1.

UVOD

Odgoj i obrazovanje spadaju u najsloenije , a u isto vrijeme i najodgovornije ljudske

djelatnosti. Rezultati koji se njome ostvaruju zavise od mnogih vanjskih i unutarnji
imbenika u kojima je odgajatelj najvaniji. Ako komunikacija izmeu odgajatelja i
odgajanika nije dovoljno kvalitetna, ako nema bliskosti i povjerenja, onda ni odgojni
proces ne moe biti uspjean. Odgoj zahtijeva razgovor, kvalitetnu komunikaciju
sluajueg sugovornika. Od odgojitelja se danas oekuje da prati potrebe, probleme,
interese i sklonosti svojih odgajanika i da zajedno s njima stvara odgojni rad u eljenom
pedagokom pravcu razvoja osobnosti uenika.
Ueniki dom je oblik institucionalne podrke uenicima za razvijanje njihovih
kognitivnih, socijalni i emocionalnih sposobnosti u doba adolescencije. Pod odgojem u
domovima shvaamo odgojni rad koji se ostvaruje u drutvenim ustanovama za smjetaj i
odgajanje djece i mladei. U uenikom domu obitavaju uenici koji dolaze iz razliitih
socijalnih okruenja, razliite kulture, iskustava i znanja. Vanost uenikog doma je u
pruanju mogunosti i osiguranju uvjeta, gdje e svi, unato razlikama, moi zadovoljiti
svoje potrebe. Svaki ueniki dom obiljeava organizacij, ustroj, program rada i njegova
domska kultura.

2. DOMSKA PEDAGOGIJA
2.1.

to je domska pedagogija?

Domska peddagogija je znanstvena disciplina ope pedagogije koja istrauje,

prouava, unapreuje i ancipira odgoj u domovima. Domska pedagogija spada u
znanstveno podruje drutvenih znanosti koja pedagoki osmiljava odgojni proces u
specifinim uvjetima domskog ivota izvan obitelji.

2.2 Predmet domske pedagogije

Predmet domske pedagogije je odgoj u domovima. Ostvaruje se u djejim
domovima, uenikim domovima, studentskim domovima, domovima za odrasle, te
drugi oblicima i modelima domskog odgoja u sustavu odgoja i obrazovanja i izvan
njega. Polaei od toga da je predmet prouavanja domske pedagogije odgoj u
domovima (specijalnim i drugim domovima kao drutvenim ustanovama za odgoj
djece i mladei) ona prouava i istrauje problematiku odgojnog rada, njegove uvjete i
mogunosti, organizaciju ivota i rada, naela, sredstvo i oblike odgojnog rada.

2.3. Svrha domske pedagogije?

Zadaci odgojne pedagogije su : prouavati odgojni rad u specifinim uvjetima
u domovima; otkrivati zakonitosti i obogatiti pedagogijske spoznaje na tom podruju
odgojnog rada; na temelju tih spoznja razraditi i postaviti cilj i zadatke; organizacijske
oblike i postupke, naela i metode, sredstva i postupke odgoja u domovima;
znanstveno - kritiki vrednovati napredak i postignua domskog odgoja i domske
pedagogije;
Zadae domske pedagogije temelje se, ne samo na prouavanju i objanjavanju
postojee prakse , nego su poticajne i zahtjevaju nove, drugaije i fleksibilnije pristupe
domskom odgoju.Domska pedagogija ne smije se vie zadovoljiti analizom postojeeg
odgoja, ve taj odgoj, njegove postupke i procese razvijati, pratiti, potpomagati, te
ukljuiti sve snage sposobnosti djece i mladei i njihovih roditelja u kvalitetan odgojni
proces u kojem dominira humanistiko-tolerantni pristup.

