Professional Documents
Culture Documents
Upravljanje Otpadnim Vodama
Upravljanje Otpadnim Vodama
Upravljanje Otpadnim Vodama
SAOBRAAJNI FAKULTET
Kandidatkinja
Irma Leti
Br. Indexa: 18/10-I
Mentor
Mufik Musli
Travnik, septembar 2014.godine
Zahvalnica
Zahvaljujem se svima koji su mi na bilo koji nain olakali izradu diplomskog rada
i koji su svojim zalaganjem i nesebinou doprinjeli da on ugleda svjetlost dana.
Srdano se zahvaljujem mentoru Mufiku Musliu na korektnom i profesionalnom
odnosu punom razumjevanja koji mi je pokazao da se autoritet i potovanje stiu jedino
znanjem i korektnim odnosom.
Posebno bih se zahvalila svojim roditeljima, za pruenu podrku, moralnu potporu
i sva odricanja koja su bila neminovna.
Najlepe vam hvala.
Irma Leti
SADRAJ
SADRAJ.............................................................................................................................4
SAETAK.............................................................................................................................6
ABSTRACT..........................................................................................................................7
UVOD....................................................................................................................................8
1. ERMINOLOKA RAZGRANIENJA......................................................................9
1.1. POJAM VODE............................................................................................................9
1.2. OTPADNE VODE....................................................................................................10
1.3. EKOLOGIJA.............................................................................................................11
2. UPRAVLJANJE VODAMA..........................................................................................12
2.1. UPRAVLJANJE VODAMA KROZ POVIJEST U SVIJETU I BOSNI I
HERCEGOVINI..............................................................................................................12
2.2. UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA U BIH...................................................14
2.3. VODOSNABDIJEVANJE STANOVNITVA.........................................................14
2.4. KVALITET VODENIH RESURSA U BIH..............................................................15
2.5. CILJEVI UPRAVLJANJA VODAMA.....................................................................16
2.5.1. Pravni okvir upravljanja vodama......................................................................17
2.5.2. Ekonomski okvir upravljanja vodama...............................................................18
2.5.3. Institucionalni okvir...........................................................................................19
3. UPRAVLJANJE OTPADNIM VODAMA...................................................................20
3.1. KOMUNALNE OTPADNE VODE..........................................................................20
3.2. INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE........................................................................21
3.3. AGRO-KOMPLEKS (RATARSTVO,STOARSTVO I PRERADA HRANE).......................23
3.4. ZAGAIVANJE VODA OTPADNIM VODAMA TERMOENERGETSKIH
OBJEKATA......................................................................................................................24
3.5. ZAGAUJUE MATERIJE SA POLJOPRIVREDNIH POVRINA....................25
3.6. RASUTI IZVORI ZAGAIVANJA.........................................................................26
4. PROIAVANJE OTPADNIH VODA......................................................................28
SAETAK
Otpadne vode zagauju rijeke, mora, jezera i podzemne vode. Samim time ugroen
je opstanak ivota na Zemlji. Otpadne vode pospjeuju razvoj mikroorganizama.
Mikroorganizmi troe kisik to dovodi do uginua riba, a i do razvoja patogenih mikroba.
Kako kuanstva i veina industrije na neki nain zagauje okoli i vodotoke
potrebno je smanjiti njihov tetan utjecaj jer su vodotoci od velikog znaaja za ovjeka i
njegovu djelatnost (poljoprivreda, pitka voda, turizam). Povremeno vodeni sustavi
primaju takve terete otpada, koji po koliini i sastavu predstavljaju udarna optereenja, a
posljedica su iznenadnih prometnih, tehnolokih i drugih neprilika.
Proiavanje vode se radi u objektima s postrojenjima specijaliziranim za ovu
vrstu posla. Zavisno od svojstava otpadnih voda i potrebnog stupnja njihovog
proiavanja u tim postrojenjima se primjenjuje: mehaniko ili primarno, sekundarno ili
bioloko i tercijarno kojeg ine kemijsko ili fizikalno-kemijsko proiavanje vode. Tek
nakon proiavanja otpadne vode mogu se isputati u kanalizacijski sustav. Zakon
propisuje kvalitetu otpadnih voda. Time se pridonosi kvaliteti zatite ljudi i okolia.
Zavrna obrada usredotouje na uklanjanje organizama koji izazivaju bolesti iz
otpadnih voda. Proiene otpadne vode mogu se dezinficirati dodavanjem klora ili
pomou ultraljubiastog svjetla.
