NOSIVI SUSTAVI

(RASPONSKI SKLOPOVI)
statika uinkovitost
statiki sustav
uzduno oblikovanje
popreni presjek
postupci graenja

Osnovni pojavni oblici

gredni sustavi
y reetkasti
y okvirni
y luni
y ovjeeni
y visei
y poluovjeeni
y zauzdani
y prednapete vrpce
y

Gredni sustavi (I)

Statika uinkovitost
y Budui da prenose optereenja uglavnom
savijanjem, vei je dio presjeka slabo
iskoriten. U AB sklopova jo i problem
raspucavanja zbog ega je raspucali dio
mrtvi teret.
y Protumjera: masa to dalje od teita
oblikovanje presjeka u AB i PB (T, 2T i
sanduk)
3

Gredni sustavi (II)

Ovi sustavi imaju i prednost:
y jednostavnost velik broj jednakih
dijelova
y dobro su prilagoeni obrisu kolnika
y jednostavna izvedba (i na skeli i od
predgotovljenih dijelova)
y podjednako dobri, bez obzira na stupanj
statike neodreenosti.
4

Gredni sustavi (III)

Statiki sustavi
slobodno poduprti nosai,

preko jednog polja,

niz slobodno poduprtih nosaa sa spojnim
ploama,
Gerberov nosa,
greda s prijepustima,
stolovi;
proteni (kontinuirani) nosa.
5

Gredni sustavi (IV)

Gerberov nosa

Niz slobodno poduprtih nosaa sa spojnim ploama

Greda s prijepustima i protuutezima

Most preko Cetine

na AC Split - Dubrovnik
6

Gredni sustavi (V)

Stolovi

Stol

Umetnute grede

Most preko Save kod Siska

Stol

Stolovi mosta Maracaibo u Venezueli izvan plovidbenih otvora

Gredni sustavi (VI)

Proteni (kontinuirani) nosa
Most preko Drave na zapadnoj zaobilaznici Osijeka

Gredni sustavi (VII)

Niz slobodno poduprtih greda sa spojnim
ploama jeftiniji je nadomjestak za proteni sklop. Udobnost prijelaza gotovo je
jednaka.
U zadnje vrijeme postignut je napredak u
pogledu trajnosti, djelomice na tetu
ukupne duljine mosta.
Uz primjenu elastomernih leajeva Luk
150 m (ranije ~ 200 m); uz lonaste
leajeve to je primjereno dulje.
9

Gredni sustavi (VIII)

Izvedba
y slobodno poloeni nosai (ili niz njih), te
greda s prijepustima
na skeli,
predgotovljeni nosai + dobetonirana kolnika
ploa
y

stolovi s umetnim poljem:

stol: postupnim preputanjem
umetnuto polje: predgotovljeni nosai +
dobetonirana kolnika ploa
10

Gredni sustavi (IX)

y

proteni nosai

na skeli du cijelog mosta,

na skeli polje po polje
postupnim navlaenjem
predgotovljeni nosai + dobetonirana kolnika
ploa
sklapanjem odsjeaka po cijeloj irini mosta

Sve ovo prati primjereno prednapinjanje.

11

Gredni sustavi (X)

U Hrvatskoj:
y prvi se postupak ne primjenjuje
y drugi primijenjen 78., a u zadnje vrijeme
opet
y dvije tvrtke imaju opremu za trei postupak
y etvrti se vrlo rijetko primjenjuje
y peti samo dvije primjene:
88. (most preko Rjeine)
95. (vijadukt Hreljin; AC Zagreb Rijeka)

etvrti postupak najbolji u pogledu trajnosti,

ali razmjerno skup.
12

Gredni sustavi (XI)

Uzduno oblikovanje grednih sustava

Slobodno poduprti sklop
Usporedni pojasi; vodoravna razinica

Proteni sklopovi (1)

Usporedni pojasi; vodoravna razinica

Usporedni pojasi; razinica u nagibu

13

Gredni sustavi (XII)

