Ljubo Boban Hrvatske granice

- Drava Slovenaca, Hrvata i Srba ( sve junoslavenske zemlje u sastavu Austro Ugarske
Monarhije ): Baranja, Baka, Banat, BiH, Dalmacija, Hrvatska, Slavonija, Koruka, Kranjska,
tajerska, Gorika, Gradika ( slovenske zemlje ), Istra, Rijeka, Trst
- zajedniki poslovi nekadanja Dualne Monarhije: vladar, zajednike oruane snage, vanjski
poslovi; tri resorna ministra
Majska deklaracija ( Beka deklaracija )
- Carevinsko vijee: centralni parlament u Beu za zemlje Cislajtanije
- iz junoslavenskih zemalja 33 zastupnika u parlamentarnom Jugoslavenskom klubu
- 3. 5. 1917 podnijeli deklaraciju: na temelju narodnog naela i hrvatskoga dravnoga prava
zahtijevaju ujedinjenje svih zemalja u monarhiji, u kojima ive Slovenci, Hrvati i Srbi u jedno
samostalno i na demokratskoj podlozi osnovano dravno tijelo, pod ezlom Habsburko
lorenske dinastije zauzeti za ostvarenje ovoga zahtjeva svoga jednog te istog naroda
- zahtjev za trijalizmom; u isto vrijeme podnosili zahtjeve za preureenjem esi, Poljaci,
Ukrajinci
- navedeno narodno naelo ( samoodreenje ) i hrvatsko historijsko dravno pravo
- utjecala na oivljavanje politikog ivota ( napose u Sloveniji )
- krajnji cilj stvaranje samostalne drave na etnografskom prostoru Slovenaca, Hrvata i Srba
Krfska deklaracija
- poetkom 1916 srpska se vlada smjestila na Krfu
- emigranti krajem travnja 1915 u Parizu osnovali Jugoslavenski odbor na elu s Antom
Trumbiem; preselili u London
- sa suradnjom sa srpskom vladom Nikole Paia eljeli osloboenje jugoslavenskih zemalja i
ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom
- srpska je vlada taktizirala izmeu maksimalnoga i ogranienog teritorijalnog programa
ujedinjenja
- Odbor samo mislio na cjelovito ujedinjenje jugoslavenskih zemalja
- srpska vlada gledala na to kao teritorijalno proirenje Srbije
- Odbor elio novu dravu, zagarantirana ravnopravnost ujedinjenih dijelova
- predstavnici vlade i Odbora se sastali u lipnju i srpnju 1917 na Krfu
- postignuta suglasnost o nunosti ujedinjenja jugoslavenskih zemalja u jedinstvenu dravu;
stvaranje drave na temelju slobodne volje; drava je nova tvorevina!, ustavna, parlamentarna
monarhija, konanu organizaciju utvrdit e ustavotvorna skuptina kvalificiranom veinom
1

