SADRAJ:

1. UVOD...........................................................................................................................2-5
2. MEHANIKE I OPTIKE METODE ISPITIVANJA.............................................5-11
3. ELEKTRINE I ELEKTRO AKUSTINE METODE ISPITIVANJA...............11-14
4. ELEKTRINI INSTRUMENTI ZA MJERENJE DEFORMACIJA, POMAKA I
NAPREZANJA U STIJENI.........................................................................................14-15
5. GEOFIZIKE METODE ISPITIVANJA................................................................15-16
6. SPECIJALNE FIZIKE METODE ISPITIVANJA.....................................................16
7. METEOROLOKA I DRUGA MJERENJA................................................................16
8. GEODETSKE METODE ISPITIVANJA................................................................16-18
9. ZAKLJUAK................................................................................................................18
10. IZVORI I LITERATURA............................................................................................19

1. UVOD
Brana je graevina podignuta preko korita prirodnog ili umjetno izgraenog vodotoka sa
svrhom da se prvobitna razina vode uzvodno od brane digne. To se podizanje vri,
da se dobije potreban pad za iskoriivanje vodne snage hidroelektrane, da se
povea dubina vode u vodotoku za olakavanje plovnosti ili za sakupljanje vee
koliine vode, potrebne bilo za regulaciju i oticanje vodnih koliina u vodotoku
nizvodno od brane, bilo za proizvodnju elektrine energije ili za natapanje i
opskrbu vodom veih podruja. U planinskim potocima i bujicama brane slue za
uvrivanje i osiguravanje potonog korita.

Slika 1 Brana Daniel-Johnson, Quebec, Kanada,

je raslanjena brana sa lukovima
Vrste brana prema nainu suprostavljanja tlaku vode su:
Gravitacione brane su masivne, danas preteno betonske brane, koje se
djelovanju vanjskih sila suprotstavljaju iskljuivo svojom teinom. Odatle im i
dolazi naziv. Od prvorazredne vanosti kod ovih brana je stabilnost, koja se
analizira kao kod krutog tijela.

Slika 2 Gravacijska brana Klinje (1896.god)

Lune brane nazivaju se brane iji je luni presjek krivolinijskog oblika, u obliku
luka. Optereenje prenose uglavnom na bokove. Sigurnost i stabilnost
konstrukcije ovisi o fiziko mehanikim karakteristikama materijala u
konstrukciji i nosivosti temelja. One su ekonominije od gravitacionih, bre se
grade, ali zahtijevaju bolje uvjete fundiranja.

Slika 3 Brana Zola, Francuska

Ralanjene brane se sastoje od vie elemenata. Obino su to stupovi ili potpore na koje
se oslanjaju ploe ili svodovi. Svaki od stupova mora da prenosi na tlo optereenje jednog
polja. Ideja je isto uteda na trokovima materijala i vremenu gradnje, kada se ne mogu
isvesti lune brane. Uglavnom se razlikuju tri tipa brana sa meusobno odijeljenim
elementima:

olakane gravitacijske brane

nagnute ploe oslonjene na potpore ili kontrafore

lukovi oslonjeni na potpore ili kontrafore

Slika 4 Brana Khajoo, Iran

Pod ispitivanjem brana podrazumijeva se skup svih mjeranja i opaanja koja slue da se
utvrdi i ocijeni ponaanje brane, terena (tla) na koje se brana oslanja, ireg podruja
pregradnog profila i akumulacije. Potrebni elementi za utvrivanje realnog ponaanja
brana, u irem smislu te rijei, mogu se obuhvatiti s tri grupe mjerenja:
1. Prvu grupu ine opaanja i mjerenja veliina koje predstavljaju uzroke:
meteoroloke prilike, geoloke, hidrogeoloke, ininjerskogeoloke i geotehnike
osobine oslonaca i temelja, hidrostatiko optereenje, procjeivanje, uzgon, boni
pukotinski pritisak vode, vode toplinske struje, karakteristike materijala ugraenih
u tijelo brane, seizmoloka djelovanja
2. Drugu grupu ini mjerenje veliina koje predstavljaju posljedice (uinke):
pomaci, deformacije, naprezanja
3. Treu grupu ini kontinualna kontrola fiziko mehanikih i hemijskih osobina
materijala od kojih je izgraena konstrukcija, tla i stijene u temeljima, kao i
hemijsko - bioloka kontrola vode u akumulaciji.
Savremene metode ispitivanja mogu se podijeliti u sljedee grupe:
- Hidrogeoloke
- Mehanike i optike
- Elektrike, elektroakustine i elektronske
- Geofizike
- Specijalne fizike
- Meteoroloke
- Geodetske
- Daljinska detekcija
- Ultrazvune (monitoring zvunih emisija)

