BALANCED SCORECARD KAO POMAGALO ZA

VREDNOVANJE KNJINICE : PRIMJER KNJINICE

FILOZOFSKOG FAKULTETA U OSIJEKU
BALANCED SCORECARD AS A TOOL FOR LIBRARY
EVALUATION : FACULTY OF PHILOSOPHY IN
OSIJEK LIBRARY EXAMPLE

Blaenka ui
Knjinice Grada Zagreba
blazenka.cuic@kgz.hr
UDK / UDC 027.7:021
Istraivanje / Research paper
Primljeno / Received: 8. 4. 2011.

Saetak
Ovaj rad prikazuje pokuaj vrednovanja poslovanja knjinice Filozofskog fakulteta u Osijeku na temelju odabranih pokazatelja IFLA-inog Prirunika o mjerenju
uspjenosti poslovanja. Ovaj prirunik je organiziran prema postavkama metodologije Balanced Scorecarda kojim se poslovanje i uspjenost organizacije vrednuje na
temelju pokazatelja iz sljedee etiri skupine: financije, korisnici, unutarnji postupci
i unapreenje poslovanja.
U radu e se posebna pozornost posvetiti problemima prikupljanja statistikih
podataka u naim knjinicama te posljedinim problemima odabira odgovarajuih
pokazatelja iz Prirunika koji bi mogli dati pravu sliku poslovanja knjinice.
Kljune rijei: mjerenje kvalitete, balanced scorecard, pokazatelji uspjenosti,
knjinica Filozofskog fakulteta u Osijeku

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 1(2012), 45-64

ISSN 0507-1925
VBH 2012.

45

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

Summary
The paper presents an attempt to conduct a performance measurement of the Faculty of Philosophy in Osijek Library based on several selected indicators taken from
the IFLAs Manual on performance measurement. This manual is organized according
to the Balanced Scorecard methodology in which the performance of an organization
is measured by a number of indicators clustered in the four groups: finances, users,
internal processes, and future development.
The paper focuses especially on difficulties in collecting statistical data in Croatian libraries and the consequent problems in selecting the appropriate indicators from
the Manual which should give a clear picture of library performance.
Keywords: performance measurement, Balanced Scorecard, performance indicators, Faculty of Philosophy in Osijek Library

1. Uvod
U dananjem dinaminom i konkurentnom okruenju, organizacije moraju vei dio vremena posvetiti mjerenju uspjenosti vlastitog poslovanja. Time
se naglaava vanost primjene odgovarajueg sustava stratekog upravljanja
te mjerenja uspjenosti poslovanja prikladnog za praenje materijalnih i nematerijalnih pokazatelja poslovanja. Knjinica od davnina prikuplja razliite
statistike podatke o zbirkama, nabavi, posudbi i sl., no ti su podaci esto
prikupljani sluajno, a ne sustavno i esto nikad nisu iskoriteni. Sustavi za
prikupljanje podataka koji su se koristili u prolosti, danas su zastarjeli. Mjerenje uspjenosti u svojim se poecima usmjeravalo na kvantitativne metode
mjerenja pojedinih vidova knjinine djelatnosti, a danas su mnogo vaniji
oni kvalitativni pokazatelji uspjenosti poslovanja.
Knjinice su u poslovanju jo od sredine 20. stoljea, a intenzivnije njegovim krajem, poele promiljati o kvaliteti usluge koju pruaju te to ta kvaliteta doista i znai. Naime, odgovor na to pitanje nije jednoznaan i najjednostavnije bi na njega bilo odgovoriti da kvaliteta ovisi o osobi koja o njoj
prosuuje, te svrsi/namjeni proizvoda ili usluge.1 Openito gledano, moe se
smatrati da je najbolje svjedoanstvo o kvaliteti knjinica u nekoj zemlji razina informacijske pismenosti njezinih stanovnika. Ili, na razini visokokolskih
knjinica, njihovom kvalitetom openito gledano moe se smatrati njihov uinak na akademski uspjeh studenata te na znanstveno-nastavne postupke koji
1
Brophy, Peter; Kate Coulling. Quality management for information and library managers. Hampshire : Aslib Gower, 1996. Str. 5.

46

B. UI: BALANCED SCORECARD KAO POMAGALO ZA VREDNOVANJE KNJINICE...

se odvijaju na nekom sveuilitu.2 Meutim, zaboravljamo da sve knjinice,

neovisno o svojoj vrsti, imaju razliite interesne skupine koje se zanimaju za
njihovo djelovanje. Te razliite interesne skupine, od kojih su neki aktivni
korisnici,3 a neki u knjinicu dou iznimno rijetko, ili ak nikada,4 imaju razliite, ponekad oprene ideje o tome to sainjava kvalitetu jedne knjinice.
Da bi knjinica svima udovoljila, ona mora promiljati o moguim pokazateljima uspjenosti uz pomo kojih bi dola do podataka kojima e razliitim interesnim skupinama dokazati svoju kvalitetu. Meutim, pokazatelja
uspjenosti je mnogo i postoji opasnost da knjinica u svojoj prosudbi odabere
pokazatelje koji joj nee dati potpunu sliku o svojim aktivnostima i kvaliteti
u cjelini. Ili joj se pak moe dogoditi da odabere previe pokazatelja, to se
znatno oduiti prikupljanje i analizu podataka, a knjinicu ujedno i uvelike
financijski opteretiti. Upravo zbog ovog problema s kojim su se nosile knjinice koje su mjerile uspjenost svoga poslovanja, neki su knjinini prirunici
poeli predlagati mjerenje knjininih aktivnosti uz uporabu pomagala Balanced Scorecard (BSC).5 Model Balanced Scorecard6 dolazi iz komercijalnog
podruja i nastao je u devetedetih godina prolog stoljea kao rezultat znanstveno-istraivakog rada Roberta Kaplana i Davida Nortona.7 Prema tome,
balanced scorecard moemo opisati kao paljivo odabran skup mjera dobivenih iz strategije neke organizacije koje se mogu kvantificirati.8 Ovaj koncept
2

Poll, Roswitha. Performance, processes and costs : managing service quality with the
Balanced Scorecard. // Library Trends 49, 4(2001), 709.

