EAD

JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE
ZNANOSTI I UMJETNOSTI.

OJIGA LXI.

MATKMATIKO-PRTRODOSLOVNI

RAZRED.

1.

U ZAGREBU 1882.
V

KNJTZAKNICI

LAVOSLAVA

HARTMAKA

NA

PRODAJU.

Dionika tiskara u Zagrebu.

Sadraj.
Geoloka opaanja u zapadnoj Bosni. Od dra. Gj. Pilara
Vlastitosti nekih trojina toaka na oisoidi. Od dra . Zahradnika . .
sudbeno-lubenomu dokazivanju arsena. Od dra. G. Janecka . . .
Prilog poznavanju obloustke Petromyzon Pianeri BI. Od prof. A. E.
Jurinca (Sa slikami)
Dodatci fauni kornjaa izdanoj godine 1879. Od dra. J. Sehlossera
Klekovskoga
Iztraivanje vode zagrebakoga gradskoga vodovoda. Od dra. Gustava
Janeoka
Ledei tridymita u izradjenoj platini. Od dra. G. Janecka

Strana
1
69
103
*=**
105
122
15
H)2

Geoloka opaanja u zapadnoj Bosni.

Iztraivanja od god. 1879.
itao u sjednici

matematiiko-prirododomoga
razreda jugoslavenske
i umjetnosti dne 23. lipnja 10,
PBAVI

LAN

DE. (xJ.

akademije

PltiAE.

Predgovor.
Poetkom

m j e s e c a oujka god.

glasila, da g e o l o k i

zavod

poslati svoje strukovnjake

netom zaposjednute,
Tri

namjerava

u Bosnu

polazku

u g e o l o k o m pogledu

u B o s n u gospoda rudarski
Tietze

m u z e j , u k o l i k o bi isti
granieih prama
razgovora,

Mojsisovics

Bosni.
kojega

samnom

sadravao

iste

godine

te

zemlje,

da

da

mogle moje
e

mi

da

je

vodio,

mi

gosp.

vis.

sredstva za to

hrvatska

na

podataka

za

rudarski

nadsavjetnik

mogae

bosanska

putovanje

dr. E d m . p l . M o j -

pregledaju

zagrebaki

geologiju

priedjel,

ekspediciji pridruim.

pogodbu,

da

te

protrae.

nadsavjetnik

Dojoe,

opaziti,

sklon sudjelovati kod iztraivanja B o s n e .

znanstvenoj
uz

jo

i Hercegovinu,

m j e s e c a kanje, p o e t k o m lipnja, ustavie se u Z a g r e b u n a svom

s i s o v i c s i dr. E m .

Iz

1 8 7 9 s a z n a l o se j e p u t e m b e k i h

Beu

Na

vlada

taj

dati

bi j a

Edm.
bio

sam

dade

dopust

poziv

sve

rado

pogode,

pristao
koje

predpostavljaju
i

doznaiti

dovoljna

V i s o k a b o s a n s k a vlada p o s l a l a mi j e n a m o l b u spomenutoga
nadsavjetnika

datiran

1 5 . lipnja

V i d i : Dr.

Edm.

poseban

preporuan

list

(offene

1 8 7 9 . I m a j u taj list u r u c i , o b r a t i o
v. Mojsisovics,

gosp.

Ordre),
sam

J.

A.

LXI.

se

W e s t - B o s n i e n und T r k i s c h - C r o a -

tien. J a h r b . d. . k . g e o l . R e i c h s a n s t . B d . X X X . 1 8 8 0 . p. 1 6 7 .
R.

bi

ipak,

poduzee.

rudarskoga
od

pl.

veoma

S toga m e pozove, da se

olakotiti i osigurati,
vlada

da

i z v j e e m o d 2 4 . l i p n j a t. g . b r . 8 n a
odjel za bogotovje
zemaljskimi

visoki kr.

i n a s t a v u , da m i dozvoli,

sredstvi

zemaljsko-vladni

da

mogu

preuzeti geologiko iztraivanje

soki k r . zemaljsko-vladni
mi j e svojim odpisom

odjel

za

bogotovje

od 2 5 . lipnja t.

g.

br.

nastavu

3265,

pridruiti geologikoj ekspediciji z a B o s n u , a u tu

znaena

svota od 4 0 0 for. iz r e g n i k o l a r n e

t a svota z a o p r e m u n a put
pokazala

nedostatnom,

i za

doznaila j e vis. k r .

od 3 0 . l i p n j a i s t e g o d . b r . 3 3 8 1 . d a l n j i h
dovoljno
greb

obskrbljen, poao s a m n a

2 8 . rujna.

Z a to v r i e m e

put

uinio

for.

Tako

prama

itluku

do

Crkvene

Bosni

sredstvi

a vratio se u Z a
toure:

I z B a n j e l u k e dolinom

po

naredbom

sliedee

Banjuluku.

mogu

B u d u da se j e

sam

I z B r b i r a n a kolih u

se

z e m . vlada,

400

Vi

dozvolio

da

putovanje

3. srpnja,

godine

s v r h u b j e m i do

zaklade.

tromjeseno

te

po B o s n i .

ugljokopa

natrag.
I z Banjeluke na H a n K o l u , Kadinu vodu, Sitnicu, V a r c a r V a k u f ,
Jezero u

Jajce.

Iz Jajca

do s e l a K l i m e n t a

Iz Jajca

u dolinu

Iz Jajca

preko Dnoluke,

do

Skender
Iz

Skender

Skender

Vakufa

Skender

gore

Rance,

Vitovlja,

dolinom

Ugra

preko Rapanjskoga

polja

Tisovae

brieg

na

Vakuf.

Vakufa

natrag u Skender
Iz

Cavanice i natrag.

Vakuta.

i natrag u Skender
Iz

i briega

Vrbasa.

n a L a t k o v i selo u R a d o v u

i Grabovicu,

pa

Vakuf.

Vakufa

na Radji

selo,

Vievicu,

Sokoline i

Kotor

u Kotorie.
Iz Kotoria na Barakovac i Vrbanjicu
I z Banjeluke eljeznicom

Banjuluku.

u Novi

i Dobrlin

I z Banjeluke u Bronzeni Majdan,

i Sanski

Izlet izvorom

potoka

Izlet u Kamengrad,

te

natrag.

Most.

Dabra.

Stari Majdan,

te posjet

eljeznoga

rudnika

Bukovae.
Iz

Sanskoga Mosta desnom

d a l j e do

Izlet na Babakaj i
Izlet u Duboane

obalom

Sane

do K a m i a k a a

odtale

Kljua.
prodoru

Sane.

i Ribnik.

Za njeke potankosti putovanja vidi moje : Putopisne crtice iz Bosne.

Pretampano iz Obzora" g. 1 8 7 9 .

Iz Kljua na Debelu
Iz

Petrovca

nju u

na

na Klekovau

Iz Drvara
Iz

na

Strmice

han

kroz

Iz

Pehuljah

Dragu

Iz

Sinja

polja u

Petrovac.

klanjao

i unaku Bri-

Pei, Rastel Grab

Grkovce

na Gradinu

i Omerovu

Strmicu.

do S e v a r e v a b l a t a
u P e e n c e te kroz

na

Peence,

i natrag u Pehulje.
Omerovu

Mraaj

n a B i l i B r i g k r o z proloki klanjac te p r e k o

Livanjskoga

Livno.

Izlet iz L i v n a
na

u Zupanjac

Priluku

i natrag.

i Jarugu

Glamoa preko Glamokoga

Plive i dalje u

Iz Jezera u
Iz Jajca

polja

izvorom

Jezera.

Jajce.

preko Karaule

Gore

Izlet u okolicu

Oraja

Iz

Sarajevo.

Travnika

Izlet iz S a r a j e v a

na

Travnik

u Kreevo i natrag.
Visoko.

Iz Visokoga u Buzovau
Iz Travnika

Ovara.

Sarajeva u Kiseljak i

Iz Gluhe

Glamo.

i Pribjelakoga

Jezero.

Izleti u okolici

Guju

Travnik.

Goru

u Gluhu

Bukovicu.

B u k o v i c e preko V u j e planine u J e z e r o i Blatnicu.

Blatnice na Manau,

I z l e t iz K o s t a j n i c e
Put

Dragu

Strmicu.

Iz Livna

Iz

polje u

planinu.

Resanovac,

Mraaj-Dragu

Pai polje, Korita,

Iz

Bravsko

Drvar.

Uzlaz

Iz

Stranu,

S e i k o v a c polje, Crvljeviki

iz K o s t a j n i c e

Iz Orahova

Praprutnicu u

u okolicu

Turske

na Petrinju,

preko Prosare

Iz Vojskova preko Kozare

Zepe.
Kostajnice.

Dubicu

Orahovo.

Planine

na Biokovac u

Planine

u K o z a r a c a odavle

Vojskovo.

Petrinju

Smr-

delje.
Iz

Smrdelja

Iz

Kostajnice

na

Dizdarlije,

na

Dobrlin

Izlet u okolici Novljanskoj

Iz

Otoke

Iz

Peih

Rezultate

Casin

na Buim
svoga

Kostajnicu.

Novi.
te put

Otoku.

i Pei.
u

Oblaj.

iztraivanja

saobio

sam

gosp.

rud.

nadsavjet-

n i k u dr. M o j s i s o v i u , k o j i ih j e u k r a t k i h crticah upotriebio k o d

radjenja
sebno

svoga

moje

izvjea geolokih

izvjee,

koje sam

odnoajih

namjeravao

zapadne B o s n e .
za

akademiju

izPo

izraditi,

zakasnilo j e evo z a pune dvie

k o j a mi j e uz godinu
ila, a za dalnju

dana

godinu

godine

mal

uslied

ne svaki

tek oprezan

Koliki j e rad oijuh kod k e m i k o g a i

netreba tek napose
razprava

moje

oinje

ozbiljniji rad

stalne

vrsti rad

petrografskoga

bolesti,

onemogu
dozvolila.

iztraivanja,

spominjati : s t o g a n e k izpria svaki,

nije onako dotjerana,

ako

ova

k a k o bi u povoljnih okolnosti!), ufam

se b a r rei, donjekle i bila.

Zagreb,

1. s i e n j a 1 8 8 2 .

Uvod.
Moja putovanja

u svrhu geologikoga iztraivanja

omedjaena na zapadni kraj

dalmatinske

medje.

S a m o taj

dio p o z n a j e m

s t o g a se sliedea obenita r a z m a t r a n j a

po

mogu

vlastitom

razgledu,

samo nanj

protezati.

B o s n a j e u obe zemlja u geolokom pogledu

razvijena. U

svom zapadnom

nje Hrvatske, pokazuje

gdje

B o s n e bijahu

z e m l j e , od r i e k e B o s n e pa do h r v a t s k o -

dielu,

oblik

koji se

pravoga

su u m e i z k r e n e i p o h a r a n e .

veoma razlikovito

tie

krasa,

Dalmacije i

imenito

gor

krajevih,

T a m o g d j e j e tlo j o umovito,

postoji kras u latentnom stanju. S a m o vegetacija suzdraje ono rahla

zemljita, k o j e

prikriva

vapnence

mesozoike formacije, i n e k

danas sutra ta u m s k a vegetacija uniti,

njekoliko

ogoljet

desetaka godina, k a k o j e to n a

j u r gotova stvar.

Kras j e i u

Bosni

krako

se

tlo

za

G r a h o v u polju na primjer

kao

obe

vezan

za

vap

nence mesozoike formacije.

U

tih k r a k i h

n a vidjelo

priedjelih

izlaze

T i kompleksi

sivci,

ima

odlikuju

se

brzo vodami

odplavljeno

Iz

tamo
krilji

izobiljem

tekuih. Sivci i krilji, v e o m a

postalo neplodnim

amo

paleozoiki

vrela

veih

potoia

lahko troni i prhljivi,

tlo j e za razvoj v e g e t a c i j e m a n j e

su

Oblije tla m i e n j a se s n a s t u p o m u

nu

vote

vrstami sivaca i krilja veinom veoma strmo

njem

povrini

nadomjetaju

sve da se i ume

povoljno,

v a p n e n a c a u v i e k su u z k e , b u d u d a

vatskoj preteno

na

gdje
masti.

posieku.

ikarje i vegetacija brzo zaodjene

S a m o na onih mjestih, gdje paleozoiki vapnenci

u gornju

crne

rahlo tlo. O v d j e n e i m a p o g i b e l j i , da bi tlo

i o g o l j e l o do k a m e n a

vlana tla poikne bujno

formacijah

kompleksa,

i vapnenci

na povrini
zone

paleozoikih

vapnenaca

skupa

i odgovarajuimi

prinei.

flyseli

sa

poloene.

najmladje

udo

mesozoikih

kredu. O n a j e u B o s n i kao i u susjednoj

razvijena kao

tlo.
lee,

Hr

sa raznolikim eruptivnim stie-

T o j e materijal

brzo

lako

raz-

troiv

njeku

pjeskuljastu

glinu

Loessu, s kojim j e takodjer

terijal tvori nasade

ia, na podnoju
inah

eruptivnoga
i

postupno

Sjeam

mjestih

Palan-

duboke

svake

vegetacije. U

ljebove u rahlo
do pravih

eruptivnoj

O v i daju

tlo,

breuljkast

gornje

lapore nadvisuju.

lik pokazuju

esti

mnogih
neplodno

v e iz d a l e k a

razdieljene platforme,

svojom

iroke kotline
vapnenci.

koje breuljkaste biele

ovisoke stiene, t a k o

koje

godine

doba

izvrgnut

Polja

na

M j e s t i m i c e su o g o l j e n i k o n g l o m e r a t i , l e e i i z p o d

propuste sve p r a m a

zvana

su

bieli lapori, koji

G d j e su k o t l i n e

poplavam

iroke

(veinom

za

du

te imaju

Vrbasa

ponornica,

proljea),

nemogu

plave prouzrouju

i ima prema

i ravnicu

tomu

tlo naplavno

i ravno.

naplavljuju

Tako

odnoaji

slike u zapadnoj

posve

slini.

taj

e nai

Bosni, a prema

Izpitivanje

noaja Hrvatske

nalazi svoj popunak i naravni

i obratno,

e s e i iz s l i e d e e g a

kako

po

povisuju.

T k o j e putovao po b i v o j g o r n j o j krajini h r v a t s k o j ,
posve analogne krajobrazne

m i c e uvidjeti

da

k o t l i n i p r i t i u e v o d e , t a m o j e dio i s t e k o t l i n e

o b i n o su k o t l i n e s a p o n o r n i c a m i , k o j e p e r i o d i n e

su i g e o l o g i k i

se

oko-

kraj.

krede

vrstimi moikastimi

u Dnoluki kod Jajca.

stalno

koje

odaju.

bielih lapora, te tvore grebenaste

ba

zarezu

slabo

u s l i e d s v o g a r a z t r o e n j a toli

O b i n o su nadkriveni

tom sluaju nastaju

sluaju

tvore prljuge,

tlo, da se b r e u l j c i , s a s t a v l j e n i iz serpentina,

Poseban pokrajinski

tom

d o l i n a i t a k o iz s u v i s l e ,

zoni

golieti i sivkastom b o j o m

ma

vrstanju

stienja gornje krede. T a zemlja utica nije

serpentini.

popunjavaju.

traga

raztro-

raziruju

toj istoj

debele, bez

mnogo

Taj

ovdje imenito na okolinu

ene r a v n i c e , p o s t a j e po v r e m e n u
U

nalikujui!

K o z a r e pianine, k o j a v e i n o m sastoji iz

l a k o ogoli od

atmosferilija

masti,

puta zamienjena bila.

do sto i vie stopa

i to n a v e l i k i h p o v r i n a h .

plodna

ute

esto

tomu

geologikih

nastavak

od-

Bosni

g e o l o g i k o g a i z v j e a dielo-

moi.

Orografski i tektoniki odnoaji zapadne Bosne.

Orografski i tektoniki odnoaji zapadne B o s n e
stavni. S t o g a j e takodjer
lako,

j e r j e slied n a s a d a

geoloko

iztraivanje

redovito normalan,

d o s t a su j e d n o
tamo

vilo, da m l a d j e m e s o z o i k e formacije zauzimlju vrhunce,

podnoje
rezih

gorje ; doim se paleozoike

antiklinalno

uvijenih

nasada.

razmjerno

i vriedi obenito pra

a

starije

nasade nalaze u dubljih

Neozoike

nasade

za-

izpunjuju

pladnjaste

i kotlinaste

udubine

n o g a l i k a , ili p a k o o b r u b l j u j u

t l a i u tora

prostrane

m i o c e n a m o r s k i zatoni bili. P r e m a
lika, nu zavruju

sladkovodsu z a

morskoga

lunovodnimi i sladkovodnimi proizvodi

taloenja.

koji

se danas prikazuje,

tomu

koje

su o v e taloine

Orogenitiki momenti,
nam

su sluaju

r i e k e doline,

su lice zap. B o s n e promieniu

kako

bili b i sliedei. K o m p l e k s paleozoikih n a

sada pretrpio j e n a k o n c u svoje tvorbe z n a t n a poremeenja. N u ta

su d i e l o m i c e j o p r i j e p o e t k a m e s o z o i k i h f o r m a c i j a u i n k o m

atmo-

ferilija znatno

samih

mesozoikih

nivelirana bila, a ostalo uinjeno j e z a t r a j a n j a

formacija.

Mesozoike formacije
konkorantnih
t. j . p r i s u t a n

staloene su malo n e beziznimno

j e trias, j u r s k a i k r e n a

nasada potonje

formacije.

mnogobrojnih pukotina
padajuih

same

prinaca

f o r m a c i j a s v e do n a j m l a d j i h

Z a triasa bilo j e slaba uvijanja t l a i iz

izmetnuto j e eruptivnoga stienja i njim

(Tuffe).

Nu

doseglo toliku znamenitost,

dancija triasa naprama

nije

da bi nastala

mladjim

u dobi tako z v a n o g a

tina p o r e d n o
a taj

tla

nasta

Nasta

pokrivae

znatan

svojoj

veoma vanim

strani k r i a e
sustavom

diskor-

koncem

dio

zapadnoga

taj

centralnih

sustav

i iztonih

puko

sjevero-zapadu,

diela

mora i appenninski
se

kredne

naime sustav

tekuih smjerom od jugo-iztoka prama

sustav

sjevernoj

oita i posvudna

nasadam.

flyscha.

poluotoka, podruje j a d r a n s k o g a

pri

opaziti, da b i to uvijanje t l a

Puno znamenitije uvijanje i pucanje

formacije

n a s l a g a h , t e redovito niti j e d n o g l a v n o udo n e m a n j k a ,

balkanskoga

poluotok.

pukotina
Alpa,

sa

Na

drugim

tekuim

od

iztoka prama zapadu. S j e v e r o z a p a d n i dio H r v a t s k e ,

Kranjska,

i iztona

liepih

primjera

stienja,

imenito

Lombardija

k r i a n j a ovih dvajuh
Iz

pokazuju
sustava

njekoliko

pukotina.

ovih pukotina iztopi se m n o t v o

u zoni, koja se nalazi izmedju

svojoj

duljini

vero-iztoku

uzka

zona

a daleko

bakoj, koja u produljenju

kanska

sopila

leala

na

Bosne, susjedne Dalmacije,

peninskoga

veoma

Istra

eruptivnoga

Vrbanje i rieke Bosne.

proteua
Hrvatsku

s e od j u g o zapada
(prisutna

sa

porednih

prama aje-

j e i u gori

l e i ) najboljim j e d o k a z o m ,
pukotinah

T a napram

zagre

da su vul

sa gorjem

zapadne

poloajem jadranskoga mora i ap-

poluotoka.

Okomito n a spomenute
koji j e vodoravne

nasade

od j u g o - i z t o k a p r a m a
vore duinom

pukotine

oitovao

mesozoikih

sjevero-zapadu

se j e

vapnenaca

postrani

tlak,

stiskao u

duge,

tekue vore (Falten).

T e su

svoga hrbta izpucale, j e r b o su vapnenci sastavljajui

tlo j u r dosegli o n u vrstou,

k o j a j e izkljuivala plasticitet u veli

kom. T e antiklinalne pukotine

ljivale

izpod

napokon

niveau-

su se postupno i izdub-

synklinalnih

sluilo, da su antiklinalne p u k o t i n e

vanosti glavnih odvodnih

se u prostrane
Da

razirivale

susjednih

dolina.

T a k o se j e

po v r e m e n u

dole

doline.

ovo n i j e p u k o n a g a d j a n j e v e j a s n a i n j e n i c a vidi se n a j b o l j e

m a l o n e n a svih g o r a h zap. B o s n e .
kodjer

antiklinalna dolina, opaao

doline padaju
aja izpod

mladjih nasada.

B r a v s k o m polju, k o j e j e ta

sam, da nasade n a j u n o j

na j u g , a na sjevernoj

nini pokazuju

strani na sjever,

M o j uzlaz

na Klekovau

s a s t a v , d a su n a m i l j u d a l e k o

osvjedoio

s a s t a v l j e n iz hippuritnih v a p n e n a c a ,
Prama

Petrovakomu

strani

u o b a slu

O s j e e n i c a i K l o k o v a a u Crvljevici pla

tako pravilan

vrste vapnenaca j e d n a povrh druge kao knjige povrh

me

je,

da

je

d a k l e iz nasada

vidljive

knjige leee.
vrhunac
gornje

gore
krede.

p o l j u n i z b r d o s l i e d e s v e to s t a r i j i v a p n e n c i ,

a na samom podnoju

stoje triaski dolomiti i vapnenci.

D o l i n e b o s a n s k e su dakle onjekle sline uzdunim dolinam

vi

c a r s k o g a i f r a n c e z k o g a J u r e , k o j e se nalaze na hrbtu g o r s k i h
i tamo

n o s e n a z i v combes.

T a j e ipak razlika,

C o m b e s r a z i r e n e do d u b o k i h
nekad

do

ljebova za atmosferike voe i razirile

i prostranih

vora

da s u u B o s n i

d o l i n a , i d a su

b e z d v o j b e n o p o s t o j a v e s y n k l i n a l n e doline u n a j v e e m

sluajeva

razorene,

vrhunci, koji
Uzpore

te

je

njihov

se u planinah

Thalweg

oznaen sada

jedan za drugim

sa ovim voranjem

ove

susjedne
broju

grskimi

niu.

tla dizala se j e povrina

zapadnoga

diela b a l k a n s k o g a p o l u o t o k a nad m o r s k o m puinom. E o c e n s k i h n a

sada u zapadnoj
krajevih
visivanjem
dignuta

tla

(ili k a k o

a i m a ih samo u

njeki hoe padanjem

j e z e m l j a en masse,

od 1 0 0 0 2 0 0 0
svoga

Bosni nebijae nai

susjedne Dalmacije i u Hercegovini.

metara

subaerijalnoga

po

morskoga

uz-

niveau-a)

premda u pojedinih krajevih nejednako,

prieko.

razvitka

atmosferilija izdubljivala

primorskih

T i m postupnim

ljebove

davalo prvo voranje i pucanje

Tim

j e B o s n a u prvo

vrieme

prikazivala lice visoine, u k o j u

tla.

prema

onim uporitem,

I danas

jote sauvava B o s n a

n a mnogih mjestih svoj prvobitni karakter

visoine. Nigdje

ie nego izmedju

k o j a j e najdublji

Vlasia i rieke Bosne,

su

koje j e

moda
zarez

u srce same m a s e te bosanske visoine.

Njeto kanje
sjevero-zapadu

nego

voranje

tla

smjerom od j u g o - i z t o k a

nastalo j e drugo ovomu poprieno

prama

uvijanje ve

vorane povrine. T o uvijanje posljedicom j e p o s t e m a tlaka

na-

iduega

od s j e v e r a
Ovaj

prama

jugu

ili

od

sjevero-zapada

prama

postrani t l a k stoji b e z d v o j b e n o u n j e k o m

alpinskih pukotina,

jugo-istoku.

savezu sa

smjer mu j e poblino isti k a o i u

sustavom

Alpah.

Posljedice ovoga drugoga postranoga tlaka, naime lagano uvijanje

tla poprieno n a glavno
eocenske periode,

voranje,

klinalne pukotine pravilno

odplavljivan,
glomerata,

oitovale

negdje u oligocenu.

na dnu

razirivale, a ruevni

doline

prekinu

se

su se z n a t n i j e

se

to

koncem

D o i m su se do t a d a

sabirao

materijal,

tvore znatne

plavljenje

krupnoga

anti

vodami

nasade

materijala

kon
u

doba, k a d a ove druge antiklinalne doline bijahu poprienim

njem
U

pretvorene

povorku

t i h su s e v o d a h r a d i

kotlina,

njihova

gline, a k a d j e korito bilo m a l o

odpoe

tvorba

t r e s e t i , iz

koje

izpunjenih

slaba

toka

sladkimi

mogli

se

je

teajem

vodami.

taloki

n e do v r h a i z p u n j e n o

ono

uvija

lapori,

taloinami,

vremena

upoobio

smedji ugalj toli obilan u z a p a d n o j i s r e d n j o j B o s n i . I z p u n j e n j e

kotlina zavri, k a k o

vrstami ovrsta moika.

kotline

opet

grafsku

vremena

opet

dobila

svoju

bile

su

ove

izpunjene

tekuicami, a tim j e

prvobitnu

orografsku

duljna
hydro-

jedinstvenost.

Budu
prama

Teajem

nanovo izrovane vodami

dolina gdjegdje

tih

smo u prediducm j u r naveli, znatno debelimi

da

se

gorja

sjevero-zapadu,

Bosni

to

je

zaprieka nalazi prama moru,

niji. I m a

dodue

prolaznimi

liepih

B o s n u bude sustavna

preteno
da

a najmanje

klanjaca,

cestami prekrila,

d r u g u do m o r a z n a t n o

proteu

naravno,

bi

te bi p r o m e t

mrea

B o s n a uviek vie biti upuena

moderna

najvie
i

Slavo

teknika

iz j e d n e duljne

mnogo

umjetnih

jugo-iztoka

prama Hrvatskoj

koje

olakotile, nu

od

ljudski promet

lako

doline

e proi vremena,

cesta

pokrivala, a

na Posavinu nego na

dok

dotle e

Primorje.

Hydrografski odnoaji zapadne Bosne.

Hydrografski

odnoaji zapadne

prije opisanim slogom gorja.

mienjala
kratko

se j e i hydrografija
kuati

Koncem
likim
dizanje

B o s n e stoje u tiesnom savezu

Prema

tomu

Bosne,

kako

emo

sa

faktoru

sliedeem

nacrtati.

krene

formacije,

dielom

morem

nad

niveau-om

rekosmo,

pokrivena

tla,

morskim.

produljenimi

poe

voranje tada jo ve

a m a l o po m a l o oitova se i

T i m j e saanja povrina

do s k o r a p r e t v o r e n a u plitinu m o r s k u
otoci,

promjenljivomu

sa

s m j e r o m od j u g o - i z t o k a

mnogobrojnimi
prama

Bosne
nizkimi

sjevero-zapadu.

To

stanje priedje

bijahu

medju

postupno u kopno slabo valovito. U z d u n e doline

vorami

t e su o n e j e d n o v r i e m e

odvadjale

atmosfe-

rike vode j a m a n o i u ono udaljeno vrieme prama sjevero zapadu.

Nu

nastave

dulnje

pukotine

nie cielu oro- i hydrografiju

ove pukotine

puno dublje,

sredinom
zapadne

antiklinalnih vora,

promie-

B o s n e n a t o l i k o , d a su s a d a

n e g o t o su k o r i t a m e d j u

m a l e i odvadjale a t m o s f e r i k e vode. Odvajanje

vorami,

pri

tih v o d a o v i m

t e m , m o r a d a j e p o d u g o t r a j a l o , s u d e po o b i l j u p r u d j a ,

pu

t o su

ga

t e v o d e v a l j a l e . T e k u i c e t e b i l e su d o b r o h r a n j e n e a t m o s f e r i k i m i
vodami i diljem njihova t o k a nebijae nikakovih znatnijih
k o j e bi b r z i c u
nain

im

j u r opisan,

umanjivale.

prama

Dulnje

doline budu tim

se postupno

zapreke

zapadu

ili

od

sjevero-iztoka

pretvorene

napunjavale

pjeenjaci,

sliedu

gline,

tla

prama

na

smjerom

od

jugo - zapadu.

vodom i pretvarale u jezera.

povrh

vapnenci)

konglomerata

petrografskoga

lapori,

zaprieka,

kanje

u n i z k o r i t a i k o t l i n a , k o j e su

t a l o i l e su s e g l i n e i l a p o r i

njaka i u samom

nastadoe

uvijanjem naime j u r voranoga

iztoka

tlinah

Te

materijala

oituje

se

tih

ko-

pjee

(konglomerati,

jenjanje

struje

kotlini.
Ove

kotline

njeke

nisu

sve

p o e l e u isto vrieme svoj o s e b a n r a z v o j ,

su s t a r i j e a n j e k e m l a d j e . M e d j u n a j s t a r i j i m i i m a m o

kotlinu

sarajevsko-travanjsku,

koja j e u punom

ogromnu

svom razvoju

do

segla duinu od k o j i h 8 0 kilometara duljine i skoro 3 0 kil. irine.

