Interna Revizija

Partnership for Advancing Reforms in the Economy
(PARE), Bosnia-Herzegovina
NACRT
INTERNA REVIZIJA
Prirunik za interne revizore
Nacrt ove publikacije je pripremljen za pregled od strane projekta Amerike organizacije za meunarodni razvoj
(USAID) Partnerstvo za unapreenje ekonomskih reformi (PARE). Nacrt publikacije je pripremio Institut internih
revizora BiH. Stavovi koji su izneseni u nacrtu ove publikacije predstavljaju miljenje autora, i ne odraavaju nuno
stav Amerike organizacije za meunarodni razvoj ili Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava.
Sadraj e se koristiti iskljuivo u skladu sa pismom namjere o saradnji izmeu projekta Amerike organizacije za
meunarodni razvoj (USAID) Partnerstvo za unapreenje ekonomskih reformi (PARE) i Instituta internih revizora
BiH koje je potpisano 6. maja 2011.
INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT
SADRAJ
I UVOD
II INTERNA REVIZIJA
3
1. PRAVNI OKVIR INTERNE REVIZIJE U BIH
3
1. 1. Uvod
3
1. 2. Pravni okvir interne revizije
5
1. 2. 1. FINANSIJSKI SEKTOR
5
1. 2. 1. 1. Banke
5
1. 2. 1. 1. 1. Zakoni o bankama
5
1. 2. 1. 1. 2. Odluke o minimalnim standardima interne i eksterne revizije u bankama
6
1. 2. 1. 1. 3. Odluka o minimalnim standardima sistema interne kontrole u bankama
8
1. 2. 1. 1. 4. Odluke o minimumu obima, oblika i sadraja programa i izvjetaja o ekonomsko finansijskoj reviziji banaka
10
1. 2. 1. 2. Osiguravajua drutva
10
1. 2. 1. 3. Leasing drutva
13
1. 2. 1. 3. 1. Zakon o leasingu
13
1. 2. 1. 4. Mikrokreditne organizacije
14
1. 2. 1. 4. 1. Zakoni o mikrokreditnim organizacijama
14
1. 2. 2. JAVNI SEKTOR
16
1. 2. 2. 1. Zakon o internoj reviziji institucija BiH
17
Zakoni o internoj reviziji u javnom sektoru
17
1. 2. 2. 2. Podzakonski akti
18
1. 2. 2. 3. Centralna harmonizacijska jedinica BiH? (CHJ)
18
1. 2. 2. 3. 1. Podzakonski i drugi relevantni akti na nivou BiH
20
1. 2. 2. 3. 2. Podzakonski akti na nivou FBiH
21
1. 2. 2. 3. 3. Podzakonski akti na nivou Republike Srpske
21
1. 2. 3. SEKTOR PRIVREDE
22
1. 2. 3. 1. Zakoni o javnim preduzeima
22
1. 2. 3. 2. Zakoni o privrednim drutvima
26
1. 2. 3. 3. Pravilnik o upravljanju dionikim drutvima
26
1. 2. 3. 4. OECD smjernice korporativnog upravljanja
28
1. 3. Rezime pravnog okvira interne revizije u BIH
29

2. OSNOVE INTERNE REVIZIJE
2. 1. UVOD U INTERNU REVIZIJU
2. 1. 1. Definicija i kljuni elementi: karakteristike i principi
2. 1. 1. 1. Definicija
2. 1. 1. 2. Kljuni elementi definicije -karakteristike i principi
2. 1. 1. 2. 1. Nezavisnost i objektivnost
2. 1. 1. 2. 2. Usluge uvjeravanja i konsultantske (savjetodavne) usluge
2. 1. 1. 2. 3. Procjena i unapreenje poslovanja, upravljanja rizicima, kontrole i upravljanja
2. 1. 1. 2. 4. Sistematian i discipliniran pristup
2. 1. 2. Etiki kodeks
2. 1. 2. 1. Principi
2. 1. 2. 2. Pravila
2. 1. 3. Povelja interne revizije
2. 1. 4. Rezime uvoda u internu reviziju
2. 2. MEUNARODNI STANDARDI ZA PROFESINONALNU PRAKSU INTERNE REVIZIJE
2. 2. 1. O Institutu internih revizora (IIA)
2. 2. 2. Meunarodni okvir profesionalne prakse (IPPF)
2. 2. 2. 1. Uvodne napomene
2. 2. 2. 2. Obavezni vodi
2. 2. 2. 3. vrsto preporueni vodi
2. 2. 3. Meunarodni standardi za profesionalnu praksu interne revizije
2. 2. 3. 1. Uvod u meunarodne standarde
2. 2. 3. 2. Standardi karakteristika (obiljeja)
2. 2. 3. 3. Standardi izvoenja (radni standardi)
2. 2. 3. 4. Deset najbitnijih stavki za uspjenu implementaciju standarda
2. 2. 4. Rezime meunarodnih standarda za profesionalnu praksu interne revizije
2. 3. STRATEKO PLANIRANJE, UPRAVLJANJE RIZIKOM I REVIZIJA ZASNOVANA NA RIZIKU
2. 3. 1. Strateko planiranje
2. 3. 1. 1. Uvod u strateko planiranje
2. 3. 1. 2. ta je strateko planiranje?
2. 3. 1. 3. Osnovne karakteristike i prednosti stratekog planiranja
2. 3. 1. 3. 1. Karakteristike
2. 3. 1. 3. 2. Prednosti
2. 3. 1. 4. Elementi stratekog planiranja
2. 3. 1. 4. 1. Analiza postojee situacije
2. 3. 1. 4. 2. Misija, vizija, vrijednosti
2. 3. 1. 4. 3. SWOT analiza
2. 3. 1. 4. 4. Strateki i konkretni ciljevi
30
30
30
30
31
31
35
38
39
42
42
43
44
45
47
47
48
48
50
50
51
51
54
62
76
78
82
82
82
82
84
84
85
85
86
86
86
87

2. 3. 1. 4. 5. Plan djelovanja
2. 3. 1. 4. 6. Mjerenje i praenje
2. 3. 1. 5. Faktori uspjeha za proces stratekog planiranja
2. 3. 1. 7. Interna revizija i strateko planiranje
2. 3. 2. Upravljanje rizikom u organizaciji
2. 3. 2. 1. Uvod
2. 3. 2. 2. Upravljanje rizikom - vani pojmovi
2. 3. 2. 3. Upravljanje rizikom u organizaciji (Enterprise Risk Management - ERM)
2. 3. 2. 1. Uvod
2. 3. 2. 3. Upravljanje rizikom u organizaciji (Enterprise Risk Management - ERM)
2. 3. 2. 4. COSO model upravljanja rizikom
2. 3. 2. 5. Uspostava ERM u organizaciji
2. 3. 2. 6. Kakvu ulogu ima interna revizija u ERM -u?
2. 3. 2. 7. Rezime upravljanja rizikom u organizaciji
87
88
89
90
92
92
92
94
97
97
97
99
102
111
113
113
3. PRAKSE INTERNE REVIZIJE

3. 1. UVODNI DIO Upravljanje aktivnou interne revizije
3. 2. PROCJENA RIZIKA I REVIZIJA ZASNOVANA NA RIZIKU
3. 2. 1. Uvod
3. 2. 2. Neki modeli za procjenu rizika
3. 2. 3. Rang rizika
3. 3. PLANIRANJE REVIZIJE
3. 3. 1. Uvodne napomene
3. 3. 2. Strateki plan interne revizije
3. 3. 3. Godinji plan
3. 4. OBAVLJANJE INTERNE REVIZIJE
3. 4. 1. Vrste revizija
3. 4. 2. Proces obavljanja interne revizije (izvoenje interne revizije)
3. 4. 2. 1. Faze obavljanja interne revizije
3. 4. 2. 2. Planiranje i preliminarne aktivnosti
3. 4. 2. 2. 1. Priprema i planiranje pojedinane revizije
3. 4. 2. 2. 2. Izjava o nezavisnosti
3. 4. 2. 2. 3. Plan i program pojedinane revizije
3. 4. 2. 2. 4. Pismo najave revizije - Obavjest o planiranoj reviziji
3. 4. 2. 2. 5. Revizijski rizik
3. 4. 3. Izvoenje revizije (terenski rad)
116
116
124
124
125
135
138
138
139
144
146
146
150
150
151
152
154
154
155
155
156

3. 4. 3. 1. Priprema za provedbu revizije na terenu
156
3. 4. 3. 2. Odnos revizije sa korisnicima izvjetaja i menadmentom jedinice revidiranja
158
3. 4. 3. 3. Aktivnosti u toku terenskog rada
159
3. 4. 3. 4. Zavrna faza izvoenja - donoenje zakljuka: Formulisanje i procjena nalaza, davanje
preporuka i struno revizorsko miljenje
162
3. 4. 4. Izvjetavanje
166
3. 4. 4. 2. Faze u postupku izvjetavanja
169
3. 4. 5. Praenje realizacije preporuka
173
3.5. METODE I TEHNIKE INTERNE REVIZIJE
175
3. 5. 1. Uvod
175
3. 5. 2. Uzorkovanje
176
3. 5. 2. 1. Vrste uzorkovanja
177
3. 5. 2. 1. 1. Nestatistiko uzorkovanje
177
3. 5. 2. 1. 2. Statistiko uzorkovanje
178
3. 5. 2. 1. 3. Faktori uzorkovanja
179
3. 5. 2. 2. Tehnike odabira uzorka iz populacije
180
3. 5. 3. Intervju
181
3. 5. 3. 1. Faze intervjua
182
3. 5. 4. Upitnici
183
3. 5. 5. Dijagram toka
183
3. 5. 6. Promatranje
184
3. 5. 7. Analiza dokumentacije
185
3. 5. 8. Umjesto zakljuka
186
3.6. DOKUMENTOVANJE
187
3. 6. 1. Uvod
187
3. 6. 2. Revizorska radna dokumentacija
187
3. 6. 3. Karakteristike radne dokumentacije
188
3. 6. 4. Tehnike sastavljanja revizorske radne dokumentacije
189
3. 6. 5. Revizijski dosijei
189
3. 6. 5. 1. Stalni revizijski dosije
190
3. 6. 5. 2. Tekui revizijski dosije
190
3. 6. 6. Zadravanje revizorske dokumentacije i sigurnosne mjere
192
3. 6. 7. Pristup revizorskoj dokumentaciji
192
3.7. NEPRAVILNOSTI I PREVARE
193
3. 7. 1. Definicije pojmova nepravilnosti i prevare
193
3. 7. 2. Uloga internih revizora u sluaju otkrivanja nepravilnosti ili sumnje na prevaru tokom
obavljanja interne revizije
194
3.8. PROGRAM ZA OBEZBJEENJE KVALITETA I UNAPRIJEENJE
196

3. 8. 1. Uvod
3. 8. 2. Ciljevi programa osiguranja kvalitete i unapreenja
3. 8. 3. Modeli procjene kvalitete
3. 8. 3. 1. Interna ocjena kvaliteta
3. 8. 3. 2. Vanjska procjena kvaliteta
3. 8. 4. Rezime programa za obezbjeenje kvalitete i unapreenja
196
197
197
197
200
202
III UMJESTO ZAKLJUKA - SAVREMENI INTERNI REVIZOR
203
IV PRILOZI
PRILOG 1. Povelja interne revizije
PRILOG 2. Pravilnik o radu odjela interne revizije u javnom preduzeu
PRILOG 3. Izjava o nezavisnosti
PRILOG 4. Samoprocjena
PRILOG 5. Procjena rizika
PRILOG 6. Obavljanje revizije
206
206
216
224
226
234
253
I UVOD
Korijene interne revizije moemo nai dosta davno, ali moderna interna revizija kakvu
danas poznajemo poinje se razvijati tek krajem 19. stoljea i to u Sjedinjenim Amerikim
Dravama (SAD) i Njemakoj gdje vea preduzea osnivaju vlastitu slubu odjel za internu
reviziju. Uloga i znaaj interne revizije postaje sve naglaenija nakon velike svjetske ekonomske
krize (1929 1933.) kada potreba za efikasnim upravljanjem poslovanjem i razvojem poduzea
inicira ubrzani razvoj interne revizije. U SAD je 1941. formiran Institut za internu reviziju koji je
svojim radom znaajno pobudio zanimanje za internu reviziju i doprinio njenom ubrzanom
razvoju. U ovom periodu interna revizija je prola razvojni put od financijske revizije, gdje su
predmetom revidiranja bile samo raunovodstvene evidencije i informacije, do revizije
poslovanja, koja je usmjerena na ispitivanje svih poslovnih procesa. U prolosti, na internu
reviziju se gledalo kao na mehanizam za ponovnu provjeru financijskih transakcija. Tokom 50tih i 60-tih godina XX. vijeka, ona se manje vie sastojala od osnovnih provjera rauna u cilju
izoliranja greaka i nepravilnosti. Suprotno tome, dananji interni revizori doprinose razvoju
odgovarajuih kontrola, kao dijela ire strategije rizika i pruanja uvjeravanja o pouzdanosti ovih
kontrola. Prelaz s detaljnih provjera velikog obima, uglavnom osnovnih financijskih transakcija,
na rad na unapreenju strategija upravljanja korporativnim rizikom je bio izuzetno znaajan.
Promjena stava, pristupa i vrijednosti u okviru procesa interne revizije se deavala brzo tokom
godina i izvren je prelaz s aktivnosti provjere na posao konsultacija i uvjeravanja, sa pregleda
blagajne na procjenu rizika stratekih odluka, sa provoenja pravila na savjetovanje
rukovodstva i stvaranja novih vrijednosti u organizaciji.
Interna se revizija kao profesija kontinuirano mijenja, to se najvie odraava u ovlastima i
odgovornosti, podruju djelovanja, ali i poziciji koju interni revizori imaju u organizaciji.
Savremeno poimanje interne revizije obuhvaa ulogu interne revizije u procesu upravljanja
usmjerenu na postizanje ciljeva organizacije, upravljanje rizicima te aktivno sudjelovanje u
procesu korporativnog upravljanja i dodavanjem novih vrijednosti. Uvaavajui djelokrug rada,
1

odgovornost i poziciju interne revizije u organizaciji, neosporan je njezin doprinos u poveanju
kvalitete rada organizacije a time i postizanje ciljeva organizacije.
II INTERNA REVIZIJA
1. PRAVNI OKVIR INTERNE REVIZIJE U BIH
1. 1. Uvod
Interna revizija sve vie postaje potreba u neprofitnim organizacijama javnog sektora, ali
i profitnim posebno ako se radi o malim i srednjim preduzeima. Interna revizija predstavlja
unutranju reviziju profitne i/ili neprofitne organizacije i u pravilu ima vei obim djelovanja kao i
znaenje za vlasnike i menadment preduzea, od bilo kakvog oblika vanjske revizije.
Ona ukljuuje kako raunovodstveno i finansijsko poslovanje, tako i ostale funkcionalne dijelove
organizacije. Interna revizija predstavlja nezavisnu poslovnu funkciju koja ima za cilj istraivanje
i ocjenu aktivnosti itave organizacije. Ona takoer pomae vlasnicima i menadmentu, dajui
im analize, procjene, preporuke, savjete i informacije vezane za revidirane aktivnosti, te je
upravo zbog toga dodatni oslonac i kontrola rukovodstvu organizacije kao i njenim
vlasnicima, da njihovo poslovanje ide u eljenom smjeru.
Iz tih razloga vlasnici kompanija kao i menaderi sve vie postaju svjesni potrebe nezavisne
kontrole njihovog poslovanja, odnosno uvoenja funkcije interne revizije u svoje poslovanje
usmjerene upravo ka stabilnosti i sigurnosti. Funkcije poslovanja moraju biti usklaene, te
maksimalno iskoritene s ciljem ostvarivanja nove vrijednosti za samu kompaniju, kao i njene
vlasnike, menadment i sve ostale zaposlenike.
Kako bi se osiguralo uredno, a ponajprije efektivno i efikasno provoenje procesa interne
revizije, ista je regulisana zakonskim i podzakonskim aktima na dravnom i entitetskom nivou u
BIH. S obzirom na specifinosti poslovanja organizacija u sektoru privrede, javnom i
finansijskom sektoru, pravni okvir je zadovoljen za sve pomenute oblasti.