2. MEHANIKE I OPTIKE METODE ISPITIVANJA

Mehanike i optike metode obuhvataju mjerenja sa direktnim oitavnjem vrijednosti
pomaka, deformacija i uzgona na pristupanim takama. Instrumenti za ta mjerenja su u
stalnom usavravanju i razvoju. Kod njihovog izbora potreban je oprez jer su ponude na
tritu brojne. Prednost treba dati ponuaima sa iskustvom.
Klinometar (nagibomjer) je prijenosni instrument koji slui za precizno mjerenje kutnih
promjena nagiba u vertikalnoj ravni, a zasniva se na jako osjetljivoj libeli ijim se
nagibima upravlja pomou mikrometrijskog vijka. Postavlja se na vrsto uzidane fiksne
baze, pojedinano ili u obliku lanca. Mjerenja se izvode na pristupanim takama brane,
na kruni i u posebnim kontrolnim galerijama, a upotpunjuju se mjerenjima alineatorom i
koordinatnim viskom.

Slika 5 Prijenosni klinometar sa produnom bazom i leajevima

Deformetar slui za mjerenje deformacija i relativnih pomaka izmeu dva odvojena
metalna trajno ugraena leaja, u vertikalnoj ili horizontalnoj ravni. Tim prijenosnim
instrumentom mogu se mjeriti lokalne pojedinane ili grupne deformacije uzdu
odabranog pravca na brani.

Slika 6 Prijenosni deformetar

Posredstvom modula elastinosti betona mogu se izraunati vrijednosti povrinsih
naprezanja E . Uslijed uticaja dnevnih temperaturnih promjena, povinska
naprezanja mogu se osjetno razlikovati od naprezanja u masi.

Slika 7 Rua deformetra

Koritenjem rue deformetra mogu se izraunati povrinska naprezanja u etiri pravca i
glavna povrinska naprezanja. Na osnovu izmjerenih vrijednosti deformacija u raznim
pravcima moe se odrediti i Poissonov koeficijent .
Mjerenja se obavljau na pristupanim mjestima na brani i u posebnim kontrolnim
hodnicima. Instrument moe biti koriten i za kontrolu otvaranja idlatacijskih i
konstruktivnih spojnica, kao i za mjerenja na stijeni.
Koordinatni visak. Mjerenje viskom je najstarija metoda kontrola ponaanja brana i
dolazi iz daleke prolosti. Taj potupak kontrole sa viskom spada u grupu jednostavnih ali
vrlo sigurnih metoda za kontrolu pomaka izabranih taaka na tijelu i kruni brane u
odnosu na temelje. Tom metodom mjere se relativni pomaci izabranih taaka u
horizontalnoj ravni brane, poredanih uzdu vertikalnog pravca koji je odreen
vertikalnom invarskom niti objeenom na kruni brane i zategnutoj prema temeljima
pomou utega. Posebnim instrumentom koordimetrom mjere se relativni pomaci
invarske niti u odnosu na stajalinu taku instrumenta.
Postoji vie tipova instrumenata za mjerenje relativnih pomaka. Najvie je u upotrebi, uz
mehaniki, optiki mjerni instrument koordimetar. Optika shema stvara u
horizontalnoj ravnini pravokutni trokut jednakih krakova ija je osnovica hipotenuza
trokuta i poklapa se sa bazom instrumenta.
Koordimetar openito slui za snimanje koordinata pomaka bilo koje take. U tu svrhu
izrauju se posebni niani.

Slika 8 Optiki koordimetar

Slika 9 Koordinatni visak i koordimetar

Radijalni pomak u kruni izmjeren koordimetrom nakon veeg broja mjerenja moe se
opisati matematikim izrazom:
d A x B y C
gdje je:
x- temperatura
y- dubina vode
A, B, C- konstante
U posljednjim godinama sve vie nalazi primjenu samoregistujui koordimetar sa
daljinskim prijenosom, kao i koordimetar sa fotografskom registracijom nastale promjene
koordinata.