3. UENIKI DOMOVI
Ueniki domovi su odgojno-obrazovne ustanove koje uenicima osiguravaju boravak
(smjetaj i prehranu) tijekom pohaanja srednjokolskog obrazovanja. U Enciklopedijskom
rijeniku pedagogije ueniki dom je definiran kao : ustanova koja zamjenjuje roditeljski
dom onim uenicima koji polaze kolu izvan mjesta gdje im ive roditelji
( Enciklopedijski rijenik, 1963.,207).
Ueniki domovi imaju dugu povijest i danas ih ima u svim zemljama svijeta.Ukratko,
ueniki domovi su prolost, sadanjost i budunost odgojno obrazovnog sustava.
Uenike domove u svijetu susreemo u raznim funkcijama i zadaama. Uenicima je u domu
osiguran smjetaj, prehrana, i pripremanje za nastavu, a nastavni proces ostvaruje se u
odgovarajuoj koli. Pravo na smjetaj i prehranu u uenikom domu imaju u pravilu uenici
upisani u srednju kolu, a trokove smjetaja u domu propisuje ministar prosvjete.Osim to
im dom prua smjetaj, prehranu, odgojno-obrazovni rad, u njemu uenici moraju imati
zamjenu za roditeljski dom. U domu se zbog toga mora razvijati i izgraivati takvi
meuljudski odnosi koji e u gotovo svakom trenutku podsjeati na roditeljski dom. U
poluinternatima ili dnevnim domovima uenici borava tijekom cijelog dana, prate nastavu,
izrauju zadae, a naveer se vraaju svojoj obitelji.
Svojim progrmom rada, ueniki domovi osiguravaju osnovne egzistencijalane uvjete za
odgoj i obrazovanje uenika njihov smjetaj, prehranu, zdravstvenu zatitu i cjelokupnu
organizaciju ivota i rada u domu i izvan njega.
Opi je zadatak uenikih domova da osiguraju najpovoljnije ivotne, radne, drutvene, a
posebno pedagoke uvjete uenicima za to samostalnije stjecanje opeg i strunog
obrazovanja u odgovarajuim kolama, radnim i drutvenim sredinama. ( Rosi, 1990.,16.).

4.NASTANAK UENIKIH DOMOVA

Prvi domovi osnovani su ve u starim civilizacijama (Egipat, Babilon, Grka), a u
njima su se djeca vie klase odgajala za sveenike, dravne inovnike ili ratnike. irenjem
kranstva u srednjem vijeku, crkva u potpunosti dominira svim segmentima drutva i osniva
svoje samostanske kole. Te su kole bile internatskog karaktera. Uenici i nastavnici zajedno
su ivjeli i uili, a bili su osnovani uz crkve i dvorce vladara. Ovu liniju internatskog odgoja
za djecu imunih klasa slijede i danas gramatike kole i koledi u Velikoj Britaniji
Druga razvojna linija usmjerena je prema siromanoj djeci, naroito nakon velikih
vjerskih ratova. Nakon vjerskih ratova u 16. stoljeu poeli su se razvijati domovi za siroad i
siromanu i zanemarenu djecu. Razdoblje 17. i 18. stoljea donosi veliki napredak u odgoju,
ciljevima i zadacima odgoja. Javlja se pedagoki realizam, novi pogledi na funkciju kole koji
zastupa Komnensky .Polazei od svog osobnog religioznog iskustva, on izuzetnu pozornost
pridaje radu i aktivnosti djeteta .Smatra da su kole radionice ovjeanstva .kolu shvaa kao
kao vanu podruje ljudskog formiranja i vanu transmisiju moralnog odgoja. . Pojedini su
praktiari organizirali uzorno zamiljene kole i odgojne ustanove, ispunjene optimizmom i
idealizmom, a jedan od primjera je i rad J. H. Pestalozzija u vicarskoj, koji je godine 1798. u
Stanzu otvorio prihvatilite za djecu bez roditelja. U doba francuske revolucije osnivaju se
domovi nacionalnog odgoja koje financira drava.
Trea linija teoretskih i praktinih razmiljanja i ostvarivanja uloge domova vezana su
uz uenja socijalista-utopista. Nagli razvoj industrijske proizvodnje u 19. stoljeu odrazio se i
na pedagoke koncepcije tog vremena. Javljaju se misli o ugroenosti razvoja djece to je
potaklo socijaliste-utopiste na osnivanje domova. Oni smatraju da je domski odgoj idealni
oblik odgoja za sve i glavni nain postizanja drutvene jednakosti. U 19. i 20. stoljeu domovi
postaju instrumentom demokratizacije obrazovanja, socijalne ustanove za pomo djeci
siromanih roditelja, a osnivaju se i posebni domovi za siroad.