Kompanije iz pomenutih sektora su, u veini sluajeva, organizovane kao drutva ograniene
odgovornosti, odnosno dionika drutva. S tim u vezi, poslovanje se odvija na bazi korporativne
strukture izmeu organa upravljanja, zaposlenika i interesnih skupina. U emu se ovdje ogleda
znaaj interne revizije?
Interna revizija ne podrazumijeva samo ocjenu finansijskih izvjetaja, ve se obim njene
aktivnosti odnosi na poslovanje u cjelini. Interna revizija izvjetava Odbor za reviziju, a ujedno je
i pomo menadmentu u cilju upravljanja kompanijom. Interna revizija, kao segment
korporativne strukture kompanije, nije u nezavisnom poloaju zbog ega je u stalnoj
komunikaciji sa menadmentom u pravcu ostvarivanja svojih ciljeva.
Zakonodavna regulativa koja regulie poslovanje kompanija sa navedenim oblikom
organizovanja (Zakon o privrednim drutvima FBiH Sl. novine FBiH br. 23/99, 45/00, 2/02,
6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09, 63/10, Zakon o privrednim drutvima Republike Srpske
- Sl. glasnik RS br. 127/08 i 58/09), kao i podzakonski propisi tipa Pravilnika o upravljanju
dionikim drutvima (Sl. novine FBiH br. 19/10), Kodeksa korporativnog upravljanja za
kompanije uvrtene na trite Sarajevske berze i sl., te usvojene OECD principe korporativnog
upravljanja, u svojim odredbama, indirektno upuuju na uvoenje funkcije interne revizije, a
sve s ciljem spreavanja zloupotreba finansijskih izvjetaja i unapreenja poslovanja u cjelini.
1. 2. Pravni okvir interne revizije

1. 2. 1. FINANSIJSKI SEKTOR
Finansijski sektor ine bankarski sektor, sektor osiguranja, sektor lizinga, sektor
mikrokreditnih organizacija i fondacija i drugi sektori koji obavljaju srodne djelatnosti.
1. 2. 1. 1. Banke
Interna revizija u bankama i ostalim finansijskim institucijama regulisana je sljedeim zakonskim
i podzakonskim propisima:
1. 2. 1. 1. 1. Zakoni o bankama
ZAKON O BANKAMA FBIH - (Slubene novine Federacije BiH br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02,
41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03)
ZAKON O BANKAMA RS (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 44/03, 74/04, 116/11, 05/12)
ZAKON O BANKAMA BRKO DISTRIKTA (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH br. 5/03, 19/07)
Zakonom o bankama ureuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje, supervizija i

prestanak pravnih lica koja obavljaju poslove primanja novanih depozita i davanja kredita, kao
i drugih poslova u skladu sa vaeim zakonodavstvom na teritoriji oba entiteta (FBiH i Republika
Srpska) i Brko Distrikta.
Pomenutim zakonima regulisana je oblast interne revizije u smislu obligatornog formiranja
Odbora za reviziju kao organa koji ima za zadatak nadgledanje rada interne revizije. Odbor za
reviziju broji pet lanova i imenuje ga Nadzorni odbor, kojem i direktno odgovara za svoj rad.
5

Funkcija interne revizije u bankama je uspostavljena na nain da je imenovani interni revizor uposlenik odgovoran za identifikaciju, praenje i ocjenu rizika u poslovanju banke i provjeru da
li je u banci uspostavljen sistem interne kontrole koji osigurava da se rizicima upravlja na nain
kojim se rizici umanjuju na prihvatljivu mjeru.
U provoenju svojih nadlenosti interni revizor mora imati ovlatenja za neogranien i
neometan rad i duan je da sarauje sa odborom za reviziju banke.
Interni revizor direktno izvjetava odbor za reviziju banke. Meutim, u sluajevima znaajnih
neslaganja interni revizor obavjetava nadzorni odbor, a nadzorni odbor mora razrijeiti sluaj.
Internog revizora imenuje nadzorni odbor.
Pored navedenih zakonskih propisa, Agencija za bankarstvo, kao regulator poslovanja

cjelokupnog bankarskog sektora, donijela je odluke koje blie odreuju rad organa interne
revizije:
1. 2. 1. 1. 2. Odluke o minimalnim standardima

interne i eksterne revizije u bankama
ODLUKA O MINIMALNIM STANDARDIMA INTERNE I EKSTERNE REVIZIJE U BANKAMA
(Slubene novine Federacije BiH br. 3/03)
ODLUKA O MINIMALNIM STANDARDIMA INTERNE I EKSTERNE REVIZIJE U BANKAMA
(Slubeni glasnik Republike Srpske br. 12/03)
Ovom odlukom se blie propisuje obavezni minimum standarda interne i eksterne

revizije koje je banka duna da obezbijedi, kontinuirano provodi i odrava. Osnovni cilj interne i
eksterne revizije je sprjeavanje nastajanja gubitaka banke, osiguranje vieg nivoa objektivnosti
i tanosti finansijskih izvjetaja i otkrivanje uslova unutar banke koji mogu negativno uticati na
6

njeno poslovanje i samoodrivost i utvrivanje ve nastalih gubitaka banke praenjem kvaliteta
uspostavljenog sistema interne kontrole banke, njegovu ocjenu i informisanje nadzornog
odbora banke i odbora za reviziju banke sa odgovarajuim prijedlozima za njegovo
unapreenje.
U skladu sa Odlukom, Program interne revizije banke obuhvata sljedee elemente:
a.) jasno definisan cilj interne revizije i odgovornost internog revizora da odboru za reviziju
predloi program interne revizije, te da ga razvija i izvrava (provodi);
b.) definisanje svih podruja poslovanja banke koji nose rizik;
c.) stepen obuhvatnosti i detaljnosti interne revizije po odreenim podrujima poslovanja
banke koja nose rizik;
d.) listu prioriteta za internu reviziju (praenje) i procjenu rizika sa obrazloenjem;
e.) nain i rokove (periodinost) izvjetavanja odbora za reviziju o svim elementima iz
nadlenosti interne revizije;
f.) definisanje uslova kada interni revizor moe da daje prijedloge za sazivanje sjednice odbora
za reviziju,
- te detaljno razrauje elemente plana rada i postupaka interne revizije ukljuujui:

a.) periodinost odnosno uestalost aktivnosti interne revizije;
b.) predmet operativnih radnih programa interne revizije;
c.) dokumentacionu osnovu o obavljenim aktivnostima interne revizije;
d.) izradu izvjetaja o izvrenim aktivnostima interne revizije, nain i rokove (periodinost)
izvjetavanja odbora za reviziju;
e.) davanje prijedloga odboru za reviziju.
Predloeni program predstavlja uputstvo za rad internom revizoru. Pored navedenog sadraja,
u program rada, kao minimum, moraju biti ukljuene i procedure za:
1. iznenadnu nenajavljenu reviziju, gdje i kada je to provedivo;
7

2. preuzimanje kontrole nad evidencijama i dokumentacijom koja je odabrana za reviziju;
3. pregled i ocjenu politika i procedura banke i njen sistem interne kontrole;
4. usaglaavanje pomonih i analitikih evidencija sa glavnom knjigom;
5. provjeru odabranih transakcija i stanja.
Dalje, interni revizor banke je duan da osigura efikasno provoenje programa interne revizije,
koje kao minimum, mora da obuhvati:
1. procjenu kvaliteta sistema interne kontrole banke i davanje odgovarajuih prijedloga;
2. pomo nadzornom odboru i upravi banke u kreiranju poslovnih politika banke, uvoenju
novih i revidiranju postojeih;
3. praenje usklaenosti poslovanja banke sa zakonom, drugim propisima i opim aktima;
4. praenje i ocjenu efikasnosti poslovnih operacija banke;
5. praenje i ocjenu tanosti i adekvatnosti sistema informisanja banke.
Odlukom je propisano da interni revizor i odjel (osoblje) interne revizije su potpuno nezavisni
od uprave banke i odgovorni su direktno odboru za reviziju.
1. 2. 1. 1. 3. Odluka o minimalnim standardima

sistema interne kontrole u bankama
ODLUKA O MINIMALNIM STANDARDIMA SISTEMA INTERNE KONTROLE U BANKAMA

(Slubeni glasnik Republike Srpske br. 12/03)
Ovom odlukom se blie propisuje minimum standarda sistema interne kontrole
koji je banka duna da obezbijedi, provodi i odrava. Odluku o uspostavljanju sistema interne
kontrole u banci donosi nadzorni odbor banke na prijedlog uprave.

lanom 3. Odluke je propisan minumum zahtjeva za uspostavu interne kontrole koji
podrazumijevaju da nadzorni odbor:
1. donese i obezbijedi uspostavljanje efikasne organizacione strukture banke;

2. donese poslovni plan banke, sa jasnim ciljevima i poslovnom politikom
banke koja obuhvata i definisanje (utvrivanje) prihvatljivih i
neprihvatljivih rizika sa odgovornostima rukovodstva banke za
obezbjeenje uslova za identifikaciju, praenje i kontrolu tih rizika;
3. obezbijedi da poslovni plan banke sadri strateki i operativne planove;
4. obezbijedi da poslovni plan banke jasno i precizno definie linije
nadlenosti i odgovornosti kao i sistem, odnosno linije izvjetavanja;
5. obezbijedi da rukovodni nivoi banke stalno prate i kontroliu
izvravanje funkcija niih nivoa banke;
6. obezbijedi da banka uspostavi odgovarajue raunovodstvene procedure;
7. obezbijedi da banka uspostavi odgovarajue procedure za zatitu aktive;
8. obezbijedi da je sistem interne kontrole banke pod stalnim nadzorom
interne i povremenim nadzorom eksterne revizije; i
9. donese plan za stalni nadzor i periodinu kontrolu funkcionisanja
sistema interne kontrole od strane odbora za reviziju kao i program za
njegov razvoj i unapreivanje.
Pored navedenog, da bi sistem internih kontrola funkcionisao, odredbama Odluke se

nadzornom odboru nalae da uspostavi knjigovodstveni, raunovodstveni, administrativni i
organizacioni sistem kontrola u cilju obezbjeenja efikasnog i kvalitetnog upravljanja bankom.
1. 2. 1. 1. 4. Odluke o minimumu obima, oblika i

sadraja programa i izvjetaja o
ekonomsko - finansijskoj reviziji banaka
ODLUKA O MINIMUMU OBIMA, OBLIKA I SADRAJA PROGRAMA I IZVJETAJA O EKONOMSKO
-FINANSIJSKOJ REVIZIJI BANAKA (Preieni tekst) - (Slubene novine Federacije BiH br.
48/12)
ODLUKA O MINIMUMU OBIMA, OBLIKA I SADRAJA PROGRAMA I IZVJETAJA O EKONOMSKO
-FINANSIJSKOJ REVIZIJI BANAKA (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 12/03)
Ovom Odlukom se propisuje minimum obima, oblika i sadraja programa i izvjetaja o

ekonomsko-finansijskoj reviziji banaka, koju obavlja eksterni revizor. Ova odluka se prvenstveno
odnosi na formu i program izvjetaja od strane eksternog revizora, ali s obzirom na usku
povezanost interne i eksterne revizije, smatra se dijelom pravnog okvira koji obuhvata internu
reviziju.
Odredbama Odluke propisan je sadraj izvjetaja i miljenja eksternog revizora, zatim sadraj
analiza uz finansijske izvjetaje koji moraju biti formirani u skladu sa gore opisanom Odlukom o
minimalnim standardima interne i eksterne revizije, to dokazuje njihovu meusobnu
primjenjivost u praksi.
1. 2. 1. 2. Osiguravajua drutva
Prema Zakonu o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju (Slubene novine
FBiH, br. 24/05 i 36/10); Drutvo za osiguranje je dioniko drutvo ili drutvo za uzajamno
osiguranje, kao i bilo koji drugi oblik drutva za osiguranje koje nije iz Federacije BiH, a koje je
osnovano u Federaciji BiH ili posluje u Federaciji BiH u skladu sa ovim Zakonom.
Prema Zakonu o drutvima za osiguranje (Slubeni glasnik RS, br. 17/05, 01/06, 64/06 i
74/10); Drutvo za osiguranje je akcionarsko drutvo registrovano u Republici Srpskoj ili
10

drutvo za uzajamno osiguranje registrovano u Republici Srpskoj, kao i drutvo za osiguranje
koje nije iz Republike Srpske, ali obavlja djelatnost osiguranja u skladu sa odredbama ovog
Zakona.
U Bosni i Hercegovini trenutno posluju 24 osiguravajua drutva (u FBiH 13, a u RS 11) i jedno
drutvo za reosiguranje Bosna reosiguranje.
Agencija za nadzor osiguranja FBiH i Agencija za osiguranje RS su regulatorne i nadzorne
institucije na tritu osiguranja. Na dravnom nivou djeluje Agencija za osiguranje u BiH, a njena
funkcija je koordinacija rada i zakonodavne regulative.
Pravilnikom o internoj reviziji u drutvu za osiguranje (Slubene novine FBiH br. 13/09),
drutvo za osiguranje je duno da obezbjedi internu reviziju, koja je samostalna i nezavisna u
obavljanju svojih poslova, a koja za svoj rad odgovara odboru za reviziju (lan 2 Pravilnika).
Ovim Pravilnikom ureuju se ciljevi, zadaci, organizacija, plan i program rada i nain
izvjetavanja interne revizije u drutvu za osiguranje.
U Pravilniku je propisano da svako drutvo za osiguranje mora imati zaposleno najmanje jedno
lice na poslovima interne revizije sa zvanjem ovlatenog internog revizora.
Dalje, odredbama se detaljno propisuje nain rada interne revizije koji se obavlja na osnovu
trogodinjeg i godinjeg plana, koje donosi odbor za reviziju drutva. lanom 8. Pravilnika je
propisan sadraj istih kako slijedi:
Trogodinji plan interne revizije sadri:
jasno i detaljno definisanje rizika i oblasti poslovanja u kojima ti rizici mogu nastati;
ciljeve, zadatke i prioritete u obavljanju funkcije interne revizije kao i uestalost

obavljanja interne revizije;
nain izrade i provoenja programa rada interne revizije i odgovornost za realizaciju tog
programa;
11
stepen obuhvatnosti i detaljnosti interne revizije po odreenim podrujima poslovanja

drutva.
Godinji plan interne revizije obavezno sadri:
podruja poslovanja koja su prioritetna obzirom na procjenu rizika;
pregled planiranih revizija;
raspored i rokove za obavljanje revizija.
lanom 9. Pravilnika propisan je minimalan sadraj izvjetaja interne revizije koji se sainjava u
skladu sa utvrenim planovima i rokovima.
Izvjetaj interne revizije minimalno sadri:
popis svih obavljenih revizija;
ocjenu naina obrade dokumentacije, postupka zakljuivanja ugovora o osiguranju,

izdavanja polica i rjeavanja teta;
ocjenu primjerenosti i efikasnosti sistema internih kontrola i preporuke za njihovo

unaprjeenje;
nezakonitosti i nepravilnosti koje su utvrene tokom obavljanja revizije uz objanjenja i

predoavanje posljedica uoenih nepravilnosti;
preporuke i predloene mjere odboru za reviziju;
konstatacije i ocjene poduzetih aktivnosti u vezi s primjenom ranije datih preporuka i

prijedloga za otklanjanje nepravilnosti.
Godinji izvjetaj interne revizije pored navedenih elemenata obavezno sadri i:
izvjetaj o realizaciji godinjeg plana i programa rada interne revizije;
pregled znaajnih konstatacija o obavljenoj reviziji;
pregled poduzetih i nepoduzetih mjera za otklanjanje nepravilnosti.
12

Gornje izvjetaje, interna revizija podnosi odboru za reviziju i istovremeno dostavlja upravi
drutva.
Godinji i polugodinji izvjetaj o internoj reviziji, uz izvjetaj uprave o poduzetim mjerama za
otklanjanje nepravilnosti povodom nalaza interne revizije, obavezno se dostavlja nadzornom
odboru, a godinji obavezno i skuptini drutva.
1. 2. 1. 3. Leasing drutva
1. 2. 1. 3. 1. Zakon o leasingu
ZAKON O LEASINGU (Slubene novine Federacije BiH br. 85/08, 39/09)
ZAKON O LEASINGU (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 70/07, 116/11)
Ovim Zakonom ureuju se: uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leasing
drutva, ugovor o leasingu, prava i obaveze subjekata u poslovima leasinga, prestanak ugovora
o leasingu, registracija vlasnikih i drugih prava nad predmetom leasinga, upravljanje rizicima,
finansijsko izvjetavanje i nadzor nad poslovanjem leasing drutva.
Interna revizija nije direktno obuhavena Zakonima, ali odredbe o upravljanju rizicima,
finansijskom izvjetavanju i nadzoru nad poslovanjem sadre bitne karakteristike interne
revizije.
U skladu s navedenim leasing drutvo mora imati razraene politike i procedure za
identificiranje, mjerenje i praenje rizika kojima je izloeno u svom poslovanju.
Finansijsko izvjetavanje podrazumijeva da je leasing drutvo obavezno voditi i uvati

knjigovodstvene evidencije i dokumente, te sastavljati i prezentirati finansijske izvjetaje u
skladu sa propisima kojima se ureuje oblast raunovodstva i revizije.
Finansijske izvjetaje iz stava ovog lana leasing drutvo duno je podnositi nadlenim organima
na nain i u rokovima utvrenim zakonom i drugim propisima kojima se ureuje
13