- ostalo pitanje: hoe li biti unitaristiko centralistika ili autonomni poloaj dijelova!
Narodni svet u Ljubljani
- osnovan 16. 8. 1917 s pokrajinskim odborima za tajersku, Primorsku, Trst i Koruku sa
zadaom za stvaranje samostalne jugoslavenske drave
- smatra se dijelom sveopeg Jugoslavenskog narodnog odbora budue organiziranog u Zg
Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu
- od 5. 8. 10. 1918 u Zagrebu donesena odluka o osnutku Narodnog vijea Slovenaca,
Hrvata i Srba i usvojen Pravilnik
- Narodno vijee je politiko predstavnitvo svih Slovenaca, Hrvata i Srba koji ive od
Koruke do Banata i od jugozapadne Ugarske do Dalmacije; zajedniki program:
ujedinjenje svih Slovenaca, Hrvata i Srba u narodnu, slobodnu i neodvisnu dravu ureenu na
demokratskim naelima.
Deklaracija Narodnog vijea SHS od 19 listopada 1918 godine
- u Manifestu cara i kralja Karla 16. 10. 1918 obeano pretvaranje Austrije u federativnu
dravu, obeano to isto 17. 10 u zapovijedi vojsci = odnosilo samo na Cislajtaniju!jer nije
imao ingerencija za Translajtaniju u tome pogledu
- Narodno vijee povodom toga iznosi deklaraciju: Traimo ujedinjenje naeg naroda
Slovenaca, Hrvata i Srba na etnografskom teritoriju bez obzira na pokrajinske ili dravne
granice u jedinstvenu suverenu dravu, na naelima politike i ekonomske demokracije;
Trae da budu zastupani na buduoj mirovnoj konferenciji jedinstveno zastupani s
izaslanicima; otklanja osnovu rjeenja naeg narodnog pitanja u carskom manifestu 16. 10
da bude djelomino rijeeno i da se oduzme meunarodni znaaj
Zakljuci Hrvatskog sabora 29. 10. 1918
- na temelju inicijative ponekih zastupnika sastao na izvanredno zasjedanje
- od predstavnikih tijela tijekom rata samo Hrv sabor zasjedao na ovom dijelu HM
- dokumenti koji su prihvaeni na sjednici Sredinjeg odbora Narodnog vijea su prihvaeni!
- razrjeavaju se dravno-pravni odnosi i veze kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s
kraljevinom Ugarskom i carevimo Austrijskom na temelju prava narodnog samoodreenja
- Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom proglauju nezavisnom dravom prema Uga i
Aus, na temelju narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupa u zajedniku narodnu
suverenu dravu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnogeografskom podruju
- volja drave da stupi u zajedniku dravu to podrazumijeva ujedinjenje sa Srb i Crnom
Gorom ( deklarativno znaenje )
- Sabor priznaje Narodno vijee vrhovnom vlasti!
2

- posebnog konstitutivnog akta o proglaenju osnivanja Drave SHS NEMA!

- u proglasu Predsjednitva Narodnog vijea vojsci 29. 10.. 1918: Dananjim danom osniva se
drava Slovenaca, Hrvata i Srba, moraju se bezuvjetno podvrgavati Narodnom vijeu!
- predsjednitvo Narodnog vijea imenovalo pokrajinske vlade za Hrvatsku i Slavoniju,
Sloveniju, BiH i Dalmaciju
- nota dravama Antante 31. 10. 1918 Narodnog vijea: objavljuje da se Drava SHS ne
nalazi u ratnom stanju sa aliiranim dravama
- Narodno vijee ovlastilo Jugoslavenski odbor da zastupa interese u inozemstvu
- predsjednik Anton Koroec 3. 11. 1918 obavjeuje vlade FRA, VB, ITA i SAD - a da je
Narodno vijee vrhovna vlada i da ima svoju vojsku i mornaricu, trai da saveznike zemlje
priznaju Narodno vijee kao redovnu vladu reenoga naroda
- Nikola Pai 8. 11. 1918 u odgovoru Antonu Korocu priznaje Narodno vijee u zagrebu
kao zakonitu vladu Srba, Hrvata i Slovenaca na teritoriju bive HM ( slavenski dio ) i da e se
zalagati kod velike etvorke da priznaju
enevska deklaracija 9. 11. 1918.
- saveznike zemlje preporuale su politiku sporazumijevanja Narodnog vijea, srpske vlade i
Jugoslavenskog odbora
- konferencija u enevi od 6 do 9. 11. 1918
- zakljuci deklaracije: srpska vlada priznaje Narodno vijee; Drava SHS i Kraljevina Srbija
ujedine u zajedniku dravu, s Crnom Gorom pregovori oko pridruivanja; vlada i Narodno
vijee SHS otpravljati e poslove u djelokrugu dok ustavotvorna skuptina ne rijei pitanje
organizacije ujedinjene drave; ustanovljuje se zajedniko ministarstvo na paritetnoj osnovi
za vanjske poslove, veinu vojnih poslova, pomorska trgovina, zajednike financije, promet
- rije o privremenom stanju temeljen na dualnom federativno konfederativnom sustavu
Zakljuak Sredinjeg odbora Narodnog vijea 24. 11. 1918
- nakon odbacivanja enevske deklaracije srbijanska vlada pokuava hegemonizmom
potisnuti ulogu initelja s podruja Drave SHS u procesu stvaranja zajednike drave
- veina u Narodnom vijeu bila za brzo ujedinjenje zbog loeg unutarnjeg i vanjskog stanja
- drugi manji dio ( oko Stjepana Radia ) ujedinjenje treba ii pod prethodno utvrenim
uvjetima i garancijama ujedinjenja
- u Narodnom vijeu teili da se u prijelaznom razdoblju ouva autonomija zemaljsko
pokrajinskih vlada ( udaljili od enevske deklaracije! )
- Sredinji odbor prihvaa zakljuak Odbora sedmorice: proglauje ujedinjenje drave SHS s
Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu dravu SHS i izabire odbor od 28 lica s
3