ABSTRACT
UVOD
Znaaj vode je neprocjenjiv, jer je ona dio nas i bez nje ne moemo opstati. Po
koliinama tog prirodnog bogatstva naa drava svrstava se u red bogatijih zemalja
Evrope. Naalost, svijest o njenom znaaju i ouvanju je u velikoj mjeri naruena.
Veliki broj meunarodnih dokumenata promovie sudjelovanje javnosti u
upravljanju okolinom (Espoo konvencija, Aarhuka konvencija). Pored toga, Okvirna
direktiva o vodama EU, navodi sudjelovanje javnosti kao kljuan element u upravljanju
vodama, velikim dijelom je uklopljena u novo zakonodavstvo o vodama u Bosni i
Hercegovini. Meutim, zakoni propisuju informisanje i sudjelovanje javnosti, ali tijela
javne vlasti to u praksi ili slabo ili uopte ne primjenjuju.
Sudjelovanje javnosti je teak i dugotrajan proces, ali se dugorono isplati jer
javnost snosi odgovornost za odluke, lake ih prihvaa, manje je nezadovoljstvo, a
obostrana korist. Svaki pojedinac ima pravo na zdravu okolinu, te ima odgovornost, linu i
drutvenu, da titi i pobolja stanje okoline na dobrobit sadanjih i buduih generacija.
Samo zajednike akcije na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou mogu
osigurati odrivi razvoj.
Upravo iz tog razloga je potrebno posvetiti to vie panje edukaciji javnosti o
vodama, kao i ukljuivanju javnosti u upravljanje vodama.
1. ERMINOLOKA RAZGRANIENJA
znaajno
promjeni hemijski sastav vode, kao i odnosi koji u njoj vladaju, kaemo da je voda
zagaena. Znaaj vode za ljude, za sav ivi svijet, za ekosistem, za planetu kao cjelinu,
veoma je veliki i mnogostruk, poev od toga da je voda uslov ivota pa do mnogih drugih
funkcija. Prema tome voda je: osnov ivota i medijum odakle je ivot potekao, neophodna
namirnica za kompletnu biocenozu ukljuujui i ovjeka, izvor hrane i neophodnih
minerala, predmet rada i sredstvo za rad, sredina za mnoge ive organizme, izvor
energetskih resursa, mjesto rekreacije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije,
danas je ve kritina situacija sa rezervama iste vode i to kako stajaih i tekuih tako i
podzemnih koje se koriste kao voda za pie. ista voda se sve vise smanjuje i degradira na
razne naine, a najvie udjelom ovjeka sa svojim aktivnostima odnosno vjetakim
zagaivanjem.
Kao dobar rastvara voda na svom putu kroz atmosferu rastvara gasove prisutne u
vazduhu kao to su kiseonik i ugljen-dioksid, ali i neke vrlo tetne gasove kao to su
sumporni i azotni oksidi, razne neistoe kao to su estice ai, praine, bakterije i sl.
Proticanjem kroz slojeve zemlje do vodonepropusnog sloja, ona rastvara razliite soli kao
to su soli natrijuma, kalcijuma, magnezijuma, gvoa mangana i dr., a i neke organske
materije.
Vode se mogu podijeliti na:
a) atmosferske nastaju od padavina, kao to si kia, snijeg i led.
b) povrinske one koje lee na povrini tla. Ova voda nastaje od atmosferske
vode koja direktno pada na Zemljinu povrinu ili one koja se sliva u nju sa
povrine tla.
c) podzemne nalaze se ispod povrine zemlje. Nastaju prodiranjem padavina od
povrinskih vodenih tokova ka vodonepropusnim slojevima koji se sastoje od
stijena sa malom efektivnom poroznou.
10
1.3. EKOLOGIJA
Termin ekologija potie od grkih rijei: , - dom, stanite i , nauka,
znanje, govor, um, uzrok.
Ekologija - nauka koja prouava uzajamne odnose izmeu organizama i sredine od
kojih zavisi opstanak jedinki i populacija organskih vrsta i njihovih zajednica u prirodi.
Ona prouava raspored i gustinu populacija organskih vrsta, nain ivota i ponaanje u
datim uslovima sredine. Izmeu ostalih podela, izdvaja se ona koja ekologiju deli na
autoekologiju (prouava odnose jedinki organizama i uslova sredine) i sinekologiju
(istrauje odnos biljnih zajednica prema uslovima sredine).
