Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet
Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost

A.G.MATO: SABRANA
DJELA
(11. svezak)

Mentor: prof.dr.sc. Goran Rem

Student: Anita Rutnik

Studijska grupa: Hrvatski jezik
i knjievnost

Osijek, 14. listopada 2014.

1. Hrvatski jezik i knjievnost

Str.15. Slobodna i mlada francuska umjetnost je uenica impresionistikih, simbolistinih
koncepcija i pjesnikih vizija Zole, Verlainea, Verherena.
Str.17. To bijae ta divna zemlja to ju odabra Dukljanin za svoje zaklonite u vrijeme kada
ne bijae ni grada ni imena mletakog...Tako pisae o nama Voltaire.
Str. 31. Emanuel Vidovi je pjesnik, elegijski lirik, vrlo slian Vojislavu
Str. 49. On je otkrio tu pred tim istim naim nosom divotu naih uma, naih rijeka, krasote
naeg kajkavskog pejzaa, kojega enoa oboava tolikom ljubavlju, Kovai tolikim jadom, a
prijanji alski tolikom tugom!
Str. 96. Narodni i europski elemenat nije tu u tolikoj harmoniji kao u engi-agi. Taj Marko
je sliniji i drugom kiparovom zemljaku Luki Botiu.
Str. 157. Treba znati da Kozarac oboavae Turgenjeva, a ne Pisareva i ernievskoga.
Str. 180. Kakvu divnu Hrvatsku i Hrvate opisa Markovi u toj veznoj noveli sa mirisom
najieg hrvatskog pejzaa...
Str.189. Tako sam kao nekad Murgerov roman pojmio danteov pakao.

U ovom Matoevu svesku ima jako puno tragova znanja koji se mogu svrstati u predmet
Hrvatski jezik.

2. Strani jezik (njemaki, francuski, latinski)

Str. 194. Odoh iz Zagreba bez adrese na poznanike, a znajui talijanski tek itati (ne
besjediti), htjedoh biti sam i raunah na nepoznate ovdanje ljude.
Str. 195. (...) upravo Monocle i konsuo me, sasvim naravno, auf eine lgnt maniere
odbie

Str.279. (...) ponavljajui Goetheove rijei: Das ist Frelich etwas anderes als unsere
Tabakspfeifensaulen, spitze Turmelin und Blumenzacken; dies bin ich num, Gptt sei Dank,
auf ewig los...
Budui da je rije o putopisima, susretao se s ljudima iz razliitih govornih podruja, a i
sam je bio poznavatelj nekoliko jezika pa se njima i slui u svojem pisanju.

3. Glazbena kultura
Str.24. Muzika je u Beogradu na tako niskom stepenu da se ne bi dala izvesti ni simfonija, o
operi i oratatoriju da i ne govorimo.
U ovome svesku nema puno tragova znanja iz podruja glazbe, stoga i ne navodim vie
primjera.

4.Likovna kultura
Str.8. Crven krst na bijelu platnu...
Str.10. Gica Lia de Bompar naslikala je Stvaranje svijeta primitivno, bezazleno.
Str.18. Jedini srpski slikar u irokom smislu te rijei je Paja Jovanovi. Njegova tehnika je
plein-airska. Njegovi nacrti su nepogreivi.
Str 29. Hrvati Vidovi, Raki, Krizman, Katunari i Metrovi vrlo su nerazmjerno
zastupljeni.
Str.207. (...)Herberta Spencera (kao nae slikare Ivekovia i ikloa) ostavlja Italija hladnog
i on konstatuje da je kontrast dua umjetnosti.
Str.211. More je paleta svih boja, mogunost svih slika.
Str.228. (...) Rafaelov divni portret Leona X., najljepe njegove Madone.
Str. 327. Ve Vatikanski muzej je prava uma divnih statua kao i Muzej kapitolskih, dok u
narodnom muzeju (u Dioklecijanovom kupalitu kod kolodvora) ima remek-djela prvog reda
gotovo vie no u ovim zbirkama, da ne spominjem hramova, galerija, tih srenih ulica, trgova
i trijemova nakrcanih kipovima!