punom ovlau da u sporazumu s vladom i predstavnicima sviju stranaka provede

organizaciju jedinstvene drave prema priloenim naputcima; dotine zakljuke e ratificirat
Dravno vijee ( predstavnici Kraljevine Srbije i Crne Gore, svi lanovi Narodnoga vijea
SHS i predstavnici Jugoslavenskog odbora
Naputak Delegaciji Narodnog vijea SHS
- konanu organizaciju drave ( oblik vladavine, prava graana, sjedite vlade ) treba
urediti ustavotvorna skuptina veinom od dvije treine
- do sastanka ustavotvorne skuptine zakonodavnu vlast obavlja Dravno vijee ( lanovi
Narodnog vijea uz pet lanova Jugoslavenskog odbora, razmjeran broj predtavnika
Kraljevine Srbije i broj Crne Gore ( imenuje ih Skuptina )
- do odluke ustavotvorne vladarsku vlast obavlja regent Aleksandar
- privremeno sjedite vlade i Dravnog vijea e se odrediti sporazumno
- Dravna vlada ( ministri i dravni tajnici kao predstavnici pokrajina ) odgovaraju Dravnom
vijeu
- Dravna vlada: vanjski, vojni, dravne financije, pote, brzojavi; ostale poslove obavljaju
zemaljske, pokrajinske vlade
- u prijelaznom razdoblju na snazi ostaje dotadanje zakonodavstvo i upravna organizacija
Proglaenje ujedinjenja 1. 12. 1918.
- Delegacija narodnog vijea priprema Adresu ( unutarnji sukob frakcija ) kojom e se obratiti
regentu, a ne predstavnicima Narodne skuptine kako se isprva planiralo
- Pribievievi pristae su se zalagali da se toke iz Naputka ostave sa strane!
- dio Adrese o organizaciji privremenog stanja je formuliran suzdrljivije, kao elja, ne uvjet!
- regent Aleksandar je jo neodreenije iskazao elju da se uvae elje Delegacije!
- regent u odgovoru navodi: ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne drave Slovenaca,
Hrvata i Srba u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca; u nastavku pokazano da se
subjektivitet Drave SHS trudio zaobii!
Razgranienja
- Londonski sporazum u travnju 1915 uznemirio emigrante koji su otprilike tada formirali
Jugoslavenski odbor!
- nakon primirja s HM 3. 11. 1918 talijanske snage zaposjedaju i vee podruje nego to je
obeano s Londonskim sporazumom!; razlog da neki u Dravi SHS poputaju Srbima!
- na Mirovnoj konferenciji u Parizu Londonski sporazum nije imao legalni utjecaj, ali ga je
imao!; Rijeci u Rapallu priznat status nezavisne drave do 1924 i Rimski ugovori