3
Poput, recimo, studenata koji e se kod visokokolskih knjinica ubrajati u primarnu
korisniku skupinu.
4
Na primjer, uprava Sveuilita ili djelatnici Ministarstva, znanosti i sporta za visoko
kolske knjinice.
5

Vidi: Poll, Roswitha; Peter te Boekhorst. Measuring quality : performance measurement in libraries. 2nd revised ed. Mnchen : Saur, 2007. Takoer, prijevod pokazatelja uspjenosti iz ovog prirunika moe se pronai u udbeniku: Petr Balog, Kornelija. Prema kulturi
vrednovanja u visokokolskim knjinicama. Osijek : Filozofski fakultet, 2010. Str. 171-203.
6

Balanced scorecard se u hrvatskom jeziku prevodi na vie naina, kao uravnoteena
bodovna kartica ili sustav uravnoteenih ciljeva, no upravo zbog razliitih prijevoda i postupaka od strane razliitih autora te nepostojanja konsenzusa, u radu e se ipak koristiti izvorni
engleski naziv, balanced scorecard. Dodatni razlog za odabir engleskog naziva je i injenica da
je prevoditelj knjige Paula Nivena Balanced scorecard : korak po korak : maksimiziranje uinka i odravanje rezultata takoer koristio izvorni engleski naziv. Vidi: Niven, Paul R. Balanced
scorecard : korak po korak : maksimiziranje uinka i odravanje rezultata. Zagreb : Masmedia:
Poslovni dnevnik, 2007.
7

Kaplan, Robert S.; David P. Norton. The Balanced Scorecard : measures that drive
performance. // Harvard Business Review 70, 1(1992), 71-79.
8

Usp. Niven, Paul R. Nav. dj. Str. 33.

47

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

prevodi fazu planiranja neke ustanove (poslanje, strateki plan, ciljevi) u

sustav pokazatelja uspjenosti koji su grupirani u etiri najvanije perspektive poslovanja bilo koje organizacije: financije, korisnici, unutarnji postupci i
unapreenje poslovanja.9
Kao to se vidi, BSC model je relativno nov i stoga je i razumljivo da u
knjininoj i informacijskoj zajednici ima malo radova koji opisuju projekte
koji ga implementiraju.10 Ono to je ovdje vano istaknuti jest sveobuhvatnost ovog modela zamijeena je, pored komercijalnog podruja iz kojeg
je proizaao, njegova primjena u razliitom broju disciplina i struka poput
zdravstva,11 javnih slubi,12 inenjerstva13 itd.
U ovom emo radu prikazati primjenu modela Balanced Scorecard na
vrednovanje uspjenosti poslovanja Knjinice Filozofskog fakulteta u Osijeku
te sve probleme na koje se nailo pri primjeni ovog modela, kao i alternativna
rjeenja koja su se ponudila.

2. Mjerenje kvalitete knjinice Filozofskog fakulteta u Osijeku uz

pomo balanced scorecarda
Knjinica Filozofskog fakulteta u Osijeku obrazovna je ustanova u sastavu fakulteta koji obuhvaa razliite studijske grupe humanistikih i drutvenih

9

Vidi: Poll, Roswitha. Nav. dj. Str. 712.
10
Neki od radova koji govore o primjeni BSC-a za vrednovanje knjinica jesu: Poll, Ro
switha. Nav. dj. Takoer: Lloyd, Stratton. Building library success using the Balanced Scorecard.
// Library Quarterly 76, 3 (July 2006), 352-361. Takoer: Allen, Foster; Kirsten Ferguson-Boucher; Judith Broady-Preston. Unifying information behaviour and process : a balanced palette
and the balanced scorecard. // Performance Measurement & Metrics 11, 3(2010), 280-288.
11

Lovaglio, Pietro. Model building and estimation strategies for implementing the Balanced Scorecard in Health sector. // Quality & Quantity 45, 1(2011), 199-212. Ili, Moeller,
Johannes; Werner Schmidt; Elimer Brandt; Oliver Groene. The Balanced Scorecard of acute
settings: development process, definition of 20 strategic objectives and implementation. // International Journal for Quality in Health Care 21, 4(2009), 259-259.
12

Sudnickas, Tadas; Alvydas akoius. Evaluation of human and public security management using Balanced Scorecard. // Viesoji Politika ir Administravimas 29, September 2009,
40-46.
13

Gunduz, Murat; Burak Simsek. A strategic safety management framework through Balanced Scorecard and quality function deployment. // Canadian Journal of Civil Engineering
34, 5(2007), 622-630. Takoer, Li, Hui. Building up a performance indicator system of international projects, based on the Balanced Scorecard. // Management Science & Engineering 4, 2
(2010), 82-91.