Medju

starije imamo

tonja

bi

sa

sude bar po

dolnjim

ubrojiti i j a j a e k o - d n o l u k u kotlinu.
dielom svojih bielih lapora

njekojih

organikih ostancih,

oligoceskim sladkovodnim

nasaam

ovom u ostalom u stratigrafskom

stvovanje

ovih kotlina nije k o d

su s e k a o p e r i o d i n a

jezera

do

Ova

po

sizala u oligocen,

koje

su

toj

kotlini i

pod P r o m i n o m zajedniki.

dielu ove r a z p r a v e .

svih j e d n a k o dugo trajalo.

danas

uzdrale.

Ob

O s e b n o biv-

Tako

Mnoge

evarevo

blato i L i v a n j s k o polje.
Odvodjenje
kojih

spomenutih

izgubile su s j e d n e strane
odtoila i sad su t e doline
Kod

kotlina obavljeno j e na vie

naina,

od

e m o s a m o p o g l a v i t e iztaknuti. N j e k o j e od zatvorenih dolina

njekojih

zatrpana
loeni

j e teajem

direktne

pripadnine

geologikih perioda

se

savskoga

poreja.

k o t l i n a do

vrhunca

t a l o i n a m i , p a si j e r i e k a u r e z a l a n o v i l i e b

kroz taj

ta-

je s v a k a k o nain odvodjenja putem podzemnih

pu

materijal.

Najzanimiviji
kotina,

e r o z i j o m s v o j k a m e n i p a s , j e z e r a su

koje

se

uplivom

voda razire

prostrane

kanale.

Ovaj

nain

odvodjenja

Livanjskom

5 0 kilometara
s

iztone

onu

tipino

je

razvijen

polju i B u k o m

blatu.

duljine, z a t v o r e n a

Staretinom,

imenito na e v a r e v u

Ova

dulnja

dolina

blatu,

od

preko

j e sa zapadne strane D i n a r o m

Goljom (Catrnjom)

stranu Dinare nalazi se puno

Tunicom

nie poloeno

planinom.

Sinjsko

polje.

B u d u da S e v a r o v o blato i L i v a n j s k o polje i m a vie ponornica,

susjedno S i n j s k o polje j a k i h izvor-rieka,
v o d e iz S e v a r e v a blata,

Livanjskoga

Dinare

odtiu

ove
je

kroz

pukotine

pukotine

zatvorena

Bukoga

Sinjskomu

mehanikim i kemikim uplivom

odvodjenje

zatvorene

kotline

odvodjenje postaje

dolina,

koja

je

savrenije.

izpod

Cim

se

vie raziruju,

Nu

uslied

ove pukotine

nepodpuno

blata

polju.

da

tim

potresa

biti

Ta

zaruene

ili s a s m a p r e k i n u t o ,

mogla imati dugu sunu periodu,

tvori se nanovo u j e z e r o .

j e najvjerovatnije,

polja,

prama

inoga gibanja u kori zemaljskoj m o g u

i zaepljene,

to

pre

izmjena polja i j e z e r a mogla

se j e

opetovati po vie puta, s v a k a k o tumai n a j b o l j e raznolikost sladkovodnih taloina u kotlini. A n a l o g n u

polje, dolina D u v n a
doline sa

kod Zupanjca,

imalo j e i G l a m o k o

ponornicami.

Vanost

podzemnih

nastih k r a j e v a oituje
tako

historiju

d o l i n a P o d r a n i c e itd., s v e s a m e

zvanoga krasa.

pukotina

za hydrografske

se i n a drugi

odnoaje

jote nain,

j e u gorskih

krajevih
sadraja,

je

izprebijan

v o d a ciedi s v e d o t l e ,

dok

na
icu

da

vapne

razvojem

t e k o nai vrsta v a p n e n c a od k o j i h etiri k u b i n a m e t r a

sav vapnenac

P o z n a t a j e stvar,

naime

sve strane
mulj

icami,

i ruevni

P u k o t i n e su n a s t a l e g i b a n j e m t l a p o d

kroz

materijal

koje

uplivom gorskoga tlaka ( G e -

b i r g s d r u c k ) . P u k o t i n e su v e i n o m t a n k e , n u i m a i h i t a k o v i h ,
dosegnu

se

nezatrpa.

po vie stopa irine. G d j e j e t a k o v i h

vei

broj

koje

dosiuih

do p o v r i n e , t a m o r e d o v i t o n e i m a n a p o v r i n i t e k u i h a t m o s f e r i k i h
voda.

P a e iza obilnih kia i z g u b e

teku podzemno
najdublji
pnitu

ini

da vrela podzemno

a gdje vode u dubokih

izvanredno
Na

sve

voe

niveau voda u dotinom kraju. Prisutnost

tlu

vodan,

se

te pukotine

odtiu.

zarezih

pukotina

onih mjestih, gdje vode redovito

je

va-

iz z e m l j e

izviru,

tamo

su

obilne, ciele rieke.

medjusobnom

prilike osvjedoit se god.

dao

Cio kraj j e suh i b e z

propadaju

u pukotine,

i r e s e p o n o r i u p r a v e s v r t k e i l i p o n i k v e . T i s v r t c i ili p o n i k v e
podzemno

d o m o r a , j e z e r a ili i z v o r - r i e k e , k o j a o z n a u j e o b i n o

tadanji

savezu.

D a j e tomu tako,

imao

razstoje
sam

1 8 7 7 u Moilskoj kotlini. Reene godine

zapovjednik

razvojaene Krajine

baron

MoUinary

preuzeti

njekoja hydrografska

da se tom b e z v o d n o m
zadaa
dubine

povjerena

bio

bila,

pribavi

dao

je

vode.

Mjernik,

njekoliko

od vie hvatih oistiti. U

bio u pratnji
je

izpitivanja u reenoj kotlini u svrhu,

kraju

svrtaka

kojemu j e ta

ili p o n i k a v a

takovu j e d n u pukotinu saao

do
sam

t o g a m j e r n i k a i vie ljudih sa b a k l j a m i u ruci. U l a z

ponajprije

vertikalan

do

dubine

od

k o j i h 5 do 6

hvatih.

T a d a b i j a e opaziti, da se k a n a l zavija u k o s o , t a k o da bi se dalo

j o dalje ii, da n i j e k l i z k o s t v l a n o m g l i n o m p o k r i v e n a tla
napredovanje

veoma pogibeljnim ukazalo.

daleko protee,

sliedilo j e odatle,

mu

posjetio sam i drugi,

se

to su b a k l j e

od stalne s t r u j e , k o j a j e iz dubine
svrtku

Da

prama

ovaj

malo

gore tekla.

dalnje

prolaz
ne

na

potmule

Osim

ovoga

k o j i j e bio vie dug n e g o irok. S t i e n e

b i j a h u v e r t i k a l n e do v e l i k e d u b l j i n e . I z z j a l a j e i o v d j e s t r u j i o

zrak.

T a ponikva ima za stanovnike tu veliku znamenitost,

nje b r i z g a voda te poplavi cielu moilsku

vito onda,

kada

kotlinu.

Biva

da iz

to

redo

se u k r a j e v i h j u n o od M o i l a spuste plahe kie.

o v a p o t o n j a i n j e n i c a s v j e d o i , da s v i o v i a v r t c i m e d j u s o b o m i
kotinami u savezu

spu-

s t o j e i da nisu ino n e g o driela, k o j i m i p o v r n e

atmosferike padavine
n a l a , k o j i ih t a d a

nalaze

svoj

r e d o v i t i p u t do p o d z e m n i h

do r i e k a , j e z e r a ili m o r a

ka

odvedu.

O v o s v o j e o p a a n j e i n a t e m e l j u i s t o g a s t v o r e n o si o s v j e d o e n j e
spominjem

zato na ovom mjestu,

g. r u d a r s k o g a
misli,

da

svrtci

stalne dubljine,
1

gulja.

ponikve

poznata

Proti ovomu

u posebnoj

jerbo

je

upravo zapadna

Bosna

nadsavj e t n i k a dra. M o j s i s o v i c s a inae uputila,

nainu

nisu ino,

nego

g e o l o g i j i pod
shvaanja
2

obirnijoj razpravi ,

povrna

nazivom

izjavio

te

izluenja

geologickih

on
do
or

s e j e dr. E . T i e t z e

i sam nemogu

u ovom

pitanju

dieliti n a z o r a m o g a v r l o g a p r i j a t e l j a dra. M o j s i s o v i c s a .
K r a s b o s a n s k i n e r a z l i k u j e s e u n i e m od o n o g a u s u s j e d n o j D a l
m a c i j i ili H r v a t s k o j ,
na vapnence

te j e ,

ljena, a sastoji iz v a p n e n a c a
j e povrina
motrio
izpod

posuta

ponikava

jur iztakosmo,

i u Bosni

t r i a s k i h , j u r s k i h ili k r e d n i h ,

mnogobrojnimi
u

okolini H a n

T i s o v a e planine,

s k o m polju,

kako

vezan

mezozoike grupe formacija. Gdjegod j e visoina ogo

svrtci

i ponikvami.

K o l e i K a d i n e vode,

tamo joj
Sm

sam

na Ranci i

o k o D a b r a i j u n o od K a m i a k a , u B r a v -

u Crvljevici planini,

u Grahovu

polju,

u Koritih

sje-

Z u r Geologie der Karst-Erscheinungen, Zeitschr. d. d. und st.

Alpenvereins. Wien 1 8 8 0 .
Zur Geologie der Karst-Erscheinungen, J a h r b . d. . k . geol. Reichs
anstalt. Bd. XXX. 1 8 8 0 , p 7 3 0 - - 7 5 6 .
2

verno

od S e v a r e v a b l a t a ,

panjac
Kao

zakljuak ove kratke

dodati

to,

riekomu
veru

diljem

gorskoga

( B o r o v a g l a v a ) i po m a n j e

da

Bosna

veim

sustavu,

doim

se

granice

tik D i n a r e .

vanjsko

polje i B u k o

skomu

iz L i v n a

drugih

u-

mjestih.

i pregledne hydrografske crtice imamo

je

u Savu. Iznimku

puta

na mnogih

dielom tributarna

veina

njenih

voda

crnomorskomu

slieva prama

ine z a t v o r e n e kotline du zapadne

Imenito

ve

blato

spomenuto

odvadja

evarevo

svoje

vode

sje

bosanske
blato,

prama

Li

jadran

moru.

Priegled formacija zapadnoj Bosni opaenih.

Imali smo jur prilike iztaknuti,
noaja svojih zapadna

da

B o s n a tiesno

se u pogledu

geolokih

od-

na odnoaje

motrene

u iztonih ograncih Alpa, J e d i n a razlika postoji moebit u

pogledu

razvoja srednjega i gornjega

tercijara.

Paleozoika grupa formacija

zastupana

iztonom kutu B o s n e , te se samo

sjeveru i zapadu.
Jajca
U

je

pojedine

spomenute

pretenije

prami

jugo-

potiskuju

grupe motrio

okolini
Kljua.

krilje i

kvarcite

u Prosari i kod Blatnice. D o s a d a n j a iztraivanja nisu dala

sredstva

na ruku,

da

stratigrafska
rukom

grupu formacija ubrajam

se

podruju

paleozoike

razdieljenja. J e d i n o m u

odkriti

Phillipsiu,

naili

njaste pjeenjake

mnotvom

otisaka. Neposredno

za

smo

ovimi

grupe preuzmu

okaminu

gosp.

za karbon.

opaali

smo

c r n e ili s i v o - c r n e

enjake i krilje.

se j e n j e k o m

na

moglo

ugljevnu

tvorbu.

ti

neopredieljivih

uloene

Z a ove v a p n e n c e

za

Kod

r. M o j s i s o v i e s i j a n a

biljevnih aliboe

nence,_ k o j e s m o i n a d r u g i h m j e s t i h n a l i

n o u uzeti, da spadaju

potanja

gosp. dru B i t t n e r u polo j e

karakteristinu

Broncenoga Majdana
sa

takodjer

sam

prama

i J e z e r a , kod Broncenoga i staroga Majdana, te kod

paleozoiku

Nasade

prislanja

vap-

u sivane

Gdje

pje

vjerovat-

dolaze

gypsi,

upljikasti vapnenci i svietlo crveni p j e e n j a c i sa slino bojadisanimi

k o n g l o m e r a t i , postoji n j e k a v j e r o v a t n o s t , da i m a m o pred s o b o m d y a s ,
nu priznat j e odmah,
u werfenskih
Najobinija

da

karakteristika

koji u icah izpunjuju

kamih

ima i u dolnjem

triasu

paleozoikih nasada jesu bieli kvarciti,

s i v o - c r n e ili z e l e n k a s t e

o b i l n i , da p o r a z t r o e n j u
ruevni

analognih

nasadah.

materijal znatne

kriljastih
povrine

nasada,

pokrivaju

k r i l j i i m a j u o b i n o l i s t i a t i n j c a ili p a k o

k r i l j e . C e s t o su
k o j e ih s a d r a j u ,
(Proara).

mastika

toli
kao

Paleozoiki

zelenkaste

boje.

Nemanjka
stalnu

paleozoikim nasaam

primjesinu

boje i okrupne

spadati

stienja,

materijala, koji
stienja,

koje

bi

oituje

zelenkaste

Plivu.

po s v o m p o l o a j u i s v o m

sastavu

u p a l e o z o i k u g r u p u formacija, motrio s a m n a lievoj

obali V r b a s a , povrh
Quarzdiorit
joj j e

ni t a k o v a

elemenata. T a k o v a

z r n e i m a blizu J e z e r a uz vodu

Eruptivnoga
moglo

eruptivnih

Jajca.

Ta

(Praedacit,

granitoidan,

kam

o i t u j e s e po m j e r i r u d a

Dioritgranit,

Amphibolgranit).

makrokristalinian.

Prostim

okom

kao

Habitus

opaaju

se

luasti ledei ( A m p h i b o l ) izmieani zelenkasto-ukastimi ( P l a g i o k l a s ) .

Od

ove kami uinjeno j e vie

pokazali

sliedeu

najobinije

smjesu:

pravokutna

raztroen,

prereza

nu j o pokazuje

melle (Zwillingstreifung),
j e veoma
j e esto

je

tamo

Sadraje

iglicami

gotovo

ledcih

saussuritino

karakteristine

sraslake la

izravno

opazio.

upljinica i
pokazuje

na glavnu

zelenkasto-uto-modrasto-zeleno.

mikroskopom
velikih

posve

Amphibol

okomito

enje nije jo naelo, pokazuju

su p o d

razmjerno

mnoinu

apatita.

stinu kalavost u prerezih

to

ve

amo

koji

orthoklasa nisam

obilan u zrnju.
tankimi

izbrusaka,

Plagioklas

os.

karakteri

Dichroian j e i

Pojedine partije,

popunu

Quarz

proraten

absorpciju.

koje
Uz

raztro-

amphibol,

ali puno rjedje, o p a a se d r u g a ruda bez znatnijega dichroizma,

sa veoma ivahnimi
sphen,
Kad

koji

riedko

bojami u polarizovanom
manjka

amphibolnim

kamim

grupe granita.

s e r a b i k o s a r a z s v j e t a , o p a z i t j e , d a j e o v o j k a m i pyrit

obilno primiean.
ploah opaziti.

Cesto

hrdjasto

posve ista pyrita pa

u j e z g r i j o pyrita
lankovitih

takodjer

prisutan

t o m iz praine
Drugi typ

izbruenih

u crno-smedju

bojadie susjedne

sadraje,

imade

svih

Prorauje

u crnih neprozirnih

kami

na

rudu,

rudne elemente.

prelaza.

obino

Apatit

Quarz.

dolazi

Magnetit

zrncih, k o j a se dadu

magne

to n o s a m n a i s t o m m j e s t u

blizu J a j c a

naao,

Kam

je

na

prvi

elementi

pogled
padaju

putenasto-sive
u oi p o g l a v i t o

m i l l i m . dugi a 2 m i l l i m . iroki zeleni ili z e l e n k a s t o - s i v i ledei.

pyrit,

njimi izpunjen

okruen

u
je

kao

(Graniteil).

stor medju

Od

samo

izvui.

ledasta sloga. K a o sastavni

boje. Prostim

veoma

do t e c r n o - s m e j e r u d e ( L i m o n i t a ) , k o j a

iglicah.

kami

m o e se oznaiti
Aplit

moi i makroskopiki

Obino j e dielomice pretvoren

koja impregnacijom

dugih,

ga j e

nu

svjetlu. M o g a o bi biti

okom

je

na

razpoznaje

smedjimi

proizvodi

oko
se

feldspatnimi

takodjer

oksidacije.

ledei

dosta obilno

boje,
do

Pro

putenaste
prisutni

Mikroskopiko

iztraivanje

dalo j e sliedei rezultat.

k a z u j e se v e o m a obilno u zrnju.
dielovi feldspata

unj

Manje

zalaze. N a

vie j e

mnogih

(Granophyrstructur

upljinica i proraten
obilno je zastupan,

Apatitom.

uzkih

ledeih,

zakonu.

I o v i l e d e i su v e l i k i m

s u t n i su o v e l i k i

ledei

koji

slog i nazivlje

sa lamellarnimi

raztroen.

pokazuju

Orthoklas

sratenje

po

dielom raztroeni.

parallelograminatina

boje. Kalavosti nepokazuju

utralna,
U

oznauje.

Optika

svojstva

riedji,

Osim toga

priereza

v e su n e p r a v i l n o

sraslaci

je

jednom samo izbrusku

viriditna

strukturom,

naao

sam

pri-

zelene-sive

pukotinjavi.

Zeleno-

kollektivnim

o v e r u d e su p o s v e

d a n i j e m o i i z j a v i t , k o j a bi p r v o b i t n o r u d a o v o b i t i

lamellarnom

struc

karlovarskom

siva boja potie oito od proizvoda raztroen j a , koji se

i m e n o m viridit

da

kao

po R o s e n b u s c h u ) . Q u a r z j e pun

Plagioklas

nu dielomice j u r

u dugih,

po

tako

mjestih j e poredan,

p i s m e n j a k u ( P e g m a t i t ) , s e g a Levy t a j n j e g o v
ture pegmatode

Quarz

izjeden,

ledae plagioklasa,

ne

mogla.

sa

jasnom

kojemu centralnu partiju izpunjuje ona ista

substancija, koja se n a drugih mjestih

sama za se u

n o m obliku opaa. V j e r o v a t n o j e dakle, da u toj viriditnoj

ciji i m a m o koji posve s a u s s u r i t i n o r a z t r o e n feldspath,

stal

substan-

mogue

sam

plagioklas.
K a k o gore rekosmo, pyrit j e obilno u k a m i prisutan.
skopom razpoznat
crno smedjom
mala

zrnca

Ruda

se a m o

korom proizvoda
prozirna
tamo

jednom mjestu
hexagonalnih
kuta
Uz

je male kocke. Zrnca Pyrita

opaao

to

ima

listiih

haematit

tumaim

hexagonalna

jo

zrnatih

granastih

Vie oktaeara
Ova

ruda

bi

zirnih, granastih

upadajua

neprozirnih

mikroskopom

oblik

zna

biti

nanizano

smjerom produljene

biti

magnetit.

Nu

e l j e z o il ilmenit

partija n j e k e

vito z a m j e n j u j e , a to j e

prierez,

Na

inae

vie

ovu

nepro

ilmenit

K a k o gore rekosmo,

i iskrolistnike.

njegov hexagonalan

jedne

da uz

sude b a r po bielih,

chloritine rude koja

leukoxen.

bjelutak, nu takodjer

vjerovatno

crne

oktaedri-

imala

rudu dolazi i titanovo

Na

dvajuh

od priblino 1 2 0 grada

skupina,

pod

bojom.

priereza.

sratenje takovih

te nastaj izboen kut

osi.

jasno

Kao

crvenkasto - smedjom

sam pae pravilno

Pojedina zrnca pokazuju

apatit

ili

mikro

okruena

listia s t o m osebinom, da j e j e d a n od oba

an.

se

oksidacije.

crvenom

pokazuje

tako izpunjen,

masti.

sa

Pod

e s t o su

redo

prorauje

mjesta

redovito j e

opaa
vidljiva

basina kalavost. B o j e j e biele.

Od
kamili,

quarcdiorita
i

malo

ne

do h a p l i t a
svaki

ima

izbrusak

na ovom

mjestu

sjea da spadaju

podpun

prielaz

u istu

obitelj,

da su s y n c h r o n i c s
navedenom

mnogobrojna
nalazi

se

kontaktni
Ovdje

proizvodi

mjestu

ruevna

materijala,

ovelikih

grudah

proizvod

prisutna

dodajem

terraina,

koga

iste

plutonske

djelatnosti.

D a li

d o l a z e u i c a h ili u s t e l j a h , t o g a n e m o g o h ,
ustanoviti.

to

daje

reena eljezna

opis kami,

sam obaao,

Bosni a popunjuje

tono

haematita,

petrografsko

budu

ovu

kam

da j e

kao

ruda.

koje nisam pobrao

nu

Uz

slutiti,

da

sam, a niti j e iz

se nalazi

poznavanje

zapadnoj

toga kraja, mislim,

j e sasma na mjestu, ako njoj povedem rie. T i e se granita,

na

sjevernom

podnoju

Motajice
1

Save. Gospodin

C. John

samo granit

sa quarcom,

grebakomu

muzeju

granitnih

su se

sa

j e po

iz o n o g a

tvori samu

i muskovitom.

g. nadmjerniku

materijala,

Izbrusci, nainjeni

iz

koji
toga

Naemu

za

za

serija

utvrdjenje

materijala,

pokazali

j e obilan, v e o m a upljikav te proraten

apatitom.

kao

Granitit.
Plagioklas

Quarz
pokazuje

Ima i primjera,
novu.

vie

Biotit

nije ba

gnetita

je

samo

puno

lamellarnu

gdje

Orthoklas

bjelutak,

to

sauvan,

dobro

je

mikroskopikih

primjesina

boje.

iglicah.
Nadalje

macija,

premda

nego

ima

mikroskopikih

O v i b i m o g l i b i t i amphibol.

kao
ima

bjelutak.

nebijae traga. I

Cesto j e prelomljen

ma
apatit

i pojedine

esti

stupia

sme-

Spomenut

nam j e

rudu, k o j a j e u manjih

par-

izluena.

O v a j granitit te u obe ciela granitna

planine

proziran
manja,

I ta ruda nije esta. Obilno j e zastupan

utu chloritinu, neprozirnu

tijah mjestimice

tajice

donjekle

chromatina polarizacija

obilno uprsnut, nu muscovitu

iz pravca.

djasto-zelene

sraslaca.

dosta

lankovitih

j o njeku

polysynthetickih

s r a t e n j e po z a k o n u a l b i t - p e r i k l i -

upljinica

pomaknute

structuru

se p o k a z u j e

mu

ima u zrnju.

u tankih

pribraja

se,

da odbiv p r i s u t n o s t

slinost u feldspatih,

kakove

paleozoikoj grupi
slinosti

O r l j a v s k o j gori. Naprotiv
amphibola

motajikom granititu,

rauje bjelutak i

skupina na podnoju M o

z a sada barem,

n e i m a ni izdaleka

stienjem u susjednoj

rieke

Kobaa

Uhligu

rabi

da
koji

obalu

bosanske obale kod

orthoklasom

predana

primjeraka

obale kod Broda.

planine

opisuje

na
radi

sa

spomena j e vriedno,

u j a j a k o m quarzdioritu

a biotota

ove obe kami imaju pod mikroskopom

u obilju apatita i u nainu, k a k o ta ruda

feldspate.

Bosnien-Herzegovina, W i e n

1880,

p.

274.

for

istodobnim

njeku
pro-

mesozoike grupe formacija

Osnova

jesu u zapadno] Bosni

l a h k o zapazivi i opredieljivi werfenski krilji

j u e seisske i kampilske nasade.
ili c r v e n o - s m e d j e ,

ili

njih

veoma

nadomjeu-

W e r f e n s k i krilji veinom

nu i s i v k a s t e i z e l e n k a s t e

masti,

crvene

imaju

obino

primieana tinjca u malenih ljuticah. Isto tako i vapnenci i

seisskih i campilskih nasada

s t o m r a z l i k o m , da j e k o d

veinom u pukotinah

pojedinimi ploami

lobia Lottimeli,

medju

Monotis

Ciarai,

okamine u ovom dolnjem

vapnenci
costata.

sa

gukami

Pleuromya

niveau-u

(Wlste).

triasa.

Mraaj D r a g a i Omerova Draga,

prouavanje

dolnjega triasa.

Gornji

ammonite.
djim

Ovaj niveau

tvorinam

tivnoga

liepo

stienja

rukom

polo

tu

vidi

naprotiv

Pei

tivnoga stienja

poznato

okolice V a r c a r Vakufa,

sam
Na

priereza gasteropoda,

takodjer

Hoernes
bella.
ovaj

opredielio j e

Iz

jedan

na

odluuju

kao

posebnu

polja,

spada,

formaciju

za

zatim

hrdjasti

na putu

iz

koji

Kljua
mno
G.

R.

colum-

niveau
je

iz

oolit,

vapnencu

svakako

da i m a m o ovdje z a v r n e n a s a d e g o r n j e g a triasa,
lozi

Erup

k a o s l i a n v r s t i M.

se ustanoviti,

Debeloj Strani

i mla-

polju.

p o d i m e n o m Megalodus.

primjerak

ovoga naaa neda

kompleks

starijim

motrio

D e b e l o j strani

poznata

jezgru

Mesozoikoga erup

u P e t r o v a c n a a o s a m u c r n o m ili c r n k a s t o - s i v o m
inu

ulo

kao

s a m o to m i n i j e

m i j e iz s a m o g a G r a h o v a

uklopljen u triaske nasade.

pr-

Grahovu

na svje materijal.

gdje

za

oznaen j e

vapnenci, u k o j e su

nemanjka u ovom niveau-u,

se

kla

toka

Gomolji sadravaju

kod

Naticella

kojih prelazi

sa svojimi prielazi n a p r a m

se

namjerit

g o r e sliede crni

polje, zgodna j e

trias

Ha-

n a j e e su

okamina

preko

inci (pietra verde) i ploastimi c r v e n i m i

ene nasade gomoljasta vapnenca

Prama

je

njao iz D a l m a c i j e ( S t r m i c e ) u G r a h o v o

koncentriran.

Fassaensis,

Cesta

lapori

ovih tinjac

triasa

vjerovatno,

koje njekoji geo

pod imenom

rhaetske

for

macije.
Z a jursku

formaciju

i paleontologikih
sluaju
moju
misli,
pnenci
ljeja

preao

sam

pozornost

ima iz z a p a d n e

podataka

n a se obratilo,

njihova

medju

jesu

nasadah

bi

petrografskih
U

gdjekojem

da

nita

m e moglo dovesti

nalazim.

Pa

ipak

uloeni.

ukasto-siva i uto-pustenasta

su

s j e v e r n o od J a j c a .

klanjcu

po

jurski

va

Poglavita

obi

boja,

sa

Osobito obilno u
medju

nije

do

a m o t a m o sa ostrigami iz g r u p e

Redovito se nadje i oolitna vapnenca.

lici j a j a k o j

manje

u kredne

triasom i kredom

inom priereza brachiopoda,

galli.

to

Bosne

za trias i kredu.

iz t r i a s k i h n a s a d a

da se u j u r s k i h
redovito

nego

mno
Cristaoko

Mraaj-Dragom

i Omerovom
inom

D r a g o m i m a svjetlo-utih i bielih vapnenaca sa

priereza spuva.

Te

sam

vapnence

takodjer

mno

tumaio

kao

jurske.
Od

raznih

niveaua

hredne

formacije

n a j l a g l j e se r a z p o z n a j e o n a j

sa Rudistami. P o p r a e n j e obino sa krilji i pjeenjaci. B u d u

da

k r e d n a f o r m a c i j a u v e l i k o m dielu B o s n e z a u z i m a p o v r i n u v i s o i n a
i vrhunce gora,
za

geoloko

to

putniku u prvom

poznavanje

Boue, putuju

redu

balkanskoga

po zapadnoj

oi udara.

poluotoka

B o s n i , proao

je ba
1

kreda, oznaena Rudistami, najobilnije zastupana.

da j e n a j v e i

dio z a p a d n e

Gornja

zavruje

kreda

flyschom,

koji

je

odgovarajuih

Bosne

bogat

Medju

na

krajem,

formacijom.

susjednih zemljan,

eruptivnom

eruptivnim

A.

gdje j e

Zato j e zakljuio,

krednom

u B o s n i , k a o i u svih

izvanredno

princih.

pokriven

Pokojni,

velezasluni

stienjem

stienju

zauzima

sa
na

prvo

mjesto :
Olivin-Gabbro.
Vrbanje.
vahno

Najsvjeiji

Kam

je

sam

naao

makro-kristalinina

svjea sjaja.

Odlikuje

se

kod

sloga,

svojom

Barakovca u
crno-sive

izvanrednom

boje

dolini
i

ilavou.

J e d v a bijae m o g u e pojedine kusove i veim mlatom razbiti.

Kam

j e veinom gromadna,

35

nu

ima je i takove, koja

centimetara debele ploe ciepa. V i e obrusaka

pod m i k r o s k o p o m
svje

i proziran

prekrasno
samo

na

svoj

pokazivalo

poput stakla.
lamellarni

jednom

jedinom

je
U

slog.