oblast raunovodstva i revizije.
Nadzor nad poslovanjem leasing drutva vri Agencija za bankarstvo u FBiH, odnosno Agencija
za bankarstvo RS na nain da sa isti podrazumijeva:
a.) praenje, prikupljanje i provjeru izvjetaja i obavijesti leasing drutava (posredni nadzor),
b.) pregled poslovanja leasing drutva (neposredni nadzor),
c.) izricanje mjera nadzora u skladu sa Zakonom.
1. 2. 1. 4. Mikrokreditne organizacije
1. 2. 1. 4. 1. Zakoni o mikrokreditnim
organizacijama
ZAKON O MIKROKREDITNIM ORGANIZACIJAMA (Slubene novine Federacije BiH br. 59/06)
ZAKON O MIKROKREDITNIM ORGANIZACIJAMA (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 64/06 i
116/11)
Zakonom o mikrokreditnim organizacijama ureuje se osnivanje, registrovanje,
djelatnost, oblik organizovanja, poslovanje, nain upravljanja, prestanak rada i nadzor
poslovanja mikrokreditnih organizacija.
Funkciju interne revizije moemo povezati sa odredbama o izvjetavanju i reviziji, te nadzoru
poslovanja.
Mikrokreditna organizacija je obavezna voditi i uvati knjigovodstvene evidencije dokumente,
te sastavljati i objavljivati finansijske izvjetaje u skladu sa propisima kojima se ureuje oblast
raunovodstva i revizije.
Finansijske izvjetaje, mikrokreditna organizacija duna je podnositi nadlenim tijelima na nain
i u rokovima utvrenim zakonom i drugim propisima kojima se ureuje oblast raunovodstva i
revizije.
Agencija za bankarstvo u FBiH, odnosno RS-u, vri nadzor nad poslovanjem:
14

mikrokreditnih organizacija sa sjeditem u Federaciji BiH kao i njihovih organizacijskih dijelova
u RS -u i Brko Distriktu;
mikrokreditnih organizacija sa sjeditem u RS i njihovih oragnizacijskih dijelova u Federaciji
BiH i Brko Distriktu
mikrokreditnih organizacija sa sjeditem u Brko Distriktu i njihovih oragnizacijskih dijelova u
Federacije BiH i RS -u.
Agencije za bankarstvo nalau mjere za otklanjanje nepravilnosti utvrenih u vrenju nadzora.
15
1. 2. 2. JAVNI SEKTOR
Openito, Javni sektor ini drava i svi njeni entiteti koji raspolau javnim sredstvima i
dravnom imovinom, ukljuujui To su: dravni organi, dravna uprava, sudstvo, jedinice lokalne
samouprave, nezavisna regulatorna tijela, kao i pravna lica u kojima drava ili opine imaju
veinski udio. Odnosno, javni sektor je sinonim za dravni sektor, gdje drava ima nadlenosti
nad jednim dijelom privrede.
Svrha postojanja javnog sektora jeste zadovoljavanje javnih potreba i vrenje javnih
funkcija.
Prilikom definisanja javnog sektora prepliu se pitanja da li javni sektor ini drava, njene
organizacije i agencije, ili ga ine i sva javna preduzea (koja ostvaruju profit iz poslovanja) iji je
drava veinski vlasnik. Konanom definisanju javnog sektora pomogla je meunarodna
regulativa koja determinie praksu raunovodstva i revizije. To su Meunarodni
raunovodstveni standardi za javni sektor i prema njima "javni sektor se odnosi na nacionalne
vlasti, regionalne uprave, lokalne samouprave (gradske i opinske) i sline dravne entitete
(agencije, odbore, komisije, ...)". Citirana definicija upuuje na zakljuak da javni sektor ine:
svi korisnici javnih sredstava,

teritorijalne autonomije i nii nivoi vlasti,
organizacije obaveznog socijalnog osiguranja,
budetski javni fondovi,
javna preduzea koja je osnovao korisnik javnih sredstava,
javna preduzea u ijem kapitalu ili upravljanju ima uea korisnik javnih sredstava,
javna preduzea koja je osnovala drava,
subjekti koji se bave prihvatanjem, uvanjem i izdavanjem i korienjem javnih rezervi,
drugi subjekti koji koriste sredstva i imovinu pod kontrolom drave i njenih teritorijalnih
autonomija, lokalnih vlasti ili organizacija obaveznog socijalnog osiguranja
Interna revizija u javnom sektoru Bosne i Hercegovine je uspostavljena na entitetskom i

16

dravnom nivou na nain da je pravni okvir interne revizije definisan sa jednim dravnim i dva
entitetska zakona o internoj reviziji javnog sektora koji su meusobno usaglaeni. .
Zakonski i podzakonski propisi o internoj reviziji u javnom sektoru pruaju cjelovit okvir koji
podrazumijeva:
- definisanje mandata i osnovnih principa interne revizije
- planiranje i vrste
- proces interne revizije
- nadzor
- dokumentovanje
- nepravilnosti i prevare
- te propisane obrasce kao vodilja za rad internog revizora.
1. 2. 2. 1. Zakon o internoj reviziji institucija BiH

Zakoni o internoj reviziji u javnom
sektoru
ZAKON O INTERNOJ REVIZIJI INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE (Slubeni glasnik BiH br.
27/08, 32/12)
ZAKON O INTERNOJ REVIZIJI U JAVNOM SEKTORU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
(Slubene novine Federacije BiH br. 47/08)
ZAKONO INTERNOJ REVIZIJI U JAVNOM SEKTORU REPUBLIKE SRPSKE (Slubeni glasnik
Republike Srpske br. 17/08)
Ovim Zakonima regulisana je uspostava interne revizije u entitetskim i dravnim

institucijama s ciljem uspostavljanja efikasnog sistema internih kontrola u javnom sektoru.
Odredbe Zakona se odnose na definisanje i osnovne principe revizije, organizaciju obavljanja
interne revizije, uslove zapoljavanja internih revizora, procedure i aktivnosti interne revizije,
izvjetaje, tijela, te nadzor nad radom interne revizije.
17
1. 2. 2. 2. Podzakonski akti
Zakoni o internoj reviziji javnog sektora propisuju obavezu donoenja podzakonskih
akata koji su osnov za laku implementaciju funkcije interne revizije. Oni izmeu ostaloga
sadre meunarodne standarde interne revizije, koji omoguavaju i internim revizorima da
standardizuju svoj rad i svoje izvjetaje, u onoj mjeri u kojoj je to mogue i opravdano, uz
uslov zadravanja obavezne objektivnosti i nezavisnosti u radu i izvjetavanju.
Zakoni o internoj reviziji i svi podzakonski akti omoguavaju internim revizorima da nezavisno
i objektivno izvravaju svoje revizorske aktivnosti, u cilju poveanja vrijednosti i unapreenja
poslovanja organizacije.. Navedeni propisi daju dovoljan okvir za rad internih revizora da
mogu, u skladu sa meunarodno priznatim standardima revizije, vriti ispitivanja svih procesa
unutar institucije, vrednovati ih i dati odgovarajue preporuke i savjete, kako da se aktivnosti
organizacije poboljaju i postavljeni ciljevi ispune.
1. 2. 2. 3. Centralna harmonizacijska jedinica BiH?

(CHJ)
CHJ BiH je upravna organizacija u sastavu Ministarstva finansija o trezora BiH
ovlatena za razvoj, rukovoenje i koordinaciju interne revizije i razvoj finansijskog upravljanja
i kontrole u institucijama Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o internoj reviziji u
institucijama Bosne, uz koordinaciju s entitetskim centralnim harmonizacijskim jedinicama
putem Koordinacionog odbora centralnih harmonizacijskih jedinica.
U skladu sa odredbama Zakona CHJ BiH, a odgovorna je za: pripremu prijedloga za izmjene
Zakona o internoj reviziji u institucijama Bosne i Hercegovine, usvajanje i primjenu standarda
za internu reviziju u institucijama Bosne i Hercegovine i kodeksa profesionalne etike za
interne revizore, nakon usaglaavanja u Koordinacionom odboru; usvajanje i primjenu radne
metodologije interne revizije, nakon usaglaavanja u
Koordinacionom odboru CHJ; usvajanje i implementaciju strategije razvoja interne revizije u
18

javnom sektoru nakon usaglaavanja u Koordinacionom odboru CHJ; davanje saglasnosti na
pravilnike o sistematizaciji organizacija koje uspostavljaju jedinice interne revizije u dijelu koji
se odnosi na internu reviziju; koordinaciju rada jedinica interne revizije u institucijama Bosne i
Hercegovine i uspostavljanje veza s dravnim i meunarodnim institucijama u oblasti interne
revizije; davanje saglasnosti na izbor rukovodioca jedinice za internu reviziju i na
uspostavljanje odbora za internu reviziju; saradnju s Uredom za reviziju institucija Bosne i
Hercegovine s ciljem ostvarivanja uinkovite i djelotvorne interne i eksterne revizije; nadzor
nad implementacijom svih primjenjivih regulativa za internu reviziju od jedinica za internu
reviziju; rjeavanje neslaganja u miljenjima, po zahtjevu i potrebi, izmeu rukovodioca
interne revizije i rukovodioca organizacije;
definisanje kriterija za uspostavljanje jedinica interne revizije u skladu sa Zakonom o internoj
reviziji u institucijama Bosne i Hercegovine; definisanje kriterija za zapoljavanje izvrilaca u
jedinicama za internu reviziju i donoenje pravilnika o zapoljavanju internih revizora;
definisanje vremenskog okvira eksterne kontrole kvaliteta i izbora osoba ili nezavisne
organizacije za eksternu kontrolu kvaliteta; davanje saglasnosti za uspostavljanje odbora za
reviziju u skladu sa lanom 22. Zakona o internoj reviziji u institucijama Bosne i Hercegovine;
predlaganje pravilnika o sistematizaciji CHJ, a isti donosi ministar finansija i trezora Bosne i
Hercegovine uz prethodnu saglasnost Vijea ministara Bosne i Hercegovine; provoenje
aktivnosti vezanih za uspostavu i jaanje uinkovitosti sistema finansijskog upravljanja i
kontrole u institucijama Bosne i Hercegovine u skladu sa dobrim meunarodnim praksama.
Unutranja organizacija CHJ utvruje se Pravilnikom o unutranjoj organizaciji koji odobrava

Vijee ministara na prijedlog ministra finansija i trezora.
Unutranju organizaciju ine organizacione jedinice od kojih je obavezno jedna organizaciona
jedinica zaduena za uspostavljanje i razvoj sistema interne revizije, a druga za uspostavljanje
i razvoj finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama Bosne i Hercegovine.
Radom Centralne harmonizacijske jedinice (CHJ) rukovodi direktor.
19
1. 2. 2. 3. 1. Podzakonski i drugi relevantni akti na

nivou BiH
Pravilnik o zapoljavanju internih revizora u institucijama BiH (Sl. glasnik BiH br. 81/12)
Odluka o utvrivanju okvirnog teksta Sporazuma o vrenju funkcije interne revizije (Sl.
glasnik BiH br. 73/12)
Odluka o kriterijima za uspostavljanje jedinica interne revizije u institucijama BiH

(Slubeni glasnik BiH, broj 49/12)
Povelja interne revizije
ETIKI KODEKS / KODEKS PROFESIONALNE ETIKE ZA INTERNE REVIZORE U

INSTITUCIJAMA BiH
Prirunik za internu reviziju sa standardima interne revizije sa prilozima

o
prilog 1 - STANDARDI interne revizije sa pojanjenjima
prilog 2 - Struktura stratekog plana interne revizije
prilog 3 - Struktura godinjeg plana interne revizije
prilog 4 - Obrazac OB -1 - NALOG ZA POKRETANjE INTERNE REVIZIJE
prilog 5 - Obrazac OB -2 - IZJAVA O NEZAVISNOSTI
prilog 6 - Obrazac OB -3 - PLAN POJEDINANE REVIZIJE
prilog 7 - Obrazac OB -3A - PROGRAM POJEDINANE REVIZIJE
prilog 8 - Obrazac OB -3B - UVODNA IZJAVA
prilog 9 - Primjer vertikalnog grafikona dijagram toka
prilog 10 - Primjer horizontalnog grafikona
prilog 11 - Simboli za izradu dijagrama toka
prilog 12 - Obrazac OB -4 - PREGLED KONTROLA
prilog 13 - Obrazac OB -5 - TESTIRANJE KONTROLA
prilog 14 - Obrazac OB -6 - REVIZORSKI NALAZI I PREPORUKE
prilog 15 - Spisak pitanja za provjeru kvaliteta revizorskog izvjetaja

20

o
prilog 16 - Obrazac OB -7 - PLAN AKTIVNOSTI/PREGLED PREPORUKA
prilog 17 - Obrazac OB -8 - PREGLED REVIZIJE
prilog 18 - STRUKTURA I SADRAJ TEKUEG REVIZORSKOG DOSJEA - TRD
prilog 19 - STRUKTURA I SADRAJ STALNOG REVIZORSKOG DOSJEA - SRD
prilog 20 - SPISAK OBRAZACA
Strategija za provoenje javne interne finansijske kontrole u institucijama Bosne i

Hercegovine (PIFC) (usvojena na 110. sjednici Vijea ministara Bosne i Hercegovine
odranoj 30. 12. 2009. godine).
1. 2. 2. 3. 2. Podzakonski akti na nivou FBiH
Metodologija rada interne revizije u javnom sektoru FBiH (Sl. novine FBiH br. 13/12) sa
prilozima
Etiki kodeks interne revizije
1. 2. 2. 3. 3. Podzakonski akti na nivou Republike

Srpske
Prirunik za internu reviziju (Sl. glasnik RS br. 10/12)
Upustvo za izradu stratekog plana u skladu sa Prirunikom za internu reviziju
Kodeks profesionalne etike za interne revizore u javnom sektoru RS
Okvirna povelja interne revizije
21
1. 2. 3. SEKTOR PRIVREDE
Nastojei osigurati to uspjenije poslovanje preduzea i njegov kontinuirani rast i
razvoj, kao i zatitu interesa vlasnika kapitala u savremenim uslovima, menadment preduzea,
neposredno je zainteresovan za odgovarajui sistem internih kontrola kao svojevrsni nadzor nad
poslovanjem preduzea.
Kao osnovni razlozi organizovanja i razvoja tog sistema uobiajeno se istiu efikasno koritenje
resursa preduzea, te pruanje podrke i pomoi preduzeu u ostvarivanju unaprijed
postavljenih ciljeva.
Interna revizija ima za cilj da provjeri funkcionisanje sistema internih i operativnih kontrola
izmeu ostalih u organizaciji privrednog drutva.
Interna revizija ima tri glavne funkcije:
1. Reviziju zakonitosti i regularnosti finansijskih transakcija.

2. Operativnu reviziju.
3. Upravljaku reviziju
Interna revizija u preduzeima regulisana je sljedeim zakonskim aktima:
1. 2. 3. 1. Zakoni o javnim preduzeima

ZAKON O JAVNIM PREDUZEIMA FBiH (Slubene novine Federacije BiH, br. 8/05, 81/08,
22/09)
ZAKON O JAVNIM PREDUZEIMA RS (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 75 /04, 78/11)
ZAKON O JAVNIM PREDUZEIMA BRKO DISTRIKTA BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH
br. 15/06)
22

Zakonima o javnim preduzeima se ureuju poslovanje i upravljanje javnih preduzea,
organi preduzea, sukobi interesa sa preduzeem, etiki kodeksi, interni postupci,
nedoputene i ograniene aktivnosti i druga pitanja od znaaja za rad ovih preduzea.
U skladu sa navedenim propisima Javno preduzee jeste pravno lice koje je upisano u sudski
registar kao privredno drutvo i koje obavlja djelatnost od javnog drutvenog interesa
(energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge
djelatnosti od javnog drutvenog interesa) ili pravno lice definisano kao javno preduzee
posebnim propisom. "
Funkcija interna revizija se uspostavlja kao Odjeljenje interne revizije u sjeditu javnog
preduzea u skladu sa Odlukom o uspostavljanju Odjeljenja za internu reviziju. Odjeljenjem
rukovodi direktor Odjeljenja interne revizije koji je odgovoran za organizaciju rada Odjeljenja i
za odabir i rukovoenje licima, internim revizorima zaposlenim u odjeljenju. Postupak i uslovi
izbora direktora Odjeljenja za internu reviziju regulisani su prije svega Zakonima o javnim
preduzeima, zatim Statutom preduzea i Odlukama Odbora za reviziju.
U skladu sa odrebama navedenih zakona direktor Odjeljenja za internu reviziju duan je i

odgovoran da uspostavi odjel odgovarajueg obima potrebnog da se adekvatno obavljaju
utvrene dunosti, te ima iskljuivu odgovornost za izbor i rukovoenje licima zaposlenim u
navedenom odjelu.
Odjeljenje za internu reviziju ima dunost i odgovornost da:
podnosi odboru za reviziju godinju studiju rizika i plan revizije u kojima je sadran
detaljan prikaz rizinih podruja i revizija koje e biti izvrene;
podnosi odboru za reviziju izvjetaj o obavljenim revizijama i preporuke putem

direktora odjeljenja za internu reviziju;
obavlja svoje dunosti u skladu sa standardima meunarodne revizije.
23