48

B. UI: BALANCED SCORECARD KAO POMAGALO ZA VREDNOVANJE KNJINICE...

znanosti.14 U skladu s tim, Knjinica zadovoljava informacijske, obrazovne i

znanstvene potrebe studenata i znanstveno-nastavnog osoblja. S obzirom na
takvu funkciju, Knjinica prikuplja, obrauje i daje na koritenje grau ponajvie obrazovnog karaktera kako bi zadovoljila znanstveno-istraivake, obrazovne i nastavne potrebe svojih korisnika.
Knjinica je fiziki podijeljena na dva dijela. Knjinica za potrebe studija
filozofije, hrvatskog jezika i knjievnosti, informacijskih znanosti, pedagogije, povijesti i psihologije smjetena je na prvom katu zgrade Filozofskog fakulteta te ukljuuje posudbeni odjel s referentnom zbirkom, zbirkom periodike, zbirkom stare grae i ostalim fondom, itaonicu za skupni rad te itaonicu
za tihi rad. Knjinica za potrebe studija stranih jezika, engleskog, maarskog i
njemakog jezika, smjetena je na drugom katu na kojem se nalazi posudbeni
odjel, itaonica s raunalima te prostor za smjetaj grae s otvorenim pristupom.
U zgradi Filozofskog fakulteta nalazi se i Uiteljski fakultet15 iji studenti
takoer koriste usluge i prostore knjinice Filozofskog fakulteta u Osijeku.

2.1. O pokazateljima uspjenosti

Pokazatelji uspjenosti Balanced Scorecarda koriteni u istraivanju preuzeti
su iz IFLA-inog Prirunika o pokazateljima uspjenosti u kojemu su etiri
originalne perspektive modela: financije, korisnici, unutarnji postupci i
unapreenje poslovanja modificirane i definirane kao:
A. sredstva i infrastruktura
B. koritenje
C. uinkovitost
D. mogunosti i razvoj.
Svaka se od ovih skupina naknadno dijeli u podskupine, a iz svake skupine odabrano je nekoliko pokazatelja uspjenosti koji su se primijenili na
mjerenje poslovanja knjinice Filozofskog fakulteta u Osijeku.
14

Filozofski fakultet u Osijeku ukljuuje sljedee odsjeke i katedre: Odsjek za engleski
jezik i knjievnost, Odsjek za filozofiju, Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost, Odsjek za informacijske znanosti, Odsjek za njemaki jezik i knjievnost, Odsjek za pedagogiju, Odsjek
za povijest, Studij maarskog jezika i knjievnosti, Studij psihologije te Katedru za zajednike
sadraje.
15

Uiteljski fakultet je dijelio zgradu s Filozofskim fakultetom sve do veljae 2011. godine.

49

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

2.2. Cilj i hipoteza istraivanja

Istraivanje ima za cilj utvrditi uspjenost poslovanja knjinice Filozofskog fakulteta u Osijeku, koritenjem odabranih pokazatelja preuzetih iz
IFLA-inog prirunika koji uvaava mjerenje uspjenosti poslovanja na temelju Balanced Scorecard pristupa. S obzirom na cilj istraivanja, postavljena je
sljedea hipoteza:
knjinica Filozofskog fakulteta u Osijeku posluje bez potekoa te svojim korisnicima prua kvalitetnu uslugu.
2.3. Metodologija
Ovo je istraivanje provedeno upotrebom odabranih pokazatelja uspjenosti prema metodi Balanced Scorecarda, a ti su podaci upotpunjeni podacima
dobivenim u razgovoru s voditeljicom Knjinice Filozofskog fakulteta Osijek
koja je sam postupak prikupljanja podataka i same podatke komentirala u intervjuu. Pored spomenutih podataka, u radu su se koristili i podaci prikupljeni
Google Analyticsom o prometu i aktivnostima ostvarenim na mrenim stranicama Knjinice, ali ti podaci, zbog svoje opsenosti, nisu ukljueni u ovaj rad.
Prema naelima Balanced Scorecarda, pri svakom mjerenju uspjenosti
poslovanja treba se odabrati manji broj pokazatelja iz svake od etiriju perspektiva. Na taj se nain osigurava da oni koji obavljaju mjerenje ne troe
svoje vrijeme i napor na prevelik broj pokazatelja s jedne strane, a s druge da
se mjerenjem obuhvate sve etiri vane dimenzije poslovanja neke ustanove.
Za ovog istraivanja, bilo je dosta problema pri odabiru i definiranju skupa
pokazatelja koji e se koristiti u naem mjerenju. Prvotno je planirano odabrati, definirati i donijeti zakljuke za tri do etiri pokazatelja iz svake skupine
pokazatelja uspjenosti, ovisno o podacima koji se mogu prikupiti, a vezani
su uz Knjinicu. Meutim, pri prouavanju pokazatelja uspjenosti, donesen
je zakljuak da zbog razliitih problema poput nedostatka podataka, beznaajnih i nevjerodostojnih podataka, nesklada u nainima prikupljanja podataka u
Knjinici s jedne strane, i predloene metodologije i elemenata u Priruniku,
s druge), nemogunosti provoenja dodatnih ispitivanja i slino, nije mogue
ispitati toliko pokazatelja.
U konzultacijama s mentoricom rada te voditeljicom Knjinice, odabrano
je ukupno osam pokazatelja uspjenosti. Ti su pokazatelji ocijenjeni znaajnima te je za njih bilo mogue prikupiti traene podatke. U nastavku dajemo
popis pokazatelja odabranih za provoenje istraivanja:
50

B. UI: BALANCED SCORECARD KAO POMAGALO ZA VREDNOVANJE KNJINICE...

A. Sredstva, infrastruktura:
Broj sjedeih mjesta po glavi stanovnika
Broj djelatnika po glavi stanovnika
Omjer primljenih i poslanih zahtjeva za meuknjininom posudbom
B. Koritenje:
Stupanj zauzetosti radnih mjesta u knjinici
Broj posudbi u godini dana podijeljen s brojem osoba u primarnoj korisnikoj populaciji
C. Uinkovitost:
Aritmetika sredina broja prinovljenih jedinica grae koje je djelatnik
obradio u definiranom razdoblju
D. Mogunosti i razvoj:
Broj posjeenih seminara za usavravanje po djelatniku
Postotak sredstava dodijeljenih knjinici od postotka ukupnih sredstava
matine organizacije.
Istraivanje se provodilo tijekom travnja, svibnja i lipnja 2010. godine,
s tim da je za neke pokazatelje bilo potrebno stalno praenje (npr., stupanj
zauzetosti radnih mjesta u knjinici), dok je za ostale pokazatelje bilo dovoljno prikupiti i prouiti razliite statistike podatke za odabranu akademsku
2008./2009. i/ili 2009./2010. godinu. Za jedan je pokazatelj (stupanj zauzetosti radnih mjesta u knjinici) koriten statistiki programski paket SPSS uz
pomo kojeg je izraena deskriptivna statistika.