Proteni sklopovi (2)
Zakrivljenost preuveliana

Usporedni pojasi; ududbljena (konkavna) razinica

Donji pojas zakrivljen

Vijadukt Bajer na
AC Zagreb Rijeka

Donji pojas s pravastim vutama

14

Reetkasti sustavi
Danas se grade iskljuivo eline reetke i to samo za
eljeznike mostove.
y naelno statiki najuinkovitiji:
cio presjek pod jednakim naprezanjima (iako ima slabo
iskoritenih tapova)
y

ostale prednosti:
malen utroak gradiva,
mala optereenja na potpore,
mogu se rasklopiti i upotrijebiti drugdje (nia razina
optereenja),
velika krutost (mali progibi),
manja ploha izloena vjetru.
Osijeki eljezniki most

15

Reetkasti sustavi (II)

y

nedostatci:
znatno su osjetljiviji na koroziju (mnogo teko
dostupnih zakutaka),
tee se uzdravaju (velik broj sastavnih dijelova),
vei trokovi izvedbe (mnotvo zavara)

U Hrvatskoj izvedeni:

eljezniki most u Sisku,

cestovni most kod Stare Gradike,
cestovnoeljezniki most u Slavonskom Brodu,
eljezniki most u Osijeku
16

Reetkasti sustavi (III)

y

statiki sustavi:
slobodno poduprte grede,
niz slobodno poduprtih greda,
proteni (kontinuirani) nosa.

Osobitost reetkastih sustava: dvostrani

prijepusti promjenjive visine s umetnutim
poljem u glavnom otvoru (svojevrsni
stolovi s umetnutim poljem).
Most Firth of Forth u kotskoj

17

Okvirni sustavi (I)

Oito statiki uinkovitiji od grednih sustava.
Zahvaljujui tomu: ili vei raspon uz jednaku
visinu sklopa ili manja visina sklopa uz jednak
raspon.
Najjednostavniji okvir: kolniki sklop upet u
upornjak. Mjera upetosti zavisi od omjera
krutosti preke i stupova.
Nadvonjak u Baselu: l = 20,0 m; d = 0,36 m
(d:h = 1:55!) izvanredna vitkost.
Utjeca omjera krutosti preke i stupova na momente u preki

18

Okvirni sustavi (II)

Prednosti u odnosu na gredne sustave:
y manje leajeva i reaka,
y znatno lake preuzimlju vodoravne sile,
y kolniki sklop laki laka skela.
Statiki sustavi to se danas primjenjuju:
y upeti okvir (izveden postupnim
preputanjem,
y zatvoreni okvir (s jednim do triju polja),
y dvozglobni okvir razupora,
y dvozglobni okvir s trokutastim potporama.
19

Okvirni sustavi (III)

Uzduno oblikovanje okvirnih sustava
Okvir s jednim otvorom
Ploha krila i preke u istoj ravnini

Ploha krila istaknuta ispred ravnine preke

Naglaen nosivi sklop

20

Okvirni sustavi (IV)

Primjeri mostova u Hrvatskoj
y upeti okviri:
prije 91. god.
x most preko Neretve kod Rogotina,
x most preko Save i Une kod Jasenovca;
Most preko Save i Une kod Jasenovca

21

Okvirni sustavi (V)

nakon 91. god. (1)
x most Kamanik na AC Zagreb Rijeka,

22

Okvirni sustavi (VI)

nakon 91. god. (2)
x most Gudua na AC Zagreb Split.

23

Okvirni sustavi (VII)

razupora:

x most preko Rjeine na rijekoj zaobilaznici;

dvozglobni okvir s trokutastim potporama:

x nadvonjak kod Zdenine na AC Zagreb Karlovac.
Nadvonjak kod Zdenine na
AC Zagreb Karlovac

Most na ekrku (Hasan Brki) u Mostaru

Neretva

24

Luni sustavi (I)

Bit je lunih sustava u tomu da se vei dio optereenja prenosi
osnim (normalnim) silama, a manji dio savijanjem. Zahvaljujui
tomu vea vitkost.
Usporedimo uvrijeene omjere vitkosti (d:l):
y nosa od PB: 1:20 (iznimno 1:25),
y luk: 1:60.
Dakle luk moe biti trostruko vitkiji. Meutim, to ne znai da su
luni sustavi trostruko uinkovitiji, jer luni most ima i
nadluni sklop, a i izvedba luka znatno je skuplja.
Greda pojaana lukom obeavajue je rjeenje u smjeru
unaprjeenja uinkovitosti luka. Sustav je osobito zgodan za
eline mostove, ali se primjenjuje i u betonskima.