Odjel za internu reviziju ovu dunost ne moe prenositi na drugi organ. Cjelokupno osoblje
odjela za internu reviziju su zaposlenici javnog preduzea. Direktor odjela za internu reviziju ne
moe biti zaposlenik javnog preduzea, ali e za usluge koje prua javnom preduzeu biti
shodno tome nagraen od tog preduzea i u skladu sa odgovarajuim tarifama u sluaju da se
one mogu dobiti iz Ureda glavnog revizora ili ministarstva u ijoj nadlenosti se javno
preduzee nalazi.
Uprava preduzea je duna i odgovorna da:
obezbijedi adekvatan prostor s ciljem da se omogui operativnost odjeljenja za internu

reviziju i da mu se omogui da neometano obavlja svoj posao;
obezbijedi da, bez izuzetka, odjeljenje za internu reviziju ima potpuni i cjelovit uvid u svu
evidenciju preduzea.
Obezbijedi dovoljno materijelno -tehnikih sredstava za funkcionisanje Odjeljenja
Obezbijedi ostale uslove da Odjeljenje neometano obavlja svoj posao
Odjeljenje interne revizije izrauje godinji i operativni plan revizije. Direktor Odjeljenja interne
revizije prati izvrenje godinjeg i operativnog plana i usklauje aktivnosti. Zajedno sa internim
revizorima direktor razmatra dovoljnost i pouzdanost prikupljenih dokaza, zakljuke i preporuke
koji se u formi izvjetaja dostavljaju Odboru za reviziju i Upravi.
Odjeljenje interne revizije vri redovne preglede poslovanja i vanredne preglede poslovanja.
Redovni pregledi se utvruju godinjim planom. Vanredne preglede koji nisu planirani godinjim
ili operativnim planom rada utvruje Uprava preduzea i direktor Odjeljenja interne revizije po
vlastitoj ocjeni.
Nadzor nad radom Odjela interne revizije u preduzeu obavlja Odbor za reviziju, imenovan od
strane Nadzornog odbora.
Pored navedenog, Odbor za reviziju duan je:

imenovati vanjskog revizora;
24

imenovati direktora odjela za internu reviziju na osnovu javnog konkursa za izbor tehniki
najbolje kvalifikovanog kandidata, ukoliko Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i
Hercegovine nije upoznao javno preduzee sa svojom namjerom da izvri imenovanje u roku od
30 dana od dana kada je generalni revizor obavijeten u skladu sa lanom 27. stav 5. ovog
Zakona;
razmotriti godinju strategiju rizika i plan revizije u kojima su prikazane pojedinosti u pogledu
rizinih podruja i revizija koje e se izvriti, te osigurati da prijavljena pitanja budu bez
odlaganja i na odgovarajui nain korigovana;
razmotriti navedenu strategiju rizika i plan revizije i postii sporazum sa glavnim revizorom po
pitanju obrade, iskljuivo u sluaju kada je generalni revizor imenovao direktora odjela za
internu reviziju javnog preduzea;
osigurati da odjel za internu reviziju izvri svoj posao u skladu sa planom revizije;
osigurati da interne kontrole u javnom preduzeu budu adekvatne i da funkcioniraju kako je
predvieno;
podnositi nadzornom odboru saete mjesene izvjetaje o svojim sastancima svakog mjeseca;
konsultovati se sa generalnim revizorom u pogledu nezavisne revizorske organizacije ili
strukovne strune grupe koja vri struno unutranje strukovno ocjenjivanje odjela za internu
reviziju svake dvije do tri godine;
osigurati da odjel za internu reviziju obavlja svoje obaveze u skladu sa meunarodnim
revizijskim standardima.
25
1. 2. 3. 2. Zakoni o privrednim drutvima

ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA RS (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 36/2011 i
99/2011)
ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA FBIH (Slubene novine Federacije BiH br. 23/99, 45/00,
2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09, 63/10)
Ovim zakonima prvenstveno se ureuje osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak

privrednih drutava. Drutvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i
prodaje proizvoda i vrenja usluga na tritu radi sticanja dobiti.
S obzirom da su javna preduzea organizovana kao drutva ograniene odgovornosti i dionika
drutva, te da je dijelom njihovo poslovanje regulisano zakonima o privrednim drutvima kroz
shodnu primjenu kao sistemskog zakona koji ureuje oblast privrednih drutava. , Isti
indirektno utie na uspostavu i funkciju interne revizije u preduzeu.
Pored zakonskih propisa, u primjeni su i podzakonski akti koji u velikoj mjeri doprinose
funkcionisanju interne revizije u preduzeu, odnosno privrednom drutvu.
1. 2. 3. 3. Pravilnik o upravljanju dionikim

drutvima
PRAVILNIK O UPRAVLJANJU DIONIKIM DRUTVIMA (Slubene novine Federacije BiH br.
19/10)
Ovim pravilnikom blie se ureuju standardi upravljanja dionikim drutvima koji se

odnose na rad, izbor i razrjeenje organa drutva, obaveze i odgovornosti ovih organa i njihovih
lanova u upravljanju drutvom i voenju poslovanja drutva, prava i obaveze dioniara i drugih
lica koja imaju interes u drutvu.
26

Interna revizija nije direktno obuhvaena Pravilnikom, ali odredbe o upravljanju rizicima i
internoj kontroli nad poslovanjem sadre bitne karakteristike interne revizije.
U vezi s tim a u skladu s lanom 57. ovog Pravilnika Drutvo svojim opim aktom moe urediti
pitanja u vezi utvrdivanja rizika poslovanja i upravljanja tim rizicima.
Drutvo obavezno polazi od sljedeih principa:

a.) postavljanje ciljeva i upravljanje rizicima koji ugroavaju postizanje tih ciljeva;
b.) instrumenti kojima se upravlja rizicima su: interna kontrola, transfer rizika treoj strani,
podjela rizika i povlaenje iz rizinih poslova;
c.) interna kontrola se organizira u cilju sveobuhvatne i konstantne kontrole rada i
poslovanja drutva;
d.) efikasna interna kontrola pretpostavlja da je drutvo odredilo svoje poslovne ciljeve,
identifikovalo i ocijenilo rizike koji ugroavaju postizanje tih ciljeva, formiralo i u praksi
provelo internu kontrolu koja e upravljati tim rizicima, te nadzirati i obavljati reviziju tih
sistema kontrole;
e.) uprava drutva treba da daje posebnu godinju ocjenu o rizicima za drutva ije su
dionice uvrtene u trgovanje na berzi i drugo ureeno javno trite, a naroito ako se takva
ocjena trai aktima tih trita;
f.) ocjena o rizicima trebala bi da obuhvati: promjene u prirodi i obimu znaajnih rizika,
sposobnost drutva da efikasno reaguje na promjene, kvalitet redovnog procesa pregleda
interne kontrole i sluajevi propusta interne kontrole;
g.) uprava drutva bi trebala da objavljuje kako je uspostavljen sistem interne kontrole u
drutvu sa ocjenom uspjenosti, iz kojeg dioniari trebaju dobiti informaciju o upravljanju
drutvom;
h.) ocjena uspjenosti bi trebala da obuhvati sljedee: posveuje li se potrebna panja
internoj kotroli; da li su rizici usko definisani; postoji li stalan proces kojim se prati,
ustanovljava, ocjenjuje i upravlja rizicima; kolika je vjerovatnost da se neki od predvienih
rizika dogodi i koliki uticaj moe imati i dr.
27
1. 2. 3. 4. OECD smjernice korporativnog

upravljanja
Efikasnost i efektivnost korporativnog upravljanja u preduzeu, odnosno drutvu, moe
se ostvariti primjenom razliitih mehanizama, koji se mogu podijeliti na interne i eksterne.
Jedan od internih mehanizama korporativnog upravljanja je interna revizija i kontrola od strane
velikih institucionalnih ulagaa.
S tim u vezi, u OECD smjernicama korporativnog upravljanja se navodi:

Interni revizori su vani kako bi osigurali efikasan i snaan proces otvorenosti i primjerene
interne kontrole u irem smislu. Oni treba da utvrde proceduru za prikupljanje, sklapanje
predoavanje dovoljno detaljnih informacija. Oni takoer treba da osiguraju da se procedure
kompanije odgovarajue primjenjuju i da budu sposobni da garantuju za kvalitet i
vjerodostojnost informacija objavljenih od strane kompanije. Kako bi poveali njihovu
neovisnost i ovlasti, trebalo bi da interni revizori rade u ime odbora i da odgovaraju njemu
direktno i njegovom odboru za reviziju u jednoslojnim sistemima, a nadzornom odboru u
dvoslojnim sistemima ili odboru za reviziju gdje postoji. Interni revizori treba da imaju
neogranien pristup predsjedniku i lanovima odbora i njegovog odbora za reviziju. Njihovo
izvjetavanje je vano za sposobnost odbora da ocjenjuje stvarne aktivnosti i rezultate
kompanije. Konsultacije izmeu vanjskih i internih revizora treba podsticati. Konano, takoer
je preporuljivo kao dio dobre prakse da se izvjetaj o internoj kontroli ukljui u finansijske
izvjetaje, opisujui strukturu interne kontrole i procedure za finansijsko izvjetavanje.
28
1. 3. Rezime pravnog okvira interne revizije u BIH

Ubrzan razvoj modernog drutva sve vie naglaava znaaj i potrebu za internom
revizijom. Zakoni, podzakonski akti i drugi propisi koji reguliu poslovanje i djelatnost
organizacija svojim odredbama direktno obavezuju ili indirektno upuuju na uvoenje funkcije
interne revizije, a sve s ciljem spreavanja zloupotreba i prevara, usklaenosti finansijskih
izvjetaja, uspostave efikasnog sistema kontrola, upravljanja rizikom i unapreenja poslovanja u
cjelini. Iz pomenutog moe se zakljuiti da funkcija interne revizije ako negdje nije zakonom
obavezna u svakom sluaju jeste preporuena.
Iako zbog sloene strukture BiH postoje zakoni na na dravnom i entiteskim nivoima
ohrabrujue je to to su odredbe koje se tiu interne revizije uglavnom usaglaene. Nadalje
svim zakonima i drugim propisima je interna revizija je upuena na meunarodne standarde,
kodeks i definiciju interne revizije to potvruje obavezu potovanja meunarodnog okvira za
profesionalnu praksu interne revizije te stoga isti predstavlja sastavni dio domaeg pravnog
okvira za internu reviziju.
29
2. OSNOVE INTERNE REVIZIJE

2. 1. UVOD U INTERNU REVIZIJU
2. 1. 1. Definicija i kljuni elementi: karakteristike i
principi
2. 1. 1. 1. Definicija
Tradicionalno, interni revizor se fokusirao na ispitivanje na nivou pojedinanih
finansijskih/poslovnih transakcija. Aktivnosti koje je obavljao su obuhvaale obimne provjere
transakcija kako bi se uvjerio da je sve u redu. Savremeni interni revizor provodi dosta vremena
u razmatranju pristupa organizacije prema korporativnom upravljanju, upravljanju rizkom i
kontroli.
Ureenja korporativnog upravljanja, upravljanja rizikom i kontrole u organizaciji zajedno s
formulisanjem doprinosa ovim aktivnostima od strane internih revizora se mogu usporediti s
najboljom praksom i s onim to bi kljune zainteresirane skupine eljele od svog odjela za
internu reviziju.
U okviru ovako postavljenog konteksta Interne revizije proizala je opte prihvaena definicija
Interne revizije objavljena od Instituta internih revizora (IIA).
Interna revizija je nezavisno, objektivno uvjeravanje i konsultantska aktivnost kreirana s
ciljem dodavanja vrijednosti i unaprijeenja poslovanja organizacije. Ona pomae organizaciji
da ostvari svoje ciljeve osiguravajui sistematian, discipliniran pristup ocjeni i poboljanju
efikasnostii upravljanja rizikom, kontrolama i procesima upravljanja.
30
2. 1. 1. 2. Kljuni elementi definicije -karakteristike i

principi
Iz prethodno postavljene definicije mogu se izvesti kljune karakteristike i principi interne
revizije odnosno:
-
Nezavisnost i objektivnost
Usluge uvjeravanja i savjetovanja
Procjena i unapreenje (poslovanja, upravljanja rizicima, kontrole i upravljanja)
Sistematian i discipliniran pristup
2. 1. 1. 2. 1. Nezavisnost i objektivnost
Koncept nezavisnosti i objektivnosti je ugraen u definiciju interne revizije. To znai da
se rad koji obave revizori i izvjetaji koje oni objave mogu smatrati pouzdanim.
Interna revizija treba biti nezavisna, a interni revizori objektivni prilikom obavljanja posla.
Interni revizori su nezavisni ako mogu davati nepristrasna i objektivna miljenja. Sve to
negativno utie na sposobnost revizora da bude nepristrasan i objektivan zapravo ugroava
njegovu nezavisnost.
Kako bi zadrali svoju objektivnost, interni revizori ne smiju biti lino ili profesionalno ukljueni
niti povezani s podrujem nad kojim vre reviziju, i trebaju imati nepristrasan i objektivan
pristup u odnosu prema svim zadacima.
U standardu 1100 se istiu dva glavna stupa nezavisnosti:

- dobro pozicionirani odjel za reviziju i
- revizore koji su objektivni u svom radu.
Veliki dio rada se bazira na tome da odjel za internu reviziju zadovolji sedam kriterija:
31

1. Adekvatnost pozicija i llinija izvjetavanja u organizaciji.
2. Profil planiranja i neogranieni pristup svim aspektima rada organizacije uz dovoljno resursa
za realizaciju strategije bazirane na rizicima.
3. Standardi izvoenja koji podrazumijevaju da su revizori u stanju raditi sistematino i bez
prepreka.
4. Profesionalni revizijski kadar opremljen i osposobljen za obavljanje rada bez oiglednih
sukoba interesa ili pristranosti.
5. Prezentacija nalaza bez straha ili favoriziranja ili odgovarajuih vremenskih ogranienja.
6. Upornost, koja znai da e se principijelno raditi tokom revizije sve dok se adekvatno ne
razrijee sva pitanja.
7. Pravilno usklaivanje uloge uvjeravanja i konzultantske uloge da bi se zadrala adekvatna
mjera objektivnosti prilikom pruanja revizijskih uvjeravanja.
Dakle, ne samo da revizijsko uvjeravanje mora biti nezavisna aktivnost, ve se ona mora i
smatrati za takvu.
U prolosti su neki revizori nezavisnost posmatrali kao apsolutnu poziciju koju treba ostvariti i
zadrati je. Smatralo se da je vano imati to manje kontakta sa klijentom revizijei uzdrana,
hladna osoba je postala norma revizora u mnogim odjelima za reviziju. Savremenim poimanjem
se smatra da nezavisnost vie predstavlja sposobnost da se posao obavi dobro i da i direktori i
rukovodstvo generalno ozbiljno shvaaju rezultate tog rada. Sada je norma priblienost
klijentu u cilju razumijevanja onoga to se dogaa u svakom dijelu organizacije, pod uslovom
da u svakom trenutku postoji i profesionalni stav.
Naalost, ova poruka jo uvijek nije prenesena svima i ljudi koji nisu imali iskustva s procesom
revizije i koji ne znaju dovoljno o ovim promjenama i dalje imaju staru sliku internog revizora.
Potreba da se osigura apsolutna nezavisnost od organzacije tj. kijenta revizije to staje na put
32

dobrom revizijskom radu. U isto vrijeme postoji izvjesna potreba za zadravanjem profesionalne
suzdranosti ak i kada se radi uz klijenta. Kao i u svemu, uravnoteenost i zdravo
rasuivanje su vaniji od detaljnih pravila.
Zato je vana?
Nezavisnost revizoru omoguuje da donosi sudove na osnovu dokumentacije i strune procjene
bez prijetnje od odmazde pojedinaca nad kojima vri reviziju.
Nezavisnost osobama koje se oslanjaju na rad revizora omoguuje da budu uvjereni da su
rezultati revizije nepristrasni, istiniti i pouzdani.
Neki izazovi?
Rukovodstvo organizacije ne shvata vanost nezavisnosti revizora.
Organizacije moda nemaju resurse potrebne za uspostavljanje odgovarajuih upravnih tijela
(npr. Odbora za reviziju).
Primjeri situacija koje mogu ugroziti nezavisnost revizora

Operativni nivo
Glavni rukovodilac revizije je funkcionalno podreen Finansijskom direktoru. Struktura
nagraivanja revizorskog osoblja je takva da njihove plate u bitnoj mjeri zavise od finansijske
uspjenosti organizacije.
Individualni nivo
Revizor dobiva zadatak u okviru kojeg treba izvriti reviziju posla kojeg je on uradio u
prethodnom periodu. Ovo se odnosi na situacije kada su u odjelu za reviziju zaposlene osobe
koje su ranije radile u poslovnom podruju organizacije koje podlijee reviziji.
Revizor ima finansijski interes u subjektu revizije.
33

Instrumenti koji pomau u ostvarivanju operativne nezavisnosti
Pravilnik i povelja interne revizije trebaju jasno definisati nadlenosti i odgovornosti revizora.
Idealno bi bilo da Glavni rukovodilac odjela interne revizije u funkcionalnom smislu odgovara
Odboru za reviziju, a u administrativnom Glavnom direktoru ili nekom drugom rukovodiocu.
Odbor za reviziju treba svake godine vriti ocjenu linija izvjetavanja/odgovornosti funkcije
revizije.
Glavni direktor treba imati nesmetan pristup Odboru za reviziju. Idealno bi bilo da Glavni
direktor odrava sastanak s Odborom za reviziju svaka tri mjeseca. Taj sastanak treba biti
zatvoren i predstavljati forum na kojem Glavni direktor moe o svemu otvoreno razgovarati s
Odborom za reviziju.
Line izjave o nepostojanju sukoba interesa Neki odjeli za reviziju od svakog revizora
zahtijevaju da potpie Izjavu o nepostojanju sukoba interesa na poetku svakog zadatka kako bi
potvrdili da nemaju nikakav zamiljeni ili stvarni sukob interesa koji bi mogao ugroziti njihovu
nepristrasnost i objektivnost u radu. Ovakve izjave omoguuju revizorima da ocijene svoju
nezavisnost u odnosu na svaki zadatak.
Politike organizacije Politike organizacije o sukobu interesa pojedinaca treba da budu jasno
formulisane i saoptene svom revizorskom osoblju. Moraju se predvidjeti posljedice u sluaju
kad je ugroena nezavisnost nekog revizora, a on o tome blagovremeno ne obavijesti upravu.
Ove posljedice mogu obuhvatati disciplinske mjere kao to su pismene opomene, uslovno
otputanje ili prekid radnog odnosa.
Godinje struno usavravanje Revizori trebaju biti obavezni da pohaaju struno
usavravanje, koje obuhvata i pojam nezavisnosti i posljedice neblagovremenog prijavljivanja
sukoba interesa.
34
2. 1. 1. 2. 2. Usluge uvjeravanja i konsultantske