Termin ekoloka sigurnost uvela je Generalna skuptina UN 1987. godine na
prijedlog Mihaila Gorbaova, kao reakcija na ernobiljsku ekoloku i ljudsku tragediju.
Ekoloka sigurnost nastoji da ouva lokalnu i planetarnu biosferu kao osnovni,
nosei sistem od koga zavise svi drugi poduhvati.
11
2. UPRAVLJANJE VODAMA
12
Izmeu dva svjetska rata primjenjivano je pravo sadrano u propisima koji su ranije
vaili na teritoriji BiH i propisi Kraljevine Jugoslavije o ureivanju bujica, iskoritavanju
vodnih snaga i financiranju melioracijskih radova, odnosno propisi Drinske banovine o
financiranju odravanja regulacijskih radova.
U razdoblju neposredno poslije II. svjetskog rata prvi propisi koje je donijela
Narodna Republika Bosna i Hercegovina odnosili su se na obranu od poplava. Kasnije je
uslijedilo donoenje propisa o zatiti od erozija, ureenju bujica i visini vodnog doprinosa.
Posebno znaajni u ovom razdoblju su zakoni o Republikom fondu voda, o obrani od
poplava i o zatiti voda koji su kasnije zamijenjeni prvim Zakonom o vodama (1965.g.),
donijetim sukladno Osnovnom zakonu o vodama SFR Jugoslavije iz 1965. godine. Naredni
Zakon o vodama Bosne i Hercegovine donijet je 1975. godine. Njime je derogiran odreen
broj ranijih propisa, prolongirana vanost vitalnih financijskih propisa i vanost naprijed
navedenih podzakonskih akata do donoenja novih, na osnovu tog zakona.
Poslije raspada SFR Jugoslavije, Zakon o vodama BiH iz 1975. godine, sa nekoliko
kasnijih izmjena i dopuna, i savezni propisi o vodama, primjenjivali su se u BiH do
kasnijeg donoenja entitetskih zakona o vodama. Ovi entitetski zakoni o vodama, kojima
su uspostavljena dva meusobno potpuno neovisna sustava upravljanja vodama u BiH,
donijeti su 1998.g. Donoenjem tih zakona, koji su bili u potpunosti sukladni Daytonskom
mirovnom ugovoru, tj. Ustavu BiH, prvi put u povijesti uvedena je potpuna podjela i
neovisno upravljanje istim vodnim resursima u BiH koje meusobno dijele entiteti i
Distrikt Brko.
Drugaije reeno, za razliku od svog povijesnog naslijea i prakse svih zemalja u
okruenju (ali iire), umjesto jedinstvenog sustava pravnih normi kojima se ureuje sustav
upravljanja vodama, Bosna i Hercegovima ima tri neovisna sustava pravnih normi.
Suprotno suvremenim, globalno prihvaenim uvjerenjima znanosti i struke da vode, kao ni
ivotna sredina, ne poznaju granice, da se vodama upravlja na razini rijenog sliva i da
administrativne (pa ni meudravne) granice ne smiju initi prepreku razvitku takvih
upravljakih sustava, u BiH se razvija sustav upravljanja vodama zasnovan na upravo
suprotnim principima.
13
koritenje voda,
zatita od voda i
zatita voda.
14
15
16
Imajui sve ovo u vidu, moe se rei da se Strategijom upravljanja vodama, kada je
rije o pravnom okviru, nastoji utjecati na ostvarenje slijedeeg stratekog cilja: Pravna
reforma sektora voda koja proizlazi iz potrebe za prilagodbom novim drutvenim uvjetima
uz prilagodbu zahtjevima EU u oblastima upravljanja vodama kao dio procesa
stabiliziranja i pridruivanja BiH Europskoj uniji.
Ciljevi koji se ele postii: spreavanje daljnjeg pogoranja, zatita i poboljanje
statusa vodnih tijela, unapreenje odrivosti uporabe voda zasnovano na dugoronoj zatiti
dostupnih vodnih resursa, poduzimanje mjera za prestanak ili postupno obustavljanje
isputanja, emisija i rasipanja prioritetnih opasnih supstancija u cilju postupnog
smanjivanja zagaenja podzemnih voda.