Maillartov trozgobni luk

25

Luni sustavi (II)

Greda pojaana lukom

eljezniki most preko Save u Zagrebu

Most preko Dunava kod Dunavskog Novigrada (Dunajvros)

26

Luni sustavi (III)

Statiki sustavi (to se danas primjenjuju):
y dvozglobni luk (elini mostovi),
y upeti luk (AB mostovi, ali i elini).
Primjeri lunih mostova u Hrvatskoj
y elini mostovi
x
x
x
x

Stari skradinski most

Most slobode u Zagrebu

most preko Novskoga drijela (stari Masleniki most)
most preko zaljeva Morinje kod ibenika
stari Skradinski most

Most slobode u Zagrebu

27

Luni sustavi (IV)

elini mostovi (1)

Stari Masleniki most

Uzduni raspored mosta

28

Luni sustavi (IV)

elini mostovi (2)
Uzduni raspored mosta

Most preko zaljeva Morinje kod ibenika

29

Luni sustavi (V)

y

betonski mostovi (1)

prije 91. godine
x most preko Krke kod ibenika,

x most preko Ljubakih vrata (Paki most),

30

Luni sustavi (V)

y

betonski mostovi (2)

prije 91. godine
x Krki most

31

Luni sustavi (VI)

y

betonski mostovi (3)

nakon 91. godine
x novi Masleniki most
(AC Zagreb Split)

32

Luni sustavi (VII)

y

betonski mostovi (4)

nakon 91. godine
x novi Skradinski most
(AC Zagreb Split)

33

Luni sustavi (VIII)

Suvremeno graenje lunih mostova
Danas se luni mostovi (i betonski i elini)
grade iskljuivo postupnim preputanjem
(konzolnim postupkom).
Shema postupka graenja Krkoga mosta

Izvedeni dio luka i stupovi nad njim slue kao

tlani tapovi reetke, dok su vlani tapovi
elini. Vlani je pojas od prednapetih
elinih profila.
34

Luni sustavi (IX)

Postupak graenja mosta preko Krke kod Skradina (AC Zagreb Split)

35

Ovjeeni sustavi (I)

Po uinkovitosti ovi su sustavi usporedivi s
reetkastima. Oni se zapravo mogu svesti na
niz trokutastih prijepusta, sastavljenih od
vlanih lanaka vjealjaka i tlanih lanaka
ukrutnoga sklopa. Du ukrutnoga sklopa
zbrajaju se tlane sile pojedinih lanaka.
Vjealjka je pridrana pilonom, a ukrutni sklop
sustavom leajeva. Oba su ova lanka,
naelno, potpuno iskoritena. To je prevladavajue djelovanje. Na nj se pridodaje (superponira) ono to proistjee iz protenosti
ukrutnoga sklopa.
36

Ovjeeni sustavi (II)

Najprirodnija je podjela ovjeenih sklopova po broju
pilona, kojih moe biti jedan, dva ili vie.
U sluaju jednog pilona ukrutni se sklop moe
pruati:
y preko dvaju polja jednaka raspona,
y preko dvaju polja nejednaka raspona,
y preko dvaju polja nejednaka raspona s
meupotporama u kraem polju.
U sluaju pak dvaju pilona:
y preko triju polja s izrazito veim poljem u sredini,
y preko vie polja sa sidrenim potporama u bonim
poljima.
37

Ovjeeni sustavi (III)

Ima i sustava s veim brojem pilona. Ovdje emo
samo spomenuti dva velika mosta takva sustava,
ali se ne emo udubljivati u prouavanje.

Vijadukt Millau u Francuskoj

Most preko Korintskoga tjesnaca u Grkoj

38

Ovjeeni sustavi (IV)

U nesimetrinih sustava s jednim pilonom
nuno je sidrenje pojedinih vjealjaka u
kraem polju tako one preuzimlju ulogu
zatega.
y U simetrinih sustava s dvama pilonima
znatno se poveava uinkovitost ovjeenja
u glavnom otvoru ako se dio vjealjaka
usidri u presjeku nad sidrenom potporom
ili blizu nje.
y

39

Ovjeeni sustavi (V)