(savjetodavne) usluge
Spomenuli smo da definicija interne revizije podrazumijeva i usluge uvjeravanja i
konsultantske usluge. . Iako cjelokupni standardi Instituta internih revizora vrijede za obje
uloge, postoje odvojeni standardi implementacije koji se bave svakom pojedinanom ulogom.
Usluge uvjeravanja predstavljaju glavnu ulogu internog revizora i one podrazumijevaju davanje
objektivnog miljenja o stanju procesa upravljanja, upravljanja rizikom i kontrole u organizaciji.
Prema definiciji usluge uvjeravanja su:

Objektivno ispitivanje dokaza u svrhe obezbjeenja nezavisne ocjene o upravljanju,
upravljanju rizikom i procesima kontrole za potrebe organizacije. Primjeri mogu ukljuivati
revizije koje se odnose na finansije, usaglaenost, sigurnost sistema i dubinsko snimanje.
Pruanje konsultantskih (savjetodavnih) usluga se priznaje u standardima Instituta internih

revizora kao vaan aspekt uloge revizije. Konsultantske usluge se pojavljuju u definiciji interne
revizije i definiu kao:
Savjetodavne i srodne usluge za klijenta ija se priroda i obuhvat odreuju u dogovoru sa
klijentom, a ija je svrha dodavanje vrijednosti i unapreenje upravljanja, upravljanja rizikom
i procesa kontrole u organizaciji, a da pri tom interni revizor ne preuzima odgovornosti
rukovodstva. Primjeri ukljuuju zastupanje, savjetovanje, potporu i trening.
Revizori u praksi rade u raznim dijelovima organizacije da bi pomagali rijeiti probleme, da bi
davali savjete u vezi s rizikom i pitanjima kontrole i, esto, da bi provodili posebne projekte na
zahtjev vieg rukovodstva. Primjeri ovih angaimana mogu biti angaovanja u vezi s finansijama,
performansima, usklaenou, sigurnou sistema i potvrivanjem i sl. .
35

Veza izmeu uvjeravanja i konsultantskih usluga je veoma bitna za budunost interne revizije.
Balansiranost i kvalitet revizijskih usluga odreuju da li rukovodiilac revizije moe ispuniti
poveana oekivanja drutva i sve zahtjeve aktera korporativnog upravljanja da bi dao pun
doprinos uspjenoj misiji i viziji organizacije. Interna revizija daje pouzdani uvid u ono to se
zaista deava u smislu da li postoji adekvatno upravljanje u organizaciji i pouzdane kontrole.
tavie, revizori koriste svoj uvid u rizike i kontrolu da bi pomogli rukovodiocima uspostaviti
proces upravljanja rizikom i baviti se posljedicama kada se rizici materijaliziraju. Drugi aspekt je
konsultantski posao i on je vezan za potrebu da se u poduzeu kreira to vea dodana
vrijednost. Konsultantski posao otvara mnoga vrata internom revizoru i znai da se mnogo
projekata na visokom nivou, baziranih na savjetovanje moe izvoditi, u vrijeme i na nain kako
se to trai.
Zato su vane?
Usluge uvjeravanja su vane jer se one obino odnose na pitanja koja predstavljaju rizik za
organizaciju. Pored toga, one pruaju vane informacije rukovodstvu i drugim upravljakim
funkcijama poput pravne ili funkcije koja se bavi zakonitou rada o tome da li organizacija
ispunjava zahtjeve u smislu internih politika, kao i regulatorne zahtjeve.
Usluge savjetovanja su vane jer revizori mogu dati objektivno i utemeljeno miljenje o
poboljanjima koja se mogu ostvariti u pogledu upravljanja, upravljanja rizicima, kontrole i u
nekim sluajevima, cjelokupnog poslovanja organizacije.
Neki izazovi?
-
Osigurati da osoblje bude osposobljeno za obavljanje svojih poslova, to znai da

Interni revizori moraju posjedovati znanje, vjetine i druge sposobnosti koje su im
potrebne za obavljanje pojedinih zadataka. Aktivnost interne revizije u cjelini mora
posjedovati ili stei znanje, vjetine i druge sposobnosti koje su im potrebne za
obavljanje svojih zadataka.
(Meunarodni standard za profesionalno obavljanje interne revizije, standard 1210)
36

-
Razumijevanje potreba uprave
Definisanje jasnog obima posla za svaki zadatak
Primjeri usluga uvjeravanja i savjetovanja

Usluge uvjeravanja Pregled mjesenih, kvartalnih i godinjih usklaivanja, pregled uobiajenih
raunovodstvenih funkcija (dugovanja, potraivanja, knjienja, izdvajanja, potivanje finansijskih
propisa, potivanje politika organizacije itd. One se obino zasnivaju na godinjoj procjeni rizika
i ukljuuju se u godinji plan revizije kojeg odobrava Odbor za reviziju.
Usluge savjetovanja na zahtjev uprave unapreenje internih kontrola, unapreenje procesa
upravljanja rizicima, ocjenjivanje produktivnosti rada, procjena trokova poslovanja itd.
Savjetodavne usluge se obino pruaju na osnovu ad hoc zahtjeva uprave. Meutim, interna
revizija moe tokom procesa procjene rizika preporuiti odreene savjetodavne revizije ako
ustanovi da su one neophodne u nekom podruju.
Instrumenti za unapreenje usluga uvjeravanja i savjetovanja

Blagovremeno dostavljanje izvjetaja i analiza
Ankete voenje anketa kako bi se procijenilo da li usluge odjela za reviziju ispunjavaju potrebe
uprave
Otvorena vrata svim zaposlenima zaposleni trebaju na Glavnog rukovodioca revizije gledati
kao na saveznika i osobu kojoj mogu vjerovati. Budite otvoreni prema njihovim idejama i
zabrinutostima.
Ukljuiti funkciju revizije u to je mogue vie aktivnosti preduzea. Na primjer, ako se
odravaju sastanci cijele organizacije, odvojiti vrijeme u okviru dnevnog reda za prezentaciju
Glavnog rukovodioca revizije o odjelu revizije i nainima na koje se s njima moe stupiti u
kontakt.
Koristite resurse organizacije programe gostujuih revizora time ete ukljuiti operativna
podruja i pomoi im da steknu povjerenje u odjel revizije.
37
2. 1. 1. 2. 3. Procjena i unapreenje poslovanja,

upravljanja rizicima, kontrole i upravljanja
Definicije
Interna revizija ima ulogu u provoenju provjera i mjerenja kojom pomae upravi da utvrdi
nain na koji moe poboljati upravljanje rizicima, kontrolu, upravljanje i poslovanje
organizacije. Uprava treba iz rada interne revizije dobiti znaajne informacije.
Upravljanje rizikom predstavlja logian i sistematian proces identifikacije, analize, procjene,

evaluacije, nadzora i upravljanja rizicima koji se odnose na sve aktivnosti, funkcije i procese na
nain koji organizaciji omoguuje da gubitke svede na najmanju moguu mjeru, a prilike
maksimalno povea.
Interna revizija moe pomoi u procesu upravljanja rizicima na razne naine, ukljuujui:
potpomaganje procesa kroz prikupljanje i analizu podataka, saradnju s upravom pri utvrivanju
kljunih rizika i njihovom rangiranju, izradi plana za praenje odgovora na rizik, mjerenju rizika
po godinama, te izradi plana revizije koji obuhvata najznaajnije rizike.
Kontrole - kontrole unutar organizacije se zovu internim kontrolama. Interne kontrole su mjere
koje organizacija poduzima kako bi zatitila svoje resurse, osigurala tanost i pouzdanost
finansijskih i operativnih podataka, te osigurala potivanje pravila organizacije i vanjskih
propisa. Interna revizija ima kljunu ulogu u procesu internih kontrola kroz ukljuivanje ocjene
internih kontrola u svaki revizijski zadatak.
Upravljanje - Upravljanje se najee odnosi na zakonitost rada nadzornih tijela organizacije
(Uprave i drugih). Interna revizija moe pruiti uvid u to kako ova tijela mogu unaprijediti svoj
nadzor nad organizacijom tako to e ih obavijestiti o nalazima revizija, rizicima sa kojima se
organizacija suoava i potencijalnim manjkavostima internih kontrola.
38

Zato je vano?
Interna revizija moe dati nepristrasno miljenje o tome gdje se u organizaciji mogu izvriti
poboljanja. Kada se koristi u maksimalnom kapacitetu, funkcija interne revizije moe biti
kljuni partner upravi u ostvarivanju ciljeva organizacije. Kada se to desi, funkcija interne
revizije postaje bitna za organizaciju i opravdava trokove svog rada.
Neki izazovi?
Uprava esto nerado prihvata savjete interne revizije.
Revizori moraju biti vrlo paljivi pri ukljuivanju u provoenje preporuka jer to moe
ugroziti njihovu nezavisnost ili objektivnost u budunosti.
Definisanje i odreivanje obima revizije kako bi se osiguralo da ona bude izvrena
blagovremeno i u okviru budeta.
Kako osigurati da revizija prui upravi neto vrijedno to se moe koristiti u postizanju
poboljanja?
Kako osigurati da revizija bude relevantna u odnosu na aktuelne preokupacije organizacije?
2. 1. 1. 2. 4. Sistematian i discipliniran pristup

Definicija
Sistematian i discipliniran pristup ocjeni i poboljanju efikasnosti upravljanja rizikom,
kontrolama i procesima upravljanja proizlazi iz sedam principa navedenih u standardima
izvoenja interne revizije Instituta internih revizora (IIA) (2000 2600) kako slijedi:
1.) Upravljanje aktivnou interne revizije Glavni rukovodilac revizije mora djelotvorno
upravljati aktivnou interne revizije kako bi osigurao da ona organizaciji prua dodatnu
vrijednost.
2.) Priroda posla Aktivnost odjela interne revizije mora izvriti procjenu i doprinijeti
poboljanju procesa upravljanja rizicima, kontrole i upravljanja primjenom sistematinog i
discipliniranog pristupa.
39

3.) Planiranje revizije Interni revizori moraju razraditi i dokumentirati plan za svaku reviziju,
ukljuujui obim aktivnosti, vremenski raspored i dodijeljena sredstva.
4.) Obavljanje revizije Interni revizori moraju utvrditi, analizirati, ocijeniti i dokumentirati
dovoljno informacija kako bi ostvarili ciljeve revizije.
5.) Saoptavanje rezultata Interni revizori moraju saoptiti rezultate revizije.
6.) Praenje napretka Glavni rukovodilac revizije mora uspostaviti i odravati sistem praenja
postupanja po rezultatima koji su saopteni upravi.
7.) prihvatanja rizika od strane uprave
Zato je vaan?
Sistematian i discipliniran pristup je vaan zato to on osigurava da svi kljuni elementi funkcije
interne revizije budu obuhvaeni, a ciljevi funkcije interne revizije ostvareni. Ovaj metod
takoer osigurava da revizorsko osoblje primjenjuje dosljedne kriterije u svojim evaluacijama i
da rad revizorske funkcije zadovoljava potrebe organizacije pruajui im blagovremeno bitne
informacije.
Neki izazovi?
- Uspostavljanje standardiziranih politika, postupaka, radnih dokumenata i revizorskih
izvjetaja
- Istinsko razumijevanje revizora o predmetu revizije za razliku od pukog ispunjavanja
kontrolne liste.
- Uspostavljanje sistema za praenje nalaza revizije
- Pregled rada revizora radi provjere da li se interni standardi dosljedno primjenjuju.
Primjer sistematinog pristupa

1. Godinja procjena rizika slui kao osnova za izradu godinjeg plana revizije.
2. Odbor za reviziju vri pregled i odobrava inicijalni godinji plan revizije i sva auriranja tog
plana koja Glavni rukovodilac revizije izvri u toku godine.
40

3. Glavni rukovodilac revizije prati napredovanje Odjela revizije u ostvarivanju ciljeva plana
revizije i o njemu izvjetava Odbor za reviziju.
4. Revizorsko osoblje (ukljuujui i Glavnog rukovodioca revizije, direktore odjela, voe timova i
revizore) je kvalificirano i osposobljeno za obavljanje dodijeljenih zadataka.
5. Revizorsko osoblje je educirano o pitanjima povjerljivosti, integriteta, nezavisnosti i
objektivnosti.
6. Postoji standardni format za sve radne dokumente s jasno dokumentovanim ciljem, svrhom,
obimom i koracima za provjeru.
7. Rukovodioci revizije i/ili voe timova blagovremeno pregledaju radna dokumenta koja su
sainili revizori kako bi osigurali da radna dokumenta u dovoljnoj mjeri potkrepljuju
odgovarajue nalaze i zakljuak.
8. Revizorsko osoblje blagovremeno finalizira i pregleda nalaze i preporuke revizije s
operativnim upravljakim kadrom.
9. Revizorsko osoblje blagovremeno vri praenje nalaza i preporuka.
Instrumenti za sistematian i discipliniran pristup
1. Godinja procjena rizika
2. Godinji plan revizije koji se tokom godine aurira
3. Stalno praenje napredovanja u realizaciji plana revizije
4. Struno usavravanje revizorskog osoblja (predmet, povjerljivost, integritet, nezavisnost i
objektivnost)
5. Standardizirane politike i postupci revizije
6. Standardizirana radna dokumenta s jasno dokumentovanim ciljem, svrhom, obimom i
koracima za provjeru
7. Standardizirani format izvjetaja o reviziji
8. Standardizirani postupci osiguranja kvaliteta (sistem pregleda/revizije rada revizora)
9. Standardizirani vremenski rokovi za finalizaciju revizije
10. Standardizirani metod za praenje nalaza i preporuka revizije
41
2. 1. 2. Etiki kodeks
Kako bi se u potpunosti ispotovala definicija interne revizije potrebno je da interni revizori
potuju principe i pravila profesije interne revizije. Stoga minimum obaveznih zahtjeva koji se
oekuje od internog revizora je sadran u etikom kodeksu (kodeksu etike) koji je izdao Institut
internih revizora. Svrha Etikog kodeksa / Kodeksa profesionalne etike, jeste da promovie
etiku kulturu u profesiji interne revizije. Djelokrug Etikog kodeksa obuhvata (1) principe koji
su relevantni za profesiju i praksu interne revizije; te (2) pravila ponaanja kojima se opisuju
norme ponaanja koje se oekuje od internih revizora.
2. 1. 2. 1. Principi
1.
Princip potenja (integritet)

Potenje internih revizora osigurava temelj povjerenja u njihovu prosudbu.
2.
Princip objektivnosti
Interni revizori moraju pokazivati najvei stepen profesionalne objektivnosti prilikom
prikupljanja, procjene i izvjetavanja informacija o aktivnostima ili procesima koji se ispituju.
Interni revizori daju usklaenu ocjenu svih relevantnih okolnosti, a prilikom donoenja
miljenja na njih ne utjeu neprimjereni vlastiti interesi ili interesi drugih strana
3.
Princip povjerljivosti
Interni revizori potuju vrijednost i vlasnitvo nad informacijama koje dobivaju i te
informacije ne otkrivaju bez odgovarajuih ovlasti, osim ako ne postoji zakonska ili
profesionalna obaveza da to uine.
4.
Princip kompetentnosti
Interni revizori primjenjuju znanje, vjetine i iskustvo koje je potrebno za pruanje usluga
interne revizije.
42
2. 1. 2. 2. Pravila
Postoji 12 pravila
ona razrauju i tumae naela i definiu ta se smatra etinim i
profesionalnim ponaanjem. Pravila pruaju pomo kod tumaenja principa za praktine

primjene i namijenjene su da budu vodi za etiko ponaanje internih revizora.
Pravila ponaanja internih revizora:
1. Integritet
Interni revizori:
1. 1.
Obavljaju rad poteno, vrijedno i odgovorno,
1. 2.
Potuju zakonske propise i objelodanjuju injenice onako kako se oekuje u skladu sa

propisima i profesijom,
1. 3.
Ne uestvuju svjesno u bilo kakvoj kriminalnoj radnji, niti uestvuju u djelima koja
diskreditiraju profesiju interne revizije ili instituciju,
1. 4.
Potuju i doprinose legitimnim i etikim ciljevima organizacije.
2. Objektivnost
Interni revizori:
2. 1.
Nisu umijeani u bilo kakve radnje ili odnose koji mogu ometati ili se pretpostavlja da
mogu ugroziti nepristrasnost procjene. Ovo uestvovanje ukljuuje one aktivnosti ili
odnose koji se mogu kositi sa interesima organizacije.
2. 2.
nee prihvatati poslove koji mogu naruiti ili za koje se moe pretpostaviti da naruavaju
njihove profesionalne prosudbe.
2. 3.
Objelodanjuju sve materijalne injenice koje su im poznate a koje bi, ako ne bi bile
objelodanjene, mogle iskriviti izvjetavanje o aktivnostima koja je predmet pregleda.
43