18
19
20
21
nerastvorene proteine, kapljice masnih rastvora, eera. Osim organskih ostataka u ovim
vodama se mogu nai i sredstva za pranje, odravanje i dezinfekciju. U njima se nalaze:
azot, fosfatne kiseline i kalijum to dovodi do opadanja pH vrednosti vode na 2-3.
Otpadne vode klanica sadre uglavnom organske materije podlone raspadanju. To su
masti delovi koe, ekinja, krvi, slame i dr. One doprinose velikom zagaenju potronjom
kiseonika, stvaranju gljivica.
Iz industrije za proizvodnju deterdenata u vodu dospijevaju supstance koje su
povrinski aktivne pa mijenjaju povrinski napon vode. Ovo su obino sulfati razliitih
organskih jedinjenja, soli, supstitucioni derivati fenoli ili slino, a najznaajniji su
polifosfati, soli polimerizovane fosfatne kiseline. Kad se nau u vodi oni ometaju razmjenu
kiseonika izmeu vazduha i vode.
Industrijske otpadne vode kao koncentrisani zagaivai zagauju vode dvema vrsta
zagaujuih materija:
a) organskim
industrija. U vode preko ovih objekata dospevaju toksini i agresivni elektroliti kao to
su cijanidi hromiti i joni tekih metala, mineralne kiseline i alkalije. Najvee tete
rekama nanose pogoni:
- hemijske industrije sa oko 20% ukupne koliine otpadnih voda
- crna metalurgija 25%
22
23
3.4.
ZAGAIVANJE
VODA
OTPADNIM
VODAMA
TERMOENERGETSKIH OBJEKATA
U ciklusima tehnoloke proizvodnje energije u toplanama, termoelektranama,
rafinerijama nafte, pri havarijama prilikom transporta, putem otpadnih voda ili direktnim
izlivanjem sadraja, u vode stiu mnogobrojne zagaujue materije koje su na razliite
naine tetne za sredinu u koju dospevaju. Iz termoenergetskih objekata u vode stiu
nekoliko vrsta opadnih voda:
- agresivne vode sa sadrajem sumpora, jakih kiselina, baze, deterdenti
- otpadne vode za sadrajem masti i ulja
- voda sa sadrajem ljake i pepela
- otpadne vode sa rashladnim tornjevima sa velikim sadrajem soli,
mulja i fosfora
- sanitarne vode sa velikim sadrajem fenola
Kao veoma opasni, uz to potvreni kao izazivai kancerogenih oboljenja ukoliko u
krunom toku stignu u vodu za pie, raunaju se policiklini ugljovodonici u iju grupu
spadaju i mazivna ulja. Samo 1l ulja moze da zagadi 1 milion litara vode. Pri proizvodnji
koksa nastaju mnogobrojni zagaivai. Njihov sastav u otpadnim vodama je raziit i zavisi
od:
- vrste uglja
- tehnolokog postupka koksovanja
- sadraja drugih elemenata u uglju
U tehnolokom postupku stvaraju se razne zagaujue materije prilikom:
a) hlaenja gasova
b) preisavanja gasova
c) gaenja i hlaenja usijanog koksa
24
Pri hlaenju gasova izdvaja se voda i veliki broj tenih i vrstih materija i
sedimenata, koji odlaze u reke. Preiavanje gasova vri se apsorbcijom. Tom prilikom
stvaraju se mnogi hemijski agensi. Posle procesa koksovanja, usijani koks se gasi i hladi
polivanjem vodom. U nastaloj pari gasova i vode ima mnogih tetnih elemenata a prilikom
hlaenja pare i gasova stvaraju se nove koliine zagaenih voda. U njima ima: organskih i
neorganskih jedinjenja praine i uglja. Termika zagaena voda nastaje na dva naina: ili iz
otpadnih voda i iz tehnolokog postupka hlaenja ureaja proizvoda ili nusprodukta. esto
zagaenje vode, izmene temperature renih tokova do granica nepovoljnih za ivot.
Izmena temperature u vodi za posledicu ima:
- ugroavanje ivota akvativnog sveta
- utie na promenu hemijskog sastava vode.
Najvei izvori toplotnog zagaenja su termoelektrane i nuklearne elektrane. Osim
termikog zagaenja iz tornjeva termoelektrana, emituju se vidljivi oblak vlage zasienog
vazduha. On moe da ima razne nepoeljne posledice, jer jedan deo neisparive vode u vidu
sitnih kapljica koje sadre sve organske i neorganske neistoe koje ima rena voda,
rasprsuju se u okolinu tornja i ugroavaju je.