2.4. Uzorak i instrumenti

Budui da su tijekom istraivanja primijenjeni razliiti pokazatelji uspjenosti, zbog opsenosti istraivanja, u radu e biti prikazan po jedan pokazatelj
uspjenosti iz svake perspektive modela Balanced Scorecard. U nastavku e
se za svaki odabrani pokazatelj navesti instrument mjerenja te uzorak na kojem je pokazatelj primijenjen.
Raunao se omjer primljenih i poslanih zahtjeva za meuknjininom
posudbom. Broj zahtjeva koje je Knjinica uputila drugim ustanovama iznosi
108, dok je Knjinica primila svega 6 zahtjeva za meuknjininom posudbom.
Sljedei pokazatelj o zauzetosti radnih mjesta u knjinici pratio se brojanjem radnih mjesta tijekom travnja, svibnja i lipnja 2009./2010. godine.
51

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

Podaci prikupljani brojanjem analizirani su u programskom paketu SPSS. Raunala se deskriptivna statistika, a osnovni su joj pokazatelji srednje vrijednosti, odnosno prosjena vrijednost pojave te mjere disperzije.
Raunala se i aritmetika sredina broja prinovljenih jedinica grae koje
je knjiniar obradio u 2008./2009. godini. Koritenjem statistikih podataka
Knjinice, utvreno je da je te godine prinovljeno 1.194 primjerka knjine
grae. Knjiniari koji rade na obradi grae raunaju se kao FTE, a s obzirom
da na obradi rade knjiniarke na 90 posto, 50 posto i 40 posto radnog vremena, FTE u 2008./2009. godini iznosi 1,8.
Prikupljanjem podataka raunao se postotak sredstava dodijeljenih Knjinici od postotka ukupnih sredstava Filozofskog fakulteta za 2008. i 2009.
godinu. Ukupna sredstva, odnosno godinji prihod Filozofskog fakulteta u
Osijeku iznosi 5.000.000,00 kn. Knjinici je od tog iznosa 2008. dodijeljeno
35.180,44 kn, a 2009. godine 67.636,02 kn.

2.5. Rezultati
U ovome emo dijelu dati pregled rezultata praenja pokazatelja uspjenosti poslovanja knjinice Filozofskog fakulteta u Osijeku.
2.5.1. Omjer primljenih i poslanih zahtjeva za meuknjininom posudbom
Omjer primljenih i poslanih zahtjeva za meuknjininom posudbom
6 : 108. Dakle,
Knjinica je primila svega 6 (5 posto), a poslala 108 (95 posto) zahtjeva za
MKP (Grafikon 1.)

Omjer
poslanih
za meuknjininom
posudbom
(u primljenih
nastavku iMKP)
u zahtjeva
akademskoj
2008./2009. godini
iznosi

5%

Primljeni zahtjevi za MKP

Poslani zahtjevi za MKP

95%

Grafikon 1.: Omjer primljenih i poslanih zahtjeva za meuknjininom posudbom

52

B. UI: BALANCED SCORECARD KAO POMAGALO ZA VREDNOVANJE KNJINICE...

Od ukupnog broja primljenih zahtjeva, za posudbu knjiga upueno je 5

(86 posto) zahtjeva, dok je za posudbu lanaka u asopisima upuen tek 1 (14
Primljeni
za meuknjininom
posudbom
posto) zahtjevi
zahtjev (Grafikon
2.). Od ukupnog
broja poslanih zahtjeva, za posudbu
knjiga upueno je 80 (74 posto) zahtjeva, dok je za posudbu asopisa upueno
28 (26 posto) zahtjeva (Grafikon 3.).
14%

Knjige
lanci

86%
Poslani
Poslanizahtjevi
zahtjeviza
zameuknjininom
meuknjininomposudbom
posudbom

Grafikon 2.: Primljeni zahtjevi za meuknjininom posudbom

26%
26%

Knjige
Knjige
lanci
lanciuuasopisima
asopisima

74%
74%

Grafikon 3.: Poslani zahtjevi za meuknjininom posudbom

Od ukupnog broja poslanih zahtjeva za MKP, u Nacionalnu i sveuilinu knjinicu upueno je ak 74 (69 posto) zahtjeva. U knjinicu Filozofskog
fakulteta u Zagrebu upuen je 21 (19 posto) zahtjev za MKP. Neto manje zahtjeva upueno je u Gradsku i sveuilinu knjinicu u Osijeku (8 ili 7 posto),
po 2 (2 posto) zahtjeva u Knjinice grada Zagreba i Sveuilinu knjinicu u
Splitu te 1 (1 posto) zahtjev u Znanstvenu knjinicu u Zadru (Grafikon 4.).
53