4.1. Svrha i zadaa uenikog doma

Opa je zadaa uenikih domova osigurati najpovoljnije ivotne uvjete: radne,
drutvene, a osobito pedagoke uvjete za to samostalnije stjecanje opeg i strunog
obrazovanja u kolama. Posebne zadae ovise o vrsti srednje kole i programima u koje je
uenik ukljuen osobnim izborom. Specijalni zadaci proizlaze iz specijalnih potreba,
interesa, sposobnosti i mogunosti uenika i domske sredine, a mogu ukljuivati i strunu
pomo izvan uenikog doma. Teite svih zadaa uenikog doma je u stvaranju i
osiguravanju optimalnih mogunosti za odgoj i napredak u obrazovanju u domu i izvan njega.

4.2. Vrste uenikih domova

Domovi se osnivaju s razliitom svrhom i mogu se razvrstati u vie kategorija.
Prema namjeni razlikujemo:
a) domove koji osiguravaju odgoj i smjetaj djeci trajno lienoj obiteljske brige i odgoja
b) domove u kojima se osigurava odgoj i smjetaj djece to su privremeno liena
obiteljske brige radi kolovanja na drugom mjestu
Prema dobi odgajanika:
a) djeje domove koji obuhvaaju djecu od predkolske dobi do zavretka osnovne
kole
b) uenike domove koji prihvaaju uenike nakon zavretka osnovne kole
c) studentske domove u kojima borave studenti
Prema trajanju boravka u domovima razlikujemo:
a) domove za krai boravak tienika, djece i mladei. To su razliiti domovi za
oporavak i lijeenje, provoenje slobodnog vremena.
b) Domovi za trajni boravak tienika gdje su smjeteni odgajanici s odreenim
zadatkom i prema posebnim pravilima ivota i rada .Tu ubrajamo djeje domove,
uenike, odgojne i dgojno-popravne domove , te specijalne domove.

Prema stupnju otvorenosti razlikujemo:

a) otvorene domove u kojima su korisnici smjeteni bez posebnih pravnih ogranienja, a
cjelokupni ivot i rad u domu ostvaruje se na osnovi dogovorenih prava i obveza
njegovih korisnika .Velika veina naih domova pripada taoj skupini.
b) Poluotvorene domove gdje su njihovi korisnici podvrgnuti odreenim postupcima i
odreenom sustavu doputanja i ogranienja.Ovi domovi omoguavaju redovno
kontaktiranje i odvijanje osnovnog obrazovanja, sudjelovanje u praktinom radu, radni
osposobljavanje, ali su u nekim vidovima ivota i rada zatvoreni prema okolini
(popravni domovi, specijalni domovi).
c) Zatvorene domove u kojima se cjelokupni ivot i rad odvija prema vie ili manje
vrstom postavljenom reimu i pravilima.
Prema spolu razlikujemo:
a) domoveza djecu i uenike istog spola
b) mjeovite domove za djecu i uenike
Prema kapacitetu razlikujemo:
Velike, srednje i male domove. Sve vie prevladava zahtjev za srednjim i malim domovima
(200 uenika).
U Republici Hrvatskoj djeluje ukupno 54 domova (mjeoviti,enski i muki).
Uz sufinanciranje drave, program ostvaruju i tri doma u sklopu vjerskih zajednica ,dva
katolika i jedan evangelistiki.Ueniki domov djeluju u 23 grada u RH i doprinose
mogunosti ostvarivanja prava svakog ovjeka na obrazovanje i razvoja u uvjetima
kvalitetnog ivljenja institucionalnog izvanobiteljskog odgoja i obrazovanja.
Odgojno - obrazovni rad u domovima ostvaruju odgajatelji. Oni su pedagoki voditelji i
organizatori odgojnih aktivnosti u suradnji s uenicima. Odgojitelji su osobe koje su zavrile
odgovarajue

visokokolsko

obrazovanje

stekli

potrebno

pedagoko-psiholoko

obrazovanje.
Odgajatelj je pedagoki voditelj i organizator slobodnih aktivnosti .Odgajatelj je voa, ili bi
trebao biti voa.On zna putove kojima treba ii do cilja, zna sredstva kojima se cilj moe
dosei (Klapan,1996.,79).

