Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 2

Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Beogradu

Master akademske studije - Integralni urbanizam


MASU_M.1.3 Metode i tehnike istraivanja
dr Ana Peri

Kritiki prikaz izvora:


ZELENI KROVOVI I EFEKAT URBANOG TOPLOTNOG OSTRVA

Filip Trgovevi U-8/2013


Avgust 2014.

1. Uvod

Efekat urbanog toplotnog ostrva stvara se kada povrinu prirodne vegetacije na primer,
trava i drvee zamenjuju povrine koje apsorbuju visok procenat sunevog zraenja (Taha,
1997). Uzroci nastanka toplotnog ostrva su razni. Za razliku od seoskih predela, urbani predeli
imaju neuporedivo veu povrinu (ulica, fasada, krov) pod betonom, asfaltom i drugim
toplotnoapsorbujuim materijalima. Ovi materijali tokom dana apsorbuju odreenu koliinu
toplote koju potom otputaju tokom noi. Zbog ovoga ne dolazi do hlaenja predela tokom noi.
Sa smanjenom koliinom vegetacije gradovi gube takoe i proces hlaenja uz pomo drvea i
zelenila. Brojne su posledice efekta toplotnog ostrva. Vea potronja energije zbog vee potrebe
za hlaenjem, vee zagaenje vazduha, posledice po zdravlje ljudi, pogotovo starih. U ovom
radu analiziraemo prednosti zelenih krovova u odnosu na konvencionalne bele i crne krovove.
Zeleni krovovi su, dugorono gledano, isplatljiviji od konvencionalnih. U mitigaciji efekata
toplotnog ostrva su daleko najefikasniji, ali zahtevaju odreena finansijska sredstva. Amerika
Agencija za zatitu ivotne sredine ( US Environmental Protection Agency ) u svojoj studiji o
toplotnim ostrvima navodi da zeleni krovovi mogu utedeti energiju potrebnu za grejanje i
hlaenje zgradi na kojoj se nalaze. Leti ublaavaju temperaturu, dok zimi, poto su vlani,
apsorbuju toplotu i oslobaaju je polako, poput vodenih povrina. Na ovaj nain se smanjuju
temperaturne oscilacije. (US Environmental Protection Agency, 2008)

You might also like