- u prosincu 1918 vojska Narodnog vijea ulazi u Meimurje; 9. 7. 1919 u Parizu odlueno da
je Prekomurje sastavni dio Juge; Prekodravlje u prosincu 1919 priznato Jugi
- jedan dio Srba i Hrvati iz Vojvodine eljeli preko Zagreba pripojenje sa Srbijom, veina
Srba za izravno ujedinjenje sa Srbijom!; izravno ujedinjenje 25. 11. 1918 na Velikoj narodnoj
skuptini u Novom Sadu
- do osnutka jedinstvene jugoslavenske vlade 20. 12. 1918 vlas u Vojvodini provodio Veliki
narodni savjet
- cjelovito razgranienje s Maarskom regulirano 4. 6. 1920 u Trianonu
- Ante Trumbi se najvie zalagao za Baranju!
- jugoslavenska delegacija potpisala mirovni ugovor s Bugarskom 5. 12. 1919 u Neuillyju
- krajem listopada 1918 u Crnu Goru ulaze srpske trupe
- na Velikoj narodnoj skuptini u Podgorici 26. 11. 1918 detronizacija dinastije i pripojenje
Srbiji; nastanak dvije dravno pravne cjeline: Drave SHS i Kraljevine Srbije s Crnom
Gorom i Vojvodinom
- Dalmacija bila do Bara od 1878 do 1918!
Vidovdanski ustav
- 28. 6. 1921 natpolovinom veinom, a ne dvotreinskom kao po nekim prethodnim
eljama
- slubeni naziv Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
- prihvaen bez deklariranih hrvatskih stranaka, prihvaen od slovenskih samo Kmetijska
stranka
- uvedeno unitaristiko centralistiko ureenje; podruna uprava po oblastima ( veliki upan
koje imenuje kralj; oblasna skuptina i oblasni odbor ), okruzima, kotarima i opinama
- poto u odreenom roku vlada nije podnijela zakon o oblastima skuptini na glasanje, kralj
je Uredbom o podjeli zemlje na oblasti 26. 6. 1922 podijelio zemlju
- BiH podijeljena na oblasti unutar granica BiH; Hrvatska i Slavonija: Srijemska, Osjeka,
Zagrebaka, Primorska krajika oblast
- Meimurje ( kotarevi akovec i Prelog ) unutar Mariborske oblasti
- Dalmacija podijeljena na Dubrovaku i Splitsku oblast; izuzeto podruje Boke kotorske,
Splitskoj oblasti pripojen Krk, Kastav ukljuen Ljubljanskoj oblasti
Ustavni nacrti
- unitaristiki model, autonomistiki, federalistiko konfederalistiki
- Zemljoradnika stranka ( Savez zemljoradnika ): ustavna, parlamentarna i centralistika
monarhija s oblasnom i mjesnom samoupravom ( oblasna skuptina, odbori, namjesnik )
5

- Socijaldemokrati: republika i decentralizacija ( regionalne i mjesne samouprave )