Budui da se sam Matoev jedanaesti svezak naziva O likovnim umjetnostima, evidentno je

da ima jako puno tragova znanja iz likovne umjetnosti. U svakom gradu koji navodi da je
posjetio, zanimale su ga galerije i muzeji koje je usporeivao s hrvatskim galerijama i
muzejima te je strane slikare, kipare i openito umjetnike usporeivao s hrvatskima.

5.Tehnika kultura
Str. 201. Stara pjesma, ima i maina svojih ljepota. Istina- stroj obezduuje i defigurira
radnika...
Str.201. (...) i sprema mladu Italiju Vilima Ferrera, milanske industrije, Marconijeva
otkria...
Mato tek usputno komentira znanstvenike i izumitelje. Oni nisu njegov primarni interes,
ve ih samo spominje.

6. Medijska kultura
Str. 38. Samo je onaj kulturan koji se poistovjetava sa svima veim kulturnim pokuajima.
Samo razvitkom kulture i umjetnosti jesmo li ili nismo dostojni slobode kojom svi idemo.
Str. 227. Kinematografijskom brzinom niu se prije odlaska ti jedinstveni dojmovi.
Str. 333. Rimska kazalita su ispod kritike. Ni jedno se ne moe mjeriti sa zagrebakim,
modernih svjetskih pozornica da i ne spominjem.
Kazalita, kinematografe i kulturu Mato ne spominje zasebno, ve u kontekstu ostalih
znanja.

7. Tjelesna i zdravstvena kultura

Str.197. (...) nad kojom se unaprijed kao prsa srditog ovjeka, junak prije odlunog skoka...
Tjelesna i zdravstvena kultura se moe pronai samo u tragovima, i to kada govori o
starorimskom drutvu.

8. Povijest, politika i gospodarstvo

Str.15. Jedina historijska slika na toj izlobi bijae Naudinov Juri (bitka kod Valmyja
1792).
Str.17. To bijae ta divna zemlja to ju odabra Dukljanin za svoje zaklonite u vrijeme kada
ne bijae ni grada ni imena mletakog.
Str.165. To je Vranduk, i tu je 1463. izgubio rusu glavu Radivoj, knez Vranduki, branei
djedovinu od Osmanlija.

Str.181. Da, ali u ona lijepa vremena vladae hrvatski duh kraljevskim gradom Krievcem,
duh ljivarije kao plemii Markovi i duh hrvatske purargije...
Str. 201. (...)uvjeren da mlada, inteligentna Italija nee opravdati kramarsku i o jezgri
antitalijansku politiku rijekih bastardkih Ungheraresa...
Str.197. (...) Miljahu drevni ovdanji praktini tirani poput Rimljana, pa kao nekad
imperatori cirkuskim igrama i monumentalnim zgradama uspostavljahu oni u puku duh
slobode.
Str. 332. Dananji kapitalizam poznaje sve zloine osim umjetnosti.
Str.235. Rijeka politika je obino nasilje, kako mi u poduem razgovoru ree i
najkompetentniji poznavalac, urednik rijekog Novog lista, gosp. Supilo...
Dogaaji vezani uz povijest i politiku uglavnom se spominju kako bi se bolje opisala neka
slika, kip i sl.

9. Sociologija
Str. 200. Mogao bih sada deklemovati o Nagodbi, o naem birokratizmu itd. Jest, Nagodba
nije
srea kao ni birokratski sistemi, ali zar sami Hrvati ne stvorie i zar jo ne
podravaju jedno drugo?
Nisam pronala direktne tragove koje bih mogla svrstati u podruje sociologije.

10. Filozofija
Str. 38. Samo razvitkom kulture i umjetnosti jesmo li ili nismo dostojni slobode kojom svi
idemo. Umjetnost je najvii oblik slobode, najvii oblik individualizma.
Str. 201. Istina- stroj obezduuje i defigurira radnika...
Str. 212. Htjedoh u Dubrovnik i ne odoh. Ljepi je kao grad moje due, stvarnost bi taj grad
razorila poput tolikih iluzija.
Str. 234. -Rat je ipak strana stvar.
-A mir jo stranija.
-Kako to?
-Jer se u ratu moe braniti, a u miru ne moe

Str. 332. Onda je genije bio kapital, kapital je bio genijalan, ljepota bijae sila, a sila se
uvijek, kao u grkim slinim republikama, pretvarae u ljepotu.