25
Osnovni proces u vodi koji dovodi do razlaganja jedinjenja jeste hidroliza. Ona
zavisi od: vrste jedinjenja i pH vode. Proces hidrolize pesticida je reakcija izmeu pesticida
i vode. Rezistentnost pesticida karakterie vreme poluhidrolize, tj. potrebno vreme da se od
prisutne koliine razloi polovina. Za ovo je potrebno od nekoliko dana do nekoliko
meseci.
Osim ovih pesticida koji brzo dospevaju u povrinske vode, oni koji budu dugo
zadrani u zemljitu izvor su stalnog i dugotrajnog zagaenja vode. Zagaenost
povrinskih i podzemnih voda potie jo i od fekalija i stajskog ubriva.
26
razna hemijska sredstva mogu doi do vode. Svojim sastavom i koliinom, ona remete
hemizam, kako direktno povrinskih voda tako i njihovim obalama.
c) Lokacije za eksplataciju peska i ljunka iz renog korita
Zbog poveanja potrebe za izgradnjom naselja, industrija, povecana je i potreba za
eksplatacijom peska i ljunka iz renih korita. Osnovni sastojak beton za gradnju su:
cement i kameni agregat. Kao kameni agregat najee se koristi prirodni ljunak i pesak
dobijen iz renog korita.
Ogromni bageri skidaju i na obalu prenose velike koliine, dugo stvarane oblutke
kamena raznih veliina. Pri njihovoj eksplataciji negativni efekti su: zahvataju se i drugi
zemljani biljni materijali, remete kvalitet podloge za ivot i ishranu akvatinog sveta,
poveanjem dubine reka na nekim mestima i irenjem korita osiromauju se obale, stvara
se iroko i sterilno reno korito, menja se i remeti pejza, sve to utie na brojnost i vrstu
biocenoze.
d) Doprinos havarija u industrijskim pogonima i prilikom transportovanja
tetnih i opasnih materija je sve vei problem.
1) Pri radu transportnih polovnih objekata zagaenje vode nastaje od dimova i pogonskih
goriva i isenjem i podmazivanjem ureaja.
2) Prilikom utovara i istovara tereta dolazi do izvesnog rasipanja i prelivanja posebno
nafte i njenih derivata.
3) Iz plovnih objekata izbacuju se razne vrste otpadatka kao to su: otpadne vode iz
sanitarnih ureaja, pepeo i suspendovane materije iz goriva, razna ambalaa i vrsti
otpadci, sredstva za pranje i druge razne otpadne tenosti (voda za ispiranje rezervoara
tankera).
4) Havarije i sudari, nesree na plovnim objektima mogu da dovedu do potpune ili
deliminog izlivanja transportnog materijala u vodu. Plovni objekti su velike nosivosti
pa moe doi i do izlivanja nekoliko desetina hiljada tona, pa njihovo potapanje moe
da izazove katastrofe ogromnih razmera.
5) Zagaenje vode moe da nastane i zbog havarije drugih transportnih sistema: inskih,
automobilskih i vazdunih. Tada moe doi do izlivanja tenog tereta koji dospeva u
povrinske vode.
Od svih pomenutih opasnosti najee je izlivanje nafte i njenih derivata najvea
opasnost za povrinske vode. Ovo je naroito opasno kada se radi o izlivanju tetnog
materijala u vode koje naselja koriste kao sirovu vodu za pie.
27
28
talonicom za mulj postavi talonica za pijesak zrak pod pritiskom se uvodi u gornjoj
treini talonice za pijesak pri brzini teenja od 0,3 - 0,4 m/s.
Ostatak ulja sa drugim otpacima se spaljuje ili zakopava. Organske masti mogu se
ubacivati u trulite radi dobivanja plinova.
trulita
donjem
dijelu
objekta.
Ugraene
konstrukcije
30
31
32
34
prerada ribe
klaonice i mesnice
prerada mesa
kuhinje
35
auto-praonice
benzinske crpke
36
37
- fizike promjene.
Osnovnim uzrocima postojeeg stanja u pogledu raspoloivosti voda smatraju se:
- porast upotrebe usljed visoke gustine naseljenosti i oticanja iz javne distributivne mree,
- intezivna poljoprivreda i to uglavnom u podrujima koja koriste vodu za irigaciju,
- porast industrijske upotrebe vode koji je povezan sa visokom koncentracijom aktivnosti i
neefikasnom upotrebom vode,
- prirodni uzroci kao to su varijacije izmeu sezona i godina i globalno otopljenje usljed
klimatskih promjena.