Slika 10 samoregistrujui koordimetar sa daljinskim prijenosom i

obrnuti koordinatni visak
Opisanim i prikazanim koordinatnim viskom mjere se relativni pomaci kontrolnih taaka
na kruni brane u odnosu na temelj stajalinu taku instrumenta. Za kontrolu relativnih
pomaka stajaline take koordimetra u odnosu na neku nepokretnu taku ispod temeljne
plohe, koju treba odrediti proraunom, koristi se obrnuti koordinatni visak.
8

Slitometar. Translatorni pomaci kontrolirane take u stijenskoj masi, ispod temeljne

plohe po koordinatama X, Y, Z, u odnosu na stajalinu taku u tijelu brane i rotacija
kontrolirane take kut , mjere se pomou koordimetra, klinometra i usidrene eline
cijevi. Sustav je poznat pod nazivom slitometar temeljna poluga.

Slika 11 Slitometar

Klinometar daje promjene nagiba, odnosno rotaciju take sidrita cijevi. Mjerenja sa
slitometrom od velikog su znaaja za ocjenu ponaanja stijene u temelju brane. Ona se
obino izbode usporedo sa koordinatnim viskom u tjemenoj konzoli lunih brana.
Temeljne ice i vrpce. Ovaj sustav za mjerenje sastoji se od invarske ice ili vrpce
zategnute izmeu take na dnu buotine u stijeni ispod temelja ili izvan temelja brane i
pristupane take u kontrolnoj galeriji brane. Prikladni mjerni ureaj, kao to je
mikroskop sa nonijusom omoguuje oitavanje relativnih pomaka sa tanou 0,1
0,2mm.
Postoji vie razliitih sustava za mjerenje koji se zasnivaju na istom principu. Prve
mjerne vrpce izvedene su za mjerenje vertikalnih pomaka na nasutim branama. Danas se
temeljnim icama ili vrpcama mogu mjeriti horizontalni pomaci i pomaci pod nagibom.

Slika 12 Temeljna vrpca Luna brana Granarevo

a) mjerno mjesto, b) mjerni ureaj
Deformirajua cijev slui za kontrolu ravnine smicanja. To je posebno izraena
savitljiva elina cijev kojom se oblae vertikalna buotina. Specijalnim instrumentom sa
fotografskom registracijom na principu na principu kompasa i klinometra mjeri se azimut
i otkoln od vertikale.
Hidro nivelmanski instument radi na principu spojenih posuda, a sastoji se od dva
suda napunjena vodom spojena specijalnim prozirnim cijevima odabrane duine
Hidrometar slui za mjerenje uzgona u temeljnoj plohi ili buotini u stijeni ispod
temeljne plohe. Radi na principu piezometarske cijevi koja povezije temeljnu plohu ili
buotinu sa kontrolnom galerijom u brani.

10

3.ELEKTRINE I ELEKTRO AKUSTINE METODE

ISPITIVANJA
Instrumenti koji se zasnivaju na tim principima koriste se za mjerenja na nepristupanim
takama, sa daljinskim prijenosom izmjerenih vrijednosti temperature, deformacija,
pomaka, naprezanja i uzgona.
Elektrini termometri rade na principu mjerenja omskog otpora. Osnovnesu
karakteristike tih instrumenata mala termika inercija, osjetljivost na promjenu
temperature i jednostavnost mjerenja. Za mjerenje promjene otpora upotrebljava se
termometarska centrala na principu Wheatstonova mosta. Razlikuju se elektrini
termometri za zrak, vodu i beton. Termii uinci imaju veliki uticaj na betonske brane.
Naime, na branu djeluju razliiti vanjski toplinski reimi. Veliki uticaj za razvoj vanjskih
toplinskih valova imaju temperatura stijene, izloenost brane suncu (insolacija) i vjetrovi.
Kod toga treba imati u vidu da je proces disipacije toplinske hidratacije dugotrajan. Za
praenje tog procesa termometri moraju biti smjeteni u zonama brane koje nee biti pod
uticajem vanjskih temperaturnih prilika.
Elektrini ekstenzometri su instrumeniti, koji ugraeni na razliitim nepristupanim
takama brane, mjere lokalne deformacije u smjeru u kojem su poloeni i pomou
spojnih kablova prenose ih u mjernu centralu. Mjerenja deformacija se izvode sa veliko
preciznou i mogu biti centralizirana.

Slika 13 Rua od etiri ekstenzometra i prostorna grupa ekstenzometara

Elektrini tenzometri su instrumenti kojima se izravno mjeri, daljinskim
prenosom,naprezanje i svaka promjena stanja naprezanja u kontroliranoj taki
hidrotehnike graevine. Razlikuju se elektrini tenzometri za betonske i nasute
graevine. Znatno veu primjenu su imali na nasutim branama jer su na betonskim bila
izloena iniocima koji utiu na izmjerene rezultate. Vrlo je rairena primjena
11

elektroakustinih tenzometara, koji se zasnivaju na principu promjene frekvencije

vibrirajue ice usljed optereenja dviju ploa, od kojih je jedna deformabilna a druga
kruta. Tenzometri mogu biti izraeni na principu promjene omskog ili piezometrijskog
otpora na bazi kvarcnog kristala, a mogu biti uljni sa elektroakustinim manometrom.
Takoer mogu biti elektronski.