4.3 Koje su zadae odgojitelja?

Odgojnu djelatnost provode odgojitelji, a pomau im strunjaci kao to su: domski
pedagozi, socijalni djelatnici, psiholozi, lijenici, medicinske sestre i dr.
Svoj odgojni rad odgajatelj ostvaruje u okviru programa odgojnog rada u domovima uenika .
Bit odgojnog rada sastoji se u pruanju pomoi i poticaju za samoaktivni razvoj pojedinca,u
buenju svih njegovih snaga i sposobnosti, ali i u osposobljavanju da tim snagam ovlada u
skladu s prihvaenim kodeksom vrijednosti.
Odgojitelj, kao osobnost, mora biti pogodan model za indentifikaciju, da bude blizak i
prihvatljiv uenicima. Mora posjedovati irinu pogleda, visoki prag tolerancije, biti kreativan,
traiti najdekvatnije izlaze iz pojedinih situacija. Odgajatelj u uenikom domu uenicima
zamjenjuje roditelja, preuzima i maksimalno stavlja sebe u ulogu roditelja.
U radu odgajatelj treba biti izuzetno strpljiv, dosljedan i objektivan.ODGAJATELJ je
taj koji u svom radu potie, usmjerava ,okuplja, oduevljava i osposobljava uenika za
ivot, za rad, za uspjeno zavravanje kolovanja. Odgajateljski posao je vrlo delikvatan.On
zahtjeva pored pedagokog, psiholokog i metodikog obrazovanja, prirodni smisao i
veliku volju za ovaj naporni posao.Odgajatelj stvara one ivotne niti u domu iz kojih se stvara
ivot i duh uenika. Da bi ovaj posao mogao uspjeno obavljati, odgajatelj stalno ui, struno
i znanstveni se obrazuje.
Uspjean odgojitelj:
-

uoava sredinu , tono zapaa, ali i intuativno zakljuuje

aktivno promatra, ali i misaono prosuuje

utjee na odgajanike svojim primjerom

ima pozitivan stav prema odgajanicima

voli svoje odgajanike i ima u njih povjerenja

prua im uvijek jasne i razgovjetne poruke

svoje ponaanje prilagoava potrebama odgajanika

Teko je i nije mogue navesti sve to rade i ine nai odgajatelji, ve je dovoljno to
iskazati na ovaj nain:
Uspjean odgojitelj je pedagoki strog, dosljedan, pun optimizma i vjere u razvoj
odgajanika .Ueniku prilazi i pomae, potuje njegovu osobnost, ali zahtjeva izvrenje
zadaa. Uspjean odgojitelj odgajanicima daje sebe kao ovjeka, srtunjaka i pedagoga.

4.4. Odgojni sadraj u uenikim domovima

Osnovna funkcija domskog odgoja sastoji se od tenje da uenici steknu navike za
aktivno koritenje slobodnog vremena, za uspostavljanje realnog odnosa izmeu slobodnog
vremena koritenog za odmor, razonodu i razvitak linosti.
Ueniki domovi u odgojnoj djelatnosti ostvaruju opi cilj odgoja putem odgojnih sadraja.
Odgojne sadraje djelimo na odgojna podruja:
1. zdravstveno-higjensko, rekreativno i ekoloko podruje ( osiguranje zdrave
prehrane, higjenskih navika i previlnog rasporeda dnevnih djelatnosti: uenja,
rada, odmora i slobodnih aktivnosti)
2. intelektualno podruje (uenje u domu)
3. moralno i drutveno odgojno podruje ( oituje se u razvijanju pozitivnog
odnosa prema ivotu i radu, duhovnim i materijalnim vrednotama, prema
samome sebe i drugim ljudima, obitelji, domovini..)
4. radno-odgojno podruje ( razvijanje radne obaveze uenika)
5. slobodne aktivnosti (vazane su uz elje, sklonosti i sposobnosti odgajanika, a
mogu biti na kulturnom, znanstvenom, tjelesno-rekreativnom, zabavnom i
drugim podrujima)
6. kulturno zabavni ivot (organizirau se ajanke, filmske, glazbene, baletne ili
plesne veeri, dramske predstave, likovne izlobe..)
7. povezanost doma i socijalne sredine ( suradnja s roditeljima i obiteljskim
domom, suradnja sa kolom, s poduzeima u kojim se uenici praktino
osposobljavaju za budue zvanje, suradnja s vjerskim udrugama, suradnja s
znanstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi...)