Plagioklas

polarizujuem
Orthoklas
naao

lako na

ove k a m i

ovaj sastav:

obrusku

se

izpitivane
je

uviek

svjetlu

pokazuje

pomanjkava

redovito,

sam

malen ledac

feld-

A. Bou, L a T u r q u i e d ' E u r o p e , P a r i s 1 8 4 0 . p. 50, 5 1 : D a n s

le N . - O . de l a B o s n i e , e n t r e T r a v n i k , B r o d et Novi, l a formation du
c a l c a i r e H i p p u r i t e s s'offre e n c o r e a v e c des c a r a c t r e s s i m p l e s . D e
g r o s s e s m a s s e s de c a l c a i r e , en a p p a r e n c e sans fossiles, sont s p a r e s
p a r des t e n d u e s de g r s , d ' a r g i l e schisteuse, de b r c h e s et d'agglom r a t c a l c a i r e . L a v a l e de l ' O u g r a , une partie de c e l l e de l ' O k r i n a ,
du V e r b a n i a , du B a n a , sont formes p a r c e s derniers a l t e r n a n t s . D e s
endroits fort instructifs se trouvent Vitolia, entre le V l a s i t s c h et
l ' O u g r a , anisi q u ' e n t r e S k e n d e r - V a k o u b et le mont T i s s o v a t z . D a n s la
p r e m i r e p l a t e f o r m e i l y a dans les m a r n e s schisteuses des c a l c a i r e s
Hippurites, O r b i t o l i t e s et P o l y p i e r s , ainsi que des b r c h e s c a l c a i r e s
qui r a p p e l l e n t c e l l e s U n t e r s b e r g . On y r e m a r q u e aussi du c a l c a i r e
b l a n c h t r e N r i n e s . D a n s l a seconde localit, des alternants de m a r n e ,
de c a l c a i r e et de b r c h e Hippurites e x i s t e n t prs de V a r t s c h e . D e s
coquillages microscopiques (Triloculines) s'y associent aux Orbitolites,
a u x p e t i t e s H u t r e s et a u x R u d i s t e s (Hippurites voisins de l'H.
problematicus
Desh.).

A.

j .

LXI.

spata

sraten po k a r l o v a r s k o m

plagioklas

pod

zakonu.

mikroskopom

O d k a k o j e poznato,

pokazuje

sraslace po ovom

negovori ovaj jedini sluaj u p r i l o g m n e n j u ,

nedvojbeno orthoklas.
plagioklas.

se u okruglastu
su

zrnju.

u jednom

Nepravilno

siunim crnim

izmedju

je boje i natruen iglolikimi

orientiranimi

zrnjem,

je

napose izluena u oveih partijah.

smjeru.

Olivin

pukotinjav.

koje

da bi ovaj l e d i bio

izpunjuje sa olivinom prostor

Svjetlo smedjaste

liti i upljinicami

ene

Diallag

da

zakonu,

mikro-

pokazuje

Pukotine

j e magnetit.

oblo

Ovoga

ima

M j e s t i m i c e j e vidjeti liepih i j a s n i h

priereza u obliku h e x a g o n a , ditrigona i trigona (prierezi okomito n a

rhomboeriku
partija

os o k t a e d r a ) . S a m o n a j e d n o m p r e p a r a t u ima m a l a

amphibola

opisuje

g.

C . J o h n , k o j e m u j e g. r u d a r s k i n a d s a v j e t n i k M o j s i s o v i c s u r u i o

tamno-crveno-smedje

za

izpitivanje i onaj

materijal,

logikomu zavodu

to

sam

boje.

ga

Ovu

za bosansku

zbirku

geo-

u B e u ustupio bio.

O l i v i n - G a b b r a i m a m i iz K o z a r e P l a n i n e , n u
i z B a r a k o v c a . Plagioklas
j e pukotinjav

kam

i du

pukotina

gdje j e svje, pokazuje

manje

svjea nego

j e najobilnija sastavina ove kami.

mljeikast i neproziran.

sraslake lamelle.

Diallag

bitnih

Veoma

Na

je

mjestih,

bliedo-zelene

boje a inae nepokazuje

nikakovih

razlika n a p r a m a diallagu

u barakovakom gabbru.

S a m o u jednom preparatu pokazuje

diallag

liep prielaz u n j e k u vrst a k t i n o l i t i k e rude. C i e p a n j e l e d c a n a

kaste i iglolike ledie oituje se poglavito
U

tom

sluaju

i m a svih p r i e l a z a iz n e p r e t v o r e n a

kastu mu pretvorinu.
Pukotine

gusto

Olivin

iroko

natruene

ovdje se dakle potvrjuje

Kao

veoma napredna
gromadne

pokazuje,

da

samo na riedkih
prvobitnoga

Kao

izpunjene

pravilo, da

phasa

i
su

tra

(magnetitom).
Slobodna je

zrncih.

s napredovanjem

raztroenja

posvema

sratenja.

smaragdit,
chrgsotilom.

moe

se

iz K o z a r e P l a n i n e . U

mjestih pokazuje

lamellarnoga

dielom u aktinolit
kotine

rudom

pukotinjav.

raztro-

magnetita.

kami takodjer

j e plagioklas

diallaga

su s e r p e n t i n i z o v a n e .

(mimo olivina) v e o m a malo i u siunih

enja koje kami nestaje

mjerak

crnom

tra

prelomljenih.

j e obilno uprsnut a veoma

P o j e d i n e partije olivina p o s v e m a
magnetita

n a ledcih

svoju

Diallag

u serpentin.

ielomice raztroen i pretvoren

gabbro

k o j a j e veoma obina juno od B a r a k o v c a .

smatram

Gosp.

trag

najveim

S v e ue

pomanjkava

se

izgubio ;

partijah

pretvoren j e

Magnetit

pri

obruscih

individualnost

se jote n a malih

a olivin

smatrati

pu

posvema.

njeku

C. J o h n

kam,
opisao

j u j e k a o diorit.

U sliedeem donosim svoja vlastita opaanja.

je crnkasto-siva,

porphyricna

Kam

lica i to sa m a g m o m n a o k o c r n o m

s b i e l i m i l e d e i i v c a . V e s e p o d l u p o m p o k a z u j e , da j e m a g m a s i t n o ledast. P o d

mikroskopom

i znatno raztroeni.

opaaju

Nedvojbeno

s e o v e l i k i ledei,

j e to feldspath,

kratko-stupasti

nu nije m i

mono

z a s t a l n o r e i , d a li j e p l a g i o k l a s . M a n j i l e d e i f e l d s p a t h a n a p r o t i v

su

dosta

su

dobro

dakle

sauvani

zaisto

i pokazuju svoj p o l y s y n t h e t i c a n

plagioMasi,

ledei biti ista ruda.

prema

Diallaga

tomu mogu

kao

takova

mienjen j e rudom zelene boje (smaragdit),

trakastu
dva

rudu

sustava

(aktinolit). N a

kalavosti,

a to j e kalavost

jednom

kriajua

amphibola.

Svakako

dosta na rieko. Naprotiv

tih a g g r e g a t i h ,
Diabasa
nat,

sam

Kam
Na

sjeverno

takodjer

zoni gornje
su

raznoliki,

rud.

Dobar

mnogih

pentini
1

zrna

iglicah.
sitno-zr-

Feldspath

po
Ima

a i inae j e kam

im

solnom kiselinom.

eruptivne

kami

krede

imaju serpentini
monografiju

stienja,

kao dlan

sa

sam

nedadu

raztroenja

velikih.

se
uz

je

napokon

su

onaj

prediduem
ostanci
olivinom

opaao jasnih tragova

vrstanju,

to j e s v a k a

vrstanje

i u malom,

ruda,

vrstica

Bosanski

jer j e medju

p . 2 1 0 . Pod imenom

na

kriljanja,

koji millimetar debela

uto bojadisana.

e jamano chromovih

Geol. v. B o s n i e n - H e r c e g o v i n a ,
Celinac.

p o t i e od p r i n a c a

ovo nije moebit pojav

sad

razpro-

Njeki

tamo j o zapazivimi

koji pokazuju
Da

to

veliku

zasluili.

Planine, koga smo u

amo

mjestih

sad sivkasto-zeleno,

sadravat

kao

dio s e r p e n t i n a

serpentina,

vidi se n a j b o l j e odatle,
izmjenice

tom

veinom raztroen.

d a bi

olivin g a b b r o s a K o z a r e

a ima i takovih
odlomcih

dosta obilno u

natruen.

calcitom,

opaane

opisali, ve gotovo serpentin,

Na

da ni n a

je prisutan u kami,

radi svoga posvemanjega

postali iz olivinasta eruptivna

prvobitnih

je

sam

prilici,

boju.

eruptivnoj
Toli

naao

1 2 4 po

Banjeluke. Veoma j e

augii

Za-

pyrita.

mjestih

karakterizovati

tamno-hrdjastu

bogatih.

od

raztroenja

izpunjenih

drugih

raztroeni

Olivin

tom r u d o m , te vrije obilno pokapana

mnogih

stornost.

od

valja iztaknuti,

j e magnetita

sraslake lamelle ;

sadraje

dovoljno

u obruska

esto eljasto razporedanih

proizvodi

tamo i upljinica

pregnirana

naao

sa chloritinimi

kazuje jote
amo

trakastih,

raztroeni

k o j a se r a z p a d a u d r u g u ,

kutom

mjestu zelena ruda nepokazuje absorpcije.

prem

i veliki

u k a m i vie n e i m a .

mjestu

se pod

slog. O v o

ser

upori-

Diorit von

n a m i s e r p e n t i n a e s t o n a i picotita.
millim. u promjeru.

obruscih i u prolaznom
K o d Podbrdja,

svjetlu

pokazuje

boju.

pogled oitovala kao

l u a s t o - z e l e n o j k a m i j z l u e n i su pojedini
K a m j e izvanredno

ilava.

bliedo - c r v e n k a s t ili s m e d j a s t .

Pod

pokazuje j a k i dichroizam izmedju

Obino j e opasan

zeleno - ute

Granati

modrasto - zelene

su u l o e n i u l e d a s t u

izpunjuju

medjutke

l e d a c a g r a n a t a i t e d r u g e r u d e , k o j a j e augit.
tamo rjedje raz sijana.
imenito u susjedstvu

Nj

rudu

chloritina

sam

juno

serpentina.

j e k a m , posve ledasta

takodjer

od

neman j ka

V r b a n j i c e med prudjem.

Reeni

sloga i bez

amphibolit

traga vrstanja.

Sastavljena j e

travasto-zelene

sam

boje.

Opazio

od

124 30'.

t o g a su pojedina individua
Uz

karakteristinu

Pokazuje

prema

svom

amphibol

jak

zelenkasto - crna

u obinom svjetlu pod

ili v i e s m e d j a s t a .

koji
veih

I magnetita ima amo

ruda

s k o r o i z k l j u i v o i z amphibola

kutom

posred

granata.

naao

okolini ima mnogo

sa

rubom

analizatorom

i s k o r o bielu. O s i m veih leaca i m a i sitnijih,

smieani sa malimi zrnci g r a n a t a

lavost

vei ledei

mikroskopom

sloga, k o j a izpitivana samim

b o j e . M o g a o b i biti amphibol.

Amphibolita

tankih

ovelik

zelenkaste rude trakasta

posve prozirnu

4 do

crvenkasto-smedju

crvenkasta granata.
j e granat

dolazi u zrnju

na desnoj obali rieke V r b a n j e , naao sam

kus kami, k o j a se j e n a prvi

Eklogit.

T a ruda

Tvrdine j e velike, boje kovno-erne, a u

mikroskopom

prizmatinu

dichroizam ;

p o l o a j u ili

ka-

uslied

utasto-zelena

d o l a z i j o t e magnetit

dosta

obilno

i nj i s o m e t r i n a r u d a , d o s a d n e o p r e d i e l j e n a ( F l u o r i t ? ) .
Od
kredne

sedimentarnoga

stienja,

formacije u Bosni,

( o b i n a v r s t Chondrites
pori crvenkaste

koje

Targioni

Pjeanci su

z u j u h i e r o g l y p h a (Cylindrites,

se

sa

niveau

M j e s t i m i c e su ti la

slinobojnimi

veinom

etc.).

najgornji

sive lapore sa F u c o i d i

v a r . arbuscula).

boje i izmjenjuju

lapornimi vapnenci.

obiljeuje

imamo veinom

tanko

Izmjenjuju

ploastimi

ploasti i
se

poka

ornimi i crno-

sivimi glinastimi krilji.

D a li F l y s c h u B o s n i , k a o u K a r p a t a h i u I t a l i j i , i z k r e d e
lazi

daleko

neozoiku

grupu

formacija,

nadomjeuju

a m o e b i t i dio o l i g o c e n a , t o s e n a t e m e l j u d o s a d a n j i h

iztraivanja

nemoe izrei ; toliko j e stalno, da F l y s c h i eruptivna z o n a

neposredno
Najstarije

sliede povrh

krednih

tercijarne naslage,

naslaga sa
koje

su

Bosni

Rudistami.

meni

poznate, j e s u sladkovodne taloine pojedinih

pre
eocen

zapadnoj

kotlina, njeko

j e z e r a a sada prostrana i plodna polja. K a k o j u r r e k o s m o

Bosni
znatna

poimlju

te

sladkovone

taloine

pjeance, a zatim
Kad

sam

ove

sa

riekimi

konglomerati,

sliee lapori i gline sa uloenim

bosanske

sladkovone

znavati u okolici Banjalukoj i J a j a k o j ,

ovi p r e l a z e

n a s l a g e prvi put

Dugoselska, ugalj crn,

j e u ikojem mladjem

Obe

ove

bosanske

kompaktan,

uio po

o d m a h su m e s j e t i l e s l a d

k o v o n e k o t l i n e D u g o s e l s k e , koju sam prije deset godina

i malo kanje i opisao.

ugljem.

kotline

izpitivao

imaju,

l o m a vie ljuturasta

kao i

nego

l i g n i t u . TI B a n j a l u k i h s l a d k o v o d n i h

to

nasagah

opazio s a m C o n g e r i j a slinih onim u D u g o s e l s k i h sladkovodnih

na-

s l a g a h ( C . F u c h s i P i l . ) , z a t i m m n o t v o o s t a n a k a r o d a Melania

(Me

lania

liep

cnf

otisak

Eschert).

lista

Iz

o d Acer

kotlini naao

sam

bielih

B a n j a l u k i h lapora imam dosta

trilobatum,

dosta

vrsti isto miocenske. U

esto

malu

Jajakoj

B i v a l v u slinu onoj,

L a n z a i z M o n t e P r o m i n e o z n a i o i m e n o m Pisidium

koju j e

Schlehani.

Pro-

m i n s k e s l a d k o v o n e n a s l a g e j e s u o l i g o c e n s k e ili b a r d o l n j o - m i o c e n s k e .
S

toga sam odmah

izprvice uvrstio poprieko bosanske

sladkovone

l a p o r e u dolnji m i o c e n s t o m r e s t r i k c i j o m , da j e d n e siu dublje

oligocen), a druge mogu

i njeto m l a j e biti,

tavac i morske mediterranske

opaanja

u Pounju

jimi opaanji

slau

nasade

svakako pako

lee nad bielimi lapori.

o v l a s t i l a su m e n a t a k o v u
se

posvema

opaanja

izjavu.

gosp.

(u

da liMoja

S timi

profesora

mo-

dra

R.

H o e r n e s a u G r a c u , k o j i j e t e a j e m g o d . 1 8 8 0 uinio i z l e t u o k o l i c u
Dervente
nasade

Bosni.

nadkrivene

crassissima

i 0.

Neposredno
vitrom,

fimbriata.

Obe

veoma obine i este. Povrh

pram

visinam H a n

Amphisteginami

Marice,

ove

Derventom lee
ima

vrsti

obilje

su

vrste

pieine

bez

u horizontu
sa

sladkovone

ostriga, imenito

ostrigami

sliede,

idu

okamina, zatim lapori

Banovini.

sam

smotrio

talogom sa ostrigami

nikakovih

posrednih

obiuh likova j a s n o razpoznao,

nami

zasuta

Svakako
vaju

terena

sam

Congerija,

nejasno,

Dugoselske

E v o riei, koje sam

odluio

od

(Ostrea

crassissima
2

tvorina" .

tako

zvanih

slied obiuh

naslage,

premda

kongerijskih

ni

sticanje
i pieitvorina.
sadra

naslagah

T r e e g o r j e i podloga mu u (rimskom Pokupju. R a d j u g o s l .

znan. i umjet. k n j . X X V . 1 8 7 3 . p . 5 3 1 7 9 .
R a d " k n j . X X V . p. 174. (122).
2

na

Lam.)

A k o sam to

ostala mi j e , k o d prekinuta
koji je normalni

sladkovone

sa

mora

toki doslovce napisao : Med Dugoselskimi sladkovodnimi

slaganu i med

O.

Grundskom

i L i t a v a c . S a s m a analogni geoloki odnoaji

da su i u okolici D u g o s e l s k o j
toj

pod

u kojoj

aka.

opisao uzpored

sa gornjo-miocenskimi naslagami. G e o l o k a iztrai

vanja u B o s n i razjanjuju
da sada n j e k o m

geoloke

odnoaje u Pokupju

sjegurnou tvrditi

Melania

acicidaris,

M.

cnf Escheri

Espri

slad-

Conceria

Fuchsi

trian

menutih

praerosa

druge

PU.,

Neumayr,

Melanopsis

L i n n . , Hydrobia

meiterranske

sp.

Fuchsi

rulus

tricarinatus)

(koju

sam radi

Escheri)

Planor-

formacije. O d

D u g o s e l s k i h o k a m i n a u p o z n a o j e g o s p . p r o f . dr.

v r s t Congeria

M.

B r o n g n . , M. Pilari

F r . , M.

bis s p . l e e i z p o d n a s l a g a

toliko,

da Dugoselski

kovodni lapori sa u g l j e m i o k a m i n a m i
gularis,

na

moemo,

spo

Neumayr

P i l a r , iz gornjih n a s a d a k o d Z e n i c e (sa
i

kod

Prozora,

mnogobrojnih

iz pjeskuljastih

zatim

Melania

postupnih

vapnenaca

Fossa-

Pilari

Neum.

p r i e l a z a sjedinio bio sa

medju

Sarajevom i Luka

vicom.
Meiterranske morske naslage motrio sam u Pounju.
ara i K o z a r u planinu
protee

sa

potiskuje j e uzka

dielominim

prekinuem

D o b r l i n u sve do N o v o g a .
l a p o r a s a Ostrea

cochlear

Uz

Sarmatskih naslaga,
nisam

naao

prama

Turskoj

Poli, i drugimi

njekimi okaminami,

k o j e bi bile dovoljno kao takove

to

biljevnih

otisaka.

Sjeali

su

me

ivo

krilje iz okolice z a g r e b a k e i od drugih

U

diluvium

mogu

se

noju K o z a r e planine,
mjestih,

guano

od

ubrajati,
moici

bar

na

uu

imia u raznih

mjestah

Jedino

krilja sa

tra

laporne

Hrvatskoj.

pjeine na

Plive i na mnogih

pilja itd.

koji

karakteri-

na sarmatske

dielomice,

i
i

lik.

sam g a obiao.

u okolini T u r s k e D u b i c e opazio s a m bielih lapornih

govi

ilovina

kao drugi mediterranski

nigdje u terenu

Pro
odatle

Kostajnici

litavac ima i pjeskuljastih

cio kompleks dovoljno oznauju

zovane,

Medju

z o n a litavca, te se

Alluvium

pod
drugih

sainjava

p o v r n e nasade u svih z a t v o r e n i h k o t l i n a h i poljih, te p o t o n e i r i e k e

naplavine.

Topografska geologija.
Paleozoiche

nasade

Prosari-planini.

P r o s a r a - p l a n i n a j e n i z k o b r e u l j k a s t o g o r j e od k o j i h 3 6 0 m .
m o r s k e visine.

Pristup j e sa svih strana lak, gusta i k r a s n a

pokriva goru na sve strane.

vatnou predpostavljati,

ovo

da

priori

nizini, sastoji iz n a s l a g a spadajuih

proao

sam 2 2 . rujna.

m o g l o se

nizko

gorje,

na treegorje.

P o l a z e iz O r a h o v i c e naao

ute ilovaste pjeine bez izrazita k a r a k t e r a

tamo

tek

bijae

je velikom
toli

opaziti

po

gdjekoji

kvarcitni

bez

blizko

nad
uma
vjero-

savskoj

Ovom

planinom

sam

ponajprije

okamina,

odlomak.

Nu

amo
im

zadjoh

dalje u umovitu goru, m o g o h se osvjedoiti, da j e P r o s a r a -

p l a n i n a m a l n e p o s v e iz p a l e o z o i k i h n a s l a g a sastavljena. T e k
sam shvatio

odakle potie

kriljasto

koje sam amo tamo naplavljeno

na

sada

paleozoiko stienje i kvareiti,

s v o m p u t u iz D u b i c e u

Ora-

hovicu i z t o n o od M e d j e d j e smotrio. U P r o s a r i ne i m a klisura streih nad

povrinom,

putu a m o tamo
Osobito pako

opazio

ih

nisam,

samo

u d a r a u oi silna m n o i n a kvarcita

partije puta kano

dali upotriebiti

barem

na

umskom

i z g l i b l j e n i su b r u s i l o v c i i m a s t i k i k r i l j i .

potaracane.

za staklarsku

k o j i m su

ciele

T i k v a r e i t i su isti i b i e l i , t e
industriju.

D a li s a i n j a v a j u

n a s a d e ili ice, n i j e m i m o g u e bilo ustanoviti.

bi

se

uloene

O v a j pojedini o t o i

p a l e o z o i k i h n a s a d a ini v j e r o v a t n i m , da u j u g o - i z t o n o m produljenju
ima j o paleozoikih nasada,
pako

potvrdjuje

misao, da

odkrivenih

k o d B l a t n i c e motrio, zaista spadaju

Gornji

Paleozoiche

nasade

u dolini

nalazi

se

zoikih nasada,

P o l a z e iz J a j c a

selu B r a v n i c a m , proao
Povrh

Travanjskoga

preteno

istodobni proizvod

primjesinu

lievom

s e du

Mogue,

oruinah
oznaio

da

iz r a z n o g a
kao

imaju

mezo-

obalom V r b a s a

prama

i diluvijalne m o i k e .

obale konglomerati
ovi

konglomerati

dva

sela

stienja,

koje

diorita.

Po

su, d a s v e o v e k a m i

kao

grupu

oblika

i v a c a . N a j v e i dio k a m i

ima odlika, u kojih j e amphibol

k o j a se u petrografiji dosta

ili aplit.

bosanskom

Ove

to

prvobitan

tako

stienja

dielu o v e r a z p r a v e .
ima

obilje

tom j e

m o r a se po ostalih
quarzdiorit.

riedak,

da

nestalno oznauje nazivi

u v r s t i o j e g. J o h n

stienju u g r u p u granita.

vora u prediduem
eruptivnoga

kami

sa
jesu

Nedaleko

eruptivnoga

spadajue

paleo

podruje

s m j e s a iz o r t h o k l a s a , p l a g i o k l a s a i b j e l u t k a k a o b i t n i h

mjesina,

Naao

bjelutak

sam

Jajca.

svojih, amphibolu i plagioklasu, oznaiti kao

ovu k a m

dobiva

nita

opaaju

valutci.

p o s t a v i iz r a z t r o e n j a
primjesinah

kod

prelazi u

mikroskopika iztraivanja pokazala

bitnu

imenito

posve u podruju

sa konglomerati kotline jajake.

sam na prvi pogled

Uz

Vrbasa
ne

sam najprije recentne

mosta

eruptivnimi

B r a v n i c e ima strmih

tanja

mal

iz k o j i h j u n o od J a j c a

zoikih formacija.

zarezih,

na paleozoiku grupu formacija.

tok

Vrbasa

u dubljih

krilj i brusilovci sa kvarziti, k o j e

svojoj

se
prigra

razpravi

mejutim

bilo

go

C i n i s e , da u p o d r u j u o v o g a

eljeznih

ruda

imenito

haematita.

sam znatnih kusova na obronku sa raznim ruevnim stienjem,

a u samoj eruptivnoj kami imade amo tamo izluene eljezne ljuske.

Uz

navedene

gromadne

kami pokazuju

mastikasti krilji i brusilovci.

sloga,

Ovim

ukasto-sivkaste boje

mieana amo tamo mastika.

j a s n o , da i g r o m a d n o

se u neposrednoj

uloeni

i ponjeto

su

blizini

vapnenci

mastna

sjaja

ledasta

usljed

pri-

S v i ovdje navedeni znaci g o v o r e dosta

i vratano

stienje spada na paleozoiku grupu

formacija.

Paleozoiche
Veliki paleozoiki
teku

prama

nasade
massiv

sjevero-zapadu

i r i n u od k o j i h 6 k m .

na uu
Vranie

Plive
i

Jezeru.

Radovan-planine

suuje

se

sve to vie, te i m a kod J e z e r a j e d v a

kod K l j u a sasma se iztanjuje.

Prolaze

lievom obalom P l i v e ostavio s a m kriljave laporne v a p n e n c e

masti kod Stupova (Stupna). P r i e l a z

crvene

paleozoike krilje tako

n e o e k i v a n , da se n a ovom m j e s t u z n a t n i j i r a z m a k

njekim

je

pravom

nasluivati moe.
K a o najdolnje udo p a l e o z o i k i h
ritno-steatitne
krilji ukastu
Nad

nasada

motrio

boju i prikazuju

se

na prvi

pogled

Ima

medjutim

koji su s a s m a k r i s t a l i n i n o g a pogleda.

kamih, kojih u okolici

ima i koje

i m e n i t o u dolini V r b a s a -

to

zanimivimi, j e s t okolnost, da
zoikim

sam

dioritinih i
motrio

phyllite

vapnenaca,
primieanim
granitoidnih

jajakoj

okolici

ini ove paleozoike naslage

pokazuju

veoma

sve prielaze n a p r a m a

mezo-

naslagam.

V e na lievoj obali potoka J o a v k e p o k a z u j u

nenci (Rauchwacke).
formaciju.
posve

sadraju
j e m pako
prhki,

te

i takovih

Zeleni krilji sa

b j e l u t k o m nisu j a m a n o ino n e g o prsinci

ti

kao pjeanci.

n j i m a sliede phylliti sa t a n k i m i i c a m i k v a r c i t a . U

u l o e n i su c r n o - s i v i v a p n e n c i .

su

sam zelene chlo-

krilje sa izluenim bjelutkom. Mjestimice primaju

Ovi i na drugih mjestih

N j e pokrivaju
svjei

vapnenci

i neraztroeni,

raztroenja

da s e v e p o d

jesu

pogled

bieli

ubjela

Jajcu

vap

permsku
Dok

(alabastra) i

ledaca. U

napredni

eerasti i postaju

slabim t l a k o m prsta u piesak

I d u iz J e z e r a p r a m a

na

svoje vrsti nalik dolomitu.

imaju

izluenih 2 5 dugih rhomboedrinih

stanju

se upljikasti
spadaju

tako

razpadaju.

dobiva se ovaj suslied nasada

ozdol

gore :

I ovaj k r a j obiluje rudami k a o i drugi p a l e o z o i k i

stalno saznao s a m s a m o za e l j e z n e r u d e k o d T r n o v a .

krajevi.

Za

10. Hnrjagasti
9.

vapnenci

(hrdjasti)
Jurska

Dolomit

8. u k a s t o - sivi

form.

vapnenci

7. D o l o m i t
6. Sivi

vapnenci

5. Crni

vapnenci

4. Crveni vapnenci i krilji

3. Bieli dolomit i

vapnenci

2. Brusilovac

1. Z e l e n i
U

tom

susliedu

sade. D a j u r s k a
primjer

Werfenski

krilj

n a s a d a imali bi prielaz kroz sve m e z o z o i k e n a

f o r m a c i j a za isto u okolici j a j a k o j dolazi,

na gori R a n c i te na sjeveru J a j c a ,

g d j e j e g. M o j s i s o v i c s n a a o

oolitinih

Okolina
O k o l i n a lei u dubokoj
rieka

krilji.

teajem

Babagaj)

kroz

tiesno i duboko

obstojnostih
njeko

vjekova

sude

jezero.

sladkovodnih

bio

toj
nu

amo tamo na kosah, nu

vapnenaca.

Ribnjak.

dolini, n a m j e s t u

klisurine

gornji

dio

zamisli
naao

nije

izpod

sam

nisam.

mogue

bilo

gornji

je

sada

presahlo.

dio d o l i n e

Sane

Kljua

okolini

Jedini

Sana

(takodjer

topografskih

taloina

se m o i k

ustanoviti,

o d v o d a r i e k e S a n e , ili od k o j e g a p r i t o k a
koje

g d j e si j e

Babakaja

S a n s k e doline p o v r h

traio

ih

imamo

sela P e n i k a ,

usieeno korito probila, P o

je

Prema

nasada,

Kljuca
uzkoj

nedaleko

da

vidja

li

potie

S a n e , ili p a e od

Naprotiv

je

naziv

znaajan,

te

daje

Ribnjak
slutiti,

vrela,

ili R i b n i k

da

je jo

za

prije

m a l o s t o l j e a n i v e a u v o d a z n a t n o v i e s t o j a o , ili p a e u z k o j e z e r c e
bilo na mjestu, gdje
U

najdubljih

leozoike

se sada

zasjecih doline S a n e

nasade.