3. Povjerljivost
Interni revizori:
3. 1.
Trebaju biti oprezni prilikom koritenja i zatite informacija do kojih su doli tokom
obavljanja svojih dunosti.
3. 2.
Ne koriste informacije za nekakvu linu dobit ili na slian nain koji bi bio suprotan
zakonskim propisima ili tetan za legitimne etike ciljeve organizacije.
4. Kompetentnost
Interni revizori:
4. 1.
Pruaju samo one usluge za koje imaju potrebna znanja, vjetine i iskustvo.
4. 2.
Pruaju usluge interne revizije u skladu sa meunarodnim standardima profesionalne

prakse interne revizije
4. 3.
Kontinuirano unapreuju svoju strunost, efektivnost kao i kvalitet svojih usluga.
2. 1. 3. Povelja interne revizije

Povelja je kljuni dokument u kome se rezimira uloga i odgovornosti interne revizije u
organizaciji. U naim uslovima, sam termin povelja nije u potpunosti prihvaen ali esto se
koristi pravilnik odjela interne revizije koji sadri sve bitne elemente povelje kako je to
predvieno i meunarodnim standardima.
Povelja aktivnosti interne revizije je zvanini pisani dokument u kome se definie svrha,
nadlenost, odgovornost te aktivnosti interne revizije. Poveljom se treba utvrditi poloaj
aktivnosti interne revizije u organizaciji ukljuuju opi pristup i definiciju, svrha i cilj,
nezavisnost, uloga i djelokrug interne revizije, odgovornost i druge ovlasti, pristup
dokumentaciji, kadrovima i fizikoj imovini koja je relevantna za obavljanje angairanja; i
definisati obim aktivnosti interne revizije ukljuivo i izvjetavanje te postupke u sluaju
identifikacije prevara.
44

U praksi, povelja odraava prirodu ravnotee izmeu posla uvjeravanja i konzultantskog posla i
usklaenost interne revizije sa sistemima upravljanja, rizika i kontrole. Samu povelju (ili
pravilnik) predlae rukovodilac interne revizije, a potpisuje ili odborava sa druge strane najvii
mjerodavni organ. Zavisno od vrste organizacije i internog pravnog okvira to moe biti Odbor za
reviziju, Nadzorni odbor, Uprava, ministar. Bitno je da su se sve zainteresirane strane upoznale
i prihvatile odredbe ovog dokumenta. U prolosti je povelja revizije bila stalni dokument koji je,
nakon potpisa odbora trajno ostajao u arhivi organizacije. Danas, kao to su i sve organizacije u
stanju neprestane promjene jer nastoje biti u toku sa trinim promjenama, veina odjela za
internu reviziju pokuava preusmjeriti svoje napore kako bi izala u susret savremenim
izazovima i ispunili oekivanja zainteresiranih strana. Povelja revizije je sada ivi dokument
koji se revidira i kada je to neophodno pa je i u praktinom savjetu 1000 -1 se sugerie:
Rukovodilac revizije treba periodino procijeniti da li su svrha, nadlenost i odgovornost, onako
kako su definisani u povelji i dalje adekvatni i omoguavaju internoj reviziji postii svoje ciljeve.
Rezultat ove periodine procjene treba biti saopten viem rukovodstvu i odboru za reviziju.
U praktinom savjetu se takoer tvrdi: Ako se javi neko pitanje, povelja takoer osigurava
formalni, pisani sporazum s rukovodstvom i odborom o ulozi i odgovornostima aktivnosti
interne revizije u okviru organizacije.
2. 1. 4. Rezime uvoda u internu reviziju

Savremeno poimanje interne revizije obuhvaa ulogu interne revizije u procesu
upravljanja usmjerenu na postizanje ciljeva organizacije, upravljanje rizicima te aktivno
sudjelovanje u procesu korporativnog upravljanja i dodavanju novih vrijednosti.
Interna revizija nije aktivnost inspekcije, sredstvo kojim se upravljanje dovodi u red ili interna
policija ali jeste izvor dodatne vrijednosti nekoj organizaciji koji u partnerstvu sa upravom
doprinosi i radi na ostvarivanju stratekih i specifinih ciljeva organizacije. Interna revizija je
izvor vrijednosti za organizaciju koji kroz saradnju sa upravom doprinosi djelotvornijem
upravljanju rizikom, kontroli i upravljanju. Interna revizija predstavlja nepristrasan izvor
evaluacije s ciljem zatite imovine neke organizacije.
45

Interna revizija je nezavisno, objektivno uvjeravanje i konsultantska aktivnost kreirana s ciljem
dodavanja vrijednosti i unaprijeenja poslovanja organizacije. Ona pomae organizaciji da
ostvari svoje ciljeve osiguravajui sistematian, discipliniran pristup ocjeni i poboljanju
efikasnostii upravljanja rizikom, kontrolama i procesima upravljanja.
Iz ovako postavljene definicije proizilaze kljuni elementi karakteristike i principi interne revizije
odnosno:
-
nezavisnost i objektivnost
usluge uvjeravanja i savjetovanja
procjena i unapreenje (poslovanja, upravljanja rizicima, kontrole i upravljanja)
sistematian i discipliniran pristup
Kako bi se u potpunosti ispotovala definicija interne revizije potrebno je da interni revizori

potuju principe i pravila profesije interne revizije. Stoga minimum obaveznih zahtjeva koji se
oekuje od internog revizora je sadran u etikom kodeksu (kodeksu etike) koji je izdao Institut
internih revizora. Svrha Etikog kodeksa / Kodeksa profesionalne etike, jeste da promovie
etiku kulturu u profesiji interne revizije.
Kljuni principi su:
1. Princip potenja (integritet)
2. Princip objektivnosti
3. Princip povjerljivosti
4. Princip kompetentnosti
Povelja interne revizije je kljuni dokument u kome se rezimira uloga interne revizije i
odgovornosti u organizaciji. Povelja interne revizije je zvanini pisani dokument u kome se
define svrha, nadlenost i odgovornost i aktivnosti.
U praksi, povelja odraava prirodu ravnotee izmeu posla uvjeravanja i konzultantskog posla i
usklaenost interne revizije sa sistemima upravljanja, rizika i kontrole.
46
2. 2. MEUNARODNI STANDARDI ZA
PROFESINONALNU PRAKSU INTERNE REVIZIJE
2. 2. 1. O Institutu internih revizora (IIA)
Institut internih revizora (The Institute of Internal Auditors - IIA) je globalna organizacija
internih revizoria. Osnovana je 1941. godine u Altamonte Springs Florida, SAD.
Danas ima preko 160,000 lanova u 165 drava u cijelom svijetu.
lanovi IIA se bave internom revizijom, upravljanjem rizicima, internim kontrolama, revizijom
informacionih tehnologija, edukacijom, itd.
lanstvo dobija meunarodno priznati urnal The Iinternal Auditor i online magazin IIA
Insight, sa lancima o tehnikama kao i novim vijestima iz profesije.
lanstvu se obezbjeuju smjernice, treninzi, kao i druge usluge eksluzivno za IIA lanstvo.
IIA je za profesiju interne revizije priznat kao lider za:
-Certifikaciju za internog revizora (CIA) i specijaliste za revizora finansijskih usluga (CFSA),
samoprocjenjivanje kontrola (CCSA) i drugih;
- Edukaciju u vidu kola za revizore, konferencija, seminara -webinara, on-site treninga;
-Istraivanja preko IIA Research Fondacije (IIARF), osnovane 1976. godine, zaduene za
publikacije koje se objavljuju on-line kao i publikacije iz IIARF Biblioteke, objavljivanje rezultata
sveobuhvatnih i temeljitih istraivanja koja su proveli eksperti u odreenim djelatnostima i
izvjetaja o tendencijama, najboljim praksama i novim izdanjima;.
-Programi osiguranja i poboljanja kvaliteta: IIA nudi vanjske usluge osiguranja i poboljanja
kvaliteta svim organizacijama koje su zainteresirane kao i vodi za samovrednovanje kvaliteta.
47

-Informacione tehnologije: IIA je objavio niz Uputstava (vodia) za reviziju koritenjem
globalne tehnologije [GTAG], koji su kreirani na nain koji obezbjeuje izuzetno
kvalitetne informacione tehnologije sa aspekta poslovanja, koji internim revizorima
irom svijeta moe pomoi u boljem razumijevanju pitanja razliitih rizika, kontrola i
korporativnog upravljanja.
Udruenje internih revizora u BiH, priznato kao Institut internih revizora Bosna i Hercegovine
kod IIA Global, izdalo je Prevod i adaptaciju Meunarodnog okvira profesionalne prakse (IPPF) i
vezanog vodia, potujui proceduru IIA Global propisanu za dobijanje odobrenja izdavanja
prevoda IPPF, popularnog naziva Red book - Crvena knjiga.
2. 2. 2. Meunarodni okvir profesionalne prakse

(IPPF)
2. 2. 2. 1. Uvodne napomene
Prve standarde za profesionalnu praksu interne revizije objavio je Institut internih
revizora u SAD, koji je prerastao u Meunarodni institut internih revizora. Proces revizije i
prilagodbe ovih standarda, kao i definicije interne revizije zapoeo je 1999. godine, kada je
Uprava instituta internih revizora (The Institute of Internal Auditors Board of Directors) na
prijedlog meunarodne skupine eksperata (GTF -Guidance Task Force) i odluke Odbora za
standarde interne revizije (IASB -Internal Auditing Standards Board), odobrila prijedlog nacrta
novih standarda i pozvala revizijsku profesiju da kritiki razmotre standarde i daju svoje
miljenje i sugeriu izmjene. Od tada do januara 2002. godine trajao je proces revidiranja i
korekcija, kada je revidirana verzija standarda stupila na snagu.
Standardi su sastavni dio Okvira profesionalne prakse. Ovaj okvir je predloila Radna grupa za
smjernice, a odobrio Odbor direktora Instituta internih revizora u junu 1999. godine. Izvjetaj
radne grupe za izradu Uputstava 1999:
48

Meunarodni okvir profesionalne prakse interne revizije (IPPF) predstavlja skup svih
mjerodavnih smjernica za profesionalnu praksu interne revizije koje ureuju ulogu, poloaj,
odgovornost i funkciju interne revizije i internih revizora.
Okvir ukljuuje definiciju interne revizije, Etiki kodeks, Standarde, Praktine savjete, i dr.
Institut internih revizora kontinuirano radi na auriranju, izmjenama i dopunama standarda.
Odbor za Standarde interne revizije utvrdio je da se pregled Standarda vri svake 3 godine I da
izmjene zahtijevaju 90-dnevnu dostupnost standarda javnosti na engleskom, francuskom i
panskom jeziku.
IPPF olakava dosljedan razvoj, tumaenje i primjenu koncepata, metodologija i tehnika koje se
koriste u internoj reviziji.
Vodi koji se odnosi na profesionalnu praksu interne revizije se moe se podijeliti na
Obavezni vodi i vrsto preporueni vodi.
Ilustracija meunarodnog okvira za profesionalnu praksu interne revizije
49
2. 2. 2. 2. Obavezni vodi
Usklaivanje sa principima koji su navedeni u Obaveznom vodiu je zahtjev koji se mora
potovati i koji ima sutinski znaaj u profesionalnoj praksi interne revizije. Ova obavezna
uputstva su pripremljena uz dunu panju i ukljuuju i period omoguavanja javnom mnijenju
da da svoj doprinos.
Obavezni vodi obuhvata:

Definiciju interne revizije: Izjava o fundamentalnoj svrhi, prirodi i djelokrugu interne revizije
Etiki kodeks - Minimalni zahtjevi u pogledu kodeksa ponaanja, bez naznaavanja specifinih
aktivnosti
Meunarodne standarde profesionalne prakse interne revizije (Standardi): Osnovni zahtjevi u
pogledu profesionalnog djelovanja interne revizije i ocjene kvaliteta interne revizije.
2. 2. 2. 3. vrsto preporueni vodi

vrsto preporueni vodi obuhvata smjernice i uputstva koja opisuju prakse za efektivnu
implementaciju IIA definicije interne revizije, Etikog kodeksa i Standarda. Izriita je preporuka
za potivanje uputstava od strane IIA preko procesa formalnog odobrenja.
vrsto preporueni vodi obuhvata:

-
dokumente pozicioniranja
praktine savjete
praktini vodi
50

Praktini savjeti
Praktini savjeti pomau internim revizorima u primjeni definicije interne revizije, Etikog
kodeksa i Standarda i doprinose promoviranju dobrih praksi. Praktini savjeti obrauju pristup
internoj reviziji, metodologiju i razmatranje, ali ne i detaljne procese ili procedure. Ukljuuju
prakse koje se primjenjuju vezano za pitanja usklaivanja sa meunarodnim i lokalnim
standardima ili pitanjima koja su specifina za odreenu djelatnost; specifine tipove
angamana i zakonska i regulatorna pitanja.
Dokumenti pozicioniranja (saeci osnovnih gledita)

Dokumenti pozicioniranja pomau velikom broju zainteresiranih strana, ukljuujui one koje su
izvan profesije interne revizije, u razumijevanju znaajnih pitanja koja se tiu upravljanja, rizika i
kontrola i razgranienju uloga i odgovornosti obavljanja interne revizije.
Praktini vodii
Praktini vodii sadre detaljne upute i smjernice za obavljanje aktivnosti interne revizije.
Obuhvataju detaljne procese i procedure, kao to su tehnike i alati, programi, i pristup korak po
korak, kao i primjere konanih isporuka interne revizije (izvjetaja i slino).
Standardi i ostali resursi i upute na korisne linkove i literaturu za interne revizore su dostupni na
IIA web stran9ci www.theiia.org
2. 2. 3. Meunarodni standardi za profesionalnu

praksu interne revizije
2. 2. 3. 1. Uvod u meunarodne standarde
Interna revizija se obavlja u razliitim pravnim i kulturnim sredinama; u okviru
organizacija koje se razlikuju po svrsi, veliini, sloenosti i strukturi; kao i od strane lica iz okvira
51

ili izvan organizacije. Iako razlike mogu da utiu na praksu interne revizije u odreenoj sredini,
usaglaenost sa Meunarodnim standardima za profesionalnu praksu interne revizije
(Standardi) Instituta internih revizora je neophodna u ispunjavanju obaveza internih revizora i
funkcije interne revizije.
U sluaju da zakoni ili propisi zabranjuju internim revizorima ili funkciji interne revizije
postupanje u skladu sa odreenim dijelovima Standarda, usaglaenost sa ostalim dijelovima je
potrebna, kao i odgovarajue objelodanjivanje.
Ako se Standardi koriste zajedno sa standardima koje propisuju druga mjerodavna tijela,
interna revizija u svojim izvjetajima moe navesti i koritenje tih standarda. U takvim
sluajevima, ukoliko postoje neslaganja izmeu Standarda i tih drugih standarda, interni revizori
i funkcija interne revizije moraju biti usaglaeni sa Standardima, a mogu biti u skladu i sa drugim
standardima ako su oni stroiji.
Svrha Standarda je da:
1. Opiu osnovna naela koja predstavljaju praksu interne revizije.
2. Obezbijede okvir za obavljanje i promovisanje irokog spektra za dodavanje vrijednosti
putem interne revizije.
3. Utvrde osnovu za vrednovanje uinka interne revizije.
4. Unaprijede procese i operacije organizacije.
Standardi su usmjereni na naela, obavezne zahtjeve koji se sastoje od:
Izjava osnovnih zahtjeva za profesionalnu praksu interne revizije i procjenu efektivnosti uinka,
primjenjivih internacionalno na organizacionom i pojedinanom nivou.
Tumaenja (Interpretacije) koja pojanjavaju uslove ili pojmove u izjavama.
Standardi koriste termine koji su dobili posebno znaenje koje je ukljueno u Rjenik.
Konkretno, Standardi koriste rije mora da odrede bezuslovni zahtjev i rije treba, tamo
gdje se oekuje usaglaenost, osim tamo gdje, prilikom profesionalnog rasuivanja, okolnosti
opravdavaju odstupanje.
52