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

Institucije kojima je upuen zahtjev za meuknjininom posudbom
80%

Broj zahtjeva za MKP

70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%

NSK

FFZG

GISKO

KGZ

Sveuilina
Znanstvena
knjinica u Splitu knjinica Zadar

Grafikon 4.: Ustanove kojima je upuen zahtjev za meuknjininom posudbom

Profesori studija Hrvatskog jezika i knjievnosti uputili su Knjinici najvie zahtjeva za MKP, ak 35 (45 posto). Slijede profesori studija Povijesti s
22 (28 posto) zahtjeva, zatim profesori studija Njemakog jezika i knjievnosti s 13 (17 posto) zahtjeva, profesori studija Informatologije sa 6 (8 posto) zahtjeva te poStudiji
jedanna(1Filozofskom
posto) zahtjev
od profesora sa studija Maarskog jezika
fakultetu u Osijeku koji su koristili usluge
u 2008./2009.
akademskoj godini
i knjievnosti meuknjinine
te Pedagogijeposudbe
(Grafikon
5.).
50%
45%

Broj zahtjeva za MKP

40%
35%
30%
25%
20%
15%
10%
5%
0%

Hrvatski jezik i
knj.

Povijest

Njemaki jezik i
knj.

Informatologija

Maarski jezik i
knj.

Pedagogija

Grafikon 5.: Studiji na Filozofskom fakultetu u Osijeku koji su koristili usluge meuknjinine posudbe u 2008./2009. akademskoj godini

54

B. UI: BALANCED SCORECARD KAO POMAGALO ZA VREDNOVANJE KNJINICE...

2.5.2. Stupanj zauzetosti radnih mjesta u knjinici

Mjerenje se provodilo radnim danima (Knjinica je za korisnike otvorena
od ponedjeljka do petka) kroz mjesece travanj, svibanj i lipanj 2010. godine, u
sluajno odabranim dijelovima dana ukljuujui doba visoke i niske optereenosti knjinice. Analizom rezultata praenja stupnja zauzetosti radnih mjesta
u Knjinici, pomou deskriptivne statistike utvreno je da je u tim mjesecima
izvreno ukupno 59 mjerenja. Odnosno, u travnju se stupanj zauzetosti radnih
mjesta brojao tijekom 19 radnih dana, u svibnju 21, a u lipnju opet tijekom 19
dana (Tablica 1., Tablica 2., Tablica 3.).
Tablica 1. daje zbirne podatke za sva mjerenja u travnju. Iz nje se moe
vidjeti da je u travnju bilo minimalno zauzeto 5 posto (1) radnih mjesta u itaonici za studije stranih jezika, 7 posto (3) radnih mjesta u itaonici za tihi rad
te 6 posto (2) u itaonici za skupni rad. Maksimalno je 68 posto (15) radnih
mjesta zauzeto u itaonici za studije stranih jezika, 54 posto (25) u itaonici
za tihi rad te 84 posto (27) u itaonici za skupni rad. Dakle, u travnju je u
itaonici za studije stranih jezika bilo prosjeno zauzeto 7 radnih mjesta, a u
itaonici za tihi i skupni rad po 14 radnih mjesta.
Tablica 1.: Zauzetost radnih mjesta u Knjinici u travnju 2010. godine
Broj
ispitivanih
dana

Minimum

Maksimum

Srednja
vrijednost

itaonica za
studije stranih
jezika (U=22)

19

1 (5%)

15 (68%)

6,89

itaonica za tihi
rad (U=46)

19

3 (7%)

25 (54%)

14,05

itaonica za
skupni rad
(U=32)

19

2 (6%)

27 (84%)

13,68

Tablica 2. prikazuje da je u svibnju bilo zauzeto minimalno 14 posto (3)

radnih mjesta u itaonici za studije stranih jezika, 7 posto (3) u itaonici za
tihi rad te 16 posto (5) u itaonici za skupni rad. U svibnju se dogodilo da su
u itaonici za studije stranih jezika zauzeta sva radna mjesta. U itaonici za
tihi rad maksimalno je bilo zauzeto 48 posto (22) radnih mjesta, a u itaonici

55

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

za skupni rad 91 posto (29) radnih mjesta. Dakle, u svibnju je u itaonici za

studije stranih jezika i itaonici za tihi rad bilo prosjeno zauzeto 9 radnih
mjesta, a u itaonici za skupni rad 16 radnih mjesta.
Tablica 2.: Zauzetost radnih mjesta u Knjinici u svibnju 2010. godine
Broj
ispitivanih
dana

Minimum

Maksimum

Srednja
vrijednost

itaonica za
studije stranih
jezika (U=22)

21

3 (14%)

22 (100%)

9,19

itaonica za tihi
rad (U=46)

21

3 (7%)

22 (48%)

9,19

itaonica za
skupni rad (U=32)

21

5 (16%)

29 (91%)

16,14

Tablica 3. daje prikaz zauzetosti radnih mjesta u lipnju. Minimalno je

bilo zauzeto 9 posto (2) radnih mjesta u itaonici za studije stranih jezika,
13 posto (6) u itaonici za tihi rad te 13 posto (4) u itaonici za skupni rad.
Maksimalno je bilo zauzeto 73 posto (16) radnih mjesta u itaonici za studije
stranih jezika, 63 posto (29) u itaonici za tihi rad te 78 posto (25) u itaonici
za skupni rad. Dakle, u lipnju je u itaonici za studije stranih jezika prosjeno
zauzeto 16 radnih mjesta, u itaonici za tihi rad 15, a u itaonici za skupni rad
12 radnih mjesta.
Tablica 3.: Zauzetost radnih mjesta u Knjinici u lipnju 2010. godine
Broj
ispitivanih
dana

Minimum

Maksimum

Srednja
vrijednost

itaonica za studije
stranih jezika
(U=22)

19

2 (9%)

16 (73%)

7,74

itaonica za tihi rad

(U=46)

