Professional Documents
Culture Documents
Racunarske Mreze
Racunarske Mreze
Racunarske Mreze
Ivana Stani
Raunarske mree
Seminarski rad
Predmetni nastavnik:
Prof.dr Branko Latinovi
Student:
Ivana Stani
2014.
Sadraj:
1. UVOD ................................................................................................................................................. 2
2. OSNOVE I POJMOVI VEZANI ZA RAUNARSKE MREE ....................................................... 4
2.1. OSI MODEL ................................................................................................................................ 5
2.2. INTERNET MODEL (TCP/IP).................................................................................................... 6
2.3. PODJELA RAUNARSKIH MREA ........................................................................................ 7
2.3.1. PAN (Personal area network) ................................................................................................ 9
2.3.2. LAN (Local Area Network) .................................................................................................. 9
2.3.3. Ethernet ............................................................................................................................... 10
2.3.4. Wireless fidelti (Wi-Fi) ...................................................................................................... 11
3. Zakljuak ........................................................................................................................................... 12
4. LITERATURA ................................................................................................................................. 13
1. UVOD
U ovom seminarskom radu u govoriti o generalnom opisu raunarskih mrea, pojmu,
svrsi i podjelama u savremenom sistemu raunarskih mrea a osvrnuu se i na neke poetke i
tehnologije koje sada pripadaju raunarskoj istoriji.
Tokom XX vijeka kljune tehnologije su bile sakupljanje, procesiranje i distribucija
informacija. Osnovni elementi razvoja u tom periodu su instalacija telefonske mree irom
svijeta, pronalazak radija i televizije, raanje i poseban razvoj raunarske industrije te
lansiranje komunikacionih satelita. Iako je raunarska industrija relativno mlada u poreenju
sa ostalim industrijskim granama, raunari su veoma napredovali u kratkom vremenksom
periodu. U poetku su raunarski sistemi bili visoko centralizovani, obino u okviru jedne
velike sobe. Spajanje raunara i komunikacija imala je veliki uticaj na naine na koji su
raunarski sistemi organizovani. Stari model jednog raunara koji opsluuje sve potrebe
organizacije zamjenjen je velikim brojem odvojenih, ali povezanih raunara koji objavljuju
posao. Ovi sistemi se zovu raunarske mree.
U dananje vrijeme raunarske mree zauzimaju jedno vrlo vano mjesto u naim
ivotima. Nekima to ak predstavlja osnovni i jedini izvor prihoda a nekima nain ivota.
Zamasliti svijet bez interneta je, najprostije reeno, nezamislivo. Raunarske mree su danas
postale nezamjenljiv dio svakodnevnog ivota pojedinaca a i drutva u cjelini.
U ranim fazama razvoja raunarskih mrea veinu raunarskih sistema su inili Unix
mainframe raunari sa prikljuenim korisnikim terminalima. Iako su korisniki terminali bili
povezani komunikacionim kanalima sa mainframe-om takva mrea se ne moe smatrati u
punom smislu rei raunarskom, pre svega zbog nedostatka raunske moi terminala - veza
izmeu terminala i mainframe-a. Prvobitna mrea je imala za zadatak prenos korisnikih
instrukcija do mainframe-a i rezultata obrade do terminala. U takvoj situaciji je ekskluzivno
pravo na razvoj hardvera, softvera i komunikacionih kanala uglavnom imao samo jedan
proizvoa koji je svoja reenja drao zatvorenim za ostale proizvoae. Komunikacija
izmeu reenja razliitih proizvoaa je najee je bila nemogua usled nekompatibilnost
izmeu hardverskih interfejsa i formata podataka.
Pad cijene raunarske moi preko sve jeftinijih tehnologija za razvoj mikroprocesora i
raunarske opreme doveo je do pojavljivanja veeg broja proizvoaa raunarskih sistema.