- Komunisti: tada bili po stavovima za unitaristiku organizaciju drave
- Ante Trumbi: samouprava na naelu devolucije, prijenos nadlenosti sa sredinjih organa
vlasti na lokalne organe = model regionalne autonomije
- Jugoslavenski klub ( Hrvatska puka stranka, Slovenska ljudska stranka, Bunjevako
okaka stranka ): kompromis unitarizma i federalizma; centralni organi kralj, centralni
parlament ( dvodomni ); uz pokrajinske sabore bile pokrajinske vlade; 6 pokrajina: Slovenija,
Hrvatska Slavonija Meimurje, Dalmacija BiH, Vojvodina, Srbija Makedonija, C.
Gora; bile stranke vjerske orijentacije ( 3 katolike, 2 pravoslavne, 1 bez prevage )
- Stojan Proti ( jedan od voa Radikalne stranke, ministar za Ustavotvornu skuptinu ):
kompromis federalizma i centralizma, nadlenosti na pokrajine uz nadzor centralnih organa;
pokrajine: Slovenija, Dalmacija, Hrv Slavonija, Bosna, C. Gora Hercegovina, Banat,
Srijem Baka, Srbija, Stara Srbija Makedonija
- Josip Smodlaka ( nije bio lan ustavotvorne skuptine ): vie decentralizacija nego ira
autonomija; povijesno i geografsko gospodarske cjeline: Slovenija, Hrvatska, Slavonija,
Dalmacija, Krajina ( Banja Luka ), Bosna, Primorje ( Dubrovnik ), Vojvodina ( Novi Sad ),
Podunavska Srbija ( Beograd ), Moravska Srbija ( Ni ), Raka ( Novi Pazar ), Makedonija
- Hrvatska zajednica ( Hrvatska napredna stranka, Starevieva stranka prava, grupa Kolo iz
Osijeka ): pravo samoodreenja i hrvatskoga povijesnoga dravnog prava; zajedniki organi:
kralj, dvodomni parlament, centralna vlada; pokrajinski organi: sabor, vlada, ban; sporove
izmeu centrale i pokrajinskih nadlenosti rjeava Ustavni sud; federalizam!; pokrajine:
Slovenija, Hrvatska Slavonija Dalmacija, BiH, Vojvodina, C. Gora, Srb Makedonija
- HRSS: nacrt izraen 1921, dopunjen 1922 kao program stranke; Hrv ima puni suverenitet, u
savezu suverenih drava; centralni zakonodavni organ ine delegacije suverenih drava;
konfederacija; irenje utjecaja u Dalm od 1921; savezne jedinice: Banska Hrv, Slovenija,
Srbija, Dalmacija ( odluuje plebiscitom ), BiH ( od 1922 predvien plebiscit, pravo
samoodreenja ), C. Gora ( plebiscit pod me kontrolom ), Makedonija ( plebiscit me kontr )
Banat Baka Baranja ( plebiscit pod meunarodnom kontrolom ), ne priznaje sporazum u
Rapallu od 1921! ( oekuje pripojenje Rijeke i Istre Hrvatskoj )
Rezolucija Seljako demokratske koalicije 1. 8. 1928.
- u jesen 1927 stvorena koalicija; u programu pravino provoenje Vidovdanskog ustava
- od 1. 8. 1928 u izvanparlamentarnoj opozicija protiv Vidovdana
- rezolucija: zbog hegemonije Srbije borba za novo ureenje koje e osigurati punu
ravnopravnost svih spomenutih individualiteta!; Maek ju shvaao kao federalizam;
6