19

6 (13%)

29 (63%)

15,11

itaonica za skupni
rad (U=32)

19

4 (13%)

25 (78%)

12,32

56

B. UI: BALANCED SCORECARD KAO POMAGALO ZA VREDNOVANJE KNJINICE...

2.5.3. Aritmetika sredina broja prinovljenih jedinica grae koje je

djelatnik obradio u definiranom razdoblju
Knjinica je u 2008./2009. akademskoj godini nabavila ukupno 1.194 jedinice grae. Od toga je 939 (79 posto) jedinica grae na hrvatskom jeziku i
255 (21 posto) jedinica grae na stranim jezicima (Grafikon 6.). Od tog broja,
Knjinica je najvie grae, 676 (57 posto) jedinica grae, dobila kao dar. Vlastitim sredstvima Knjinica je kupila 440 (37 posto) jedinica grae. Izdanja
fakulteta ine 53 (4 posto) jedinice grae, dok su razmjenom nabavljene 23
(2 posto) jedinice grae. Najmanje grae nabavljeno je otkupom Ministarstva
Omjer broja prinovljene grae na hrvatskom i stranim jezicima u
znanosti, obrazovanja
i porta, svega 2 (0,2 posto) jedinice grae (Grafikon
2008./2009. akademskoj godini
7.).

21%

Graa na hrvatskom jeziku

Graa na stranim jezicima

79%

Grafikon 6.: Omjer broja prinovljene grae na hrvatskom i stranim jezicima u

2008./2009. akademskoj godini

57

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

Naini nabave grae u 2008./2009. akademskoj godini

60%

Broj prinovljene grae

50%
40%
30%
20%
10%
0%
Kupovina vlastitim sredstvimaDarovi

Izdanja fakulteta Otkup MZO-a

Razmjena

Grafikon 7.: Naini nabave grae u 2008./2009. akademskoj godini

Raunajui aritmetiku sredinu broja prinovljenih jedinica grae koje je

knjiniar obradio u 2008./2009. godini, s tim da na obradi rade knjiniarke
na 90 posto, 50 posto i 40 posto radnog vremena pa full-time equivalent (u
nastavku FTE)16 iznosi 1,8, dolazimo do podatka da jedan djelatnik u akademskoj godini obradi oko 663 jedinice grae (Tablica 4.).

2008/2009

Tablica 4.: Aritmetika sredina broja prinovljenih jedinica koje je djelatnik obradio u
2008./2009. akademskoj godini
Broj prinovljene grae

FTE
djelatnika

Aritmetika sredina

1.194

1,8

663,333

16

Primjerice, redoviti studenti se broje kao 1 FTE, a izvanredni kao 0,5 FTE. FTE broja
studenata rauna se na sljedei nain: 1 + 0,5 = 1,5 studenata.

58

B. UI: BALANCED SCORECARD KAO POMAGALO ZA VREDNOVANJE KNJINICE...

2.5.4. Postotak sredstava dodijeljenih knjinici od postotka ukupnih

sredstava matine organizacije
Ukupna sredstva, odnosno godinji prihod Filozofskog fakulteta u Osijeku
iznosi 5.000.000,00 kn. Knjinici je od tog iznosa 2008. dodijeljeno 35.180,44
kn (Grafikon 8.), a 2009. godine 67.636,02 kn (Grafikon 9.). Raunajui
Sredstva dodijeljena knjinici FFOS-a u 2008. godini u odnosu
postotak sredstava
dodijeljenih
Knjinici
postotka ukupnih sredstava
na ukupni
godinji
prihod od
Fakulteta
Filozofskog fakulteta, Knjinica je 2008. dobila 0,7 posto ukupnih sredstava
Filozofskog fakulteta, dok je 2009. dobila 1,35 posto sredstava (Grafikon 10.).
0,70%

Godinji prihod FFOS-a

Sredstva dodijeljenja knjinici
FFOS-a u 2008. godini

99,30%

Sredstva dodijeljena knjinici FFOS-a u 2009. godini u odnosu

na ukupni godinji prihod Fakulteta

Grafikon 8.: Sredstva dodijeljena knjinici FFOS-a u 2008. godini u odnosu na ukupni
godinji prihod Fakulteta

1,35%

Godinji prihod FFOS-a

Sredstva dodijeljena knjinici
FFOS-a u 2009. godini

98,65%

Grafikon 9.: Sredstva dodijeljena knjinici FFOS-a u 2009. godini u odnosu na ukupni
godinji prihod Fakulteta

59

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

Omjer sredstava dodijeljenih knjinici FFOS-a u 2008. i 2009. godini

2008.

2008.
2009.

2009.

Grafikon 10.: Omjer sredstava dodijeljenih knjinici FFOS-a u 2008. i 2009. godini

2.6. Rasprava
Razgovor s voditeljicom Knjinice pomogao je u interpretaciji rezultata
ovoga istraivanja. Knjinica je 2008./2009. godine uputila ukupno 108, a
primila svega 6 zahtjeva za meuknjininom posudbom. I kod posudbi od
drugih i posuivanja drugima traenije su knjige nego lanci iz asopisa. To
je i razumljivo budui da se dostupnost lanaka jako poveala pretplatom na
elektronike baze podataka, dok se do knjiga i dalje mora dolaziti tradicionalnim nainima. Od ukupnog broja poslanih zahtjeva za meuknjininom posudbom, u Nacionalnu i sveuilinu knjinicu upuen je najvei broj zahtjeva.
Meutim, voditeljica istie da se u posljednje vrijeme sve vie grae naruuje
iz knjinice Filozofskog fakulteta u Zagrebu jer naruena graa bre stigne.
to se tie zahtjeva koji su upueni knjinici Filozofskog fakulteta, iako je
njihov broj i vie nego skroman, moe se vidjeti da su to uglavnom zahtjevi za
graom djelatnika ili bivih studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku (ak 3
od 6 ukupno zaprimljenih zahtjeva). Za Filozofski fakultet u Osijeku to moe
biti jedan od pokazatelja o kvaliteti njegovih djelatnika i studenata. Najvei
interes za meuknjininu posudbu postoji za grau sa studija stranih jezika, grau na engleskom i njemakom jeziku te iz podruja povijesti engleske
knjievnosti. Upuen je po jedan zahtjev za grau iz podruja informacijskih
znanosti i pedagogije. Ovi nam rezultati sugeriraju o dobro izgraenim zbirkama iz tih podruja.