Amo

brojim

liepo vrstane

tamno-sive

Duboane.

kriljeva,
mih

blizini

steru.
kod Kljua

upljikaste

koji sadravaju

sliede

se

pa

sive vapnence, z a

pojavljuju

tim

v a p n e n c e tik r i e k e S a n e , idu iz
ovih

vapnenaca

P o t o n j i su z e l e n k a s t i i napol

Duboana

pjeenjaci

panjaci

krilji

konglomerati

nalazi

se

kristalina izgleda.

izmjenjujui

se

bjelutnih elemenata.

sa
Ovi

Kljua

pjeenjaka
Kod

i
sa

krupnozrnatimi
konglomerati;

k v a r c i t n i h ica, mogli bi j o t e spadati u

paleozoiku

grupu formacija. M e s o z o i k a grupa poima u ovom kraju

sa

wer-

fenskimi krilji i pjeenjaci, kojih karakteristina crvena b o j a se n a

d a l e k o vidi, t e j e m n o i n a b r e u l j a k a o k o R i b n j a k a iz njih

sastav-

ljena.

K o d dolnjega R i b n i k a suuje

nosti dolomitikih vapnenaca,

ini se da sliede

opet

se

a dalje uz

mlaje

dolina

S a n e uslied

prisut

vou, k a m o nisam

dospio,

triaske naslaga,

B u d u da se B a b a k a j s t r m o

nad

zatim j u r a i

kreda.

K l j u e m do z n a t n e v i s i n e

die, to n j e g o v e s t i e n e z a s t a l n o p r i k a z u j u

l i e p profil

sa

uz

podpunim

susliedom naslaga poam od paleozoikih p r a m a

gore. N u sm sam

motrio na podnoju

(Grauwackensand-

briega

sivane pjeenjake

s t e i n e ) i k a r b o n s k e p j e e n j a k e , d o i m m i j e s a v p r i e l a z do t r i a d s k i h
dolomita,

koji

puno

vie

gore

lee,

ostao

skriven,

pod

steljom ulomaka n j e k o g p j e e n j a k a . P o v r h spomenutoga

dolomita sliede u k a s t i v a p n e n c i ,
vapnenca

sa c r v e n i m c e m e n t o m .

m o g l i mlaji biti o j u r s k e

Paleozoike
Put

naslaga

koji sadravaju naslage breolika

O v i vapnenci n a o v o m profilu

u okolici

Broncenoga

iz B a n j e l u k e u B r o n c e n i M a j d a n

i Staroga

Toliko

po

za

obilno

geoloka opaanja.
cestom

Banjeluke razprostrta
nadjosmo

razsijanih

sa

bijae izvanredno kiovit

smo

jaspisih,

eruptivna zona

Majdana.

prevalio sam u drutvu

Dan

nepovoljan

nebi

formacije.

g. dr. Mojsisovicsem dne 2 2 . srpnja.

vati

debelom
triadskoga

da

mogli

je

(t. z. F l y s c h ) .

konstato-

zapadno

od

Osim jaspisa

i lapore i laporne vapnence, j a m a n o spadajue na kredu.

I z a toga sliedjahu

crveni vapnenci sa dresvom (Hornstein) analogni

onim kod gornjega

Sehera, k o j e Mojsisovics uvruje u gornji jura.

I z a podulja prekinua
djosmo

pred

bielimi ooliti.

opaanja

Broncenim
1

rahlimi

Majdanom

Nastavljaju

svoj put

na

diluvialnimi
ute

prama

nasadami

jurske

vapnence

Sanskomu

mostu

naisa
opa

asmo dolomite, sive krilje te k v a r c i t n e k o n g l o m e r a t e i p j e e n j a k e

crvene boje. krilje tumaismo k a o werfenske
i konglomerate
paleozoikih
tragova

kao Perm.

brusilovaca

biljevnih

Iza

i tinjastih

otisaka

krilje, a

sela S r a t i n s k e

amo

pjeenjaka.
tamo

po

pjeenjake

bijasmo ve

posred

Ovi potonji

manjih

partija

nose

ugljene

tvari.
Slinih pjeenjaka ima u gori S a m o b o r s k o j te u okolici F u i n a
u Hrvatskoj,
Carbon.

Prije

ubrajaju
eovaca

se

na

opaali

temelju otisaka roda

smo

crno-sivih i crnih

Calamits

v e o m a ilavih, koji se po m o j e m k a n j e m j e d n o m o p a a n j u ,
1

vapnenaca,
na

jug

Ova z a j e d n i k a o p a a n j a z a b i l j e u j e r. M o j s i s o v i c s n a strani 7 7 ,
7 8 j u r spomenutoga d j e l a : Grundlinien der G e o l o g e von B o s n i e n - H e r cegovina.

s v e o i z a T o m i n j a p r o t e u .

I ove vapnence

paleozoike

grupe

formacija

da

Z a p a d n i dio o k o l i c e B r o n c e n o g a M a j d a n a
eljeznih

ruda. V u j a a kod

mjesta imaju
industrija,
posvema

na

koja j e njeko u ovom kraju

Najvaniji

druga

Siderurgina

evala, iznemogla j e m a l n e

razlog j e valjda krenje

gorivo

bit e sve to j a a

udo

Carbon.

zanimiv je sa svoga obilja

obilje eljeznih ruda, imenito haematita.

s vie razloga.

uzrok

spadaju

Obrovca, Ruda Krivaja i mnoga

u t o j o k o l i c i , k o j e su d a v a l e
Drugi

uzeli s m o da su

vjerovatno

za

reduciranje

konkurencija

uma

eljezne

rude.

jeftinijega eljeza

iz

Udarismo

na

inozemstva.
Stari Majdan
Kamengrad.
vapnence

sam

toga

bojadisani

Na

lei

protivnoj

na

triaske

strani

sasma u podruju
Tinjasti

putem

dolomitike

doline bijahu

da n a o v o m m j e s t u

sjeveru leeim paleozoikim

ve

paleozoiku grupu formacija.

tean

2 5 . srpnja.

naidjosmo

pjeenjaci, znak,

n a p r a m dalje

Stari Majdan

dne

mjesta

sa Diploporami,

intenzivno
prielaz

pohodio

Kod

nasada,

ve

imamo

naslagam.
spadajuih

pjeenjaci i brusilovci

na
pre-

su m a t e r i j a l , iz k o j e g t l o s a s t o j i . G l a s o v i t a s a s v o j i h e l j e z n i h

ruda j e okolica Staroga

danja

Majdana,

rudarska djelatnost.

peih, k o j e su u B u k o v a i n a
Putem

organikih

da

je

bilo

otisaka.

na

ovdje

ve p o p u t a

paleozoike

prepostavljati,

Bijae

njeka-

S t a r o j R i e c i eljezo varili.

u B u k o v a u naidjosmo

kalaposti,

nu

ono vrieme bilo j e samo j o n j e k o l i k o

dodue

da

krilje tako

liepe

bi s e u n j i h m o g l o

sivkasto

sjajnih

nai

pjega i pruga

n a k r i l j u , nu n i t a t a k o v a to bi se dalo t u m a i t i k a o o t i s a k

biljke

ili i v o t i n j e . P r i j e n e g o d o j o s m o do R u d e B t t k o v a e , i d j a s m o

mimo

stiene od s i v k a s t a i modrasto-siva
ljeznato-laporne
moe

kami,

smatrati

deblja,

ute

maticom

24

eljezom vee,

njemu ima ica e-

hrdjasto-smedje

eljeznih

a i m a ih i p r e k o

i bogatstvo

do

vapnenca.

ruda

stopa

tako

boje.

ove okolice.

debelih,

Ta

se

Cim

tim j e b o j a

stvar

je

ica

zagasitija

da j e m a t e r i j a l i c e n a p o k o n

ist

haematit.
Zanimivo j e svakako

i vrieno,

da

se

ovdje

navede,

ruda loije vrsti z a varenje eljeza rabi. Najbolji haematit

se k a o neshoan
vatom

plinu,

su p r i m i t i v n a
k o j a bi uz

tomu jedva

udno

s a m iz riei rudara, koji m e j e do

S r e d s t v a n a i m e , k o j i m i se u o v i h k r a j e v i h
i

nedostatna,

prisutnost

poznaju

da nisu u stanju razviti

uglja u stanju bila reducirati

taliva,

koja

se

rudi

dodaju,

da

samo

odbacuje

z a vadjenje eljeza. R a z l o g tomu, izprvice

zastupku, razabrao

renih j a m a doveo.
tako

da

otvo
slue,

onu

to

haematit.
se l a g l j e

raztvara.

S toga

jim rabe

vapna i bjelutka,
kod male

rieeju

one

onih

loije

odlike

taliva,

koja

rude,

u kojih ima i

pospjeuju

redukciju

temperature.

Karaula
Kod travanjskoga
Krezluk,

du

Travnik.

Tom

mosta

kojega
sam

na

vodi

gora.

Vrbasu

dobra

cestom

(blizu

cesta

proao

Jajca)

preko

utie

Karaule

potok

Gore

2 5 . kolovoza i uinio

slieea

opaanja :
K o d ulaza u dolinu
vapnence,

potoka K r e z l u k a opaao sam

zatim biele,

Zatim

sliedi

tinjca.

Uzeh,

iza ovih

ute,

zona zelenkasto-sivih
da

su

ovo

lapornih

werfenski

hrdjasto-crvene

napokon

sive

kriljeva

krilji,

vapnence.

sa

ljuskami

a po t o m bi

predidui

v a p n e n c i bili u o b e triaski.
I d u dalje uz vodu
sa icami haematita,
Ovi krilji

bijahu

naidjoh

popraeni

stanju raztroenja.

Zanimiva

laze
na

na

eruptivnoga

kakovih

svakako

sliedea

da i ovdje i m a m

Karaulu

svojoj

od

sam

goru

povrini

stienja u

bieli,

naprednom
ukasti

n a vie mjesta u

paleozo

injenica,

opaao

sam

krilje

talasastih

j e uzdrmala

moj

pred

Uz-

sobom.

mastikava

tragova

kao

sjaja,
tako

ticella

ostalom

u Mraaj Dragi. U
Krezluka

paleozoike

crno-sivi vapnenci

zapadnoj

bi

inae

bio

nasade,

u z i m a j u , d a su o v e n a s a d e

triaske, elim ipak

koja potrebuje

likosti

eruptivnoga

svoga
sam

esto

s t o g a sudim
eljeznimi
U

dolini

da

velikih

Karaula

imao.

seimentarnoga
haematita

G o r a u obe

da j e v e o m a

da

razno

Ovim
tamo

ostalom

ve radi

stienja.

mora

gorja

ovdje iztaknuti,

i amo

da
Ka

normalno

sastava

dalnjega iztraivanja

kusova

Na-

doim se n a

normalnoga

Bosni, te nas nebi nimalo iznenadjivati

j e ovo toka,

naao

sluaj

ana

sa

nebi bilo nemogue,

rauli gori vraaju n a s l a g a triaske, n a p a l e o z o i k e nasade

To

koji
zvani

t o vie, bijae opaziti n a povrini im

imaju

su dolje u dolini

koja

paleozoike nasade

pokazuju

W e l l e n k a l k " u triasu.

nasadjene.

sive

fluorita.

sivi, c r n i i

lognih naborina (Wlste), kakovih

costata

smotrio.

je

prvi utisak,

na sivane krilje, zelene,

Malo dalje posliedie

veinom laporni vapnenci,

ikih nasadah

tada

U j e d n o j t a k o v o j t a n k o j ici nadjoh

putem
siderita,
bogata

rudami.
Lave

vraaju

Travniku, na podnoju

se

paleozoike

same Vlai planine

nasade.

Dalje

opaaju se terase

prama
kon-

glomerata
proizvod

i moka,

kakovih

tercijarnih

Put

sladkih

iz Strmice

Medju

ima

u jajakoj

kroz

Mracaj-Dragu

na Sevarevo

Mraaj.-Dragi

i njoj

na

dakle

Blato.

najzanivijimi t o k a m i u g e o l o k o m pogledu,

s v o m putu po B o s n i posjetio, m o r a m

kroz

kotlini, j e s u

voda.

protivnoj

spomenuti

strani

koje sam

na

geologiki profil

leeoj Omerovoj

Dragi,

k o j e vodi k l a n j a o iz D a l m a c i j e u B o s n u . T i m k l a n j c e m

proao

s a m 4 . i 5 . k o l o v o z a i evo to sam opaao.

neposrednoj

blizini

sela S t r m i c e pojavljuju se krilji raznobojni veinom sivkasti,

asto-smedjasti
poznato,

i ukasti. Z a

da ih j e gosp. F r . vitez H a u e r

na ugljevnu
razabrati

tvorbu.

toliko,

Zaav

da

razvijenih

grafie

i paleontologike

noga

Tirola,

pjeskuljasto

u prodor

ti krilji

typicno

lee.

kako

ih

Te

izpod

opredielio k a o

potoka

dolnjo - triaskih nasadah

sam
ovdje

pokazuju

petro

seiskih i campilskih nasada

R i c h t h o f e n prvi

laporni vapnenci,

spadajue

Mraaja mogao

dolnjo - triaske vitre

osebine

je

ljubi-

m o g a b o r a v k a u S t r m i c i nije mi bilo

uio poznavati.

ju

Jesu

tanko vrstani i skoro kriljasti,

to

kojim

su p r o c j e p n e p l o h e t i n j c e m o b l o e n e . I m a i k r i l j a s t i h k a m i h c r v e n e ,
smedje,

sive i u k a s t e boje.

saensis,

Avicula

Povrh

ovih

vijugastimi

motrio

gukami

karakteristine
prelazu

Mraaja

gypsa,

koja

poloaj

ovih g y p s a

se

nije

Bilo

sa

spadaju

dolnji

dolnjega

takodjer

opaao

fas-

Ipak

to

G o r e vie

Dragu

opazio

formaciju.

sam n a lievoj obali p o t o k a

horizontalno

trias s razloga,

debelimi
priesjeka

mnoinom priereza vapnitih

znatno

protezala.

nije mi posve razjanjen

triasa.

mnogo

costata.

Omerovu

po t o m u j u r s k u

to s t o g a , to se t a k o g r o m a d n o
nasadami

je

v r s t i Naticella

Drage

vapnence

vapnenci

potoka

Pleuromga

c r n e i crno - sive v a p n e n c e s a

dolnjo-triaske

biele i svjetlo-ute

vodu

sam

(Wlste).

k l a n j c a iz M r a a j

O v i potonji

Ceste okamine jesu:

Clarai.

izbouju

dole

nie

spuva.
Idu

uz

gromadu

Bathrologiki

njihovom

okolinom, i

bez oevidna saveza

sam mislio,

sam

na
sam

da bi m o g l i spadati
ve

opaao

sa
u

werfenskih

kriljeva.
Kad
silazio

sam sutradan
sa

nasade:
vapnence
1

visine

Sasma

(5. kolovoza)

klanjca
gore

biele

sa vijugastimi

drugim

i veoma strmim

Mraaj - Dragu,
i

sive j u r s k e

gukami,

dole

opaao

vapnence.

nie

J a h r b . d, . k . g e o l . R e i c h s a n s t . 1 8 6 8 . p.

sive

sam

Zatim

laporne

434.

putem
sliedee
crne

krilje

kojih

sam

Tirolites

naao

ammonita

dinarus.

opriedieljena

od

g.

Mojsisovicsa kao

t e k r i l j e u l o e n i su d o l e n i e c r v e n i

S l i e d e n a p o k o n crveni tinjasti i sivi k r i l j i

vapnenci.

(dolnji trias,

werfenske

naslage).
Salaze u Omerovu

Dragu

opazih izpod bielih j u r a s i k i h

vapne

n a c a one iste c r n e v a p n e n c e k a o i u M r a a j D r a g i , a aav u do

linu nevidjeh

dodue

neposredno

dolnjo-triadskih

nasadah kao

iv

t a k o d a se

pu

werfenske

na

k a m e n , ali o b i l n o v a l u t a k a i o d l o m a k a n a o b r o n k u ,
nim

pravom naslutiti moe,

sade izbouju, nu

da se i ovdje u blizini

d a su r u e v i n a m i

pokrivene.

Avicula

Clarai

bi

j a e o b i n a o k a m i n a u tih k r i l j i h . K o d P e e n a c a h p o i m l j u e r u p t i v n e
k a m i sa princi. K a m i su m a l n e p o s v e r a z t r o e n e , h r d j a s t e

i princi

okrasto-ute

alpinski

boje.

trias,

triaskoga

imenito

ubraja

werfenske

ove nasade

nasade.

gornji

K o d Gradine

ima

dolomita.

Kod Pehulja
Brachiopoda.
evno

Gosp. Mojsisovics

tlo

poimlju

ukasti

Nastavljaju

posvema

vapnenci

sa mnoinom

prereza

s e s v e do b l i z u G r k o v a c a h , g d j e i h

poima

zastirati.

O v e vapnence, koje sam

runa

mnogih mjestih u Bosni motrio, pribrajam jurskoj formaciji. B u d u

d a ovi v a p n e n c i
taknutoj
sjedni

sainjavaju

pravilnosti

vrhunci

kao

tlo

gorskoga
brieg

Grahova

Pred Grkovci pojavljuju

tla dodjoh

sa

bregovah

izsu

fluvialne

naravi, te

Promatraju

malo

do u v j e r e n j a , d a j e o v u d a n j e k o r i e k a p r o t i c a t i
polje

G r k o v a c a h j e bio n j e z i n

odtok

tim

ru-

relief

morala,

odvodnjivala.
delta.

T i su se odnoaji

k a d su p o v r n e v o d e G r a h o v a p o l j a , k r o z
podzemni

po

Krede.

se r a h l e nasade

susjednih

k o j a j e cielo G r a h o v o
Kod

vieput

dielu B o s n e ,

a t o r i G n j a t sastoje vjerovatno iz j o

mladjih m e z o z o i k i h n a s a d a h to j e s t iz

evno tlo sasuto

P o l j a , to

sloga u zapadnom

nastalo

njekoliko

Zvide. Mnogo j e tomu doprineo

dolnji tok stare G r a h o v s k e r i e k e .

i ruevni
Da

nastave

promieniu,

pukotine

ponornica poput
materijal, koji je

su s e h y d r o g r a f s k i

ovoga kraja u zadnje geoloko vrieme znatno promieniu,

me takodjer pogled na e v a r o v o blato, kad dodjoh

do

dobile
potoka
zasuo

odnoaji
osvjedoi

Grkovacah.

P r e d a m n o m pue prekrasan j e z e r s k i vidik. R a v n i c a posve horizon

talna, z e l e n k a s t e b o j e , i n j a e se k a o da j e voda, a o k v i r e n a s d e s n e
strane
I

strmimi pianinami

(Dinarom)

a s lieve umovitimi

bregovi.

sada dodue zimi ravnica se pretvori u j e z e r o , k o j i m i ovee laje

ploviti mogu, nu n j e k o j e i ta r a v n i c a b i l a stalnim j e z e r o m sa

sebnom

faunom

molluska,

kojih

ostanci

su

oznaeni u

po

bielih la-

porih,

okruujuih e v a r e v o blato i L i v a n j s k o polje. T a k o v i h bielih

laporah

(sadravajuih

S e v a r e v a blata,
hovske rieke.
nad

tamo

Nu

niveau-om

esto
su,

uglja)

kako

nenajoh

na

rekoh, naplavine

na iztonom

rubu

vidjeh

sjevernoj

strani

njekadanje

Gra-

b j e l k a s t o - sivih

njeto

p o l j a se diuih zonah, k o j e bi m o g l e biti t e r c i j a r n i

lapori S e v a r e v a blata.

Put

iz Drvara

preko

Grahova

u Bastei

Grab.

I d u g o r s k i m putem, k o j i s p a j a D r v a r p r e k o G r a h o v a sa R a s t e l o m
Grabom,

naao

krednimi

vapnenci u Crvljevici planini ; nu nebijae karakteristinih

rudista.

sam ponajprije

toga

j e predpostava,

d v o j b e n a , i to tim prije,
breasti

vapnence,

vapnenci.

Obe

to

da

ove

kami

anja.

naline

ovdje imamo kredu,

neposredno

Resanovci. G r a h o v o polje priejoh,

petrografski

ponjeto

z a t i m s l i e d e d o l o m i t i ili

bijahu

pretene

sve

do

Iz

toga

okremenjena

ruevnoga

crna

naslagam nevidjeh
ne, idu prama

izmjenjuju
Ovi

ovim putem

gdje se put

uzpinje,

krilji

bijahu

se
kad

veoma

venecianskih

alpah.

nadjoh,

ove kriljaste

Spomenutimi

razvijen

T . z. w e r f e n s k e

na koju stranu

pogledamo,

stiena

sjevero-zapadu

se

te

ih

koji

prince
sadra

krilji o z n a e n j e

put

nasade,

junom
koje

toka

vapnenaca,

Taj

Tirolu

i u

sliede i z a

bu-

obe mora

za studium triasa,

s v a g d j e se j e opaalo liepo

kriljastih nasada,

juih na werfenske

su k r i l j a s t i m i n a s a d a m i .

je okolica sela P e i veoma zanimiva

Nastavljaju

da

princi.

odlika tih prinaca,

verde.

karakteristino

chensteinskih, zastupane

jugu

kanje

od R i c h t h o f e n a nazvan B u c h e n s t e i n s k e nasade.
je

napram

crveni i zeleni

su l a p o r a s t i v a p n e n c i s a v a p n e n i m i g o m o l j i ,

triaski horizont

napram

pokazae

sitnozrnata

n a z i v l j u pietra

vaju obino kao j e z g r u ammonite.

niveau

dolomita i

sladkovodnim

pa t a k o

mi jasna,

sa pjeenjastimi krupnozrnatimi

zeleni

klisure

mioceskim

prolaze nigdje,

ovih kriljeva postade

talijanski petrografi
umetnuti

strahu

Tragova

opa

hrdjastih

S e v a r e v u blatu. T e k kod B o r o v a e i Stoita izpod

Pei na mjestu,
krilji. N a r a v

materijala

vapnenca.

Hana

nenaav toke povoljne za

T l o bijae pjeskuljasto i amo tamo leahu krhotci

jaspisa.

sa

nasajenih

da
jer

profiliranih
na

krilje,

ivo c r v e n e boje, j a m a n o

spaa-

nasade.
od P e i h p r a m a zapadu dodjoh u p o d r u j e

crnih

ploastih v a p n e n a c a sa r a z n o l i k o krivudastimi nabreklinami ( W l s t e )

i sa prierezi

gastropoda

gornju granicu

Naticella

werfenskih

costata

kriljeva.

Ovi vapnenci

oznauju

Strminu

prama

pjeenjaci,

Rastelu Grabu

spadajui

j a e primieano

zuju

na

bieli crveno-pjegasti
se

razni crveni

krilje.

Tim

sad vie sad m a n j e tinjastih

bijahu talasaste naborine

bijahu

sainjavaju

na werfenske

krilji

kriljastoj

pjeenjaci,

b r o j io c a r b o n s k o j

Izpod

k o j e j e od

Njim

strana,

Bravsho

tee smjerom
a

zatim

polje

i Petrovacko

sjevero-zapadnim,

puddinge

crno-sivih vapnenaca,
uz

koje

bijae

stehendes

ovdje

G e s t e i n ) ovuda

na Debelu stranu

obilje

krilji

ostanaka

gornjem,

vjerovatno
Povrh

od

nadolaze

izmjenjuju.

Ovi

veoma obilno

ovih sivih v a p n e n a c a h

da

bi ovo m o g l i

pojavljuju

vapnenaca.

gor
se sa

sadravaju

kao

prama

rod

M.

veliko

jugo-zapadu.

Prof.
Ove

na

Dolnji im

dio

krilje.

sa M e g a l o d o n t i sliede tamni,

vapnenci,

podatku,

Kadine Kule

takova petrografskoga

Iso-

Megalodus.

columbella.

to

nu

prama

obiljeja,

G . Mojsisovics misli,

d a su

skoro

Nasluujem,

neimam

drugih

povrh

gornjo-

sliede

Petrovakom

se opet dolomitiki vapnenci, izmjenjujui

trias spadaju.

koji

da i m a m pred sobom u triasu,

dolnjo-jurski

Od

(an

uzlaza

svojim oblikom

se daleko u B r a v s k o polje.

nego u stratigrafskom

triadskih

vapnenci

biti

vapnenci

zastupan

na werfenske

crni vapnenci, nastavljajui

razloga

i Staroga

prvoga

sivi vapnenci,

uviek

iva k a m e n a

T e k kod

donjekle

na mjestu,

sjevero-iztoka

da spada

nali

se izmjenjivati lapori i krilji.

R . H o e r n e s opredielio j e tu o k a m i n u
sade brazde

nu

koja

sivane

Duboanah.

oko Bronzenoga Majdana

njeke vrsti B i v a l v a ,

cardii nalina. U p o z n a d o h
imenito

onim kod

nebijae vidjeti.

poimlju

cestom,

najprije

paleozoikih

ovelikih kusovih;

njih ielovih o v o g a k o m p l e k s a
vapnenastimi

pri

polje.

Idu

nadjoh

analogne

smo u zonah

sivane p j e e n j a k e (n. pr.

Majdana),

poka

prije ve F r . H a u e r

formaciji.

Debela

pjeenjake,

podredjeni

Rastela G r a b a

P u t iz K l j u a u P e t r o v a c prevalih 2 9 . srpnja.
od K l j u a

bi

ljutica. Osobito este

povrini.

vapnenci.

kriljasti

pjeenjakom

se

sa

polju
istimi

da v e o m a vjerovatno
glavni

dolomit

(Haupt-

olomit).
B r a v s k o P o l j e velika j e antiklinalna dolina.
istoka prama zapadu-sjeverozapadu.
sam padanje

T e e od i s t o k a - j u g o -

G d j e g o d j e bilo prilike,

vrsta i naao, da n a j u n o j strani padaju

a na sjevernoj prama

sjeveru.

ovom polju

prvi

put

mi j e

u oi v e l i k a pravilnost u susliedu nasada, k o j e v e i n o m nisu

poremeene

iz v o d o r a v n o g a

poloaja,

tako,

da

mjerio

prama jugu,

uzpinju

pala

mnogo

se n a

vr-

GEOLOKA

hunac

OPAANJA
i*

b r e g o v a "dolazi

se

do sve

iz

sam kanje

krednih

Taj

pora

put

iz Scmskoga

prevalili 2 5 . srpnja.

k o j i dolinu
i lapornih

putu u D a b a r

S toga

je

B r a v s k o polje,

svi

to i C r v l j e v i c a planina,

mosta

pjeina,

koju

Podjoh

Klju.

desnom obalom S a n e . B r e

posve nalikih onim,

motrio, i koji

Lazani, k a k o j e na tlovidu)
rieke Sanice.

S a n e s istone strane zatvaraju,

sadravaju

uljci protezali su se n e p r e k i d n o

sastoje

koje

selah

la

svom
bre

aplje i Luani

s v e do b l i z u T o r n i n e ,

zonu,

iz

sam na

Congerija. T i laporni

preko

Sladkovone nasade

sainjavaju j a m a n o uzku
protivnoj

nasada.

koji okviruju

kao

33

obaao.

Put

uljci,

nasada,

BOSNI.

to mladjih

v e o m a v j e r o v a t n o , da su vrhunci,
sastavljeni

ZAPADNOJ

nasuprot

o d S a n s k o g a m o s t a do

(ne

utoku
Tomina

k a o to se to po m o m izvidu i

strani k o d istih n a s a d a

J u g o - i z t o n o od T o m i n a p o i m l j u c r n i i crno-sivi vapnenci,
liki onim

oko Staroga Majdana

ovdje vapnence paleozoike

ugljevne tvorbe.
njenian.

Ta

Ruevno

i blizu Seovaca,

kao i tamo,

prepostava
tlo

na

opaa.

dobiva

blizini

tih

dakle

bi

mogli bi biti

na
imali

vapnenci

podkrepu u slieeih i

vapnenaca

obiluje

krhotci

kvarcita i paleozoikih kriljeva. K o d Ilida poimlju crveni krilji

olnjega triasa,
miti, a povrh

vie

na

jugo-iztoku

njih su vapnenci,

n a lievoj obali k o d K a m i a k a , da
U

Ilidah pohodio

reni bassin,

Svakako

poldnevni

kriveno muljem,

Kod

T o vam j e mali

izvirua

na

vie

koji cielu vodu

toplinu

Podova

uzmuti,

im

se

nju

uje.

blizu

obaraju

hrjastu

ua K o z i c e priedjoh

Tamonji

opaziti, da tamonji o g r a n a k
nasadah

ogranka grebenasto

stari

sigu.

n a konj ih

ruevni grad

briega Mulea

vapnenaca,

lei

obe j e

preko
na

izglodano,

dakle

po

LXI.

rieke

dolomitih.
mogoh

sastoji iz skoro

doim j e podnoje

stojati iz dolomita. H o r i z o n t a l n e vapnence

J.

Iz

plina, bit e da j e ugljina kiselina. Pojedini

Grleaju s a visine g r a d a n a suprotnu stranu S a n s k e doline,

same

n a vie m j e s t a vidljiva.

u Kamiak.

horizontalnih

okvi-

mjestah.

