)

U svrhu upotrebe:
o

Informacije i vijesti (itanje online novina, magazina, koritenje trailica,)

Obrazovanje i karijera (online teajevi, samostalno uenje, traenje posla,)

Drutvena komunikacija i zabava (chatting, online igrice, drutvene mree, skidanje

videa i pjesama, )

Kupovina i trgovina (online kupovina, traenje proizvoda i usporeivanje cijena,

koritenje eBay-a,)

Virtualne ili online zajednice de biti dodane organskim ili fizikim zajednicama putem
zajednica koje su otile online temelji se na individualizaciji i socijalizaciji

Mreno drutvo de stvoriti nove vrste novih komunikacijskih skupina izmeu masovne i
interpersonalne komunikacije, koje se odlikuju mixom javnih i privatnih aspekata, kao to je
Internet razgovor, web-prijava, web-camming i gaming

Mreno drutvo se sve vie razlikuje od masovnog drutva.

Mree su prikladnije za razmjenu materijala ili robe od drugih komunikacijskih struktura

U praksi, one su usredotoene u nekoliko jakih vorita, udruenja ili portala, imaju
polarizirajudi utjecaj na klase, podjelu snaga i hijerarhiju

Matthew uinak ono to se moe vidjeti na mreama jest da bogati postaju jo bogatijima

Pojavljuje se trodioba: informacijska elita, oni koji vie ili manje sudjeluju i iskljudeni

Digitalni jaz u smislu fizikog pristupa raunalima i internetu u razvijenim drutvima skoro da i
ne postoji, dok u zemljama u razvoju i dalje raste

S obzirom na upotrebu, jaz se pojavljuje izmeu onih koji imaju koristi od naprednih
aplikacija koje koriste za posao ili kolu, karijeru, politiku, i oni koji koriste jednostavne
aplikacije za zabavu, e-commerce, i osnovne komunikacije

Mreno drutvo je nestabilan tip drutva paradoks: previe je povezano, a s druge strane,
previe podijeljeno