Osnovnim uzrocima postojeeg stanja u pogledu kvaliteta voda smatraju se:
- korienje ubriva i viak ubriva u poljoprivredi koji dovode do pojava zakiseljavanja,
- korienje pesticida,
- nedovoljno ili potpuno odsustvo tretmana prljave vode, to uzrokuje organsko zagaenje,
- zagaivanje tekim metalima, sintetikim hemikalijama, uljima, itd. Uzrokovano
isputanjima industrijskih otpadnih voda, rudarskim aktivnostima, odlaganjima opasnog
otpada.
38
39
40
osnova kao planskih dokumenata koji u sebi sadre i nain uporabe umskih
resursa/prostora na podrujima gdje postoji zajedniki interes korisnika voda i organa koji
gazduju umama. Da bi se donijele odluke koje harmoniziraju interese razliitih sektora
potrebno je provesti multidisciplinar istraivanja radi utvrivanja utjecaja vezanih za
upravljanje umama na kvalitativno-kvantitativni reim voda.
41
42
ZAKLJUAK
Zbog sve loijih prognoza, koje kau da e snabdjevenost vodom u svijetu opasti za
jednu treinu, u obavezi smo da uinimo sve kako bi zatitili vode.
Resursi pitke vode u cijelom svijetu su ugroeni, ne samo zbog prekomjernog
koritenja i neodgovarajueg upravljanja, nego i zbog poveanog zagaenja okoline.
Poveanje potronje vode zbog veeg ivotnog standarda, urbanizacije i industrijalizacije,
dovelo je do poveanja koliine otpadnih voda koje se isputaju u prirodne vodne sisteme.
Rijeke i jezera ne mogu prihvatiti otpadne materije bez ozbiljnog uticaja na prirodnu
ravnoteu, to dovodi do intenzivnog zagaenja vodnih resursa i gubitka kvalitetne vode.
Zagaenjem povrinskih voda smanjuju se i koliine higijenski ispravne podzemne vode,
koja se najee koristi za pie. U cilju zatite zdravlja sadanjih i buduih generacija,
neophodno je sprijeiti zagaenje vodnih resursa, to zahtijeva odgovornost svake zemlje i
njenog stanovnitva, kao i meunarodnu saradnju.
Voda kao resurs jeste obnovljiva, ali se mora sprijeiti dalje nekontrolisano
zagaivanje, da bi se sauvale postojee rezerve pitke vode i stvorili uslovi za obnavljanje i
popunjavanje istih.
Tako na sve ovo moramo odgovoriti rigoroznijim sprovoenjem zakona o zatiti
ivotne sredine, meutim nije lako kontrolisati sve zagaivae pogotovo rasute (divlje
deponije koje ovek sam stvara svojim nemarom) pa tako se sve vie mora raditi na
edukaciji ljudi i podizanje svijesti kod ovjeka za ouvanjem ivotne sredine.
Svijest svih nas o zatiti voda mora biti na mnogo viem nivou od dosadanjeg u
suprotnom, suoiemo se sa posljedicama nesagledivih razmjera.
Za ouvanje vodenih resursa, koji se nalaze pod sve veim pritiskom, neophodno je
donijeti djelotvorne zakone, koji e jasno ukazati na probleme i ouvati ovaj resurs za
budue generacije.
Da bi se ovaj cilj realizovao treba ukljuiti mnogo eksperata iz razliitih oblasti,
kao to su industrija, poljoprivreda, zatita ivotne sredine i obezbjediti saradnju lokalnih i
dravnih vlasti, kao i meunarodnu saradnju.
43
LITERATURA
1. http://www.ekologija.ba/voda u prirodi
2. www.Wikipedia.org/Kategorija:Ekologija_voda
3. http://www.topvita.info/voda
4. prof.dr. Mara ukanovic - Ekoloki izazov Elit 1991
5. prof dr. Slobodan Nekovi Ekoloki menadment
6. http://sr.wikinews.org
7. www.ecotopia.rs
8. www.ekologija.ba
9. www.ibm.com
10. www.mail-archive.com
11. www.pressonline.rs
12. www.rgf.bg.ac.rs
13. www.sgi.co.rs
44