(306C).

ar sunca njeto prvobitnu

izvori u blizini bassina

ova potonja

dolo
kamih

V o d a s a m a j e v e o m a bistra, n u dno b a s s i n a j e po

vode se diu mjehuri

Sane

sabire voda,

te vode bila j e 2 4 5 R a u m .
je

vode podigao.

manji

se

P o d o v o m sliede

su j u r a s i k i v a p n e n c i .

s a m tamonje toplice.

u kojem

Temperatura

prama

z a k o j e drim, po a n a l o g n i h

tom

posve

spomenutoga

z n a k u imalo bi

sa

drim za j u r a s i k e s raz3

34

GJ .

PILAR,

ft
loga,

to

n a lievoj

vero-iztoka
Kod

prama

obali

jugo-zapadu,

Krasuljah sadravaju

medju

kojimi

imae vapnenaca,
a

padaju

ti b j e l k a s t o - u k a s t i

zapazih i jednu

ostrigu

mnogobrojnih priesjeka brachiopoda:

pnenci.

Blie

breoliki,

prama

koji brazde

prama

Kljuu

vapnenci

okamina,

i z g r u p e cristagalli,

zatim

d a k l e b i bili ovo j u r a s i k i v a

zamienie

ove

vapnence

a u d a l j i n i o d d v a ili t r i k i l o m e t r a

se u dubljih

od s j e -

sjevero-zapadu.

drugi

od K l j u a

zarezih vapnenci i pjeenjaci paleozoike

vie

pokazae
grupe

for

macija.

Od Livna
Iz Livna

ide

preko

Glamokoga

cesta

Sevareva blata u Grahovo polje.

5 kilometara, a onda
prosiecae
ve

na

vie

pojavljuju

skrenuo

zini, j o obilno u m o m

zarasloj,

veinom

ukasto-sivoga jurskoga
vapnenca

Priluki.

dolomita.

iz

K o d Priluke
na

kredne

Uvrtenje
Kopre

opaanje

i ruevna

tla

tla strile

a mjestimice

obali

potoka

dosta

klisure

dolomitikoga

Jaruge,

selu K a r l o v c u opazio sam n a p o k o n c r n e i c r v e n e triaske

naprotiv
vapnence.

P o t o m opaanju bio bi suslied n a s a d a od P r i l u k e n o r m a l a n :

j u r s k a formacija i trias. Ovaj suslied ini vjerovatnim,
kod Priluke
m o t r e ih n a
Odmah

na

formaciju

iza Karlovca

poimaju

lika i spadaju

G r a d G l a m o lei n a strmoj

G l a m o k o polje preao

bielih

lapora.

od

sam

kreda,

vapnenci
to

slutio

Povrh Dubrave

ovi

bieli lapori,
su

znao,

koji

lapori

sladko-

to m o g u

zaklju

d o l o m i t n o j stieni i sude po
s a s t o j i iz

svuda

izgledu,

dolomita.
od G l a m o a

se pokazuje,

do

da

Dubrave.

tlo sastoji iz

poimlju opet mesozoiki

vapnenci

obiljejih slini j u r s k i m vapnencem.

Karaule (ardaka)

pnence, za koje nisam

jarugi
I

Congeria.

sam poprieko

naplavina,

i to po svih p e t r o g r a f s k i h
padno

kako

na tercijarnu formaciju,

sva blinja okoliua toga grada

ne prevlada

ve

cielo G l a m o k o polje.

iti iz riedkih o d l o m a k a roda

Gdje

spadaju,

da

mjestu.

takodjer izpunjuju
vodnoga

krednu

se
va

bilo j e
rahla

lievoj

cesta

nije dakle posve sigurno. U

vapnenca,

Na

oko

Ova

u njih nebijae okamina.

tvorbu

polja i

sam cestom iao samo

k o j i su m e ivo sjeali

ovih vapnenaca u krednu

su

Tom

Plive.

Livanjskoga

mjesta biele tercijarne lapore.

vapnenci,

Putem

izvorom

na sjever prama

pnence prolokoga klanjca, nu

kinuto.

polja

sjevero-iztonim rubom

opazih
kamo

crvene

sive

da ih uvrstim.

laporne

Mislio sam

Za
va
na

trias,

nu g. Mojsisovics nasluuje,

da bi u k r e d n u

formaciju

spa

dati mogli.
U

p r i b j e l a k o j kotlini n e n a d j o h onuda, k u d sam prolazio, ni t r a g a

b i e l i m l a p o r o m , p r e m d a s a m p o v e l i i n i k o t l i n e sudio, d a u i h o v u d a
nai. O d
putem

P r i b j e l a c a p a do b l i z u i z v o r a P l i v e n i s a m i m a o

povoljan teren

tlo j e v l a n o ,

aav s konja,
okamina,

za nijednu

za opaanja.

klisure
mlatom

Suma

j e ovuda

m a h o v l j e m i liaji
odbio

petrograiska

kus

pokrivene.

vapnenca,

obiljeja

u malom

od m e s o z o i k i h formacija.

Tek

P l i v e pojavi se dolomit t r i a s k e f o r m a c i j e ,

negovorahu

koji

kriljasti lapori,

Izvori

potoka

odrjeito
izvorom

je tada uztrajao

tonje i dolomit uloeni su crveni,

triasa mogli spadati

sam,

nikakovih

salaze prama

paleozoikih nasada.

na dnu

obrasla,

Kad

nebijae

dolini P l i v e s v e do b l i z u g r a n i c e

svom poloaju

umskim

gusto

na

Medju

koji

bi v e

werfenske

u
po
po

naslage.

Dabra.

I z v o r i p o t o k a D a b r a H e p a su i z a n i m i v a t a k a u s a n s k o - m o s t s k o j
okolici, te s vie r a z l o g a zasluuju
sam

taku pohodio

lieve obale potoka.

nadkriveno.

biti.

pilje

je

Zaao

luih. P d
vremena

do

ovjek

sam

od

svoda

mnije,

puna

(peine)

da

iz

3 0 metara

koje

Pred

je krupnim

zarez.

Medju

sa diploporami.
Penju
nedaleko

voda u potok

koliko j e mogue
koje

tee.

s l a b e r a z s v j e t e ni o p a z i t i n i j e m o i .

na kamen,
Sprieda

od

stoji

teajem

koju kod
staje

kamenjem

bilo bez

se j e
na

mnogih

on z a g r e z a u vodu.

imaju

Spilja

golubovi i lastavice

svoja

guana.

obronaka

k a m e n j a u velikih

okvirujuih

naao sam

kusovih.

ovaj d u b o k i

dolomitinoga

potoni
vapnenca

D o l n j e nasade dabarskoga lieba jesu dakle triadske.

njekoj

gradini

leeoj n a

spomenute

pilje,

opazio

lievoj

sam

obali

toga bieloga vapnenca.

Svi

bijem, izjalovie se i tako napravih

pokusi,

da

priloeni

Dabra,

biele vapnence

t r a g o v i o k a m i n a . N a j l j e p a o k a m i n a b i j a e p r i e s j e k Nerinee
ploi

peinom

jezerca zja ko

Medju

tim k a m e n j e m

se prama
prije

Tu
se sa

e po prilici i v i s o k

kamenjem,

piljom ima mnogo ruevnoga

potie

sam

odlupilo.

sliepih mieva.

kamenje

desno

takodjer

pilju t a k o daleko,

spustio

oveliko j e z e r c e

Na

irok, a toliko

g n j e z d a . M j e s t i m i c e i m a u pilji

To

vrelom

U o i o sam ponajprije

pilje posut

mjestih bistra voda,

je

dalnje pomno iztraivanje.

Prama

T o j e glavni izvor Dabra.

losalno zjalo pilje

Ulaz

2 4 . srpnja.

dotini
snimak.

sa

na irokoj

kamen

raz

Nerinea

ima

znatne

m o g l a j e 1 4 do
etiri

zavoja.

spomenuti

Medju

dimenzije,

Priesjeci

spiralnih

rod mekuaca posve

srodnimi oblici

suprajurensis

Voltz.

pnenci spadaju

naime

do

6 2 millim.

1 5 centimet. duljine imati. Vidljiva

valja

upljina

su

irine,
bila

samo

u v i j e n i su n a n a i n

za

karakteristian.

prvom

redu

spomenuti

Nerinea

S v a k a k o j e n a j v j e r o v a t n i j e , d a ovi s v i e t l i v a

na jursku

benih triaskih nasada. U

formaciju, doim malo nie

tom

sluaju

izmedju triaske i j u r s k e formacije

moe

negdje u

se

ima

nedvoj

da

granica

izvora

potoka

uzeti,

blizini

D a b r a prolazi.

Vidi Bronn L e t h a e a geognost. IV. p. 2 9 7 . t a b . X X I . flg. 1 2 .

Quenstedt
J u r a p . 7 6 8 . tab. X C I V . fig. 1 6 , Credner,
Gliederung
d. ob. Juraform. p . 1 6 0 . t a b . I. f, 2 . Valja ovdje iztaknuti,
da
analogni oblici i u krenoj formaciji dolaze. N a p r . N. ampla Mnst.
Goldf. Petr. Germ. t a b . C L X X V I . fig. 1 0 .

Prielaz

preko

Crvljevice

I z Petrovca preko

planine

i uzlaz

na

Klekovau.

C r v l j e v i c e p l a n i n e u D r v a r p o d j o h 31.

P e t r o v a k o polje u z d u n a j e dolina izmedju

srpnja.

Crvljevice i G r m e

pla

n i n e . N a p r a m j u g o - i z t o k u i m a svoj n a s t a v a k u V e d r o m , B u k o v a k o m
i D r i v i k o m polju, a

napram

vakom, Lipovskom i tako

Ovo
krna

su s v e
i

ponorna

klisure

pjeskuljastira
naijoh

sjevero-zapadu

d a l j e s v e do

polja

triaskoga

bez

sa nejasnimi

odtoka.

dolomita

tlom. Pribliuju se Crvljevici u

na olomitine vapnence.

rauli Otre,

poznata

vapnenca

u Bjelajskom,

strahu

Mjestimice

stre

nad

Sejkovakom

7 8 m m . duge,

sliedjabu

sivi

a oko 5 mm.

su

rahlim
polju

klanjcu Crvljevici, p r a m a

stiene dolomita; zatim

otisci n j e k e

Vrto-

Une.

Ka

vapnenci
iroke

bi

v a l v e , o b l i k o m n a l i n e M y a c i t o m ili N u c u l a m . G o s p . dr. M o j s i s o v i c s
1

tumaio j e
jursku

i n a karti zabiljeio ove vapnence k a n o

formaciju. N e s j e a m se,

ustmenim

izvjeem povoda

pnenci prije na triasku

palo,
disti

da

medju

povrh

ikakvom
Kreni

vapnenci

su s e c i e l o m

Cieli ostali put

vapnenaca
prereza

sa

uzpeo

sam

vru

se na

pastirske

iz

goru

hoda.

kod

sa

Bu
bi

mogao.
nastavljali
naidjoh

(Hauptdolomit).

do u k a s t i h
nadjoh

gornjega

sivkastih
vapnencu

naborinami,

Jure

(Malm)

Schlot.
Klekovau 1 9 7 0 m.

po noi, s toga j e bilo

vi

izklju-

opaanje.

p o s t a j e O t a e v c a do v r h u n c a

naporna

va

koje

Han-Crvljevicom

hastellata.

do O t a e v c a b i p r e v a l j e n

ovi

vrsta,

priesjeci Rudist

Pred

K o d potonjega mjesta

Ostrea

da

nasadami

prielaznih

te j e d n u ostrigu sa mnogobrojnimi

eno svako geologiko

sata

dolinom.

nalii sa j e d n o m

Sliedeega dana

Iz

krednimi

naao

mnogobrojnimi

a opisana j e pod i m e n o m

toliko,

na

svojim

P a e , ovdje mi j e u oi

do U n a k e B r i n j e nevidjeh

brachiopoda,

soku. P u t

stoji

spadajue

tumaenju

a k o d s a m o g a H a n a n a dolomit

nita drugo.

koja izvanredno

nisam

tom

j u r s k o j formaciji pribrojiti

Ljubiinom

na jurske vapnence,

sam

dao, s v a k a k o

nasadami

Otre

vjerovatnou

li

formaciju spadaju.

triaskimi

karaule

da

Boina

obrasla,

tek

kvrgaste

nizke etinjae. O v a

visine

od

briega

1 7 0 0 m.
ubavost

trebalo

prekrasno
poimlje

je

njeto
onuda

plazava

preko
umom

bukva

vegetacije, k o j a j e i

same

klisure gustim mahovljem pokrivala, dozvoljavala j e tek nad visinom

od 1 7 0 0 m. izvjestnija opaanja,

Grundlinien

a tu s e j e p o k a z a l o ,

da j e v r h u n a c

. G e o l o g i e von B o s n i e n - H e r z e g o v i n a , p a g . 7 1 .

briega

sav

drugim

iz

vapnenaca

putem

mogoh

sa

se

Rudisti

sastavljen.

osvjedoiti,

da

dio g o r s k o g a t r u p a s a i n j a v a j u , s a m o b l i z u
da tamonji
pnencem

vapnenci primaju

svojna.

Crvljevica

sastoji veinom

prije spomenuta

zanimivija

iz

krednih

obiljeja

jurskim

Uvaili

vapnenci

na ovom mjestu

medju

krednimi,

to

va

ravna

se

Crvljevice dolaze

zvoljeno prepostavljati

velik

i n j e n i c a , d a t. z .

vapnenaca.

injenica, da k o d H a n

a kod Otaevca jurski

redno

vapnenci

O t a e v c a injae mi se,

petrografska

T i m j e opet

Salaze s briega

rudistni

ona

dolomiti,

bi

bilo

do

znatan

razmak,

koji

po-

i Skender

Vakuf.

sa g r e b e n o m C r v l j e v i c e t e e .

Preko

gore Bane

u Vitovlje

G o r a R a n c a , k o j u j e iz J a j c a
svojim posve horizontalnimi
svojoj

strani

v e o m a liepo vidjeti, a odlikuje

nasadami

vapnenaca,

n a j u r s k u f o r m a c i j u . V a p n e n c i su

ukasti,

gimi prerezi brachiopoda, te imaju a m o t a m o riedko

zrnaca. Preavi sljeme gore R a n c e

dodje

s i v k a s t e sa t r a g o v i R u d i s t . T i t r a g o v i
Vitovlju. Potonjim putem
vapnovite

nasade

potoku

Ugru,

mjestu,

gdje

shvaanju

pokazalo

se j e , da

da

je

sinklinala

je

na

tlovidu

cieloga

prividno

zabiljeena

k u a o j e d a t i izi:az g o s p . d r .

profilu o k o l i c e j a j a k e ,

kraja

Vrbanje
Okolica

tee

znatna

Vitovlja

ima

neku

i njom

opaanja

opisao

Turquie

d' Europe.

Paris,

kako

smo j u r p r e d b j e n o

svom

1840.

spomenuli,

tim

d a se O r n a v i c a

prama

prilino

j e onuda prije vie no 4 0 godina putovao

zultate svoga

onom
Tomu

i doline V r b a n j e .

sjevero-zapadu

poredno

sa

dolinom

skopan razmak

(faille).

povjestno-znanstvenu

de la

prama

na

Mojsisovics u svom idealnom

od jugo-istoka

pukotina

horizontalne

planina.

profilom i z j a v l j u j e m se s p o r a z u m a n s t i m d o d a t k o m ,

t e k u i h g o r s k i h n i z o v a r a z r i e i t i , i da

vie

prama

padaju

negdje

O r n a vica

Ornavice planine

planina ima u vie porednih,

mno

vapnence

sve to e i

sa strane j a j a k e pod slabim k u t o m

sa

usijanih oolitnih

se medju

postaju

se

spada na iztonoj

starina

djelu:

zanimivost,
Ami

Esquisse

re

gologique

B o u j e naao u ovom
velike

to

Bou i

kraju,

mase vapnenaca,

pri

vidno bez fossila, r a z s t a v l j e n e p j e e n j a c i , k r i l j a s t o m glinom, b r e o m

i vapnenastimi

konglomerati.

ljastih laporih v a p n e n a c a
bjelkastih vapnencih

O n j e nalazio

punih Hypurit,

naao j e Nerinea.

u dolini U g r a

kri-

Orbitolith i Koralja.

Opaanja Bouova posve

su

Grundlinien der Geologie von Bosnien Herzegovina p . 74.

t a n a , ali n e s t o j i v i e
iz v a p n e n a c a

kredne

Nastavljaju
dubok

zarez

svoj put

u kredni

n a sive lapore,
krhotke.

da

j e najvei

Koice i Ugra,

vitovljanski,

ljuturasta

Bosne

koji

naiao

sainjavaju

sam

ponajprije

loma i razpadajue se u sitne

ima mnotvo

k o j u vrst s a m po H e e r u

otisaka j e d n e vrsti tako

zva

m o g a o opriedieliti k a o

Chon

B r o n g . s p . ( v a r . arbuseula,

Fisch.-Oost).

F u c o i d a dolazi u v i c a r s k o j , imenito u

krede i dolnjega

dio

sastavljen.

dolinom

nepravilno

Targioni

O v a vrst

zakljuak,

plateau

tih laporih

nih F u c o i d a ,
drites

njegov
formacije

Flyschu gornje

eocena. D a ovdje zaista imamo pred sobom F l y s c h ,

tankoploaste

pje

enjake, kojim j e povrina pokrita mnogobrojnimi naborinami,

sliedi i o d a t l e ,

to

malo

sjevernije

koje

paleontolozi navadjaju

spo

pod

skupnim

naidjoh

na

i m e n o m Cylindrites.

menuti lapori sa F u c o i d i izmjenjuju

se sa v a p n e n c i ;

od i z t o k a p r a m a

prama

kazuju

zapadu,

a padaju

se pjeenjaci izmjenjuju

Vakufu
kazuju

vraaju

s e j o n j e k o l i k o put

i boju crvenu. N a

V a k u f naao
lapornom

tom

nadjoh

lapori, nu

odlomak

Radova

S k e n d e r - V a k u f a uinio sam

bovicu u dolini V r b a n j e .
evakupovom

brdu,

Odmah

povrh

Oko

ovi

brazde

Oroca

prama

po

Skender-

osim sive b o j e

po

s v o m p u t u iz V i t o v l j a u S k e n d e r -

sam na vie mjestih u vapnencu

vapnencu

Per ein Planina,

Iz

jugu.

se sa vapnenci;

Prije

Hippurita.

nekom

Cidarita.

Grabovica.

1 7 . srpnja izlet u R a d o v u i G r a izvan

Skender-Vakufa

vrela evarovice,

naidjoh

na

na

sive

t.

z.
va

pnence, b r a z d e e od sjevero
zapada
a

prema

padajue

pod

kutom

j u g o - iztoku,

sjevero - iztono
od

60.

Njeto

dalje n a iztok sliedjahu t a n k o ploasti pjeenjaci i

ovim

bijae

lapori;

brazjenje

sjevero-sjevero-zapaa
jugo-jugo-iztoku,

od

prama
padahu

prama sjevero-sj evero-iztoku.

U

Perin planini bijahu pje

enjaci

preteni

imenito naborina,

pokazivahu

poznatih

tragova

organikih,

u paleontologiji pod imenom

mnogobrojnih

Cylindrites.

P r e d i d u i s n i m a k p l o e d u g j e u n a r a v i 2 2 c m . a i r o k po p r . 1 8 c m .
1

F l o r a fossilis H e l v e t i a e .

Nema

nikakve

dvojbe,

da

sivi

vapnenci

kod

vrela evarovice

s k u p a sa t a n k o p l o a s t i m i p j e e n j a c i i lapori i p j e e n j a c i P e r i n pla
nine spadaju n a krednu formaciju i to n a njezin gornji niveau.

Kako

j e ovaj kraj obilno u m o m zarasao, m u n o j e pod steljom rastlinja i

rahla
idjoh

tla

initi

geologika

opaanja.

Tek

kod

Latkovisela

opet n a sive, p o n j e t o d o l o m i t i n e v a p n e n c e .

Preteno

djenje bijae im od sjevero-zapada p r e m a j u g o - i z t o k u , sa

izmjenino na obje
II

Ravnojgori

prama

ima

pjeenjaka

vapnenaca,

dresvom. Brazdjenje
JJIz,

a padanje

padanjem

strane.

Radovi opada terrain

kasto-sivih

na

braz-

kojimi

ovih

prama

sa dielomice vapnovitim

veoma strmo i
su

podredjeni

vapnenaca

ZJ Z

sastoji

crveni

preteno

pod k u t o m

skoj strmini pod prije spomenutimi

od

iz

u-

vapnenci

sa

od

SSZ

prama

50. Na

ovoj

radov-

vapnenci

je

zrnom,

jedrih

sliede pjeenjaci na

l i k i s i v c u . M j e s t i m i c e su p o s v e r a z t r o e n i , h r d j a s t o - u k a s t i i v e o m a
sipki. N a vrelu povrh

sela R a d o v e j e s u ti pjeenjaci kriljasti

sa

mnogimi tragovi bilinskih ostanaka,

nu nita dovoljno sauvano,

da bi se opredieliti dalo. P r e d i d u e

crvene

g o s p . dr. M o j s i s o v i c s e m u b r a j a o
su

sivani pjeenjaci prividno

sam

uztezao

pribrojiti

ih

jurskoj

formaciji.

triasu.

triadskimi

Gosp.

mladji

kredni

Buu

samo

za

misli,

pjeenjaci

tumaenje

sa razmakom,

se i dalje oituje p r a m a

pojava

(Ueberkippungsfalte),

doli

pod

jurske

K o z a r e planine kod K o z a r c a ,

crvene

p o d k r e p u u t. z .

ini

koja tee poredno

sjevero-zapadu,

po

nisam

tivnoj zoni, k o j a j e dalje n a iztok u dolini V r b a n j e toli n a

pukotinu

da

te

pjeenjaci,

vapnence. O v o shvaanje ima zaisto alnju

razvijena;

a
sa

Mojsisovics naprotiv

da j e na ovom mjestu velika p r e b a e n a b o r a

usljed k o j e su

suglasno

izpod tih v a p n e n e c a sliedili,

kazivali n j e k e slinosti sa n e d v o j b e n o
se

vapnence

mi
sa

se naravnije
dolinom

na

svom

uzeti

Vrbanje

za stalno j o na

k a k o emo to

erupveliko

te

podnoju

mjestu

po

kazati.
Spomenute

kriljaste pjeenjake, izmjenujue

krhkim brusilovcem,
Grabovici.

Moja

opazio

opaanja

d o s t a su f r a g m e n t a r n a ,

sam

mnogih

se

sa

mjestih

od G r a b o v i c e n a t r a g

s toga, to j e kraj

no se primicala. T o l i k o m o g u

na

njeke
idu

vrsti
prama

Skender-Vakuf

v e o m a oumljen i to j e

zabiljeiti, da

su

sivi

vapnenci

iz

Poloaj ovih obiju mjesta promienjeno j e naznaen n a tlovidu

Bosne generalnoga tapa revidirano izdanje od travnja g o d . 1 8 7 9 .
T a m o gdje stoji Grabovica imala bi stojati R a d o v a i obratno.

umom

zarasla tla

putu neopazih.

najvie

iznieali.

Crvenih

Ovi crveni vapnenci ipak

vapnenaca

sainjavaju

na

ovom

stalnu

zonu,

k o j a se od R a d o v e u s j e v e r o - z a p a d n o m smjeru sve do B a n j e l u k e p r o
t e e . K a d s a m n a i m e 1 8 . s r p n j a , i d u iz S k e n d e r - V a k u f a u K o t o r ,
d o a o do b l i z u s e l a B a s t a j i
j e pogled n a dolinu

(na zapadnoj

mu

da su obronci potoka

svi i n t e n z i v n o c r v e n e masti, t e

oni crveni vapnenci, k o j e s a m kod R a d o v e

Od Skender
Na

ovom putu prolazio

i crveni lapori.
nenadjoh
Na

Vakufa

rieke

motrio

Banjojluci,

gdje

ller motriti.

vapnence

putu.

Brazde

od

kutom

od

jursku

formaciju.

povukao

ua

sam

Na

da

sam

kod

ovdje

SjSjZ

Radove

iste

ive

boje,

bilo j e

prama
blizini

donjekle

da se radovski crveni vapnenci u

uzkoj

C v r c k e i dalje n a sjevero-zapad

prama

ih takodjer

Vrevici

45. Gosp.

bih kod

o p a z i t i , d a su k o s e , o p a d a j u e

Budu

opravdano prepostavljati,
do

bilo. I

otvori se k r a s a n pogled n a dolinu p o t o k a

crveno bojaisane.

sve

spomena

laporu.

zapadu sela Bastaji

zoni proteu

isti

Kotora.

tih j e v e u prediduem

Chondrita

Vrbanje

do

jamano

motrio.

s a m i z p r v i c e k r a j e m , k o j e m u su tlo s i v i

Cvrcke. Bijae tom prigodom

potoku,

strani), otvorio mi s e

C v r c k e , k o j a u t i e u V r b a n j u i tu s a m o p a z i o ,

imao

nadjoh
prama

dr.

te

prilike

oko gornjega

crvene vapnence na

JJT, a

padaju

prama

Mojsisovics uvruje

Granicu

izmedju

jurskih

ove

Se

samom

J J Z

pod

vapnence

krednih

vapnenaca

s e l a R a i a ( R a d j i a ) , g d j e se pojavljuju u k a s t o

sivi v a p n e n c i i lapori.
Kod

Vievice na meji j a j a r s k o g a i banjalukoga kotara izbouju

s e sivi v a p n e n c i ,
ukasti

sadravajui

tamno-sivkasti,

ta obstojnost potvrdjuje
sliedom kamih,
Kod

breccie. I z a

analogni

povlai od R a d o v e du

Sokolinah

na

kompleks brazdi

pod k u t o m

njih
u

sliede

pjeenjaci

radovskoj

zamisao, da se ista z o n a nasada,

Vrbanje prama

S o k o l s k o j rieci, nedaleko

crkve, izbouju se crno-sivi krilji

Taj

onim

sa

tamonje

uloenimi

sivimi

okolini.

sa slinim
Banjojluci.
katolike
lapornjaci.

od s j e v e r a p r a m a j u g u , a pada p r a m a

iztoku

od 8 0 .

P o t o c i B o b a s i S o k o l s k a rieka, a zatim J a k o t i n a , prekidaju svojimi

naplavinami
kule opaaju
bez vrstanja.

vrsto mezozoiko stienje. U

blizini podrtine K o t o r s k e

se v a p n e n c i ponjeto dolomitini i mjestimice g r o m a d n i

Na

temelju

stratigrafskih

pnenci njekom vjerovatnou

opaanja mogu

uvrstiti u jursku

formaeiju.

se ovi v a

Rapanjsko
Sjevero zapadno

polje

od

i Tisovaa

Skender-Vakufa,

polja na T i s o v a u planinu, naidjoh

se po

svojih

brojiti

krednoj

crvenkasti

petrografskih

formaciji.

lapori

idu p r e k o

samo

na

Odmah

izmjenjujui

kod

se

sa

ovoga kraja. Poloaj im j e skoro

Rapanjskoga

takove

paleontologikih

nasade,

oznakah

koje

mogu

Skender-Vakufa

vapnenci.

od j u g c - i z t o k a p r a m a s j e v e r o - z a p a d u ,

Nasuprot

planina.

Brazde

pri

poimlju
po

prilici

dakle u smjeru gorskih

nizova

okomit.

selu V r h o v i n i n a s t u p l j u j u

c r v e n i i sivi l a p o r i i

laporni

vapnenci analogni onim, koje sam motrio na putu izmedju V i t o v l j a

i

Skender Vakufa,

prediduih.
paktne

samo

sitno-hrnjagaste

Sama

nebijae

K a o petrografsku

vapnence

T i s o v a a planina,

njih

nai

novost naidjoh

Chondrita,

kao

ovdje na veoma

(Breccienkalke).

sude po o n o m

to s a m

motrio,

iz v a p n e n a c a g o r n j e k r e d e . O k a m i n u , b i j a e v e o m a o b i l n o :
rita, Radiolita, K o r a l a . . . n u
sivu vapnencu.

Izlupit

V j e r o v a t n o j e , da p r a m a

desetdnevnoga

u s l i e d t o g a , to s a m

V r b a s u sliede starije nasade j u r s k e ,

si

iz Sinja
boravka

ruku

iz S p l j e t a do S i n j a n e i m a m
potovnih

ukasto-

malo.

u
u

ana

Livno.
Dalmaciji, boravka

ranio

bio,

krenuh

Spljeta opet u B o s n u i prispjeli u L i v n o

na tvrdu,

sastoji
Hippu-

J a j c e - R a n a - U g a r potok.

Put
Nakon

samo u prierezih

se j e dalo v e o m a

logno kano u prierezu

kom

zatvorenih

nametnuta

16. kolovoza

17. istoga.

svom

nita saobiti, budu da s a m

kolih,

od k o j i h n a r a v n o

nisam

iz

putu

se vozio

mogao

za-

htievati, da stanu, k a d bi mi se s v i d j a l o .
Kratak
tercijarnih

izlet u sinjskoj okolici osvjedoi m e

sladkovodnih

naslaga u

lapora, lapornih

vapnenaca

ovjek

pogled

na

prvi

po

istih

njihovih

veu geologiku starost nego im

skoro

pripada.

tercijarnih

lapora

vapnenaca.

opazio s a m v e o m a liepo kriljavih

ljevnih ostanaka. Nu
i nijedan
Odmah

Kod

bielih

ti o s t a n c i p r i p a d a j u

iza cetinskoga mosta

uzpinje

vapnenaca.