Takav razvoj je omoguio decentralizaciju raunarske moi koja je ukazala na potrebu za
kompleksnijom komunikacijom izmeu radnih stanica. Takoe, postojanje veeg broja
proizvoaa ublailo je razliitost i nekompatibilnost njihovih reenja a ubrzo se uvidjela i
potreba za univerzalnim komunikacionim standardima. Krajem 70-ih godina dvadesetog veka
oglasila i Internacionalna Organizacija za Standardizaciju (ISO) razvijanjem modela za
komunikaciju izmeu raznorodnih sistema. Model je objavljen 1984. godine i nazvan je Open
System Interconnection Basic Reference Model ili, skraeno, OSI model.
Dva najea spominjana modela raunarskih mrea su spomenuti OSI model te tzv. TCP/IP
odnosno IP grupa protokola.
Razdaljina izmeu
sistema
Sistemi se nalaze
Primer
1m
Lina mrea
10 m
100 m
1 km
10 km
100 km
1000 km
10 000 km
U istoj prostoriji
U istoj zgradi
Na istom org.podruju
U istom gradu
U istoj dravi
Na istom kontinentu
Na istoj planeti
Lokalna mrea
Gradska Mrea
Regionalne mree
Internet
Slika 4. LAN
LAN (local area network) su privatne mree unutar jedne zgrade ili jednog
organizacionog podruja raspona do 5 km .Koriste se za povezivanje lini raunara i radnih
stranica u kancelarijama i pogonima firme radi zajednikog koritenja resursa (npr.tampaa)
i razmenu informacija.
2.3.3. Ethernet
Slika 5. Ethernet
10
Slika 6. Wi-Fi
Wi-Fi, Wireless-Fidelity (IEEE 802.11) je beina mrea gdje se podaci imeu dva ili
vie raunara prenose pomou radio frekvencija (RF) i odgovarajuih antenna. Prva beina
mrea razvijena je 1971.godine na Univerzitetu na Havajima, radi povezivanja raunara sa 4
ostrva bez koritenja telefonskih linija. Medjutim, beino umreavanje ulo je u svijet
personalnih raunara osamdesetih godina prolog vijeka. Neke od prvih beinih mrea
uopte nisu koristile radio talase, ve su poivale na infracrvenim primopredajnicima.
11
3. Zakljuak
U svijetu u kome vlada haos ,u kome se vode ratovi za nejasne ciljeve informacione
tehnologije su za kratko razdoblje od nekih 50 godina doivele nezapamen rast i napredak
te su sigurno jedina grana nauke koja se moe pohvaliti tako brzim razvojem koji ne gubi
na svome usponu ak to vie ubrzava kako vrijeme odmie. Nesumljivo je da su mreni
sistemi kao sastavni dio informacionih tehnologija u potpunosti promijenile nain pristupu
i obradi informacija. I ne samo to mrene tehnologije su uspjele da pomjere prostor i
vrijeme bre i jae od bilo koje druge inovacije ili otkria. Osim direknog uticaja na
svjetsku ekonomiju ne smije se zanemariti ni njen socijalni uticaj na ljudsko drutvo koji je
globalizovan pojavom interneta koji je ako nita bar virtuleno izbrisao granice i tako
omoguio obinim ljudima odlazak u svet nepresunog izvora informacija .
Meutim, kako vrijeme odmie polako poinje i da se nazire negativni uticaj
globalnog umreavanja. Privatnost je misaona imenica za sve one koji koriste internet,
omladina se sve vie okree virtuelnom svijetu drutvenih mrea i sve manje se koriste
direktnom komunikacijom, otvara se prostor za irenje mnogih sociolokih anomalija koje su
razvojem interneta dobile neku drugu dimenziju itd. Sve ove anomalije se ipak ne mogu
porediti sa prednostima koje su u nae ivote unijele raunarske mree.
12
4. LITERATURA
[1] Mladen Veinovic, A. Jevremovic, UVOD U RAUNARSKE MREE Univerzitet Singidunum,
Beograd 2005.
[2] Tanenbaum Endrues. RAUNARSKE MREE, Mikro knjiga 2005.
[3] Hebreken Joe, OSNOVE UMREAVANJA, Mikro knjiga 2002.
[4] http://www.billslater.com/internet/ (03.01.2014.)
[5] http://www.washington.edu/lst/help/computing_fundamentals/networking/osi (03.01.2014.)
13