60

B. UI: BALANCED SCORECARD KAO POMAGALO ZA VREDNOVANJE KNJINICE...

Brojei zauzetost radnih mjesta u Knjinici, dolazimo do podatka da u

itaonicama uglavnom nisu zauzeta sva radna mjesta (iznimka je itaonica
za studije stranih jezika gdje je bio sluaj da su tijekom brojanja bila zauzeta
sva radna mjesta). Brojala se zauzetost mjesta u itaonici za studije stranih
jezika te itaonici za tihi i skupni rad. S obzirom da je Knjinica preureenjem dobila i itaonicu za skupni rad, rezultati pokazuju da je to bio dobar
potez te da se ona u velikoj mjeri koristi. Od tri itaonice, ova je u svibnju
najvie koritena, a to moemo opravdati injenicom da studenti u to vrijeme
rade seminare i razliite projektne zadatke u skupinama pa je ova itaonica
idealno mjesto za rad i komunikaciju. Od tri itaonice, najmanje se koristila
itaonica za studije stranih jezika, no to opravdavamo injenicom da je ta itaonica povrinom, radnim mjestima i dostupnim raunalima manja od druge
dvije itaonice. Uglavnom ju koriste studenti sa studija stranih jezika kojih je
i brojano manje. Najvei stupanj zauzetosti radnih mjesta u lipnju, u vrijeme
ispitnih rokova, ima itaonica za tihi rad to nam sugerira o ugodnom prostoru
za individualno uenje. Potrebno je napomenuti da su u vrijeme provoenja
istraivanja, itaonice koristili i studenti Uiteljskog fakulteta koji su se u veljai 2011. godine iselili iz zgrade, te na taj nain oslobodili dio sjedeih mjesta za studente Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Knjinica najvei dio grae dobije darom. Prema rijeima voditeljice, to
je izazvani dar, dar koji je Knjinica traila i koji joj je jako koristan, primjerice za pripremu seminarskih radova, zavrnih radova i slino. Dio grae
Knjinice predstavljaju i izdanja Fakulteta. To su veinom udbenici profesora koji su dio obvezne literature. Manji dio grae Knjinica nabavlja kupnjom,
to zapravo predstavlja problem jer jedino kupnjom Knjinica izravno utjee
na stvaranje svojih zbirki. Raunajui aritmetiku sredinu broja prinovljene
grae koju je knjiniar obradio u 2008./2009. godini, dolazimo do podatka
da jedan djelatnik u akademskoj godini obradi oko 663 jedinica grae. Prema normama izdanima u Standardima za narodne knjinice, Knjinica ima
prosjek od 40-50 posto, to govori da je potrebno poveati uinak u obradi.
Oteavajua okolnost je zapravo to to samo tri djelatnika rade na obradi, i to
ne cijelo radno vrijeme nego s odreenim postotkom. Djelatnici obrauju i zaostatke tako da ako nastave obraivati grau tim tempom, prema proraunima
voditeljice trebalo bi im 10 godina da obrade svu grau i imaju bazu podataka kao to ju ima Gradska i sveuilina knjinica u Osijeku. Meutim, tu se
ponovno javlja problem nedostatka osoblja i fizike razdvojenosti knjinice.
Raunajui postotak sredstava dodijeljenih Knjinici od postotka ukupnih
sredstava Filozofskog fakulteta, Knjinica je 2008. dobila 0,7 posto ukupnih

61

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

sredstava Filozofskog fakulteta, dok je 2009. dobila 1,35 posto sredstava. S

obzirom na ukupna sredstva Fakulteta, postotak koji dobije Knjinica izrazito
je malen. No voditeljica napominje da je 2009. godine Knjinica dobila najvie novaca u posljednjih 20 godina. Te su godine sredstva uglavnom bila namijenjena preureenju Knjinice. Bilo je govora i o poveanju sredstava namijenjenih nabavi grae, no na kraju se od toga ipak moralo odustati. Ovo nam
govori da bi Filozofski fakultet ipak mogao poraditi na unapreenju Knjinice
i ostvarenju prioriteta koje si je Knjinica postavila (nabava novih raunala i
nabava barem po jednog primjerka grae s popisa obvezne literature).