Pribievi kao ire autonomije!; Maek istupao s dualizmom ( stanje u vrijeme Drava SHS i
Srbija s Vojvodinom i C. Gorom ) ili varijanta s 5 do 7 jedinica ( Slovenija, Hrvatska, BiH,
Vojvodina, C. Gora, Srbija, Makedonija ) predloio to Aleksandru 5-6. 1. 1929
- krug oko asopisa Nova Evropa okupljao intelektualce izvan stranaka; orijentacija na
integralno jugoslavenstva; podrka Vidovdanskom ustavu; nakon atentata za reviziju, da
oblasti budu vee ( Ivo Politeo )
Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podruja 3. 10. 1929
- naziv Kraljevina Jugoslavija; 9 banovina: Dravska, Savska, Vrbaska, Primorska, Drinska,
Zetska, Vardarska, Moravska, Dunavska; bana imenuje kralj na prijedlog ministra unutarnjih i
suglasnost premijera, banu potinjena sva nadletva i organi uprave u banovini, vri nadzor
nad samoupravama, s nadlenom vojnom vlau nadzor nad obrambenim snagama
- Savska: ukljueno Meimurjem, Kastav, Krk, Srijem i kotar abar izuzeti
- Zemun s Panevom i Beogradom ini Upravu grada Beograda pod Ministarstvom unutarnjih
- Primorska: najvei dio Dubrovake oblasti u Zetskoj; obuhvaala dio BiH koji prije nisu bili
u sastavu Kraljevine Dalmacije
- cilj bio pravoslavna veina u banovinama ( 6 od 9 )
- Rjeenje ministra unutranjih poslova o uspostavljanju okrunih inspektorata 23. 10. 1929;
Zakon o banskoj upravi 7. 11. 1929; Pravilnik o organizaciji i radu banskih vijea 3. 7. 1930
- u Zakonu o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna podruja 28. 8. 1931: abar ukljuen
Savsku; kotarevi Vukovar, Vinkovci i upanja Savskoj; Srijem izmeu Savske i Dunavske;
Travnik izuzet iz Primorske iako dodjeljen 1929!?; kotar Korula pripoje Primorskoj
- sve te izmjene uinjene uredbama 14. 9., 24. 10., 28. 10. 1931
Reagiranje stranaka na Ustav 3. 9. 1931
- formalno postala ustavna monarhija!
- SDK na tajnom sastanku 7. 11. 1932. Zagrebake punktacije: srpska hegemonija unitava
napredne ustanove, materijalnu imovinu, duhovni mir naroda; potrebno se vratiti na stanje
1918; novo ureenje drave i osiguranje interesa srpskog, hrvatskog, slovenskog i manjina!
- HSS tumaio kao konfederaciju, pristae Svetozara Pribievia kao federalizam; vie
iznoenje opih naela
- Republikanska stranka u Srbiji uz Zagrebake punktacije
- Srpska opozicija u Vojvodini: Novosadske punktacije: osuda apsolutizma, trai za
Vojvodinu i Srijem isti poloaj kao ostale pokrajine
- Zemljoradnika ljevica oko Dragoljuba Jovanovia: iskljuivanje prevlasti jednog lana, za
fedraciju uz osuivanje srpske buroazije koja surauje s preanima iz Hrvatske!
7

- Slovenska ljudska stranka ( Ljubljanske punktacije ): ujedinjenje Slovenaca!; Slovenci,

Hrvati i Srbi na demokratskoj bazi moraju izgraditi dravu od ravnopravnih jedinica!
- Crnogorski federalisti podravaju Zagrebake punktacije
- JMO ( Sarajevske punktacije ): ureenje drave po ravnopravnim politiko historijskim
jedinicama; za BiH da bude jedna cjelovita jedinica!
- Demokratska stranka: poinje mijenjati stajalite o ureenju od 1932!; pismo Ljube
Davidovia: za samoupravu na nekoliko jedinica ( 7, 8 ), slobodan razvoj kulturno
istorijskih posebnosti Srba, Hrvata i Slovenaca; nije izriito spomenuta federacija!; evoluirali
od unitarizma i centralizma prema federalizmu
- Radikalna stranka: uz unitarizam i centralizam
- politiari iz Hrvatske u Skuptini za jugoslavenstvo, ali polako prelaze u opoziciju inei
Narodni klub: negoduju protiv naina provedbe integralnog jugoslavenstva, unutranje
ureenje na samoupravnu osnovu na historijsko politikim individualitetima
- Tomislav Tomljenovi: pripadao Demokratskoj stranci, prelazi u opoziciju; 1933 nacrt:
odstupa od unitarizma, smatra da su ustavom, zakonima povrijeeni narodni interesi i
demokratska naela; reorganizacija na decentralizaciji; za 4 banovine: Lj, Zg, Sarajevo, Bg;
bio do Vidovdana ban Hrvatske i Slavonije
- 1937 objava Nacrta ustava grupe zagrb intelektualaca ( nekada unitaristi ) pod utjecajem
Nove Evrope: za federalizam iako nije izriito reeno; za Srpsku oblast, Hrvatska oblast (
Hrv, Slav, Dalm, Meimurje ), Slovenska, BiH, Vojvodina; Crna Gora i juna Srbija je srpski
unutranji problem; BiH i Vojvodina nastaju da ne doe do diobe Hrvata i Srba!
Pregovori Cvetkovi Maek
- poetkom travnja 1939; u prvi plan teritorijalno pitanje; Cvetkovi predlae spajanje Savske
i Primorske banovine, kotar Dubrovnik; Maek s tri protuprijedloga: est povijesnih jedinica
po Rezoluciji SDK 1. 8. 1928; Hrvatska u granicama do ida, kotarevi Brko, Gradaac,
Derventa, granica Savom, Unom do ua Sane, Sanom do Jajca, Zenice, Visokog, granica
Primorske, Dubrovnik, Herceg Novi s uvjetom da ostatak BiH i Vojvodina budu zasebne
jedinice; ako ne bi bile zasebne granica od Subotice linijom do Iloka, na Savu do rijeke
Bosne, Bosnom do Sarajeva, na granicu Primorske banovine na Herceg Novi
- spor oko Bosanske krajine ( Turske Hrvatske )
- po sporazumu 22. 4. 1939 spajanje Savske i Primorske s kotarom Dubrovnik pod imenom
Banovina Hrvatska, ostatak BiH, Srijema i Vojvodina putem narodnog glasanja!,
Namjesnitvo to ne prihvaa zbog plebiscita u Boki kotorskoj i Vojvodini
- 27. 4. 1939 utvren konani tekst sporazuma koji je ekao odobrenje Namjesnitva: eka se
8