Kako bismo mogli da ispravno razumijemo i primjenimo Standarde, potrebno je uzeti u obzir
Izjave i njihove interpretacije (tumaenja), kao i specifina znaenja iz Rjenika.
Struktura standarda
Struktura Standarda je podijeljena izmeu Standarda karakteristika (obiljeja) i Standarda
izvoenja. Standardi karakteristika se odnose na karakteristike organizacija i pojedinaca koji
obavljaju internu reviziju. Standardi izvoenja opisuju prirodu interne revizije i obezbjeuju
kvalitetne kriterije na osnovu kojih se moe mjeriti uinak ovih usluga.
Standardi karakteristika i Standardi izvoenja obezbjeeni su za potrebe primjene kod svih
aktivnosti interne revizije.
Standardi primjene (implementacije) se nadovezuju na Standarde karakteristika i izvoenja,
tako to obezbjeuju zahtjeve koji su primjenjivi na aktivnosti vezane za uvjeravanja (A) ili
savjetodavne usluge (C).
Usluge uvjeravanja ukljuuju objektivnu ocjenu dokaza od strane internog revizora, kako bi se
obezbijedilo nezavisno miljenje ili zakljuci o subjektu, operaciji, funkciji, procesu, sistemu ili
drugom predmetu. Prirodu i obuhvat provjere odreuje interni revizor. U naelu su tri strane
ukljuene u usluge uvjeravanja: (1) lice ili grupa direktno povezana sa subjektom, operacijom,
funkcijom, procesom, sistemom ili drugim predmetom vlasnik procesa, (2) lice ili grupa koja
daje ocjenu interni revizor i (3) lice ili grupa koja koristi ocjenu korisnik.
Savjetodavne usluge su po svojoj prirodi savjetodavne i u naelu se obavljaju po posebnom
zahtjevu klijenta. Priroda i obuhvat savjetodavnih usluga su predmet dogovora sa klijentom koji
trai uslugu. Savjetodavne usluge u naelu ukljuuju dvije strane: (1) osobu ili grupu koja nudi
savjet interni revizor i (2) osobu ili grupu koja trai i dobija savjet klijent. Prilikom pruanja
savjetodavnih usluga interni revizor treba da zadri objektivnost i ne treba da preuzima na sebe
odgovornosti rukovodstva.
53
2. 2. 3. 2. Standardi karakteristika (obiljeja)

Standardi
karakteristika
(engl.
Attribute
Standards)
obuhvataju
karakteristike
organizacije i pojedinaca koji obavljaju aktivnosti interne revizije. Prepoznaju se tako to

poinju sa brojem 1.
Postoje etiri opta (osnovna) standarda odnosno :
1000 - Svrha, ovlatenja i odgovornost
1100 - Nezavisnost i objektivnost
1200 - Strunost i duna profesionalna panja
1300 - Program osiguranja i unapreenja kvaliteta
Iz ovih osnovnih standarda razvijeni su kompletni standardi karakteristika zajedno sa

standardima implementacije ovisno da li se radi o uslugama uvjeravanja (A) ili savjetodavnim
uslugama (C).
U nastavku dajemo pregled standarda karakteristika:
Svrha, ovlatenja i odgovornost interne revizije mora biti formalno ureena u povelji interne
revizije u skladu sa Definicijom interne revizije, Etikim kodeksom i Standardima. Izvrni
rukovodilac revizije mora periodino da pregleda povelju interne revizije i da je podnosi viem
rukovodstvu i odboru na odobrenje.
Interpretacija:
Povelja interne revizije je formalni dokument koji definie svrhu, ovlatenja i odgovornost
interne revizije. Povelja interne revizije ustanovljava poziciju interne revizije u organizaciji,
ukljuujui i prirodu funkcionalnog izvjetavanja odbora od strane izvrnog rukovodioca revizije,
daje ovlatenje za pristupanje zapisima, osoblju i sredstvima od znaaja za izvrenje revizije i
definie obuhvat interne revizije. Konano odobrenje povelje interne revizije vri odbor.
54

1000. A1 - Priroda usluga uvjeravanja koje se obezbjeuju organizaciji mora biti
definisana u povelji interne revizije. Ukoliko uvjeravanja treba da budu obezbjeena
stranama izvan organizacije priroda ovih uvjeravanja mora takoe biti definisana u
povelji interne revizije.
1000. C1 - Priroda savjetodavnih usluga mora biti definisana u povelji interne revizije.
1010 - Priznavanje Definicije interne revizije, Etikog kodeksa i Standarda u povelji interne
revizije. Obavezujua priroda Definicije interne revizije, Etikog kodeksa i Standarda mora biti
navedena u povelji interne revizije. Izvrni rukovodilac revizije treba, sa odborom, da razmotri
Definiciju interne revizije, Etiki kodeks i Standarde.
Interna revizija mora da bude nezavisna, a interni revizori objektivni u obavljanju svojih poslova.
Interpretacija:
Nezavisnost je sloboda od uslova koji mogu biti prijetnja sposobnosti interne revizije da na
nepristrasan nain izvrava svoje obaveze. Da bi se dostigao stepen nezavisnosti neophodan za
efektivno izvravanje obaveza interne revizije, izvrni rukovodilac revizije ima direktan i
neogranien pristup viem rukovodstvu i odboru. Ovo se moe postii putem linija dvostrukog
izvjetavanja. Prijetnja nezavisnosti mora biti kontrolisana na nivou individualnog revizora, i
revizije, na funkcionalnim i organizacionim nivoima.
Objektivnost je nepristrasan mentalni pristup koji doputa internim revizorima da vre reviziju
na nain da vjeruju u rezultat svog rada, kao i u to da nisu uinjeni nikakvi ustupci kada je u
pitanju kvalitet. Objektivnost zahtjeva da interni revizori ne podreuju svoje miljenje o
pitanjima revizije miljenju drugih. Prijetnje koje mogu ugroziti objektivnost moraju biti
kontrolisane
na:
individualnom
nivou,
nivou
pojedinane
revizije,
funkcionalnim
organizacionim nivoima.
1110 - Organizaciona nezavisnost
55

Izvrni rukovodilac revizije mora da izvjetava onaj nivo rukovodstva u organizaciji koji internoj
reviziji omoguava da ispuni svoje obaveze. Izvrni rukovodilac revizije mora, bar jednom
godinje, da potvrdi odboru organizacionu nezavisnost interne revizije.
Interpretacija:
Kada izvrni rukovodilac revizije funkcionalno izvjetava odbor efektivno se postie
organizaciona nezavisnost. Primjeri funkcionalnog izvjetavanja odbora ukljuuju odbor u:
Odobravanje povelje interne revizije;
Odobravanje na riziku zasnovanog plana interne revizije;
Primanje izvjetaja od izvrnog rukovodioca revizije o izvrenju interne revizije u odnosu na plan
i o drugim pitanjima;
Odobravanje odluka koje se tiu postavljanja i razrjeenja izvrnog rukovodioca revizije i vrenja
odgovarajuih ispitivanja rukovodstva i izvrnog rukovodioca revizije kako bi se utvrdilo da li
postoji neodgovarajue ogranienje obuhvata ili resursa.
1110. A1 - Funkcija interne revizije mora biti slobodna od uticaja drugih kod odreivanja
djelokruga revizije, izvrenja posla i saoptavanja rezultata.
1111 Neposredna saradnja sa odborom
Izvrni rukovodilac revizije mora da izvjetava odbor i da sa njim neposredno sarauje.
1120 Lina objektivnost
Interni revizori moraju imati objektivan i nepristrasan stav i izbjegavati svaki sukob interesa.
Interpretacija:
Sukob interesa je situacija u kojoj interni revizor, kome je poklonjeno povjerenje, ima
suprotstavljeni profesionalni ili lini interes. Takvi suprotstavljeni interesi mogu internom
revizoru oteati nepristrasno ispunjenje dunosti. Sukob interesa postoji i ako ne rezultira
neetikim ili nedolinim inom. Sukob interesa moe stvoriti utisak nedolinosti, koji moe
umanjiti povjerenje u internog revizora, internu reviziju i profesiju. Sukob interesa moe naruiti
sposobnost pojedinca da na objektivan nain izvri svoje obaveze i odgovornosti.
56

1130 Naruavanje nezavisnosti i objektivnosti
Ukoliko je nezavisnost ili objektivnost zaista ili naizgled naruena, detalji naruavanja moraju
biti objelodanjeni odgovarajuim stranama. Sam nain objelodanjivanja e zavisiti od
naruavanja.
Interpretacija:
Naruavanje organizacione nezavisnosti i line objektivnosti moe ukljuivati, ali nije ogranieno
na, lini sukob interesa, ogranienje obuhvata, ogranienje pristupa evidencijama, zaposlenima i
prostorijama, kao i u ogranienje resursa, npr. finansijskih sredstava.
Odreivanje odgovarajuih strana kojima treba da budu objelodanjeni detalji o naruavanju
zavisi od toga ta se oekuje od interne revizije i od odgovornosti izvrnog rukovodioca revizije
prema viem rukovodstvu i odboru, shodno povelji interne revizije, kao i od prirode naruavanja.
1130. A1 Interni revizori moraju da se suzdre od ocjenjivanja specifinih poslova za
koje su prethodno bili odgovorni. Smatra se da je objektivnost naruena ukoliko interni
revizor obezbjeuje usluge uvjeravanja za aktivnost za koju je interni revizor bio
odgovoran u toku prethodne godine.
1130. A2 Usluge uvjeravanja za funkcije za koje je bio odgovoran izvrni rukovodilac
revizije moraju biti nadzirane od strane izvan interne revizije.
1130. C1 Interni revizori mogu obavljati savjetodavne usluge u vezi sa poslovima za
koje su prethodno bili odgovorni.
1130. C2 Ukoliko interni revizor ima potencijalno naruavanje nezavisnosti ili
objektivnosti u vezi sa predloenom savjetodavnim uslugama, objelodanjivanje mora biti
uinjeno klijentu angaovanja prije prihvatanja angaovanja.
1200 Strunost i duna profesionalna panja
Revizije moraju biti obavljene struno i uz dunu profesionalnu panju.
1210 Strunost
57

Interni revizori moraju da posjeduju znanje, vjetine i druge sposobnosti neophodne za
izvravanje njihovih dunosti. Funkcija interne revizije kolektivno mora da ima ili da obezbijedi
znanje, vjetine i druge sposobnosti potrebne za izvravanje njenih dunosti.
Interpretacija:
Znanje, vjetine i druge sposobnosti je termin koji se odnosi na profesionalnu strunost koja se
zahtjeva od internih revizora kako bi efektivno izvravali svoje profesionalne obaveze. Interni
revizori se ohrabruju da potvrde svoju strunost kroz sticanje odgovarajuih profesionalnih
certifikata i kvalifikacija, kao to je zvanje Ovlateni interni revizor (CIA) i druga zvanja koja
dodjeljuje The Institute of Internal Auditors i druge odgovarajue strukovne organizacije.
1210. A1 - Izvrni rukovodilac revizije mora da obezbijedi struno miljenje i pomo
ukoliko interni revizori nemaju znanje, vjetine ili druge sposobnosti potrebne za
obavljanje cjelokupnog ili djela angaovanja.
1210. A2 - Interni revizori moraju da posjeduje dovoljno znanje da ocjene rizik od
prevara i nain na koji organizacija upravlja tim rizikom ali se ne oekuje od njih da imaju
nivo strunosti kao lice ija je primarna odgovornost otkrivanje i istraivanje prevara.
1210. A3 Interni revizori moraju da posjeduju dovoljno znanje o kljunim informaciono
-tehnolokim rizicima i raspoloivim na tehnologiji zasnovanim revizorskim tehnikama,
kako bi izvrili dodijeljene poslove. Ipak, ne oekuje od svih internih revizora imaju isti
nivo strunosti kao interni revizor ija je primarna dunost revizija informacione
tehnologije.
1210. C1 Izvrni rukovodilac revizije mora da odbije savjetodavno angaovanje, ili
obezbijedi struno miljenje i pomo, ukoliko interni revizori nemaju znanje, vjetine ili
druge sposobnosti potrebne za obavljanje cjelokupnog ili dijela angaovanja.
1220 Duna profesionalna panja
Interni revizor mora da primjenjuje panju i vjetinu, koja se oekuje od internog revizora koji je
u razumnoj mjeri struan i oprezan. Duna profesionalna panja ne podrazumijeva
nepogreivost.
58

1220. A1 Interni revizori moraju praktikovati dunu profesionalnu panju, tako to e
razmotriti:
Obim posla potreban za ostvarenje ciljeva revizije;
Relativnu sloenost, materijalnost ili znaaj pitanja na koja se primjenjuju revizorske
procedure;
Adekvatnost i efektivnost procesa upravljanja, upravljanja rizikom i kontrolnih procesa;
Vjerovatnou znaajnih greaka, prevara ili neusaglaenosti; i
Trokove revizije u odnosu na potencijalne koristi;
1220. A2 Pri praktikovanju dune profesionalne panje, interni revizori moraju da
razmotre koritenje na tehnologiji zasnovanih i drugih tehnika za analizu podataka.
1220. A3 Interni revizori moraju da budu spremni da prepoznaju znaajne rizike koji
mogu uticati na ciljeve, poslovanje ili resurse. Ipak, revizorske procedure same po sebi,
ak iako su primjenjene sa dunom profesionalnom panjom, ne daju garanciju da e svi
znaajni rizici biti identifikovani.
1220. C1 Interni revizori moraju da obavljaju savjetodavne revizije sa dunom
profesionalnom panjom, tako to e razmotriti:
Potrebe i oekivanja korisnika, ukljuujui prirodu, vrijeme i nain saoptavanja rezultata
revizije;
Relativnu sloenost i obim posla potreban za ostvarenje ciljeva revizije; i
Trokove savjetodavne revizije u odnosu na potencijalne koristi.
1230 Kontinuirano profesionalno usavravanje
Interni revizori su duni da unapreuju svoje znanje, vjetine i ostale sposobnosti kroz
kontinuiranirani profesionalni razvoj.
1300 Program obezbjeenja i unapreenja kvaliteta

Izvrni rukovodilac revizije mora da uspostavi i odrava program obezbjeenja i unapreenja
kvaliteta koji pokriva sve aspekte funkcije interne revizije
59

Interpretacija:
Program obezbjeenja i unapreenja kvaliteta osmiljen je da omogui ocjenu usklaenosti
funkcije interne revizije sa Definicijom interne revizije i Standardima, i ocjeni da li interni revizori
primenjuju Etiki kodeks. Programom se takoe ocjenjuje efektivnost i efikasnost interne revizije
i identifikuje anse za njeno unapreenje.
1310 - Obavezni elementi programa obezbjeenja i unapreenja kvaliteta

Program obezbjeenja i unapreenja kvaliteta mora da ukljui i interne i eksterne ocjene.
1311 - Interne ocjene

Interne ocjene moraju ukljuiti:
tekui stalni nadzor uinka interne revizije; i
periodine preglede izvrene kroz samoocjenjivanje ili ocjenjivanje od strane drugih lica u
organizaciji, koji dovoljno poznaju prakse interne revizije.
Interpretacija:
Tekui nadzor je sastavni dio svakodnevnog nadzora, pregleda i mjerenja interne revizije. Tekui
nadzor je inkorporiran u redovne politike i prakse, koje se koriste za upravljanje funkcijom
interne revizije i koristi procese, alate i informacije koje se smatraju neophodnim za ocjenu
usklaenosti sa Definicijom interne revizije, Etikim kodeksom i Standardima.
Periodini pregledi su ocjene koje se obavljaju u cilju ocjene usklaenosti sa Definicijom interne
revizije, Etikim kodeksom i Standardima.
Dovoljno poznavanje prakse interne revizije podrazumijeva bar razumijevanje svih elemenata
Okvira meunarodne profesionalne prakse.
60

1312 - Eksterne ocjene
Eksterne ocjene moraju biti sprovedene bar jednom u pet godina od strane kvalifikovanog,
nezavisnog kontrolora ili tima kontrolora. Izvrni rukovodilac revizije sa odborom mora da
razmotri:
Potrebu za eim eksternim ocjenama; i
Kvalifikacije i nezavisnost kontrolora ili tima kontrolora, ukljuujui i svaki potencijalni sukob
interesa.
Interpretacija:
Kvalifikovani kontrolor ili tim kontrolora demonstrira profesionalnost u dvije oblasti:
profesionalnoj praksi interne revizije i procesu eksterne ocjene. Profesionalnost moe biti
demonstrirana kroz mjeavinu iskustva i teorije. Iskustvo steeno u organizacijama sline
veliine, kompleksnosti, sektora ili djelatnosti i tehnika pitanja su znaajnija od manje
relevantnih iskustava. U sluaju tima kontrolora ne moraju svi lanovi tima imati sve
kompetencije, ve tim kao cjelina ima sve kompetencije. Izvrni rukovodilac revizije koristi
profesionalno miljenje kod ocjene da li kontrolor ili tim kontrolora demonstriraju dovoljne
kompetencije da bi bili kvalifikovani.
Nezavisni kontrolor ili tim kontrolora znai da kod istog ne postoji bilo stvaran, bilo prividan
sukob interesa i da ne pripada, odnosno ne podlee kontroli organizacije kojoj pripada funkcija
interne revizije.
1320 - Izvjetavanje o Programu obezbjeenja i unapreenja kvaliteta
Izvrni rukovodilac revizije mora da saopti rezultate programa obezbjeenja i unapreenja
kvaliteta viem rukovodstvu i odboru.
Interpretacija:
Forma, sadrina i dinamika saoptavanja rezultata programa obezbjeenja i unapreenja
kvaliteta se ustanovljavaju u razgovorima sa viim rukovodstvom i odborom, uzimajui u obzir
odgovornost interne revizije i izvrnog rukovodioca revizije koje su utvrene poveljom interne
revizije. Kako bi se potvrdila usklaenost sa Definicijom interne revizije, Etikim kodeksom i
61