U razgovoru s ljudima koje je susretao na svojim putovanjima, uvijek je imao potrebu

promiljati i polemizirati.

11.Teologija
Str. 30. To je veliajno i produkt vremena kada je odista Isus Krist sa sv. Petrom hodao
svijetom.
Str. 180. (...) Hrvatska stara i od vremena kao kraljevska mumija pocrnjela ctkva sv.kria sa
paradoksalnim, etvero uglastim i tubastim tunim tornjem, gdje se vide zvona, zvona sa
starim glasom kao Hrvatska.
Str. 205. (...) i onog Albelarda, teologa to kao pretea umjetne narodne poezije poe prvi
pjevati...
Str. 206. Pogansku misao renesanse naime ne odbi samo Crkva koja je rodi (kao to kroz
cijeli srednji vijek smatrae naturalista, empiriara Aristotela svojim glavnim filozofskim
stupom), nego i sami humaniste.
Budui da je puno putovao po Italiji, znaajan utjecaj na Matoa ostavila je Crkva to se
oituje u ovome svesku.

12. Biologija
Str. 211. Bolest je vrlo ugodna stvar. Znate zato? Jer se moe lijeiti. I meni se desila ta
ugodnost. Zbog grla. Morah otkazati pjevanje u kazalitu.
Str. 282. U vili pape Julija III. vidite meu inim lubanju sa zubima zlatom plombiranim prije
2.500god.!
Biologiju je bilo teko pronai, eventualno u tragovima, kako bi bolje pojasnio nekakvu
pojavu.

13. Geografija/zemljopis
Str.16. Uio je u Varavi i u Mnchenu. Na veliku nau alost e doskoro otii u Litvu.
Str. 49. On je otkrio tu pred tim istim naim nosom divotu naih uma, naih rijeka, krasoti
naeg kajkavskog pejzaa.

Str.56. Kod nadopunjivanja katedralske okolice uzima se u obzir Kaptol, Dolac, Vlaka
ulica.
Str.157. (...) Jer od Oriovca pa sve preko zloglasne Babine Grede cvate galanterija ko usred
Pete i Pariza.
Str. 180 Stojei prema sjeveru, za leima mi krasno, racionalno imanje gospodarskog zavoda
sa bujnim drveem i pokualitem, nadesno modrina Kalnika, hrvatskog brijega...
Str.211 (...) a oko dobro primjeuje kako povrina raste sve do horizonta, oku mnogo blieg
od kopnenih horizonata, i kako je taj horizont gotovo geometrijski okrugao.
Str.227 Krasan je taj pejza, ali ovdje nema naeg drvea: naih uma, naih ptiica i naeg
seljaka.
Budui da je rije o putopisima, opisivao je svaku dravu, grad ili ulicu u kojoj je bio.

14. Fizika
Str. 338. Pored Hertza i Branlyja najzasluniji je Marconi za izum telegrafa bez ica, a u
naunom radu osvaja Italija sve vie prve redove.
Tragovi znanja iz fizike takoer se usputno spominju, obino se referirao na neke od
njegovih suvremenika koji su ga impresionirali svojim izumima.

15. Matematika
Str.9. (...) ima 18, slovom osamnaest salona (...) ima ih 38, slovom trideset i osam. Dakle
ljetonji salon ima pedeset i est salona...
Str. 191. (...) Izaberem, proitam cijenu, i poto platim, trafikant mi ree da nije dosta.
Pokaem mu tampanu cijenu, i on se stane pozivati na tamparsku pogreku.
Str. 195. Zamolim ga za zajam od 2 lire i obeam mu za njih 5!
Tek neki dijelovi ovog Matoeva sveska mogu se svrstati u trivijalne tragove znanja iz
matematike.

16. Zakljuak
Na kraju mogu konstatirati da je Mato imao irok spektar znanja, a ovome svesku ponajvie
se referirao na likovnu umjetnost, knjievnost, povijest, geografiju i politiku.