Put kneza Pavla u Rim i Berlin ( dolo do zastoja u svibnju i lipnju )

- u svibnju i lipnju Cvetkovi predlae: Savska i Primorska s Dubrovnikom; SDK samostalni
demokrati predlau Hrvatsku ( Savska, Primorska i Vrbaska bez Dubrovnika, Dalmacija i
Vrbaska s oblikom autonomije )
- Namjesnitvo odobrilo Sporazum Cvetkovi Maek 24. 8. 1939 i Uredbu o Banovini
Hrvatskoj ( postali izvrni 26. 8. 1939. ); dravnopravnu snagu imala Uredba!
- podruje: Savska i Primorska banovina, Dubrovnik, id, Ilok, Brko, Gradaac, Derventa,
Travnik i Fojnica; definitivni opseg odredit e preureenje drave ( ekonomske, geografske,
politike okolnosti )
- nadlenost Banovine Hrvatske: poslovi poljoprivrede, trgovine, industrije, uma, socijalne
politike, narodnog zdravlja, pravde, prosvjete, unutranje uprave; zakonodavnu vlast ima
Hrvatski sabor, upravnu ban kojega imenuje i razrjeava kralj a odgovara kralju i Saboru
- za rjeavanje sporova nadlenosti sa centralnom vlasti ustanovljen Ustavni sud
- posebna financijska samostalnost prikupljanja odreenih prihoda ( uredba u oujku 1940 )
- granice Banovine Hrvatske su njene povijesne granice djelomino do 1918 i etniko naelo
- Uredba o Banovini Hrvatskoj donesena na temelju lanka 116 Oktroiranog ustava:
Namjesnitvo u izuzetnim okolnostima poduzima izvanredne mjere, neovisno o ustavnim i
zakonskim propisima dok se ne izjasni Narodno predstavnitvo koje se nikada nije izjasnilo
- vodstvo HSS a se zalagalo: raspisati parlamentarne izbore ( i za Hrvatski sabor ), a zatim
pred Narodno predstavnitvo podnijeti akte o Banovini Hrvatskoj
- drugi ( sve politike grupe u Srbiji, Slovenska ljudska stranka ) zahtijevali prvo da se osnuju
i druge dravnopravne jedinice, pa raspiu izbori te iznese pred Narodno predstavnitvo
program cjelovitog preureenja drave
- svi politiki initelji u Srbiji htjeli cijelo podruje istono od Banovine u srpsku jedinicu,
opozicija u Srbiji protiv veliine Banovine Hrvatske; dio muslimana htio zasebnu BiH u
povijesnim granicama; jedan dio u C. Gori za posebnu jedinicu
Beka konferencija 20. 4. 1941 i podjela Kraljevine Jugoslavije
- talijanska i njemaka interesna zona od blizine Samobora prema jugoistoku!
-ministri vanjskih poslova Njemake i Italije po direktivama Hitlera dijele u Beu!
- manji dio Slovenije Italiji prvo do 3. 5. 1941 bio vojno politike uprave, a onda provincija
Ljubljanska; ostatak dio Treeg Reicha ali i okupacijsko podruje
- Maarska i Jugoslavija potpisale ugovor o prijateljstvu 12. 12. 1940, ali Maari u travnju
1941 okupirali Prekomurje, Meimurje, Baranju i Baku, maarski parlament 16. 12. 1941
prihvatio Zakon o pripojenju junih krajeva
9