Slika 14 Elektroakustini tenzometar za beton,

A) kruta elina ploa, B) vertikalna vibrirajua ica ,F) elektromagnet
Elektrini manometri slue za mjerenje tlaka vode, pornog tlaka i uzgona na
nepristupanim takama hidrotehnike graevine.

Slika 15 Elektrini manometar

Elektrini dilatometar slui za kontrolu rada spojnice: otvaranje, zatvaranje, smicanje.
Elektrini dilatometar moe biti na principu promjene frekvencije i otpora.

12

Slika 16 Elektrini dilatometar

Elektrine mjerne vrpce slue za mjerenje deformacija na povrinama brane ili stijene i
za te potrebe izrauje se u duinama i do 18 cm. Trake se zasnivaju na principu
elektrinog otpora (160 180 ) . Na povrine se lijepe specijalnim premazima. Mjerne
vrpce imaju znatno veu primjenu kod laboratorijskih ispitivanja hidrotehniih graevina
na fizikalnim modelima malog mjerila.

Slika 17 Elektrina mjerna traka

13

4. ELEKTRINI INSTRUMENTI ZA MJERENJE DEFORMACIJA,

POMAKA I NAPREZANJA U STIJENI
Problem temeljenja velikih brana u nehomogenim i diskontinuiranim stjenovitim
sredinama uvjetovao je razvoj posebne grupe instrumenata za kontrolu ponaanja
stjenovitih blokova pod optereenjem. Postoji vei broj tih instrumenata, ali se izdvajaju
dva i to: viestruki dugaki stijenski ekstenzometar i viestruki stijenski dugaki
deflektometar.
Viestruki dugaki stijenski ekstenzometar ustvari je viestruka temeljna ica ili vrpca
sa veim brojem mjernih mjesta du buotine 100 mm. Deformacije (pomaci) u pravcu
ice ili vrpce mjere se na principu indukcije, jer ona izaziva promjenu magnetnog polja,
odnosno induktivnog otpora klizee feromagnetske jezgre.

Slika 18 Viestruki dugaki stijenski ekstenzometar

Viestruki stijenski dugaki deflektometar je posebno konstruiran ureaj za mjerenje

poprenih deformacija na veem broju mjernih mjesta u buotini i daljinskim prijenosom
mjernih podataka.

14

5. GEOFIZIKE METODE ISPITIVANJA

Za promatranje mikroseizmike aktivnosti postavljaju se specijalni kratkoperiodini
seizmografi velike osjetljivosti, koji registruju tri komponente translacijskog pomaka u
koordinatnom sustavu x, y, z: jednu vertikalnu (z) i dvije horizontalne (x, y). Geofizikim
ispitivanjem utvreno je takoer da translacijska gibanja izazvana mikroseizmikom
aktivnou redovito prate ondulatorna gibanja i inklinacije. Ti se pokreti registruju
specijalnim instrumentima fotoklinografi.
Fotoklinografske stanice na brani Vaiont ustanovile su znaajne pokrete rotacije bokova
tokom iskopa temelja brane. Lijevi oslonac temelja kreta se preteno uzvodno, a desni
nizvodno. Periodi znatnog nemira smjenjivali su se s periodima relativnog zatija. Ti
fenomeni poremeaja slabili su potpuno sa napredovanjem betonskih radova na brani.

Slika 19 Kutni pomaci bokova brane Vaiont za vijeme iskopa, juni 1959.