4.5. Karakteristike ivota i rada u domu

1. Socijalna karakteristika
Zbog naina ivota i rada, domovi su jedina mjesta stalnog drutveno organiziranog
djelovanja na mlade, mjesta kolektivnog ivota i odgoja. Dom za uenika je znaajan
medij socijalne komunikacije, mjesto snalaenja i samopotvrivanja, primanja i davanja.

2. Psiholoka karakteristika
Psiholoke karakteristike baziraju se na zadovoljavanju odreenih potreba. ovjek je
bie koje ima sposobnosti, tenje i potrebe. Psiholoka karakteristika domskog ivota
uenika temelji se na stvaranju povoljne domske klime u kojoj mogu sudjelovati i
zadovoljavati svoje potrebe i razvijati svoju linost. Mladi u domu ispunjavaju potrebe za
sigurnosti, povjerenjem, ljubavi, zadovoljstvom.

3. Pedagoke karakteristike
Pedagoke karakteristike domskog ivota temelje se na ostvarivanju ciljeva i zadataka
odgoja i obrazovanja. Rad u domovima poiva na potivanju linosti uenika, slobodnom
izraavanju, suradnji i pravovremenoj informiranosti. Pedagoki je rad proet planiranim
akcijama,

konkretnim

radom,

razgovorima,

upuivanjima,

pomaganju,

strpljenju,

motiviranosti i odgovornosti.

5.ZAKLJUAK :
Ueniki dom jedan je od imbenika u odgojnom procesu. Domovi mladima zamjenjuju
obiteljske domove i zbog toga u njima mora postojati ozraje koje prua toplinu,
razumijevanje i sigurnost. Bez takve unutarnje atmosfere, atmosfere koja zadovoljava
odgojeniku potrebe da bude shvaen, voljen, zastien, siguran, da se ima na koga osloniti,
povjeriti, podjeliti s njim radost i bol ni najmoderniji dom s potpuno ekonomskom,
socijalnom i pravnom zatitom ne moe ukloniti tekoe u emocionalnom i socijalnom
razvitku ovjeka. Domskim odgojem osigurava se uenicima najpovoljnije ivotne, radne,
gospodarske, a posebno pedagoke uvjete za to samostalnije stjecanje opeg i strunog
obrazovanje u kolama.Bez domova, mnogi uenici ne bi polazili odreene kole i stekli
potrebno obrazovanje i odgoj.Uspjenost domskog rada ovisi o odgajatelju, njegovu nainu
komuniciranja s odgajanicima i njegovim osobnim kvalitetma kao ovjeka i pedagoga.
I za kraj zavrila bih ovaj seminar sa miljenjem jednog nepoznatog autora: Navika se
stvara radom, ciljem, svrhom, postupkom, vjebanjem, ponavljanje - a dom je pravi
praktikum ivotnih navika.

10

6. POPIS KORITENE LITERATURE:

Rosi,V.(2007.) Domska pdagogija. Zadar: Naklada
Rosi,V.(2001.) Domski odgoj. Rijeka.: Graftrade
Stilin, E. (2005.) Stilovi rada i kompetencije odgajatelja u uenikim domovima .Rijeka
Vukasovi, A. (1998.), Pedagogija .Zagreb: Hrvatski katoliki zbor Mi
Internetske stranice:
Maravi, J., Ueniki domovi (http://www.skole.hr/skole/domovi?news_id=459, (22.listopada
2009.)

11