- Banat okupirale njemake snage u travnju 1941, formalno smatran dio Srbije; veliki broj
Nijemaca elio politiko teritorijalni status Slobodna Drava Banat
- Srbija u manjim granicama pod njemakom vojno okupacijskom upravom; s vremenom
civilni komesarijat ( odvajanje civilne i vojne uprave!? ); krajem kolovoza 1941 osnovana
civilna vlada s generalom M. Nediem
- istoni dio Makedonije okupirali Nijemci, pa pripojila Bugarska, zapadni dio okupirali
Talijani, pa pripojila Albanija
- Crna Gora: Talijani uveli civilnu vlast; Italija anektirala Boku kotorsku s Konavlima u
upravno podruje Guvernatorata Dalmacije; dio prikljuen Albaniji; Crnogorski sabor 12. 7.
1941 proglasio odcjepljenje C. Gore od Jugoslavije i njenu samostalnost uz dravnopravnu
vezu s Italijom
Rimski ugovori 18. 5. 1941 i granice NDH
- Hitler je planirao staviti Maeka ili hrvatsku dravu staviti pod okrilje Maarske ( propalo )
- dio anektirane Dalmacije poznat kao Prva zona, uspostavljen Guvernatorat Dalmacija sa
sjeditem u Zadru
- NDH se obvezala da na svome obalno podruju nee graditi vojne objekte, ratnu moranricu
osim policijske kontrole i financijske ( Druga zona ); ostatak do demarkacijske linije NJEM
ITA poznata kao Trea zona
- 25 godinje jamstvo za politiku nezavisnost Hrvatske i njenu teritorijalnu cjelovitost Italiji;
NDH nee sklapati sporazume protivne jamstvu Italije; princu vojvodi od Spoleta ponuena
kraljevska kruna
- kapitulacijom Italije 8. 9. 1943 Hitlerovim odobrenjem Paveli raskinuo ugovore!
- u srpnju 1941 dogovorena granica prema Ljubljanskoj provinciji; s Treim Reichom
dogovorena 13. 5. 1941, NDH ratificirala 27. 6. 1941.
- NDH bez uspjeha htjela Sandak zbog Muslimana Hrvata
- granica prema Crnoj Gori utvrena prema stanju iz 1914 27. 10. 1941.
- uz negodovanje vojnog komandanta u Srbiji Zemun uz pristanak Hitlera poetkom listopada
1941 u cjelini predan NDH uz gospodarske ustupke Nijemcima
- NDH priznali: Njemaka, Italija, Slovaka, Bugarska, Rumunjska, psnjolska, Japan,
Nacionalna Kina, Finska, Danska, Maarska; lanice Antikominternog i Trojnog pakta

10