3. Zakljuak
U radu se razmatrala uspjenost poslovanja knjinice Filozofskog fakulteta u Osijeku prema odabranim pokazateljima IFLA-inog Prirunika o mjerenju uspjenosti poslovanja na temelju Balanced Scorecard pristupa. Iako
ovakav nain praenja uspjenosti poslovanja nije karakteristian za hrvatske
organizacije, posebice knjinice, njegovi rezultati ostvareni na primjerima
svjetskih ustanova iniciraju njegovu primjenu i u njima.
Istraivanje je pokazalo da je navedena hipoteza, knjinica Filozofskog
fakulteta u Osijeku posluje bez potekoa te svojim korisnicima prua kvalitetnu uslugu, djelomino tona. Ipak postoje neke potekoe u poslovanju.
Primjerice, voditeljica Knjinice istie potrebu zapoljavanja strunog osoblja
zbog fizike razdvojenosti knjinica i zaostataka u obradi grae. Djelatnici
Knjinice rijetko imaju prigodu struno se usavravati na razliitim seminarima i konferencijama, a Filozofski fakultet ipak bi mogao poraditi na izdvajanju veih financijskih sredstava u smislu unapreenja Knjinice i ostvarenja prioriteta koje si je postavila. Knjinica bi, primjerice, preoblikovanjem
mrene stranice, trebala poraditi na marketingu te time angairati i privui i
druge lanove primarne korisnike populacije koji nemaju naviku koritenja
knjinice. No, s druge strane, Knjinica je svjesna svojih potekoa i ogranienja i ipak radi na njihovu uklanjanju. Primjerice, Knjinica je preureena
u skladu s korisnikovim potrebama. Preureenjem je osigurala itaonicu za
skupni rad, ime je studentima omoguen ugodan prostor za rad. Podaci o
meuknjininoj posudbi, iako skromni, ukazuju na to da su drugi prepoznali
dobro izgraene zbirke grae na stranim jezicima te iz podruja informacijskih znanosti i pedagogije, a organizirana je i pouka za pretraivanje baza

62

B. UI: BALANCED SCORECARD KAO POMAGALO ZA VREDNOVANJE KNJINICE...

podataka i sl. Knjinica Filozofskog fakulteta se i u budunosti treba razvijati

u tome smjeru.
Iz navedenog se moe zakljuiti da se primjena metode za mjerenje
uspjenosti, u ovome sluaju Balanced Scorecarda, pokazala prijeko potrebnom za organizacije koje u budunosti ele uspjeno poslovati i biti bolje i
drugaije od drugih. Kombinacijom svih etiriju perspektiva, knjinica dobiva potpun uvid u svoje poslovanje, a kao jedan od kljunih imbenika uspjeha
javljaju se zadovoljni korisnici koji u dugom razdoblju ostaju vjerni organizaciji i njezinoj usluzi. Dakle, uspjeh knjinice znatnije je odreen njenom
sposobnou prilagoivanja novonastalim okolnostima i promjenama, nego
uspjehom u prolosti. Mnoge knjinice to trebaju znati i pristupiti vrednovanju svoga poslovanja s ciljem poveanja uinkovitosti i uspjenosti u pruanju
usluga i zadovoljavanju i korisnika, ali i svojih osnivaa odnosno financijera. Metodologija Balanced Scorecarda jedan je od naina ostvarivanja ovoga
cilja. Ovo bi istraivanje trebalo biti tek prvo u nizu istraivanja knjinice
Filozofskog fakulteta u Osijeku, u kojima bi se, uz uporabu pokazatelja metodologije Balanced Scorecarda, nastavilo ukazivati na probleme i potekoe u
radu Knjinice, odnosno na trendove njezina razvoja.

LITERATURA
Allen, Foster; Kirsten Ferguson-Boucher; Judith Broady-Preston. Unifying information behaviour and process : a balanced palette and the balanced scorecard. // Performance Measurement & Metrics 11, 3(2010), 280-288.
Brophy, Peter; Kate Coulling. Quality management for information and library managers. Hampshire : Aslib Gower, 1996.
Gunduz, Murat; Burak Simsek. A strategic safety management framework through
Balanced Scorecard and quality function deployment. // Canadian Journal of Civil
Engineering 34, 5(2007), 622-630.
Kaplan, Robert S.; David P. Norton. The Balanced Scorecard : measures that drive
performance. // Harvard Business Review 70, 1(1992), 71-79.
Li, Hui. Building up a performance indicator system of international projects, based
on the Balanced Scorecard. // Management Science & Engineering 4, (2010), 82-91.
Lloyd, Stratton. Building library success using the Balanced Scorecard. // Library
Quarterly 76, 3 (July 2006), 352-361.

63

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 55, 1(2012)

Lovaglio, Pietro. Model building and estimation strategies for implementing the Balanced Scorecard in Health sector. // Quality & Quantity 45, 1(2011), 199-212.
Mihali, Marina. Mogui zajedniki pokazatelji uspjenosti za nacionalne i visokokolske knjinice : na primjeru usluga. // 10. dani specijalnih i visokokolskih knjinica, Opatija, 24.-26. travnja 2008. Uspostava kvalitete u specijalnim i visokokolskim
knjinicama : knjinice u bolonjskom okruenju: zbornik radova / uredile Irena Pila
i Alisa Martek. Zagreb : HKD, 2009. Str. 105-114.
Moeller, Johannes; Werner Schmidt; Elimer Brandt; Oliver Groene. The Balanced
Scorecard of acute settings : development process, definition of 20 strategic objectives
and implementation. // International Journal for Quality in Health Care 21, 4(2009),
259-259.
Niven, Paul R. Balanced scorecard : korak po korak : maksimiziranje uinka i odravanje rezultata. Zagreb : Masmedia: Poslovni dnevnik, 2007.
Petr Balog, Kornelija. Prema kulturi vrednovanja u visokokolskim knjinicama. Osijek : Filozofski fakultet, 2010.
Poll, Roswitha. Performance, processes and costs : managing service quality with the
Balanced Scorecard. // Library Trends 49, 4(2001), 709-717.
Poll, Roswitha; Peter te Boekhorst. Measuring quality : performance measurement in
libraries. 2nd revised ed. Mnchen : Saur, 2007.
Sudnickas, Tadas; Alvydas akoius. Evaluation of human and public security management using Balanced Scorecard. // Viesoji Politika ir Administravimas 29, September 2009, 40-46.

64