Ima

tu

kojim

bi

oznakah
Cesta,

dao

koja

vodi

strane ovisokimi

tera

mosta

lapora

na

sa

Cetini

rieki

mnotvom

bi-

izkljuivo movarnoj

flori

oblik me nije sjeao na koju tercijarnu j u r

klisura bielih i ukastih

razvoju

polja.

vapnenaca,

petrografskih

zaisto

iz S i n j a u L i v n o , p o r u b l j e n a j e s a s j e v e r n e
sami

znatnom

kotlini sinjskoga

se

cesta

opisanu

vijugaju

vrst.

posred

K a k o u ovih v a p n e n c i h n i s a m

naao okamina,

ostalo m i j e dvojbeno, na koju mezozoiku formaciju

da spadaju. T e k k a d prodjoh B i l i B r i g , bijae a m o tamo nai k r e d n i h

okamina imenito Budista. Preav
Prologa, zadjosmo
i kojom
Tuda

sada

1 2 0 0 metara

dosta

dobra,

ali

veoma

jako

sastavljena

prama

Dalmaciji spadajua,
nu

iz

mnijem,

krednih

da

bi

Cetinskoga mosta

Od Han
i preko

klanjac

cesta

vodi.

veinom Rudista,

sve

P r o l o g a . B u d u da j e i z t o n a b o i n a P r o l o g a planine

posve

sada,

visoki

vijugasta

b i j a e n a i v e l i k o obilje o k a m i n a i to

do b l i z u H a n

kod

oko

u dragu, k o j a se sputa p r a m a L i v a n j s k o m p o l j u

nasada,

to

jamano

mogao

kompleks

spadati na j u r s k u

Prologa krenusmo

prama

mezozoikih

zapadna,

sue, tono j e god, 1 8 7 9 . vladala. N a

formaciju

prolazna

Dumana

radi velike

L i v a n j s k u cestu izadjoh blizu

B r i n a cestu kria. Cesta nasuta

kimi lapori, koji j o j nedaju

na

vapnenaca

Livnu pokraj ponora

c r i e t n e r a v n i c e , k o j a j e bila ovaj put

mjesta, gdje potok

v e l i k i m d i e l o m s a s t o j a t i iz k r e d n i h

nikakove

stalnosti,

j e bielimi

te

prh-

se j e j a m a n o

sluilo, da j e kod

prve m e a v e ciela cesta u glib se pretvorila.

lapori

nalaze

veinom

stelje,

sadravaju

terciarne

se

Congeda

te

tankih

izpod

vrstica

tanke

uglja.

Ti

naplavne

Spadaju

na
ko

tline bosanske, u tercijarno doba prostrana j e z e r a . S a m o L i v n o

lei

tercijarnih

nasade,

ceste

k o j i m i su i z p u n j e n e m a l n e s v e

na

sladkovone

blizini

laporih.

Iz

materijala iste formacije,

vrst

lapor,

koji

zato j e zanimiv,

rabi

okoline dovaa

a napose

to s a d r a j e

Mezozoike
Onaj
ima

tlo

dio t u r s k e H r v a t s k e ,
preteno

sjevero-iztone
nasade,
svom

na

te j e vjerovatno,

putu iz N o v o g a

sade. P r e t e n i

mnogo

tanko

kua.

nasade

gradjevnoga

kriljast

Ovaj

biljevnih ostanaka

i otisaka

iz

da m j e s t i m i c e

nasada.

zemljitu,
i

preprieio

preko

lee

Samo

granice

siu.

Na
na

ima i

tvorba?).

T r i a s s e n a s t a v l j a s v e do

inci. O v e n a d k r i v a j u

du

paleozoike

sam te paleozoike

K o d T o p o l e , n a p r a m a staroj dravnoj medji, pojavljuju

I d u od O t o k e p r a m a

lapor

Krajini.

mezozoikih

banovakom

u Otoku

(ugljevna

veoma

riba.

su s i v a n i p j e e n j a c i i k r i l j i k v a r c i t ' . N u

crnih vapnenaca

dolomiti.

kriljasti

k o j i l e i s j e v e r o - z a p a d n o od r i e k e U n e ,

sastavljeno

strane,

njeki

za pokrivanje

se

mjesta

Otoke

uu potoka Ljusine, opaaju

se

triaski

preko

njega.

se

zeleni

pr

t a n k o - p l o a s t i c r v e n i ili z e l e n k a s t i l a p o r n i v a

pnenci i krilji. Sliedee gornje nasade

imaju

sve to deblje

ploe.

Kod

mjesta

petrografskih

Ljusine

poimlju

malo dalje na Cazinskoj cesti

Kod

sivi

vapnenci

obiljejih oznaio bih j i h

vraaju

kao

se vapnenci

Cromile d o l a z e o p e t s i v i v a p n e n c i

okolini Cazina pojavljuju

vodnoga

bez

kao

se bieli

okamina.

kredne

kod

lapori

Po

vapnence,
triaskoga

nu
lika.

Ljusine.

tercijarnoga

sladko-

l i k a . S j e v e r n o od C a z i n a , i d u c e s t o m u P e i , n a i a o s a m

ponajprije

n a dolomit,

z a k o j i m su sliedili p j e e n j a c i s a

uloenimi,

tek njekoliko metara debelimi vrstami sivoga vapnenca. D a l j e p r a m a

sjeveru opazih
kamih,

jaspis

oznaujuih

sa

krhotci

Flysch

Blatnice, na Manai,

med

Prosarom

s a m slutio, da u blizini m o r a

Napokon

onakova oblika, kako

Ovo

opazio

i K o z a r o m planinom,
nasada

pise uvrstio

i sam Flysch.
uloenoga

lapori i

pjeenjaci

motrio

dolini

Ugra

pjeenjaka, vapnenaca,

oznaio kao

kod

sivih lapora te j a s -

spaajue

n a trias,

dielio
kamo

gdjegdje

i tanko

ploastih

I z P e i h u B u i m iao s a m p r i e k i m putem, te sam

gore spomenutih
pjeenjake,
centimetara

vapnenaca

opazio ponajprije

u kojih ima uloenih

tankih

zrna.

glinaste

( d v a tri, r i e d k o

debelih) ploa sivoga vapnenca.

tinjasti pjeenjaci okrupna

od

Cazin

Cazina.

okolici P e i h i m a c r v e n i h i sivih,

vapnenaca.

sjeverno
kotara

sam u krednu formaciju. Gosp. Mojsisovics nije

spada dolomit

toga

uzsliedie vapnenci,

moj nazor, te j e ove nasade

nedvojbeno

oko

vrstami

to

sa

V i t o v l j a . T a k o v bijae s a s t a v tla do g r a n i c e i z m e d j u
i P e i . Cieli k o m p l e k s

dvajuh
sam

znatnijimi

sam

nu

mieanje

grupu,

da i m a krednih

P j e e n j a c i vratie se opet,
sivoga vapnenca.

kvarcita.

paleozoiku

Dalje na

I z a ovih d o l a z e sivi

kad

iztok
i

iza

kriljaste
vie
sliede

zelenkasti

vapnenci sa gomolji r o e n c a ( H o r n s t e i n ) . P j e e n j a c i v r a a j u se opet,

nu imaju

debelih vrsta

naunoga vapnenca.

crnoga ronatoga,

n a prvi pogled

i sivkasto-crni dolomitini vapnenci,

analogni

1 8 7 1 . na briegu Kokirni kod irovca motrio.

onim, k o j e sam

god.

Pjeskuljasto-glinenasti

krilji, koji dalje p r a m a B u i m u sliede, imaju n e k i

izgled, pak i boju

obsiianu

K o d P o n j e v i sela n a d o l a z e bieli, bjelkasto-sivi

tuvno-serpentinast

sivkasto-zelenu.

S j e v e r n o od B u i m a opazio s a m p o n a j p r i j e dolomitine v a p n e n c e ,
koji su na izprhlih
crni.

Popraeni

crveni
koji

povrinah

su

Ijubino-crveni

svuda u zapadnoj

orientiranje u

terenu.

posve

pjeenjastimi

bieli, a n a
krilji.

svjeu lomu

sivo-

Kupusnice

sliede

Kod

krilji dolnjega triasa (werfenske

Bosni

ine karakteristian

niveau

nasade),
za

lako

E v o k a k o sam geologike odnoaje ovoga kraja

(izmedju

Peih

i B u i m a ) shvatio : W e r f e n s k i krilji u podu, povrh njih dolomitiki

vapnenci i

mjestimice

pjeenjaci sa

sam u duboku potonom zarezu),

tinjcem

(ove

potonje

motrio

p o v r h o v i h sivi i z e l e n k a s t i v a

p n e n c i s a r o e n a s t i m i g o m o l j i t e c r v e n i i sivi p l o a s t i v a p n e n c i o k o
P e i h . O v e potonje drao sam, skupa

sa

gomolja roenca, za j u r s k e vapnence.

Gosp. Mojsisovics mnije,

bi cio ovaj k o m p l e k s

geoloki odnoaji turske

Idu

dalje dolinom

enjake

tlu.

krajine pokazuju
po o p a a n j i h

Glinice

T e k kod

ili

sa kvareiti, nadkrivene

Perm

od god.
ima

nebijae

ili

werfenske

1 8 7 1 . poznato

eruptivnoga

initi

mi j e ,

stienja.

da

Tako

opet

crnimi vapnenci.

nasade.

Iz

opaanja
sivane

Dalje

Po

poloaju

mojih

starijih

na mnogih mjestih
u

potoku

susjed

prilike

krilji i pjeine.

da

to se t i m e

analognimi onim

Wolfovih.

N o v o g a O b l a j a opazih

sliedjahu ljubino crveni

biti

sadravajuirni

m o g a o biti triaski, ve i s toga,

noga slunjskoga kotara

kamenitu

vapnenci

na

sjever

mogle

bi

opaanjah

du

Cemernici

na
pje

granice

utiuem

Glinicu.

Iz

Travnika

Podnoje

preko

Vlaia

Vucije

planine

planine

sastoji

u Blatnicu

iz

triaskih

m o t r i o n a putu iz T r a v n i k a u M o s o r . B i j a h u

to

Zepce.

nasada.

Te

crno-sivi

sam

glinasti

krilji. I s t i m p u t e m nailazio s a m n a ukasto-sive vapnence sa m n o

inom priereza okamina,

imenito

produljene

t e imaju irinu od

vapnenaca

sa okaminami

bitnom

Nerinea.

23

vretenasto-

Potanji

izvid

tih

p o k a z a o j e , d a ovi v a p n e n c i n i s u n a p r v o

mjestu, v e da su se niz strminu dokoturali i triaske n a s a d e

z a s u l i . G o r n j i bi dio V l a i a

za

stalno

vapnenaca, a m o g u e , da n a vrhuncu
Kod

N e r i n e e su

centimetra.

Mosora poimlju

B i l e s v e do

bieli lapori te se nastavljaju

iz

jurskih

do u

dolinu

s a s t o j i iz

crvenih

sivih

ploastih

vapnenaca.

su l a p o r i u l o e n i . K o d G l u h e B u k o v i c e n a d e s n o j o b a l i

B i l i c a opazio s a m tanko-ploaste i krilj aste

laporne

sastojao

krednih.

Duha.

Maculja planina
Mjestimice

dakle

ima i

krilje. U

Vuijoj

stranjeni, intenzivno

pjeenjake,

lapore

p l a n i n i p a l i s u m i u oi v e o m a

crveni jaspisi. Opazio sam na njekih

da poivaju n a sivih v a p n e n c i h ,

k o j i m su u l o e n i l a p o r i

razpromjestih,
i

laporni

krilji.
1

Wien

Edm.

v. Mojsisovics,

1880, p.

84.

G r n d l , d. G e o l o g , von B o s n i e n - H e r z e g o v i n a ,

Iz

navoda

stanovnika

s a s t o j i iz d r o b n a
bi k r o z

sela J e z e r a razabrao

tvrda kamena

sam, da cieli

Trogir

(dakle jaspisa). P o tom sude imali

V u i j u planinu i T r o g i r glavni prolaz eruptivne z o n e g o r n j e

k r e d e , k o j a se n a s t a v l j a s j e v e r o - z a p a d n o p r a m a r i e c i V r b a n j i i d a l j e
se oituje u K o z a r i planini i p r e l a z i
vaku

napokon

u dojakonju

bano-

krajinu.
irok j e hrbat

izmedju

potoka Jasenice na

a potoka Ziraje i J e z e r a k e na

Vuija

planina

sjeveru.

Hypsometer,

uza se imao, i z k a z a o j e , k a d
najveu

sam

v i s i n u od 1 5 0 0 m e t .

preko

Vuije

met. dublje. K a d a se sa V u i j e
pred

oima prekrasan

panorama

se J e z e r a k a k r o z uzku,

prama

Blatnici.

Gorski

nalazi

sa

svih

strana

7 5 0 met.
se

jo

gorami

sjevero-iztonom

koji

poreno

sa

nad

bar

150

pukne

zatvorene

svom rubu

za promet neprikladnu jarugu,

put,

sam

prelazio,

planine p r a m a J e z e r u salazi,

kotline. O v a j e kotlina probijena na

tu

planine

S e l o J e z e r o lei k o d

m o r s k e visine, a niveau p o t o k a J e z e r a k e

jugu,

kojega

potiskuje

Jezerakom

istim

p r o d o r o m p r o l a z i , lei b a r 2 5 0 m e t a r a n a d p r o t i u i m d o l j e p o t o k o m .
U

ono nedavno

dubok

nit t a k o

vrieme, kad

taj prodor

irok, morala j e ciela

J e z e r a k e nit
Jezerska

je

kotlina

bio

tako

biti

zaisto

jezero.
Iza

dobe

stalnoga

jezera

morala

j e z e r a , k o j a se moebit j o i sada
nekle, zato stanovi J e z e r s k e

je

sliediti

opetuje. T o

kotline

tako

doba
bi

periodinoga

protumailo

visoko

nad

do

niveau-om

ravnice i potoka lee.

K o d J e z e r a opaao sam crveno-biele premreane vapuence,
su j a s p i s i u l o e n i . E r u p t i v n o g a
nicom,

nu

bijae

mjestimice n a pol
Nalaze

se

kod

ve

stienja

veoma

naao

sam

naprednom

tek

stanju

kojim

pred

Blat-

raztroenja

serpentinizovano.
Blatnice posred

iznenadila me j e posve sliedea

eruptivne

injenica.

Na

zone

gornje

lievoj

obali

krede
potoka

Z e e l j e i b l i z u n j e z i n a u t o k a u B l a t n i c u , t e k o d kua C u s k i a , s t o j e
brusilovci sa kvareiti. E v o d a k l e
posred kredne
da

se

zaisto

eruptivne
ovi

zone.

brusilovci

tumaiti kao

pojav

estih kopna,

k o j e za ciele

i ovdje oito

Ovaj
i

kvareiti

tonsgresije

kovih znatnijih morskih

paleozoikih

bi se p o j a v m o g a o u
smatraju

najmladjih

mesozoike

kao paleozoiki,

krednih

periode

kamih
sluaju,

nisu

nasada
dobile

preko
nika-

taloina.

N a putu iz B l a t n i c e u Z e p e uinio s a m
pinju se n a k o s u , n a desnoj

obali Blatnice,

kriljaste kami, veinom z e l e n k a s t e boje,

sliedea opaanja:
opaao

sam

Uz-

poglavito

sa tankimi bjelutnimi

i-

ami.

Pod Priemetom

u enici naao

sam

vie

ovelikih

ljuskasta haematita.

Na

Manai ( 1 2 2 0 met. visokoj)

enjaci

iz

eruptivnih

sa e l e m e n t i

kamih.

Mogli

kusova

esti

bi

su

dakle

pje

princi

b i t i . N a B r e z i k u p o v r h e l j e z n o g a p o l j a p o j a v l j u j u se p j e e n j a c i s a
primieanim

t i n j c e m . H a b i t u s i m j e isto paleozoiki, i m a takodjer

i kvarcita. Z a t i m
Pred

se pojavljuju

Praputnicom

pokazuju

opet jaspisi.
se

serpentini,

koji

sainjavaju

sve

p r i g o r j e P r i b i s a v e p l a n i n e . O d l i k u j u se s v o j o m m r a v o m v e g e t a c i j o m ,
pae mnogimi

Okolica

golimi, n a d a l e k o vidljivimi glavicami.

Kotoria

Kada
opaaju

te put iz Kotoria

preko

Barakovca

Banjuluku.

se iz K o t o r a p r e k o m o s t a r i e k e V r b a n j e prelazi u K o t o r i e ,
se njeto na lievo konglomerati,

dielu sa p j e e n j a c i i z m j e n j u j u .
kakove nasade

koji se u

svom

gornjem

N a prvi pogled nebijae

mi jasno,

t u p r e d s o b o m i m a m . T o m i se r a z j a s n i t e k

dan ( 1 9 . srpnja), kad

sam na konju

sutra

o b a a o j u n i dio o k o l i c e m j e s t a

Kotoria. N a i d j o h posvuda na pjeskuljaste i ilovaste lapore sa tra

govi

tercijarnih

okamina.

Prema

tomu

Kotoria poima tercijarna sladkovodna

onoj kod J a j c a ,

a proteui

izvidu

zakljuili,

da

kod

kotlina, analogna donjekle

se na j u g r e e n o g a mjesta. U podu te

t e r c i j a r n e k o t l i n e n a l a z e se k o n g l o m e r a t i , k o j i se gori vie i z m j e n j u j u
sa pjeenjaci, a zavruju
je

se pjeskuljastimi i ilovastimi lapori.

sasma opravdano predpostavljati,

da i ovdje ima lignita.

s e , d a li i m a g d j e u o k o l i c i t o g a f o s i l n o g a g o r i v a .
g a ima vie g o r e

uz r i e k u

mal ne posve na

desnoj

Vrbanju.

nu imat e kojih 7 8

R e k o e mi,

Ova sladkovodna

obali rieke V r b a n j e .

bit v e a od 3 4 k i l o m e t r a .

irina

D u l j i n a njezina daje

se

kotlina
njezina
tee

Medju

jaspisa i amo

tamo

Varoem i Podbrdjem

obilno jaspisa.
kojega sam

Kod

samoga

s k o n j a zapazio

granati,

razsijani

koliko mi j e poznato,

sa S k a t a v i c e

raznoga

nadjoh

odmah

planine,

eruptivnoga

bijae i na boinah
sela Podbrdja

imaju

kamenja.

brieuljaka
ovelik

padoe mi

zelenkastoj

oi

magmi.

do

Bijae

nai

valutak,

i s l u t i o , da j e k a k o v a e r u p t i v n a

aav s konja i razlupav kam,

veliki

nee

kilometara.

iz p o e t k a , d a p o t o c i i j a r c i , s a l a z e i
prudju

da
lei

ocieniti,

K r e n u v iz K o t o r i a desnom obalom rieke V r b a n j e , opazih

u svom

Bilo

Propitah

kam.

centimetar
to

dosada jedini primjerak k a m i te vrsti,

eklogit,
naast

48

ej.

u Bosni.

Radi pomanjkanja

piLAB.

vremena

(moradoh

na ureeno

vratit se u B a n j u l u k u ) , n e b i j a e mi m o g u e ii t r a g o m
nimivom

kami,

koje j a m a n o u S k a tavici planini

vrieme

za tom

u veoj

za-

mnoini

ima.
K o d itluka naidjoh

n a p j e e n j a k e , i z m j e n j u j u e se s a v a p n e n c i .

Pjeenjaci imaju klastinih elemenata raznih eruptivnih kamih.

prvoga

broda

ceste kotorsko-banjaluke

i b l i n j a o k o l i n a iz sivih k r i l j e v a h
n a tlo,
stanju

sastojee

raztroenja,

zadnji proizvod
koja

njeke
boje

kami,

prljavo - zelene

ili

veoma

zemljite

okoline.

sluaju i m a m o

kam

stupismo

naprednom

hrdjavo-crvene.

Koliko

je

moi

raztroenja,

rekao

Kao

zemljina,
prosuditi
bih,

iabas.

rieke V r b a n j e n a njenu lievu obalu,

u l j k e sive boje. O v o p o m a n j k a n j e

vegetacije

strmini boina, ve prisutnosti serpentina,

daleko m o i po neplodnosti
Pred

B a r a k o v c e m uoih

to i z v a n r e d n o

bielimi
da j e

da

iz g r u p e z e l e n i k e i to n a j v j e r o -

umi j u n o od B a r a k o v c a pojavie se prvi put serpentini.

daju preko

Jesu

Malo dalje
u

m o e se s m a t r a t i uta glinasta

k a m po njezinih proizvodili

u predleeem
vatnije

i laporah.

eruptivne

raztroenja

sainjava rahlo

raztroenu

iz

Kod

sastoji obala rieke V r b a n j e

ova k a m

Mikroskopino

sastavljena

iz

G-romadan
velik prostor,

leee

pripisati

eruptivne

iztraivanje

plagioklasa

kami.

dioriti c r n e m a s t i

te j e opravdan

j e i ova crna k a m samo sitno-zrnata

se j e diallag pretvorio

se

razpoznati.

prve na mjestu

ni olivin-gabbro,

nemoe

Gle-

gole bre

k o g a j e redovito n a milju

vrsti, v e o m a sitno-zrnati

bjelutnimi ilami.

nu n e m a n j k a

tla

opazih

sa

pokazalo

amphibola
donjekle

je,

poglavito,
nazor,

odlika olivin-gabbra, u

da

kojem

amphibol.

olivin-gabbro m o r a da u okolici B a r a k o v c a

zauzimlje

i ima g a u vie odlika. I m a g a i takova, koji se

u ploe kala. ilavost kami j e sasma izvanredna

s a m i k a d a to i l a v i j e g a z a u d a r a c t e k o g a
su ti B a r a k o v a k i g a b b r o .

Idu

mlata

lako

i n e s j e a m se,
naao,

dalje cestom mogoh

da

nego

opaziti,

sitno-zrnata k a m crne masti, koju s a m p r e d B a r a k o v c e m naao,

to

da

se

opet

vraa.
Nebih

se usudio rei,

d a li su

gabbro

s t e l j a h ili u i c a h . Z a r i e e n j e t o g a p i t a n j a ,
1

Barakovake

okolice

valja duega i pomnijega

U Lanzinoj zbirci ima odlomak kami sprhnute sa zagasito crvenimi granati. N a etiketi stoji obenito naznaeno, da j c ta k a m iz
Bosne.

iztraivanja

na mjestu.

pjeenjaka,

k o j i i m a j u p r e n izgled (gef'rittet), T o bi se

O p a z i o sam, da u blizini g a b b r a i m a

moglo uzeti u prilog i j e d n o m

Iza

olivin-gabbra

tini t e se produuju
njavaju

i drugom nainu

njihovih

sve

do b l i z u

takovu

aka pokazivala

odliku

tanke

n a o l i v i n u ili u o b e n a

Vrbanjice

obrusku

kamenja
I

serpentina,

je

kojega

trag

sai

vrstanju.

kusovih

prinaca (Tuffe),

rieke

obilno

kao

crne

takodjer

bijahu

eruptivne

na

masti,

mjehurasta

izpunjeni

zone

da

bogatih

magnezije.

amphibolita

Nadjoh

mjehuri

potie iz s u s j e d n e

kalcitom

desnoj

obali

Vrbanje.

Preav kod V r b a n j i c e s desne

podataka,

svoj put

malo

obale

rieke

daje

slutiti,

da

Vrbanje

kameno

sveudilj

spada na eruptivnu

Kozara

planina

tlo

i mezosoike

naslage
nikoj.

kraja

sve

okolici

iVo

u i r i n i od k o j i h 2 0

do

Banjeluke

vljansko-Kostaj-

s jedne

strane

kilometara,

sastoji

iz mezozoikih nasada,

mjestimice treegorjem pokrivenih.

klinalna udolina

svoju

priblino

od

zapad.

jugo-istoka

O v a gora,

odnoaju

nasadam

u Prosari

nikakvih

tanih

prama

padajua

p o s v e m a iz m e z o z o i k i h
kakvom

os

nasada.

Kozari

planini,

sjevero-zapadu,
strmo

prama

stoje

jugo-zapadu,
vano

prama

dio

imenito litavcem.

Samo

na

jednom

sastoji

saznati,

paleozoikim

izmedju

uiniti

Biokova

tercijarnimi

jeditom

se

njeto

aliboe nebijae mogue ovdje

opaanja, j e r b o j e prielazni

i V o j s k o v a , u irini od kojih 7 kilomet., pokriven

slaganu,

O v a sin-

proteuoj

zavijaju

Bilo bi veoma

te m e z o z o i k e nasade
planini.

Posvuda

flyscha.

B r e g o v i t i kraj izmedju paleozoike Prosare planine

imade

ute pjeskuljaste ilovae,

ovoga

zonu

lievu,

nikakovih

pogledu mienjalo.

e r u p t i v n a stienja,

i geologiki sline Ljubije,

na

ne diljem u ravnici, nenadjoh

da bi se tlo u p e t r o g r a f s k o m

jaspisa, crna afanitina

na

serpen

serpentini

i na

sadravajuih

u prudju

travasto-zelene.

(amygdalita),

nastavljaju

to

sliede

Ovi

koja

postao iz

silikatih,

nadjoh

liepo

ovo k a m e n j e

rieke

Vrbanjice.

vrstice. O v a obstojnost opravdava nazor,

j e b a r n e k i dio t i h s e r p e n t i n a

tumaenja.

odlika,

c i e l e b r e u l j k e , t e j e n a n j e k o j i h m o i opaziti

P a e nadjoh

Kod

afanitinih

ilavih

medjutim

mjestu

na
nie

B i o k o v o lei ondje po prilici, g d j e su na tlovidu g e n e r a l n o g a t a b a

zabiljeeni S j e v e r o v c i , a ovo p o t o n j e mjesto ima po'oaj n a tlovidu
zabiljeene B j a k o v e .

. J.

A.

LXI.

R a k o v i c e ini se, a j e litavac p o t o k o m dovoljno p r o r e z a n , i tu b i j a e

opaziti mnogo smejih j a s p i s a i r a z t r o e n a
Povrh

eruptivna

stienja.

Vojskova na sjevero-iztonoj boini K o z a r e planine,

gdje

prestaju

tamo

leahu

litavci, opaaju
odlomci

se pjeenjaci bjelutkasta

kvarcita i smedji jaspisi.

Povrh

tamo

zrna,
ovih

amo

pjee

n j a k a , k o j i h z r n o g o r e v i e s v e t o s i t n i j e p o s t a j e , nasadj-uju s e t a t n n o sivkasto-uti vapnenci sa naranasto-utimi ilicami. T i vapnenci

mjenjuju

v i s i n e 8 2 5 m e t . , j e s u ti p j e e n j a c i v r l o r a z t r o e n i i h r d j a s t i .
gdje

iz

se g o r e vie sa p j e e n j a c i . N a M r a k o v i c i u k l a n j c u ,

kod

Tamo,

pjeenjak nije raztroen, pokazuje tragova biljevnih ostanak u

ugljen

pretvorenih.

zapadnu

podnoju

O d te najvie take klanca, salaze prama jugo

planine, naao

sam ponajprije crvene lapornjake,

glinaste brusilovce, te biele i sive v a p n e n c e . I J t o m

sam prve odlomke eruptivne
j e gabbro,

nu neopazivi j e nigdje

predpostaviti,
eruptivnoga

da

priedjelu

naao

kami, k o j a se je k a n j e pokazala,
ovdje

se j e s viih t a a k a

stienja u velikih partijah

n a leitu,
klanjac

s toga

sruila.

da

valja

Slinoga

i na leitu, skupa

sa svojimi

pjeenjaci; nalinimi princi, n a a o sam tek dublje n a j u g o - z a p a d n o m

boku Kozare
Ta

planine.

eruptivna

k a m spada

u grupu iabasa. K o d
sastavljena

iz

mikroskopikoga

izpitivanja p o k a z a l o se j e , da

je

olivina,

plagioklasa, da j e dakle pravi

olivin-gabbro. K a m j e

dialaga

jur

ponjeto

r a z t r o e n a i n e p o k a z u j e nit iz d a l e k a o n e s v j e o s t i k o j e o l i v i n - g a b b r o
1

iz B a r a k o v c a .
Veoma

zanimiv

pojav u Kozari

e l j e z n i c o m iz p r i e d o r s k e
vapnovita
prilici.

vrsta,

planini,

koji se ve za

proteua

se

cielom gorom

srednjoj

T o j e v a p n e n a c b i e l k a s t o - s i v e , u k a s t e ili b i e l e

i naslojenimi princi sainjava j e d n u

onaj

isti,

koji

da bi m o g a o

geoloku

biti numulitni

sam motrio kod

duga

visini
boje,

mi nije pokazivao nikakvih o k a m i n a , n u oito sa eruptivnim

sisovics misli,

vonje

okolice j a k o liepo motriti m o e , j e s t

stienjem

cjelinu. G o s p .

vapnenac,

Klasnice na Vrbasu.

te da
O

po
koji

tom

Moj

bi

bio

naga-

Osini ovih krupnozrnatih g a b b r ima u K o z a r i planini i odlika sit

nijega zrna. Takovih dodue n a leitu motrio nisam, ali u okolici
Kozarakoj rabe takove kami za t a r a c a n j e cesta i ulica
Gjekoje od
tih kamili tako su afanitina izgleda tomu posve crne boje, da
bi ih na prvi pogled za bazalte drao. Sasma sline k a m i ima putem
izmedju B a r a k o v c a i Banjeluke. Velik dio materijala rabljena za kal
drmu sastoji od te crne kami. I ulice g r a d a J a j c a t a r a c a n e su dielomice slinim kamenjem, koje se h o d o m izgladi i izbrusi, d a se sve sja.

djanju

neimam

dalnjih

podataka,

da

se samostalno

izjavim.