15

6. SPECIJALNE FIZIKE METODE ISPITIVANJA

Ispitivanje elastine osobina brdske mase u temeljima brana ukazala su na degradaciju
elastinih karakteristika stijene tokom vremena. Brzina s kojom se taj proces degradacije
odvija utie na sigurnost i stabilnost hidrotehnike graevine. Za ispitivanje elastinih
osobina brdskog masiva, u toku koritenja akumulacija, preteno se koriste seizmike
metode ispitivanja.
Ispitivanje elastinih osobina betona ugraenog u tijelo brane je ustvari kontrola
sposobnosti da se deformira. Modul elastinosti slui za proraun i kontrolu naprezanja
posredstvom izmjerenih deformacija u brani.
Ispitivanja betona na izgraenim branama pokazala su da sa starou betona opada
vrijednost modula elastinosti. Stabilizacija tih vrijednosti nastaje nakon praktino dugog
perioda od nekoliko godina. Opadanje modula elastinosti objanjava se teorijom
deformacija betona pod trajnjim naprezanjem, odnosno kompleksnim elasto-viskoplastinim reolokim modelom i oznaava starenje brane.
Dinamiki modul elastinosti u brani moe se kontrolirati tokom vremena dinamikim
impulsnim metodama.
Sonike metode ispitivanja, kao i impuslne dinamike metode, danas omoguuju
primjenu kompjuterizirane tomografije u interpretaciji rezultata ispitivanja.
7. METEOROLOKA I DRUGA MJERENJA
Ta mjerenja obuhvataju registraciju svih podataka koji su neophodni za interpretaciju
rezultata ispitivanja kao to su: temperatura zraka i vode, padaline, vlanost, atmosferski
pritisak, isparavanje, insolacija, vjetrovi i valovu u akumulaciji. Posebno je znaajna
kontinualna registracija razine vode u akumulaciji sa daljinskim prenosom izmjerenih
vrijednosti. Savremena ispitivanja su usmjerena i u pravcu registriranja akustinih emisija
u tijelu brane i temeljima. Zvuk prati deformaciju u podruju loma.
8. GEODETSKE METODE ISPITIVANJA
Geodetskim metodama ispitivanja odreuju se prostorne pozicije kontrolnih taaka na
brani, na terenu nizvodno i uzvodno od pregradnog profila, odnosno u blioj i daljoj
okolini brane.
Geodetske metode ispitivanja izvode se prije graevinskog zahvata, u toku gradnje i u
toku koritenja brane i akumulacije. Mjerenja se izvode periodino u odreenim
vremenskim intervalima i kod odreenih razina vode u akumulaciji.
Horizontalna pozicija kontrolnih taaka odreuje se trigonometrijskim presjecanjem
naprijed ili metodom aliniranja. Visinske razlike odreuju se preciznim geometrijskim
nivelmanom ili trigonometrijskim nivelmanom na takama nepristupanim za
geometrijsko niveliranje.

16

Projekat brane mora obuhvatati i projekat lokalne mikrotrigonometrijske mree. Fiksna

baza mikrotrigonometrijske mree, odakle se opaaju kontrolne take na brani, mora biti
vezana za orijentacijske take mikrotrigonometrijeske mree.

Slika 20 . Fiksna baza mikrotrigonometrijske mree i razlika opaanja

17

9. ZAKLJUAK
Ruenje brana i posljedice koje se javljaju pokazuje da se ininjeri, koji djeluju u
podruju velikih brana, bave izuzetno odgovornim poslom. Moraju znati da naoko
beznaajni detalji prirodnih elemenata i konstrukcije brane mogu postati kritini za
uspjeh tehnikog zahvata. Ispitivanje ovih hidrotehnikih graevina u eksploataciji mora
biti posveena maksimalna pozornost od visoko obrazovanih specijalista, jer je to ujedno
provjeravanje rezultata istraivanja, projektnog rjeenja, primijenjene tehnologije
izgradnje i kvalitete nadzora nad izgradnjom.
Oteenje i ruenje brana moe se sprijeiti ukoliko se pravovremeno ispitivanjem utvrde
poremeaji. Naime, ako se pravovremeno uoe znakovi koji upozoravaju na opasnost,
moe se ograniiti punjenje akumulacije ili potpuno isprazniti umjetno jezero preko
preljeva ili isputa.
Potrebno je istai misao jednog panjolskog ininjera, citat : Ako elite stvoriti i
sauvati sigurne brane, pobrinite se da one budu keri gospodina Preljeva, sigurnog i
sposobnog, i gospoe perfektne Geologije. Ako ih pored toga odgojite savjesnim
izvoenjem i ako ih povjerite savjesnom uvaru, moete mirno spavati u krevetu
postavljenom ispod brane... Pod savjesnim uvarom se podrazumijeva sluba
ispitivanja.

18

10. IZVORI:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Brana
http://hr.wikipedia.org/Vrste_brana_prema_visini

LITERATURA:
1. HIDROTEHNIKE GRAEVINE, knjiga 1 Prof. dr. Petar Stoji,
dipl. ing. gra., Split 1997. god.
2. ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA Radoje Vukoti, Beograd 1998.
god.

19

20