Postoje dvije osnovne statike sheme ovih
sustava:
y protena (kontinuirana) greda pojaana
(poduprta) vjealjkama, a pilon usaen (upet
ili zglobno povezan) u kolniki sklop,
y sustav trokutastih potpora tlanih lanaka i
vjealjaka (zatega), a pilon upet u temeljnu
stopu (ili zglobno povezan s njom).
U prvom sluaju najee je jedna ravnina
ovjeenja, a drugomu dvije (iznimno tri).
40

Ovjeeni sustavi (VI)

Uzduni raspored vjealjaka:
y zrakast (teorijski sve zrake idu iz jedne toke),
y usporedan (harfast),
y mahaljkast (lepetast).
Trei je raspored meurjeenje izmeu prvih dvaju.
U svakom su sluaju razmaci izmeu ovjesita
jednaki i du pilona i du ukrutnoga sklopa.
U Hrvatskoj je izgraen samo jedan ovjeeni most
Most dr. Franje Tumana u Dubrovniku. Ima
mahaljkast raspored vjealjaka.
Ovi se mostovi grade iskljuivo postupnim preputanjem (konzolnim postupkom).
41

Ovjeeni sustavi (VII)

y

Zrakast raspored vjealjaka most Pasco Kennewick u

SAD (drava Washington)

Usporedan raspored vjealjaka most resund izmeu

Danske i vedske

42

Ovjeeni sustavi (VIII)

y

Mahaljkast raspored vjealjaka most Brotonne

(preko Sene, kod Rouana u Francuskoj)

43

Ovjeeni sustavi (IX)

Uzduni raspored i prizori graenja Mosta dr. Franje
Tumana u Dubrovniku

44

Visei sustavi (I)

Visei se sklop sastoji od para ovjesnih ueta,
para pilona, vjealjaka i ukrutnoga sklopa.
Naelno im je polje primjene u podruju
najveih raspona (danas iznad 1.000 m), ali se
rabe i za pjeake mos-tove znatno manjeg
raspona.
Prikazat emo jedan takav suvremeni most u
Hrvatskoj (preko Save u Martinskoj Vesi kod
Siska) i vjerojatni izgled buduega
gorostasnog mosta preko Mesinskoga
tjesnaca (izmeu kopna i Sicilije) u Italiji.
45

Visei sustavi (II)

Most preko Save kod Martinske Vesi (Sisak)

Vjerojatni uzduni raspored budueg mosta preko Messinskoga tjesnaca

46

Druge vrsti nosivih sustava (I)

Od drugih vrsti nosivih sustava danas se najee
primjenjuju:
poluovjeeni sustavi,
sklopovi na jedra i
prednapete vrpce.
U Hrvatskoj je do sada izgraen samo jedan
poluovjeeni most (Domovinski most u Zagrebu), a
bio je izraen projekt sklopa prednapete vrpce za
pjeaki most preko Pazinske jame, ali most nije
tako izveden.
Prednapete vrpce vrlo su prikladne za pjeake
mostove, pa e zacijelo nai primjenu i u
Hrvatskoj.
47

Druge vrsti nosivih sustava (II)

Poluovjeeni je sklop meurjeenje izmeu
grednoga, koji prenosi optereenja uglavnom
savijanjem, i ovjeenoga koji je u biti sastavljen od
trokutastih prijepusta, to prenose optereenja
uzdunim silama.
Osobiti primjer: most Sunniberg u CH ujedno i
scijeljeni (integralni) most.
y Most na jedra podvrst je poluovjeenoga sklopa
on samo ima obetonirane vanjske natege.
y Prednapeta vrpca. Bit je ovoga sklopa u tomu to
je on zapravo visei most bez vjealjaka: glavna
ovjesna ueta i ukrutni sklop ine nerazdvojnu
cjelinu.
y

48

Druge vrsti nosivih sustava (III)

Most Ganter u vicarskoj

49

Druge vrsti nosivih sustava (IV)

Most Sunniberg u vicarskoj

50

Druge vrsti nosivih sustava (V)

Domovinski most u Zagrebu

51

Druge vrsti nosivih sustava (VI)

Prednapeta vrpca preko plitkog luka

Nadvonjak preko brze ceste kod Olomouca u ekoj

52

Druge vrsti nosivih sustava (VII)

Detalji
Uzduni presjek upornjaka i poetka kolnika mosta sustava prednapete vrpce

Meupotpora mosta preko dvaju (triju) polja

53