Ciela

K o z a r a p l a n i n a s p a d a u p o d r u j e t. z . e r u p t i v n e z o n e , t e j e n a s t a v a k
B a n j a l u k o - B a r a k o v a k o g a eruptivnoga masiva. J e d i n a razlika sastoji
u tom,

to u K o z a r i planini

prostranjenja,

serpentini

K o z a r i i P r o s a r i planini rezumira
I

sjevero-zapadno

eruptivna
samoj

neimaju

od K o z a r e

planine

napram

Una

popreuje

stenara na potoku

medju

C r n a rieka, medju

nastavlja

Dobrlinom
zonu.

se
i

Petrinjom

T a k o se k o d

Ke-

malom Tavijom i Petrinjom,

modrasto-sivi vapnenci, popraeni od jaspisa.

Zapadno

od K o s t a j n i c e , n a u t o k u

to n a desnoj

obali k o d

diabas),

mosta,

natruena

ima

pyritom

potoka
njeka

T a kam

pretvorena.

je

mendulasta

Strigove

raztroena

sloga,

ravnicu

kam

i presjeena tankimi

i e a m i . S l i n a k a m , ali p o n j e t o s v j e i j a ,
Budve.

Uni

od p r i j e u s t a n o v l j e n o ,

kod K o s t a j n i c e n a vie mjestih eruptivnu

vatno

raz-

prosjek, koj j e na sliedeoj strani.

zona, te j e ima, kako j e ve

Hrvatskoj.

pokazuju

onoga silnoga

k a o to vie p r a m a j u g o - i s t o k u . S v a m o j a o p a a n j a

kvarcitnimj

nalazi se u k a m e n a r i
a

mjestimice

Z a n i m i v o j e , da ovo eruptivno

(vjero

kod

serpentinasto

stienje na ovom

mjestu

posve j a s n o lei povrh crvenih i zelenkastih lapornih krilja, m a s n a j e

pogleda i opipa. I z t o n o od D o b r l i n a , iza prije spomenuta
stienja,

sliede modrasto-sivi

vapnenci, a zapadno

a s t i p j e e n j a c i s a c y l i n d r i t i i sivi
dvojbeno na
Starijih
zoikih

flysch,

krednih

naslaga

neposrednoj

vapnenci.

od k o j e g a j e eruptivna

eruptivnoga

od D o b r l i n a

Sve

ovo

zona samo

blizini kolodvora

kod Novoga. U

ne

facies.

naslaga u ovoj okolici nisam motrio. O d

j a m a n o n a trias spadajuih,

plo

spada

mezo

motrio sam g y p s e u
t. z. K u r s k o m

brdu

k o d kua H u s e j n a B a r k o v i a o g o l j e n i su g y p s i , s i t n o - l e d a s t a s l o g a
i veoma upljikasti.
pjeenjaka

P o d timi gypsi

i breastih vapnenaca.

ima u okolici i gypsovnih

mosta preko
pjeenjaka

pjeenjaka, a nad

njimi

Osim spomenutih poroznih

gypsa

lapora. U

ima

blizini ovih g y p s a , do

samoga

S a n e , i m a sivih d o l o m i t i n i h v a p n e n a c a , a m a l o
bjelutkasta zrna,

Za uvrtenje

dalje

sa primieanimi ljuticami tinjca.

ovih gypsovnih

n a s l a g a u trias govorili su s j e d n e

s t r a n e g e o t e k t o n i k i o d n o a j i , j e r b o s e v e n a lievoj o b a l i S a n e d i u
paleozoike nasade,
Novljansku
Gdjegod

s d r u g e strane opet ima tradicija, k o j a u o k o l i c u

smjeta znamenite
su

dosada

naili

bilo j e to u v i e k u podruju
kod Aanja.

Ovdje

planini i m a soli.

solne
na

nasade.

tragove

soli

zapadnoj

Bosni,

t r i a s k e z o n e , t a k o n. p. m e d j u o s t a l i m i

zabiljeujem

takodjer

tvrdnju,

da i u

Kozari

Prosjek kroz Kozaru i Prosaru Planinu.

a.

Paleozoiki krilji sa Quarciti

f. Gabbro.

b.

Nepoznate prielazne nasade, pokrivene litavcem ,,h".

g. Crljeni lapori i vapnenci.

c.

Pjeenjaci sa Quareitnimi odlomci.

h. Litavac,

Gabbro sa princi.

i. Terciarne nasade.

d'.

Vapnenci.

b. Ruevine (Gehngeschufcfc).

e. e' Pjeenjaci sa biljevnimi osianci.

1. Razmak.

Banjaluka
Z a svoga jednodnevnoga

sladkovodna

kotlina.

boravka u Banjojluci

sam u drutvu njekolicine astnika izlet putem

Majdanu.

Dopro

s a m do b l i z u C i f t l u k a

(6. srpnja)
prama

uinio

Broncenom

Nedaleko toga mjesta imae

r o v n a lignit, to g a j e u ono v r i e m e e r a r dao izkapati. B u d u da

je

i t a k o n e m o g o h u r o v ui.

Obaav

blinju

bila nedjelja, nebijae r a d n i k a

o k o l i c u , o s v j e d o i o s a m s e , da i o v d j e , k a o t o i u

sladko-

vonoj

kotlini j a j a k o j ,

povrh ugljonosnih ilovina i lapora lee

bele naslage moika. T a j moik, koji

njalukoj
se

okolici

svojom

resistentan

ciepa,

mehkoom

rabi

kod

z a sve vrsti

kod

se

na njekih

mnogih

izradjivanja,

gradjevina.

inae

konstrukcije. B o j a

tokah

mu

je

de

ba

Odlikuje

pako

dovoljno

j e obino

ukasto-

biela.
Ugljonosne

nasade

luke, na desnoj
veru

okrenut,

ogoljele

su

najbolje

neposredno

do

Banje

obali C r k v e n e . T a m o se die strm o b r o n a k

u k o j e m se v e

iz

daleka

opaa

tanak

sloj

sje

uglja.

istinu m j e r i 4 5 5 0 c m . debljine i uloen j e u ukastih laporih.

pou leei lapori i m a j u

sam

mogao

razpoznati

Melania

Gongeria
Bihinia
Pod

ovim

briegom

mnogo ivotinjskih

cf.

Eschert

sp.

(poklopci).

izkopano j e

prije

uglja,

od

Acer

m.

nekoga
kojih

vremena

je

Jedno

prva
2

laporu

trilobatum

S t e r n b . sp. U

naem

muzeju,

sa

kopalo

se

i do m o d r a s t e

otiskom

po
lista

modrastoj glini, k o j a dosie debljinu

ima otisaka Union. Sliedi dublje smedja

sa k o l j k a m i u debljini od kojih 1 5 cm., a z a tim

glavna

glina

naslaga

od 1 m . i 8 5 c m . O v a n a s l a g a u g l j a b r a z d i od i z t o k a - s j e v e r o -

iztoka prama
1 8 gradi

zapadu-jugo-zapau

(16

prama jugo-jugo-iztoku ( 1 0

j o su tri t a n j a
stavljeni tankimi
1

okno

najdeblja.

ima biljevnih ostanaka i odanle

nalazei se sad u

od j e d n o g a m e t r a ,

uglja

m.

i n a p l a v i n i . D o l o s e j e z a t i m do l a p o r a

gline sa o k a m i n a m i . U

kojih

Brongn.

Dubljina cieloga toga okna iznosi 6'3

tie primjerak,

od

sp.

u n j e m n a a s t o j e do 4 v r s t e

j e u prudju

ostanaka,

sliedee:

G. Neumayr

s l o j a o d 4 6 c m . , 22

1 1 ) , a p a d a p o d k u t o m od
1 1 ) . P o d ovim slojem uglja

c m . i 25

cm. medjusobno raz-

s l o j e v i m o d r a s t o s i v e ili u k a s t e i l o v i n e .
misli, da bi p o k l o p c i t a k o d j e r

mogli

pripadati

rodu

Fossarulus.
2

O v e p o d a t k e c r p i m iz r a d n j e r u d a r s k o g v j e b a n i k a Adolfa E d e l m a n a ,
u i n j e n e u o u j k u god. 1 8 7 9 .

U g l j a ima u banjolukoj kotlini j o i n a vie dragih

s a m o m gradu i izpod graa
uvrstiti medju
jer

se ini,

orskom

da

srednje uglje, a bit e

banjaluka

u savezu

ga

jamano

sladkovodna

stoji. D a

lukih konglomerat,

mjestih,

u obali V r b a s a , K v a l i t a t i v n o m o e

kotlina

i
sa

veliko

u
se

obilje,

velikom

prie-

li j e p o d l o g a u g l j o n o s n i h n a s a d a b a n j a

kao u kotlini j a j a k o j

ili k a o u

okolici

Koto

ria, nije m i bilo m o n o opredieliti. K o n g l o m e r a t a i m a d o d u e du

V r b a s a , idu p r a m a

dolnjemu

Seheru,

nu

pokazalo

se

j e , da

ti konglomerati vjerovatno iz k a s n i j e , j a m a n o diluvialne

Jajacka

sladkovodna

P r i s p j e v i 8. srpnja u J a j c e ,

su

dobe.

kotlina.

preuzeh

odmah

slieeega dana

za

dau stavljenu mi, da izpitam, k a m o da se i m a j u uvrstiti u g l j o n o s n e

n a s a d e o k o l i c e j a j a k e . N a g a d j a l o se j e , da e spadati u t e r c i a r . U
svrhu

sadjoh ponajprije

tu

do n a j d u b l j e t a k e o k o l i c e , do s a m o g a V r

basa. T u nadjoh krupno-zrnate

konglomerate,

to sitnije, i m se vie uzpinjah

prema

kojim zrno bivae sve

selu Klimenti. P o v r h samoga

sela K l i m e n t e nalazi se liepo profilirana stiena, poznata pod i m e n o m

Cavanica. T a stiena sastoji iz j a s n o vrstana, v e o m a v r s t a v a p n e n c a ;
p o j e d i n e v r s t e r a z s t a v l j e n e su p u n o m e k i m l a p o r a s t i m v a p n e n c e m . N a
p r v i p o g l e d m i l j a h , d a su t o v a p n e n c i ,
U

spadajui

na krednu

tvorbu.

tomu m e utvrdjivahu m n o g o b r o j n e vapnenaste cievi, k o j e

nac proraivahu,
Nastavljaju

te imadjahu

mnogo

vapne

slinosti sa korali i B u d i s t i .

izpitivanje tih v a p n e n a c a

na

svom povratku u J a j c e

m o g o h s e o s v j e d o i t i , d a ti v a p n e n c i n i s u i n o , n e g o m a i k
neobino silno razvijen. O n
basom u dvoje prekinuta

sainjavae veliku plou,

t a k o , da i na protivnoj

basa bijae posve slian m a i k a s t

V a p n o v i t e cievi i z k a z a e

se

otisaka movarnih

trstin,

kamenara

mekoga

nekoga

izpod prije spomenutih

Limnaeus,

Planorbis,

maika.

roda

Ti

oko

na riedko

Typha.

vapnenci

blizini J a j c a ,

ganu,

takodjer

ima

Vr

Blizu
koji

Jajca

ima

izpunjeni

tr

opaziti
ima

poloaj

su

otisci:

loo sauvanimi. P o d timi laporastimi

metar

kojih

Vr

obali

incrustacije

bijae

lapora sta vapnenca,

ima sloj uglja p r e k o

u

kano

vapnencih

imenito

Bythinia,

vapnenci, u neposrednoj

desnoj

plateau.

doskora

stika, j e r b o u m e k i h laporastih

(Tuff),

koja j e

na

cesti

debeo, uloen

vodeoj

medju

sam

v e o m a dobar j e lignit, Ijuturasta loma, c r n e boje i s m o l a s t a

sjaja.

S a m a tvrdja J a j c e
stieni

poiva na tercijarnom

Cavanici,

odieljenom

od

mekuaca.

nasla

Ugalj

sladkovodnih

u Jezero,

glinastimi

maiku,

glavne

mase

slinom
i

onomu

odpuzlom

do

svoga sadanjega poloaja. D a

pojava puzanja ima u okolici
j a j a k o j znatnih,

vidi s e o d a

t l e , to v i s n a r a z l i k a i z m e d j u
prije spomenute

stiene Cav-

a n i c e i z n o s i do 3 0 0 m e t .
Desnu
sjetih

obalu

15.

Vrbasa

srpnja,

po-

idu

iz

J a j c a preko Dnoluke, R a n c e
u Vitovlje i dalje u S k e n d e r V a k u f . P r e a v dolnji v r b a s k i

m o s t , vodi put j e d n o

ure

du rieke, izpod velikih stiena

krupnozrnata tertiarna
glomerata.

Povrh

p r e k o k o j e g a put
Dnoluku,

kon
mosta,

zakree u

naiao sam na sloj

uglja.
Isto tako sam naao uglja
na

potoku

Lukinoa.

Rika
Svagdje

medj ilovinom,
Dnoluci
lapori

kod

sa

ugalj

inae

preteni

su

kriljasti

biljevnimi

movarnih

sela

je

trstin.

ostanci
Od

me

k u a c a pobudio j e m o j u

po

zornost imenito otisak

male

koljke,

onoj,

sasma

sline

k o j a se nalazi u sladkovodnih
laporih

briega

Promine,

zabiljeene u Lanzinoj sbirci

p o d n a z i v o m Pisiium

Schle-

chani.
Pribliuju
koja

se g o r i R a n c i ,

se sa svojimi

voorav-

n i m i i z d a n c i iz J a j c a

dobro

vidi, n a i d j o h n a p o d n o j u
gore

na

breaste

te

vapnence

s a s t o j e e iz k r h o t i n a j u r s k o g a
vapnenca, cimentirana

lapo-

rastim

vapnencem.

S v a j e prilika,

onog jezera, koje j e ,

izpunjuju

da ovdje i m a m o obalni proizvod

cielu D n o l u k u

staloilo konglomerate, pjeenjake,

maikom.

dovine

GUedaju sa g o r e R a n c e

j o i sad k a o o g r o m n a k o t l i n a ,

prikazuje

dobit e m o

kano

zavrilo

se ciela

Dnoluka

Vrbasa

S a b r a v sve podatke

(grafiki) pregled

k o t l i n e profil, k a o t o j e n a p r e d n j o j

okolicu,

k o j a bi, da se prodor

tvori, opet se i m a l a u j e z e r o pretvoriti.

linu

i jajaku

s ugljenom

za

cje

geologikih odnoaja

ove

strani.

O b e n i t i z a k l j u c i , k o j i s e iz prediduib

opaanja

stvoriti

dadu,

jesu sliedei:
K a d j e profiliranje zapadne

Bosne koncem

vreno bilo, postojala j e ve k o t l i n a j a j a k a ,

jevite
kanje

vode

izpunjavale j u krupnim

naola

vapnovita

prvo izpunjenje

cimenta,

eocena priblino

za

nju

bu-

prudjem,
pretvorio

su

proticale

koji

se j e uslied

u konglomerat.

To

pada dakle izmedju k o n c a eocena i oligocena. M a l o

p o m a l o u t i a l e su s e v o d e u s l j e d t o g a , t o i m j e , n a p o z n a t
nain,

tiek otean bio i mjesto prudja

sve

to

nam

sitniji p i e s a k

povi-

sivao dno t e kotline.

Cisto j e z e r s k o doba ove okolice sudara
vapnenaca,

ilovina i glina,

a tvorbom

se s taloenjem

lapornih

uglja j u r j e oznaeno

e n j e j e z e r a n a t o l i k o , da s e j e t r e s e t

To

splienje j e z e r a opetovalo se j e j a m a n o n e k o l i k o puta, j e r j e

vje

preko
Tu

drugoga.

okolici

n j e m tvoriti

spli-

mogla.

rovatno, da i u j a j a k o j

ima vie ugljevnih

slojeva,

jedan

T v o r b a lapornih krilja i uglja pada u oligocen.

misao podkrepljuje

p r i j e s p o m e n u t i Pisidium

Schlechani,

naast

u D n o luci.
Podpun
pnenci,

svretak

kojih

jezerske

tvorba

pada

periode
u

obarali u plitkih tekuih vodah,

a obraslih aevljem i
Najprije
ljaka,

bogatih na

pako

miocen.

Oni

su

se

ugljino-kiselom vapnu,

trstikom.

se j e h v a t a l a v a p n o v i t a

medjutak

oznauju tvrdi maikasti va

dolnji i srednji

kora

same

trske

izpunjen j e m a i k o m i laporom

drugih
i taj

bi

proces

n a s t a v l j a o s e j e z a d u g i h perioda,, p a e o n s e j o i d a n a s n a s t a v l j a .
V o d e rieke P l i v e odlikuju

se sveudilj

kiseline i ugljino-kisela vapna.

j e gibanje voe
lika medju

malo ivlje,

koliinom

ugljine

o b a r a se svuda,

gdje

i gdje se voda na plitko razlieva.

Raz

tertiarnimi maikastimi vapnenci i o n i m m a i k o m , to g a

P l i v a tvori, sastoji s a m o u t o m ,
kast. Z a tvorbu
kisela

znatnom

O v o potonje

m a i k a potrebito

vapna potie

to j e ovaj potonji rahal i upljiobilje ugljine kiseline i ugljino-

od m n o g o b r o j n i h

ugljino-kiselih vrela,

naia-

zeih

se j o

kano

danas

amo

obino ima i raznoga

Diorita

tamo u j e z e r s k o j okolici. U z
eruptivnoga

ta vrela

stienja, Melaphyra,

Quarz-

itd.

Opaanje
Koliko

u Sarajevsko-Travanjskoj

su dosada

znate, nemoe
bogatstvom

se

na

velik broj

ugljonosne
niti

jedna

fosilnom

tehnikih

sladkovone

sa

kotlini.

kotline

u Bosni

Travanjsko - Sarajevskom

gorivu

svrha,

slakovodnoj

natjecati.

Ugalj

po

svojim

j e uporabiv

za

n a njekih mjestih tako j e povoljno

poloen, da se bez r u d o k o p a na prostom

zraku

Meni j e ovdje navesti vlastita opaanja

vaditi

moe.

u toj prostranoj

od s j e -

v e r o - z a p a a p r a m a j u g o - i z t o k u se p r o t e u o j k o t l i n i . Z a d n j e

ogranke

ove kotline napram

sjevero-zapadu

sa Karaule gore u T r a v n i k .

Du

m o t r i o s a m u dolini L a v e
lieve

obale

spomenute

idu

te

rieke

diu se h o r i z o n t a l n e t e r a s s e m a i k a , a pod njimi lapora i amo

tamo

konglomerata.
I z t o n o od T r a v n i k a raziruju
prama

Gujoj

povrh H a n

se ove n a s l a g e

od V l a i - p l a n i n e

g o r i do d o l i n e B i l e i J a n i c e s v e do D u h a .

Bila

(na desnoj

obali) naiao sam na izdanke

u g l j a . M o g u e j e , d a j e d a n dio l a p o r a k o d V i n j e v a ,
mjestu

drao za kredne

profilirane
penice,

sladkovone

kad

sam

lapore, takodjer

ovjek

opazio

sam

sive,

po p e t r o g r a f s k o m

vapnenaca,

koji

kano

Bili

koje sam

na

na terciar. L i e p o

n a s l a g e ove k o t l i n e n a a o s a m u dolini L e -

(7. rujna)

nego sam zaao u tiesno,

tiskuje,

spadaju

Na

smedjega

iz

Kiseljaka u Visoko polazio.

kojim

se

Lepenica

kod

Prije

K i s e l j a k a pro-

u k a s t e i c r v e n k a s t e vapnence, k o j e bi
obiljeju najprije u T r i a s stavio.

vrata

dolinu

Iza

tih

L e p e n i c e sainjavaju, te bi

z b i l j a m o g l i s p a d a t i n a T r i a s , sliede l a p o r i , u k o j i h n a l i e v o j o b a l i
vidjeh vrsta uglja. U s a m o m potoku leao j e kus lignita, kojih 8 kub.
stopa velik. Izpod
boje,
askim
njeke

veoma

P a l e a p a l i su m i u o i v a p n e n c i ,

vrsta

vapnencom.

sloga.
U

Svojim

svjeem

licem

smedjasto-sive

naliili su n j e k o j i m trimnotvo

prereza

b i v a l v e , t o m e d j u t i m iz p r v i c e n i j e p r i j e s p o m e n u t u

lomu pokazivahu

pomisao

n i m a l o mutilo. T e k k a n j e uvjerih se, d a j e ova bival va j e d n o s t a v n o

Congeria,

i da vapnenci

naslagana, ne triasu.
1

dakle

spadaju

V i s i n a lieve

terciarnim

sladkovonim

obale Lepenice dozvoljavala j e

G o s p . dr. M o j s i s o v i c s o s l a n j a j u se n a m o j a o s t a l a o p a a n j a u
ovom k r a j u , misli, da i m a i o v e v a p n e n c e pribrojiti tertiaru, te ih zato
niti na g e o l o g i c k o j k a r t i izluio n i j e .

liep pogled n a desnu obalu. S t i e n a pod

s a s t o j i iz s a m i h k o n g l o m e r a t a

Perviima na

i i m a visinu

desnoj

od kojih 6 0 m.

obali
Pribli-

u j u se V i s o k o m m i e n j a o s e j e m a t e r i a l t e r c i a r n i h n a s l a g a o p e t o v n o .
Bijae

tu

konglomerata

pjeenjaka,
Pojam

sa

valutci

iz

triaskog

razvoju

terciarnih

vapnenca,

zatim

lapora i ilovina.

sasma izvanrednom

jevsko-Travanjskoj

kotlini, dadoe

mi njeki

naslaga u

bregovi oko

Sara

Zbiljeva,

i m a j u i r e l a t i v n u v i s i n u od n a j m a n j e 2 0 0 m . , a s a s t o j e i i p a k

sasma

iz terciarnih n a s l a g a .

misao,

da cielo gorovlje,

S toga

mi

se

V i s o k o lei neposredno

na

njaka. Iz Visokoga krenuo

Prije

iz

bielih lapora

sam

(8. rujna)

naslage.

du

kojih j e

bilo

poee

povie

ruevine,

i kvarcita, posije Raovlja

materiala.

Nebijae nikakve

dvojbe, da

dorska,

koja j e

sladkovodno

za

preko

vrsta

same

takodjer

ter-

prestadoe

pjeine, manje

abjaka

ovuda prolazi

kriljeva

stiene

brusi-

granica velikoga

pa-

sladkovodna

podnoju

kotlina.

protee

se

prostrana

Idu

iz

Kozarca

na

periode

kotlina
bila

Palanie,

Prie

prostrano

Smrdelje

Slabinje u Kostajnicu, naao sam n a vie nego polovini svoga

( s v e do D i z d a r l i j a )

samo

sladkovone

Kozarca,

gdje se pojavljuju

spadajui,

vodi put

tivnih kami,

koje

preko

izprvice

promieniti

taj s v o j n a z o r

tinjasti

drao

za

od

nu

slieeih

generalnoga

kojih

1 0 0 stopa.

prodoline

deran i brieuljkast.

i prljuge,

Analognih

One

uslje e g a

proizvoda

erup

J a sam
morao

te

sam

opaanja.
taba

ili n a l i n e l o e s s u t e k a o i o n b e z i z r a z i t a v r s t a n j a .
u njih duboke

iza

Flysch

raztroenja

doskora

puta

Odmah

K o z a r e planine.

Diluvium,

na temelju

i gline.

proizvoda

massiv

okolici P a l a n i a (na karti

siu te n a s l a g e debljinu

lapore

pjeanci, jamano na

nevrstanih

sainjavaju

proizvode

la
vie

(Raseneisenstein).

pojedine

velikoga diela terciarne

jezero.

liadovlja u Bu-

u goru

ukaste

ove

pjee

jugo-zapadu.

Priedorska
N a jugo-zapadnom

Sara

Obale

i laporastih

s a s t o j e e iz p a l e o z o i k i h

strahu

l o v a c a iz r u e v n o g a

leozoikoga massiva na

cestom

rieke B o s n e kroz

Cini skrenusmo

poee se n a lapore nasajivati

Raovlja

medju

utoku Lepenice u Bosnu.

sovau. J e d n o vrieme iao j e put

ciarne sladkovone

nanudi

terciara.

potonje rieke sastoje takodjer

glinaste,

naravno

j u g o - i z t o n o od V i s o k o g a ,

j e v s k o m i B o s n o m , sastoji iz

pori,

posve

je

Blanie) do
su

pjeskuljaste

Voda j e
ovaj

raztroenja

izprala

kraj

raz-

motrio

sam

prije kojih osam godina

mogao

osvjedoiti,

postupnoga

da

u okolici L a s i n j e i na Trepi,

su

raztroenja

posve

subaerijalne

i izluenja raznoga

O k o Palania smotrio

sam,

da

su

te

sam

poatave

eruptivnoga

stienja.

ove loessu naline

ine uloene mjestimice t a n k e laporaste vrste, koje debljaju,

pokon

kako

vrste lapora debljaju, iztanjuju

sane pjeskuljaste

pje-

te

se sve to vie

na
U
opi

naslage.

Uglja j e u Priedorskoj
g a motrio na B u k o v o j
praen j e glinami

kotlini zapaeno na vie mjestah. J a s a m

kosi

na

i ilovinami.

vie mjestah.
Sladkovone

T a m o n j i ugalj

naslage

nastavljaju

po
se

s j e v e r u do D i z d a r l i j a , g d j e p o i m l j e l i t a v a c .

Tertiarne
Na

iz

sadraju j a s n i h otisaka dicotiledonokoga bilja i Congeri.

razmjerju,

prama

se

naslage,

sladkovone

naslage

u dolini

Sane.

s v o m p u t u iz B r o n c e n o g a M a j d a n a u S a n s k i m o s t ( 2 3 . s r p n j a )

n a i l i s m o g . d r . M o j s i s o v i c s i j a u d a l j i n i o d 2 i p o l k m . po

pri

lici o d S a n s k o g a

mosta

na-

djosmo

okamina,

nikakvih

na

biele
bijasmo

onim u banjalukoj i j a j a k o j
Sliedeega

dana

podjoh

lapore,
ipak

okolini,

u njih medjutim
uvjereni,

da

odgovaraju

k o j e smo ve prije

sm u okolicu

Dabarsku,

ne

koju

prouili.
su mi

n j e z i n e zanimivosti hvalili. P r e a v K a m e n i c u vodu nadjoh povrh

ukaste

ploaste

Vraaju

se iz D a b r a n a t r a g u S a n s k i most, putem

vapnence.

njih opazih

na kriljave vapnence ute boje,

prve

sve

dadu

svesti

na

G o s p . prof. N e u m a y r

jedan

o t i s a k a Bithini

dosta

biljevnih

obilno

kinje roda

Pinus,

lako bilo razpoznati

rubom
1

tip

sa

i Fossarulus.

otisaka.
ima

Pretene

takodjer

duge i uzke

i karakteristinom

naidjoh

ini se ipak, k a n o

znatnim

r a z l i k o v a o j e tri f o r m e .

istom autoru

Congeri.

kraim,

pune dosta dobrih otisaka Congeri.

P r e m d a j e o b l i k tih C o n g e r i dosta razliit,

se

otiske

sa
nje

Osim toga ima

N a istom mjestu
su G r a m i n e a e ,

i Dicotiledon, medj

oblike sa

punktuacijom

razdaleko

roda

da

polimorphizmom.

Myrica.

po

bilo j e

zatim

kojimi j e

nazubljenim
D a j e bilo

Vidi m o j u r a z p r a v u XXV. k n j i g i raa j u g o s l . a k a . znanosti i

u m j e t . p. 7 4 .
Grundlinien der G e o l o g i e von B o s n i e n - H e r c e g o v i n a p. 7 8 .
P o z n a t a j e s t v a r , da n j e k o j i autori postojano n j e k o j e sline o b l i k e
u v r u j u u rod Banksia,
doim j e Saporta
pokazao po plodovih, k o j e
j e s k u p a s liem n a a o , da s e ima uvrstiti u rod Myrica.
K a sam
d a k l e r e f e r i r a o g. dr. M o j s i s o v i c s u svojih opaanjih, dao s a m mu
rezultate s v o g a p r v o g a u t i s k a , a t a d a s a m mislio, da od mene p o b r a n i
otisci s p a d a j u v j e r o v a t n o u r o d B a n k s i a . T a j rezultat naao j e m j e s t a u
njegovoj razpravi.
2

vremena

k o j i dan

na ovom mjestu

nije mjesto potraiti,

nema

s a b i r a t i ili m o e b i t i j o i z g o d

dvojbe,

da bi s e s a b r a l a

biljevnih o s t a n a k a , k o j a bi t a k o d j e r

enje pitanja starosti bosanskih sladkovodnih

Prigodom

prodiru

prama

ove

Priedoru

ima

osvje-

naslage

znatno

Blije i njeto manje

terciarne

prodiru, nije sasma t a n o ustanovljeno.

d a ih u d o l i n i S a n e p r a m a

rie-

lapora.

sladkovone

zapadu dolinom

linom Stare rieke. K a k o daleko

veru

zbirka

zajednikoga izleta u K a m e n g r a d i Stari Majdan

d o i s m o s e , da s e n a p r a m K a m e n g r a d u
raziruju,

liepa

sa s v o j e s t r a n e podupirala

do

naslage prama
Nebi bilo

sje

nemogue,

na vie mjesta, tako

da

postoji prilian savez sa treogorskirai n a s l a g a m i okolice P r i e o r s k e .

Napram

jugu proteu

se

ove

sladkovone

naslage,

o s v j e d o i o n a s v o m p u t u iz S a n s k o g a m o s t a u K l j u ,
Tominja,

na desnoj

obali S a n e .

lapora i pjeskuljaste naslage. N a

staju sladkovone
I

ovom kraju

protivnoj

se j e

Dolnji
Dolnji

sam

s v e do

pokazuju

se osim
pre

Dabra.

ugljonosnom.

Unac.

U n a c j e k o t l i n a s t o r a z i r e n j e doline r i e k e U n c a , a tlo

s a s t o j i iz b i e l i h s l a d k o v o d n i h

lapora i vapnenaca.

odmah

na desnoj

izpod U n a k e B r i n j e ,

vrela naao sam prve

se

blizu

strani doline S a n e

n a s l a g e po p r i l i c i k o d u a p o t o k a

Sanskomostka kotlina pokazala

kako

okamine roda

Lapori

obali U n c a .

Kod

Bosnia
1

Melanopsis

i Congeri.

likih Congeri naao sam imenito u selu D r v a r u ,

mu

poimlju

Ove-

kod kue n j e k o g a

n a s e l j e n o g a D a l m a t i n c a B u l e t e . T e C o n g e r i j e n j e t o su v i e z a o k r u
e n a o b r i s a , n e g o Congeri
ine,

nu

rhomboidea

Hrnes,

P o l a z e iz D r v a r a u G r a h o v o n a d j o h
sa okaminami,
roda

uzku

ugljem.

P o topografskih

e sladkovone

. , a iroku
samo

popraenimi

Melanopsis.

zapremat

i nedosie one veli

slina j e oblika.

po

zonu,

naslage

prilici 5 k m .
doim

zapadno

Okamine
onoajih
u

Na

od D r v a r a

su

skoro

dolnjega U n c a

toj kotlini povrinu

desnoj

obali U n c a

na lievoj obali zauzimlju

ilovine

izkljuivo
sude,

dugu

10

zapremaju

znatan

prostor.

Congeri po opredieljenju prof. N e u m a y r a s l i n a j e C.

triangularis,
a Melanopsis n o v a j e forma, k o j u j e isti s t r u k o v n j a k opisao p o d i m e
n o m M. pZlifera. S l u t i m , da o v a p o t o n j a v r s t n e e biti iz l a p o r a k o d
B o s n i a vrela, nego iz ilovina, p o p r a e n i h od u g l j a , a leeih z a p a d n o
od D r v a r a .

Izlet
Dne

19. kolovoza

Duvno. N a
nini p a k o

iz

Livna

se

preko

uputili

poetku

puta opaah

ukaste vapnence,

nalike

uvrstili u jursku

dataka

ocjenu ne bijae.

strmo

prama

sastojei

Duvnu,

sasma

nimi ostanci.
vadi

za

iz

U jednoj

gradjevne

lapora

svrhe

sam sliedee otiske,

blizu

Cassia

Phaseolithes

imae

Scheuchzeri.

C.

odluili
nadjoh

da

pjeenjak,

radi

dao

krupna zrna kami :

potoku

Ostrocu,
Idu

Graminea,

zastupan j e vru
pribliuje

bi s e t a k o d j e r

to m j e s t o .

podjedno

lencienesije.

se

staviti medju

pritoku

uz

koje

sa

obliku

oblike

potok

okrugljast

zraku

Sto je

razpaa.
na

gore

srodne

uglja,

Ostroac,
Partschi.

otisak donjekle nalik obliku

Pojedine

ovom

leitu

ima kojih est vrsta

vrste

veoma

Vauglja

razstavljene

zanimivo,

padaju

su
ove

vrste prama

briegu, a pokrivaju

ih,

5 0 m. visoko,

ruevine

iz u k a s t i h

jurskih

Osim ovoga mjesta ima u

Duvanj-

vapnenaca.

skoj dolini j o n a vie m j e s t a

Moj

put

ovom kraju

u Duvno

imao

nalazi ruda

ujue ju gorske

je

ive.

sklopove

Drugoga

uglja.
z a povod

razneenu

B a r e m z a onaj

mogu

Sladkovone
Jugo-iztono

kojih

uglja

mi

dvope-

Jaanice, ima

spomenuti

U g a l j lei u Vuipolju. T u

se n a

ilovinami.

mali

se

naao

n a v i e m j e s t a o t i s a k a v e l i k i h C o n g e r i j a , s l i n i h C.

Nadjoh

Ugalj

pohoditi

vapnit

biljev-

gdje

Cinnamomum

O b l i k lista

vrsti

Zupanjca,

otisaka i drugih

rimi etinami.

Saznavi,

mjesta

polymorphum

R o d Pinus

vrsti, nu

se b r e u l j c i ,

p j e e n j a k a sa

sp.

nebijae m o g u e opredieliti.

spomenute

steru

po

opadaju

sp.

Podogonium

Poacites

pla

prisutnosti

sp.

Cinnamomum

Osim roda

smo s

podnoju

aliboe slabo otre,

Pinus

dolinu

Isti ukasti vapnenci

debeloploast

Poacites

formaciju. Paleontologikih

i vapnitih

kamenari

planine

vapnence. U Tusnici

onim, koje

a na njihovom
bielih

Tunice

kredne

oolitnih v a p n e n a c a
za pobliu

upanjac.

viest,

rei, da j e viest n e

naslage

kod

da

dio d o l i n e i

se

zaokru-

osnovana.

Cazina.

od C a z i n a motrio sam znatno r a z v i j e n e biele lapore.

materijala,

opazio. I s t o tako

koji

nepodje

bi
mi

na
za

treegorje
rukom

spadati

obreti

mogao,

okamina.

nisam

Ipak

je

posve vjerovatno,

da ovdje

ostanak taloina

velike

imamo

tercijarne

kotline.
Sladkovone
Ob

naslage

kod

ovih s m o v e u

obirnije

govorili.

podpunosti radi

Bieli

lapori

Kotoria.
prediduem

Ovdje

ih

tek

spominjemo.

oko

Prosienog-

Kamena.
Prigodom

geolokoga

iztrai

vanja u gornjoj Krajini 1 8 7 2 . god.

posjetio

sam

iz

Rakovice

sieni - K a m e n .

Preavi

sansku

naao

stranu,

biele lapore. U
mina,

izim

toga mnienja,

nisam

da

imati

naknadno

naslage

du

Kostajnice

veoma malen

Une

dobro
poam

padnija

Nova

potvrditi

ovo

Une

naslage

prostor
desne
od

zapre

razmjerno
i

dre

obale

Novoga.

morskih

zemljitu

se

dolnje
Najza

tacka meni poznata,

na bosanskom

oko

Dubice.

u zapadnoj Bosni

dosta

sam
ubro

laporom.
e

Mediteranske
maju

Sada

nagadjanje.

Mediteranske
Novoga,

znao

vjerovatno

da se imadu

sladkovodnim

opaanja

bo
tamo

njih nebijae oka

na treegorje spadaju.

jiti

Pro-

sam

s t o g a ih t a d a

k a k o uvrstiti,

i
na

gdje

ima

miocenskih naslaga,

jo
jest

u neposrednoj blizini N o v o g a . K o d
ovoga mjesta odkriven j e
na

eljeznikoj

koj i evo

pruzi

prikazujemo.

radnjami

liep

profil,

Kad
kod

s e iz N o v o g a

prve

pokazuje

karaule

ide p r u g o m p r a m a D o b r l i n u ,

do m j e s t a ,

slied p r h k i h p j e e n j a k a .

s toga nije izvjestno,

na

kompleks

pjeenjake
znatna

naslonjeni.

skupina

Ova

ove

skupine

pravilno

gornolja

skih naslaga nije

veliko,

a duljinu

jedva

sastoje

Kostajnici opaa
jedan

iz

dio

iz

cesti

rabi

sam kod

se

nasadjen

granastih

kojih

litavac.

On

Alga

je
sa

sa bodljikami Echinita, krhotinami

Vievaca

prestaje

Roissianum
litavac,

M.

et

H.

a poimlju crveni

princi, nalini j a s p i s o m , sve spadajui

blizu arije (trga), odkapala
Zemlja je pjeskuljasto-ilovasta,

Ostrea

Roissianum

Cochlear

Pleuronectes

Lucina

i Dobr-

nasipavanje
na

ceste.

lievoj

veoma

obali

modrastoupljikast

odlomci

gomoljastih

medju

Odmah

iz

otoia

kojimi

povrh

sela

lapornjaci i kriljasti

se j e zemlja
u gornjih

za

pravljenje

naslagan puna j e

sliedee okamine :

M . E . e t 14.

Poli.

cristatus

borealis

Idu

vie

na Flysch. K o d turske K o

gomolja Lithotamnija. Osim toga naao sam

Llabellum

Visine pla

nasada.

koralja,

500

naslaga

Risovcem

za

ilovine,

mediteran

od

strani

sela B r i e v a c a ,

vapnitih

uslied

Ostrigami

ovih

irinu

med

litavac

Flabellum

sa

P o d spomenutim selom naao sam na vapnencih

pusti

na

dosta

vapnena-

pjeskuljaste

desnoj

Bryozo,

nasipa.

(h)

poremeena

mediteranskih

najee

stajnice,

je

mezozoikih

se n a

vei otoi nalazi

Dobrlinskoj

sive b o j e n e p o s r e d n o
sastoji

izjeenimi

a odciepljenih U n o m .

svakako

otoi litavca naao

Strigove.

spadaju

zauzima

to

Novoga

Mali

sa

(Lithotamnija)

da

Jest

nine Pastirjevo

Na

pako

naslonjena

znatno

su n a s l o n j e n e

D v o r s k o j okolici liepo razvijenih,

litavca, takav

ili

se

okamina,

konglomerati

je litavac. Razprostranjenje

od 4 k l m t .

prama

esti.

iz N u l l i p o r

udo

linom.

naslaga
nasada

diela sastavnih

Pectinidi. Zadnje

met.

proizvod
Sliede

odmah
gdje

nisam naao

ove j e konglomerate

skupina

se

a o v o p o r e m e e n j e , ini s e , d a s e j e d o g o d i l o

izluenja j e d n o g a
Povrh

Na

dodje

strani leeega,

njih

naslaga.

glinasto-pjeanih

poloaju,

sadravajue

d a li su l i m n i k i

mediteranskih

stimi ugvalinami.
svom

n a desnoj

B r o m . sp.

Lin.

M i m o g r e d z a b i l j e u j e m o v d j e tvrdnju V a s e V e j n o v i a , i t e l j a iz
D v o r a , da su n a ovom mjestu naili na sol u ono vrieme, k a d su se
o v d j e e l j e z n i k e r a d n j e i z v a j a l e . Medjutim zabranili su zaptije s v a k o
a l n j e i z k a p a n j e . P o m a n j k a n j e g y p s a i slanih vriela ini ovaj navod
dvojbenim.

Lucina

spinifera

Corbula
Natica
I

Olivi.

helicina

Brocc.

na ovoj taki mediteranske

stranjenja.
teu

Zapadno

se njeto

prestaju

preko

naslage ne imaju znatnoga

ve 2 kil. od grada,

mjesta Mala Tavija,

j a s n o , da m e d i t e r a n s k e
spomenutoga

Mont.

gibba

Na

naslage neposredno

mjesta Mala Tavija

v e l i k i h E c h i n i t , r o d a Clypeaster.

prama

turskoj

kovice

zapremaju

sainjavaju

Pecten

D' Orb.

u irini

to i m a

se

Kod

Lam.
takodjer

K o z a r e planine;

dio

od k o j i h

morske
poimlju

Slabinje

visina V u k o v e

D u b i c i , te se odanle p r e k o

utiskuju

lee.

scabrellus

Uz

obje strane potoka

jedan

pro

vidi

Najvei prostor zapremaju

na sjevernom podnoju

kod sela Petrinje,

kraja

i m a u t a m o n j e m litavcu mnotvo

a d o l a z i t a k o d j e r i P . c f . substriatus

Dizdarlija,

oba

na Flyschu

Pectinida i Ostriga. Najobilnije j e zastupan

terciarne nasade

razpro-

a na iztok

kose,

sve

do

proteu

se

potoka Motanice i R a

7 km. medju

Kozaru

Prosaru

vapnite

planinu.
Silaze

sa

pjeenjake
raznih

Prosare

planine

sa otisci roda

mjestih litavac.

Ovdje

valja

tipikih sarmatskih
druge

Biokova
pokazivae

se

za

izlupit

da

na

mi

tvorine.

rukom

k o l j k e Spondilus

nijednoj

M o g u e ipak,

crassi-

nisam

obino

tiesno

naao
prate

da ih z a m j e n j u j u

lapo-

D u b i c o m . T i k r i l j i m n o g o su s l i n i a n a

kriljevom u Hrvatskoj,

te

pokazuju

takodjer

tragova biljevnih ostanaka, imenito pako morskih Alga. S t o se

noaja

tih m e d i t e r a n s k i h

nasada

r o m tie, to m i nije dano

Ipak

kraju

sladkovone

Mineralogiki
Z a ovaj popis
Najvei
Dsir

napram

bilo uiniti

za takova ima u ovom

darlija, gdje prestaju

F a l k n e r a iz K r e e v s k e

Napokon

bielim sladkovodnim

nikakvih

veoma
nasade,

patirci

iz

vlastitih

zgodna

taka

a poimaju

u zbirci

nj eg.

posjeduje na muzej

n i k e i Priedorske okolice i tu s a m ,
giko-topografske podatke

Diz

materijal.

dio d o b i o s a m o d

N j e k e sam rude imao

visosti vojvode

malu

opaanja.
kod

Bosne.

sm. J e d a n

okolice.

od-

lapo

morske.

bosanskih ruda rabio mi j e raznovrstan

dio m o t r i o s a m i p o b r a o

liku pregledati

na

taki

naslaga, koje u Hrvatskoj

turskom

lognim sarmatskim

kod
sela

Hep p r i m j e r a k

iztaknuti,

mediteranske

rasti krilji pred

sam
Izpod

K o d V o j s k o v a podje

iz litavca, p u n a N u l l i p o r ,
costa.

naao

Cardium.

g.
pri

Wrtemberzkoga.

seriju ruda iz K r e e v s k e , F o j u koliku

iz B o s n e o v d j e

popunjuje

upotriebio.

mineralo-

T e rude jesu :
Pyrit

Beuant.

nemanjka.
Pyrita,

O v a posvudna

Paleozoiki

koji

iza

krilji

svoga

ruda

sadravaju

naravno

okisenja i izluenja ostavlja

upljinice. B o s a n s k i L i g n i t i esto sadravaju

od poglavitih m a n a .

d a ni u B o s n i

amo tamo malih

kocaka

mnogobrojne

P y r i t a i t o im j e j e d n a

I z B o s n e s a m donio dva primjerka.

Jedan

gdje

je Pyrit dielomice pretvoren u Limonit. Od Krivaje Kostajnice

Kreeva.

Baryt

Kreevske

jedan primjerak
Arsenopyrit

imam,

pisa.

(opredielio G . N .
Galenit,

Pyrita.

g d j e j e P y r i t sitno u B a r y t

Dao

je

kod

Takav

uprsnut.
srebrasto-

m i r i s po e n j a k u i r e a k c i j u

hepara

Zlatarski).

v. K o b e l l . a ) I z okoline Priedorske. U zbirci m u z e a l

Ovaj

sam primjerak

te naao,
bovica,

esto sadraje

G l o c k e r . I z K r e e v s k e okolice. Siuni

bieli ledei c r n a

nej.

okolice

da

brdo

Varekoj

sadraje
Oklop

god.

1 8 7 5 analizovao

na sadraj

o s j e n o 0*13/o s p o m e n u t e

kod K r e e v c a : Galenit na

planini : G a l e n i t i Chalcopyrit

na

srebra,

kovi.

vapnencu.

Quarcitu

b)

Duc)

(sbirka vojv.

Wrtemberga).
Ckalkopyrit,
tvoren
lutku.

H e n c k e l . a) Kostajnica potok kod K r e e v a :

dielomice u Malachit i Azurit.

c) Vareka planina:

Cinnabarit.

b) Krukarova:

sa galenitom n a

Quarcitu.

a) I n a G o r a kod K r e e v a (muzealna

b ) P r o g o r i c a s j e v . - z a p . od K r e e v a :
kimi ilicami izprepletenom

na

Pre

na b j e -

ukastom,

i dosta tronom vapnencu

sbirka).

mnogimi

tan-

(sbirka vojv.

Wrtemberga).
Realgar.

Dol Hrmze

pretvara

izvrgnuta

a to se

je

kod

K r e e v a : O v a ruda veoma se lako

u p l i v u s v j e t l a , iz c r v e n e b o j e p o s t a j e n a r a n a s t a ,

dogodilo

i sa primjerkom

iz

Kreeva,

Na

pjeskovcu

sivana izgleda.
Auripigment.
Antimonit,
njeto

Dol Hrmze

kod

Kreeva.

H a i d i n g e r . a) O d P o j n i c e : nije posve ist,

olova,

oksidiran

je (Zlatarski).

sadraje

b) P o t o k Kostajnica kod

Kreeva.
Tetraedrit.

Haidinger. O v a ruda osnova j e rudnoga

bogatstva

k r e e v s k e okolice. P r e t v o r i n e njezine daju razne b a k r e n e rude, kao :

Cuprit,

Azurit,

eljezo

se j e

Ta

Malachit. A
od

davnih

u z t o d o l a z e tuj i r u d e i v e i e l j e z a .

vremena

p a do u n a j n o v i j e d o b a

vadilo.

m e t a l u r g i k a i n d u s t r i j a p r o p a d a to s nestaice g o r i v a to

rastue konkurencije vanjskih eljeznih produkta. G l a v n a

mjesta nalaze
.

J.

A.

se uz
LXI.

uslied

rudonosna

potok V r e l a , Kostajnicu i J e s e n o v i c a sve

pri-

toi p o t o k a K r e e v a , I d u u z

potok

Kreevo poam

od

samostana

F r a n j e v a c a lei desno rudonosni b r i e g O k l o p , a uz vodu dalje

Gora,
kraj
a

gdje ima ruda ive. I d a uz p o t o k V r e l a , k o j i s desne

K r e e v a u istoimeni potok utie, dodje

iza

imaju

ovoga

lei

Babja

raznih rudnika.

ravan

i Veliki

Svi

Vagana,

ovi b r e g o v i

B o g a t a na rudah j e D u g a r a s na desnoj

p o t o k a K o s t a j n i c e . J a s e n o v i c o m se dodje
kodjer

s e do M a l o g a

Vagan.

Ina
strane

rud poznaje.

obali

do O b j e e n a , g d j e s e t a

Rudnike Kreevske,

i m e n i t o o n e du

potoka

K r e e v a i K o s t a j n i c e , pohodio

s a m 1. r u j n a u d r u t v u s a g o s p .

kotinoviem i D . Falknerom.

Tetraedrit

ina.

I m a sitno

uprsnuta

nencu. Proizvodi

njekom

raztroenja

N a Kostajnici potoku
enu Tetraedritom.

poroznom

dolomitinom

Azurit i Malachit

prate

ga

sadrava

natru-

obino uz

Arsen

i A n t i m o u , n u i m a i t a k o v a , k o j i j e s k o r o p r o s t od A n t i m o n a ,
bi s e d a k l e o z n a i t i k a o T e n n a n t i t ,
Cuprit,

Haidinger.

Phillips

na
vap

redovito.

o d k r i l i su m i r u d a r i i c u B a r y t a o b i l n o

Kreevski Tetraedrit

Vu-

se p o j a v l j u j e n a vie

imao

(Zlatarski).

a) I z F o j n i c e : dielomice pretvoren

Ma

l a c h i t . b ) I z K o s t a j n i c e p o t o k a k o d K r e e v a : u m a l i h l e d i i h s a
Tetraedrita. c) U muzealnoj

sbirci

ima ovelik k o m a d rude, k o j a j e s m j e s a L i m o n i t a i Cuprita.

ostalimi proizvodi raztroenja

Nala

zite j e naznaeno
Haematit,

da j e u

Bosni.

Theophr.

a) K r e z l u k :

tankih, koji centimeter debelih

na Karaulu

Goru

naiao

Haematita.

Sude

po

sam

tom

icah
putem

mora

na

sivanom

pjeskovcu

Ljuskast. Idu kroz

na

velike kusove

ljuskasta

da j e ova ruda u K r e z l u k u i u

K a r a u l i G o r i v e o m a esta. b ) V r b a s , l i e v a o b a l a , p o v r h

travanj

s k o g a mosta kod J a j c a : O d l o m a k a sitno-ljuskasta H . nai j e

granitoidnim

medju

stienjem. c ) B u k o v a a kod S t a r o g M a j d a n a : J e d a r

dielomice hydratovan i pretvoren u L i m o n i t . Rudari spomenute

lice bacaju ga,

budu

da

nisu u stanju

tivnih peih onu temperaturu,

d) P o d

koja j e za redukciju

ima te rude dosta u n a z n a e n o m

Wrtemb.).

Priedora:

Quarz.

proizvesti

Priemetom u euici : jedar, crvena

ima g a u valutcih na

Kod

Krezluk

secudarnom

f) L o p a t a planina

kraju.
leitu.
kod

u svojih
H.

pisa. P o

potriebna.

je

Kreeva:

opisu p r a t i o c a

e) Podraniko
Jedar

oko
primi

polje:

(sbirka vojv.

Ljuskast.

g)

ljuskast.

O v a posvudna

ruda dolazi a) medju

Busovaom i Ki

s e l j a k o m : u pjeinah potiuih od r a z t r o e n j a p a l e o z o i k o g a s t i e n j a .
U

zbirci njeg. c. Visosti vojv.

s a m liep ledac b j e l u t k a

preko

Wrtemberzkoga
2 0 centimetara

u Sarajevu

dug.

Krhotina

vidio
bje-

lutka
U

nai j e posvuda u pjeinah naznaenoga kraja, b) B u i m :

muzealnoj

s b i r c i i m a 5 do 6 c e n t i m e t a r a

dugih ledaca bjelutka,

koji nose n a sebi napis o v o g a lokaliteta. M j e s t o n a a a bit e blie

prama

medji

sa B a n o v i n o m , j e r na zapadnoj strani lee mezozoike

naslage, a ovaj
paleozoikih

bjelutak

naslaga.

p o t i e , k a o i k o d B u s o v a e , od

c) Kod

tinah raztroenoga

serpentina

sadjen

izrasao

u kukanac

Picotit,
rakovca

je

na

kojoj

pukoj e na-

Serpentinih

na rieci V r b a n j i

kod

Ba

veem

ima

i Vrbanjice.

Chrom,

Haid.

Haid.

Vare,
V e o m a obina ruda u malom.

B u s o v a e sa

Limonit,

Beud.

V e o m a obina ruda.

Starog

eljeza.

b) Zaporie

Psilomelan,
dra.

bjelutkom.

R i e k a kod

ljenju

raztroenih

blizu Z e p a :

i m a k o r e Chalcedona,

bjelutak.

Charpentier.

Magnetit
kod

Praprutnice

Majdana.

Haid.

Rabe

kod

a)

odlike

Stara

za

vadjenje

Po

opriedie-

Travnika.

Ina

Franje Herbicha

a) Bukovaa,

upljikaste

Gora

kod Kreeva.

c. k r . r u d a r s k o g a

savjetnika. b)

Na

putu iz J e z e r a u B l a t n i c u : ruda tvrda, c r n e masti. K i s e l i n e j u i z l u e do n j e t o

biela taloga,

koji j e k r e m e n a kiselina, u zatv.

daje vode. B i s e r k u b u r a e bojadise tamno-ljubiasto.

selinom izvija obilje
Fluorit,
uta.

Napione

nisam

Haid.
pukotine

ki

Chlora.
a) Lisiii : U pukotinah konglomerata.

b) K r e z l u k :

Calcit,
masah

cievi

S a solnom

mali ukasto-zeleni
Ruda

posvudna.

mesozoikih

ledei. N a

Izpunjava

vapnenaca.

Liepo

Boja

psammitu.
kristalizovanih

izledjenih

oblika

motrio.

Dolomit,
lomitian

Saussure.
vapnenac

M a l i liepo izkristalizovani
kod

Jezera.

Zepa, koja je prvobitno

naknadno,
Ankerit,

bila

da j e takodjer

imaju

rude, koja sadraje

koji j e redovito
Siderit,

Haid.

urasli u

do-

naasta

kod

kao Miemit, pokazala

Kostajnica kod K r e e v a :

23

millim.

debelu

koru

F e , C a , M g i njeto Mn.

matica

opisana

ledei

pisolitina

se j e

Dolomit.

Haid. Potok

ledei D o l o m i t a

Ruda

rhomboedrini

smedje,

D o l a z i sa

ledaste
Barytom,

Tetraedrita.

Krezluk:

tanke

ice

ledastoga

siderita.

psammitu.
Malachit,
troenja

Wallerius.

a) Kostajnica potok:

kao proizvod

Tetraedrita sa Azuritom, Cupritom na Dolomitu

b) Zec Gora kod Fojnice:

raz

ili B a r y t u .

na B a r y t u . N a jerlnom primjerku

je

opaziti,

da

je

Malachit pseudomorfoza

j o t e ostao j a s a n trag prvobitna

Baryt,
je

Karsten.

uprsnut

Tetraedrit

po

oblika

Cupritu,

od

kojega je

(oktaedra).

a) K o s t a j n i c a p o t o k : u debelih icah, u
i

njegovi

proizvodi

raztroenja.

koje

b)

Zec

Gora.
Gyps.

a) Novi, povrh

kolodvora.

Mraaj Draga. K a l a v u nepravilne

Sitnoledast, prhak.

ploe. Oneien glinastimi

b)
pri-

mjesinami.
Granat,

Alb. Magn.

Sepiolith

(Stiva).

biele boje.
putenaste

ilavom

Eklogitu.

P r n j a v o r ( K r e m n a ) : j e d r a odlika,

ukasto-

S a raztopinom

Pobrdje:

veoma

kobaltova nitrata

daje osim

crvenkasto-

boje mjestimice i sivo-crnu, to j e z n a k , da ruda nije ista.

M u z e j ima vie pukotinjavih

Serpentin.

i ruda.

eruptivnoj

odlomaka.
zoni gornje krede

Njeki veoma raztroeni G a b b r o

u pukotinah
Anthracit.

trakasta

veoma obina

sa K o z a r e Planine

kam
ima

Chrysotila.

Kreevo : Ovo ime nezasluuje

ugalj posve crne masti i k o v n a

nu s v a k a k o se a n t h r a c i t u
meno

sjaja,

najvie

naast

dodue posve

njeki

kreevskoj okolici,

pribliuje zaoto g a tako

privre

svih malo n e b o s a n s k i h k o t l i n a h izpunjenih

bielimi

oznaujem.

Lignit.

lapori konstatovano j e lignita.

Vlastitosti nekih trojina toaka na cisoidi.

NAPISAO

DB.

ZAHEADNIK.

Predano u sjednici matematiko-prirodoslovnoga razreda jugoslavenske

znanosti i umjetnosti 31. oujka 1880.

Prvi dio.
Vlastitosti trotina diralita.
J e d n a b a cisoide D i o c l e s - a

j e s t , k a o to j e p o z n a t o :

=x

>"
gdje znai a premjer temeljnoga kruga. U v e d e m o

li p o m o u j e d -

nabe

uy = X
j e d n o z n a a n p a r a m e t a r u, d o b i t e m o z a j e d n a b e cisoide
a
(1)

Diocles, grki matematik, ivio j e u drugom stoljeu pred. Is. K r .

svoju krivulju iznaao j e , da riei deliki problem". Gledaj.
Cantor:
Vorlesungen ber Geschichte der Mathematik Leipzig 1880. I. Bd.
pg. 3 0 2 te 3 0 6 , k a o to i Bretschnedera
: Geometrie und die Geometer
vor Euklides Leipzig 1 8 7 0 pg. 180.
Teoriju cisoide na temelju rationalnoga parametra podao sam u
Sitzungsberichte der k g . bhm Gesellsch. d. Wissenschaften 1 8 7 3 . Ova
razprava izala j e takodjer u 56 dielu Grunerta: Archiv fr Mathematik
und Physik, pg 144. Za konstrukcije cisoide: ,, Salmon - Fiedler : Hhere
ebene Curven" Leipzig 1 8 7 3 p g . 2 2 6 .
2