Standardima, rezultati eksternih i periodinih internih procjena se saoptavaju nakon zavretka
tih procjena, a rezultati tekueg nadzora bar jednom godinje. Rezultati ukljuuju ocjenu
kontrolora ili tima kontrolora o stepenu usklaenosti.
1321 - Upotreba navoda U skladu sa Meunarodnim standardima za profesionalnu praksu
interne revizije
Izvrni rukovodilac revizije moe navesti da je funkcija interne revizije usklaena sa
Meunarodnim standardima za profesionalnu praksu interne revizije samo ukoliko rezultati
programa obezbjeenja i unapreenja kvaliteta podravaju takvu tvrdnju.
Interpretacija:
Funkcija interne revizije je u skladu sa Standardima kada postie rezultate koji su opisani u
Definiciji interne revizije, Etikom kodeksu i Standardima. Rezultati programa obezbjeenja i
unapreenja kvaliteta ukljuuju i rezultate interne i rezultate eksterne ocjene kvaliteta. Sve
interne revizije imat e rezultate interne ocjene kvaliteta. Interna revizija koja postoji najmanje
pet godina imat e i rezultate eksterne ocjene kvaliteta.
1322 - Objelodanjivanje neusklaenosti
Kada neusklaenost sa Definicijom interne revizije, Etikim kodeksom i Standardima utie na
cjelokupan djelokrug ili poslovanje interne revizije, izvrni rukovodilac revizije je duan da
objelodani neusaglaenost i njen efekat viem rukovodstvu i odboru.
2. 2. 3. 3. Standardi izvoenja (radni standardi)

Standardi izvoenja opisuju prirodu interne revizije i obezbjeuju kvalitetne kriterije na
osnovu kojih se moe mjeriti uinak ovih usluga. Standardi izvoenja numeriki poinju sa
brojem 2.
Postoje sedam optih (osnovnih) standarda odnosno :
2000 - Upravljanje aktivnou interne revizije
62

2100 - Priroda posla
2200 - Planiranje angamana
2300 - Izvoenje angamana
2400 - Izvjetavanje o rezultatima
2500 - Praenje napretka
2600 - Razrjeenje prihvatanja rizika od strane vieg rukovodstva
Iz ovih osnovnih standarda razvijeni su kompletni standardi izvoenja zajedno sa standardima
implementacije ovisno da li se radi o uslugama uvjeravanja (A) ili savjetodavnim uslugama (C).
U nastavku dajemo pregled standarda.
2000 Upravljanje aktivnou interne revizije

Izvrni rukovodilac revizije mora efektivno da upravlja aktivnou interne revizije kako bi
osigurao da ona dodaje vrijednost organizaciji.
Interpretacija:
Internom revizijom se upravlja efektivno kada:
-
rezultati rada interne revizije ostvaruju svrhu i odgovornosti koje su definisane poveljom
interne revizije;
je interna revizija usaglaena sa Definicijom interne revizije i Standardima;
Pojedinci koji su u internoj reviziji demonstriraju usaglaenost sa Etikim kodeksom i

Standardima.
Interna revizija dodaje vrijednost organizaciji (i njenim vlasnicima udjela) kada obezbjeuje
objektivno i relevantno uvjeravanje i doprinosi efektivnosti i efikasnosti upravljanja, upravljanja
rizikom i kontrolnih procesa.
63

2010 - Planiranje
Izvrni rukovodilac revizije mora da ustanovi planove zasnovane na ocjeni rizika kako bi odredio
prioritete za aktivnosti interne revizije, koji su usaglaeni sa ciljevima organizacije.
Interpretacija:
Izvrni rukovodilac revizije je odgovoran za razvoj plana koji se zasniva na procjeni rizika. Izvrni
rukovodilac revizije uzima u obzir organizacioni okvir za upravljanje rizikom, ukljuujui
koritenje nivoa sklonosti ka riziku, koji je utvren od strane rukovodstva za razliite aktivnosti
ili dijelove organizacije. Ukoliko takav sistem ne postoji, izvrni rukovodilac revizije, nakon
konsultacija sa viim rukovodstvom i odborom, koristi svoj vlastiti sud o rizicima.
2010. A1 Plan interne revizije mora da se zasniva na dokumentovanoj procjeni rizika,
koja se vri bar jednom godinje. U ovom procesu se mora se uzeti u obzir miljenje
vieg rukovodstva i odbora.
2010. A2 Izvrni rukovodilac revizije mora da identifikuje i razmotri oekivanja vieg
rukovodstva, odbora i drugih vlasnika udjela u pogledu miljenja i drugih zakljuaka
interne revizije.
2010. C1 Izvrni rukovodilac revizije treba o prihvatanju predloenih savjetodavnih
revizija i da odlui na osnovu potencijalnog doprinosa tih revizija: unapreenju
upravljanja rizicima, dodavanju vrijednosti i unapreenju poslovanja organizacije.
Prihvaene savjetodavne revizije moraju da budu ukljuene u plan.
2020 - Izvjetavanje i odobravanje
Izvrni rukovodilac revizije, viem rukovodstvu i odboru, mora da dostavi na razmatranje i
odobrenje, plan interne revizije i potrebe za resursima, ukljuujui i sve znaajne promjene koje
su se u meuvremenu desile. Izvrni rukovodilac revizije, takoe, mora da izvjesti o efektima
ogranienja resursa.
2030 - Upravljanje resursima
Izvrni rukovodilac revizije mora da obezbijedi da su resursi interne revizije odgovarajui,
dovoljni, i da se efektivno koriste na ostvarenju odobrenog plana.
64

Interpretacija:
Termin odgovarajui se odnosi na skup znanja, vjetina i drugih sposobnosti neophodnih za
realizaciju plana. Termin dovoljni se odnosi na kvantitet resursa neophodnih za realizaciju
plana. Resursi se efektivno koriste onda kada se koriste na nain kojim se optimizuje ostvarenje
odobrenog plana.
2040 - Politike i procedure
Izvrni rukovodilac revizije mora da ustanovi politike i procedure kojima usmjerava rad interne
revizije.
Interpretacija:
Forma i sadrina politika i procedura zavise od veliine i strukture interne revizije i sloenosti
njenog rada.
2050 - Koordinacija
Izvrni rukovodilac revizije treba da razmjenjuje informacije i koordinira aktivnosti sa ostalim
internim i eksternim pruaocima usluga uvjeravanja i savjetodavnih usluga, kako bi se
obezbijedila adekvatna pokrivenost, a dupliranje poslova svelo na minimum.
2060 - Izvjetavanje vieg rukovodstva i odbora

Izvrni rukovodilac revizije mora periodino da izvjetava vie rukovodstvo i odbor o: svrsi
interne revizije, ovlatenju i odgovornostima, i izvrenju u odnosu na plan. Izvjetaji takoe
moraju sadrati informacije o znaajnim rizicima i pitanjima kontrola, ukljuujui rizike od
prevara, podruja upravljanja i po potrebi ili zahtjevu rukovodstva i odbora i druga pitanja.
Interpretacija:
Dinamika i sadraj izvjetaja se utvruju u dogovoru sa viim rukovodstvom i odborom i zavise
od vanosti informacija koje treba saoptiti i od hitnosti povezanih aktivnosti koje treba da budu
preduzete od strane vieg rukovodstva ili odbora.
2070 - Eksterni prualac usluga i organizaciona odgovornost za internu reviziju
65

Kada se eksterni prualac usluga koristi kao funkcija interne revizije, taj prualac mora pojasniti
organizaciji to da organizacija ima odgovornost za odravanje efektivne funkcije interne revizije.
Interpretacija:
Ova odgovornost se demonstrira kroz program obezbjeenja i unapreenja kvaliteta koji
ocjenjuje usaglaenost sa Definicijom interne revizije, Etikim kodeksom i Standardima.
2100 Priroda posla
Interna revizija mora da ocjenjuje i doprinosi unapreenju: rukovoenja, upravljanja rizikom i
kontrolnih procesa, primjenjujui sistematian i disciplinovan pristup.
2110 - Upravljanje
Interna revizija mora da ocjeni i da odgovarajue preporuke za poboljanje procesa upravljanja,
a pri ispunjenju sljedeih ciljeva:
Promovisanja odgovarajue etike i vrijednosti u organizaciji;
Obezbjeenja efektivnog izvrenja poslova u organizaciji i sistema odgovornosti;
Saoptavanja informacija o rizicima i kontroli odgovarajuim dijelovima organizacije;
Koordinacije aktivnosti i razmjene informacija o i izmeu odbora, eksternih i internih
revizora i rukovodstva;
2110. A1 Interna revizija mora da ocjeni dizajn, primjenu i efektivnost ciljeva, programa i
aktivnosti povezanih sa etikom.
2110. A2 Interna revizija mora da ocjeni da li upravljanje informacionom tehnologijom u
organizaciji potpomae organizacione strategije i ciljeve.
2120 - Upravljanje rizikom
Interna revizija mora da ocjenjuje efektivnost i da doprinosi unapreenju procesa upravljanja
rizikom.
66

Interpretacija:
Odreivanje toga da li proces upravljanja rizikom efektivan je miljenje koja proistie iz ocjene
internog revizora da:
-
ciljevi organizacije podravaju i da su usklaeni sa misijom organizacije;

su znaaji rizici identifikovani i ocjenjeni;
da su odgovarajui odgovori na rizike odabrani i da su u skladu sa organizacionom

sklonou ka riziku;
da su relevantne informacije o riziku zabiljeene i pravovremeno saoptene u okviru

organizacije, da omoguavaju zaposlenima, rukovodstvu i odboru da izvrava svoje
obaveze.
Interna revizija moe prikupiti informacije kako bi potkrijepila ocjenjivanje vreno kroz vie
revizija. Rezultati ovih revizija, kada se gledaju zajedno, obezbjeuju razumijevanje procesa
upravljanja rizikom u organizaciji i njihovu efektivnost.
Proces upravljanja rizikom se nadgleda ili u okviru tekuih aktivnosti rukovodstva ili kroz
posebne procjene, ili na oba naina.
2120. A1 Interna revizija mora da ocjenjuje izloenost riziku koji je povezan sa
organizacionim upravljanjem, poslovanjem i informacionim sistemima u vezi sa:
Pouzdanou i integritetom finansijskih i operativnih informacija;
Efikasnou i efektivnou operacija i programa;
Zatitom imovine; i
Usaglaenou sa zakonima, propisima, politikama, procedurama i ugovorima;
2120. A2 Interna revizija mora da ocjenjuje mogunost pojave prevara i naina na koji se u
organizaciji upravlja rizikom od prevara.
2120. C1 Tokom savjetodavnih revizija, interni revizori moraju da razmotre rizike shodno
ciljevima revizije i da budu spremni da uoe postojanje drugih znaajnih rizika.
67

2120. C2 Interni revizori moraju da inkorporiraju saznanja o rizicima, steena tokom
savjetodavnih revizija u svoju ocjenu organizacijskih procesa za upravljanja rizikom.
2120. C3 Kada pomau rukovodstvu u uspostavljanju ili unapreenju procesa upravljanja
rizikom, interni revizori moraju da se suzdre od preuzimanja bilo kakve odgovornosti
rukovodstva, u smislu da zaista upravljaju rizikom.
2130 - Kontrola
Interna revizija mora da pomae organizaciji u odravanju efektivnosti kontrola tako to
ocjenjuje njihovu efektivnost i efikasnost i promovie njihovo kontinuirano unapreivanje.
2130. A1 Interna revizija mora da ocjeni adekvatnost i efektivnost kontrola u odgovoru na
rizike u: upravljanju organizacijom, poslovanju i informacionim sistemima, a u vezi sa:
Pouzdanou i integritetom finansijskih i operativnih informacija;
Efikasnou i efektivnou operacija i programa;
Zatitom imovine; i
Usaglaenou sa zakonima, propisima, politikama, procedurama i ugovorima;
2130. C1 Interni revizori moraju da, u ocjenu kontrolnih procesa u organizaciji, ukljue
saznanja o kontrolama, steena tokom savjetodavnih revizija
2200 Planiranje angaovanja
Interni revizori moraju da izrade i dokumentuju plan za svaku reviziju, ukljuujui ciljeve te
revizije, obuhvat, raspored vremena i alokaciju resursa.
2201 - Razmatranja tokom planiranja
Prilikom planiranja revizije, interni revizori moraju da razmotre:
ciljeve aktivnosti koja se pregleda i sredstva kojima aktivnost kontrolie svoje izvrenje;
znaajne rizike za aktivnost, njene ciljeve, resurse i funkcionisanje, i sredstva kojima se
potencijalni efekat rizika svodi na prihvatljiv nivo;
adekvatnost i efektivnost procesa upravljanja rizicima aktivnosti i kontrolne procese u odnosu
na relevantni kontrolni okvir ili model; i
68

mogunosti za znaajna unapreenja procesa upravljanja rizicima aktivnosti i kontrolnih
procesa.
2201. A1 - Kod planiranja revizije za strane van organizacije, interni revizori moraju sa
njima da saine pisani sporazum o ciljevima, obuhvatu, odnosnim odgovornostima i
ostalim oekivanjima, ukljuujui i ogranienja saoptavanja rezultata revizije i pristupa
dokumentaciji iz angaovanja.
2201. C1 - Interni revizori moraju da saine sporazum sa korisnikom savjetodavne
revizije o ciljevima, obuhvatu, odnosnim odgovornostima i ostalim oekivanjima klijenta.
Za znaajne revizije taj sporazum mora da bude dokumentovan.
2210 - Ciljevi angaovanja
Za svaku reviziju moraju biti ustanovljeni ciljevi.
2210. A1 - Interni revizori moraju da obave preliminarnu ocjenu rizika relevantnih za
aktivnost koja se revidira. Ciljevi revizije moraju da odraavaju rezultate ove ocjene.
2210. A2 - Kada utvruju ciljeva revizije, interni revizori moraju da uzmu u obzir
vjerovatnou pojave znaajnih greaka, prevare, neusaglaenosti i ostalih izloenosti
riziku.
2210. A3 - Za ocjenu kontrola su potrebni adekvatni kriterijumi. Interni revizori moraju
da utvrde stepen u kome je rukovodstvo uspostavilo adekvatne kriterijume za ocjenu
ostvarenja ciljeva. Ukoliko su adekvatni, interni revizori te kriterijume moraju da
primjenjuju prilikom sopstvene ocjene. Ukoliko su neadekvatni, interni revizori moraju
da rade sa rukovodstvom na razvijanju odgovarajuih kriterija za ocjenu.
2210. C1 - Ciljevi savjetodavnih revizija moraju da obuhvate proces rukovoenja,
upravljanja rizicima i kontrolne procese u mjeri u kojoj je to ugovoreno sa klijentom.
2110. C2 - Ciljevi savjetodavnih revizija moraju biti konzistentni vrijednostima,
strategijama i ciljevima organizacije.
69

2220 - Obuhvat angaovanja
Utvreni obuhvat mora da bude dovoljan za ispunjenje ciljeva revizije.
2220. A1 - Obuhvat revizije mora da ukljui razmatranje relevantnih sistema, evidencija,
zaposlenih i imovine, ukljuujui i onu koja je pod kontrolom eksternih strana.
2220. A2 - Ukoliko se tokom obavljanja revizije uvjeravanja pojavi znaajna prilika za
davanje savjeta, treba da bude postignut poseban pismeni sporazum o ciljevima,
obuhvatu, odnosnim odgovornostima svake od strana i ostalim oekivanjima, i da
rezultati savjetodavne revizije budu saopteni u skladu sa Standardima.
2220. C1 - Pri obavljanju savjetodavnih revizija, interni revizori moraju osigurati da je
obuhvat revizije dovoljan da se njime ostvare dogovoreni ciljevi. Ukoliko se pri
obavljanju savjetodavne revizije za interne revizore pojave ogranienja u pogledu
obuhvata, ova ogranienja se moraju razmotriti sa klijentom, kako bi se odredilo da li da
se nastavi sa revizijom.
2130. C1 - Tokom savjetodavnih revizija, interni revizori moraju da, shodno ciljevima
revizije, razmotre kontrole i da budu spremni da uoe druga znaajna pitanja u vezi sa
kontrolama.
2230 - Raspodjela resursa angaovanja
Interni revizori moraju da opredijele odgovarajue i dovoljne resurse za ostvarenje ciljeva
revizije, a na osnovu ocjene prirode i sloenosti svake revizije, vremenskih ogranienja i
raspoloivih resursa.
2240 - Radni program revizije
Interni revizori moraju da razviju i dokumentuju radne programe kojima se dostiu ciljevi
revizije.
2240. A1 - Radni programi moraju da ukljue procedure za identifikovanje, analizu,
ocjenu i dokumentovanje informacija tokom revizije. Radni program mora da bude
odobren prije primjene, a svaka izmjena odmah.
70

2240. C1 - Radni programi savjetodavnih revizija mogu da se razlikuju po formi i sadraju
u zavisnosti od prirode revizije.
2300 Izvoenje angaovanja

Interni revizori moraju da identifikuju, analiziraju, ocjene i dokumentuju informacije dovoljne za
ostvarenje ciljeva revizije.
2310 - Identifikacija informacija

Da bi ostvarili ciljeve revizije interni revizori moraju da identifikuju dovoljne, pouzdane,
relevantne i korisne informacije.
Interpretacija:
Dovoljne informacije su zasnovane na injenicama, adekvatne i ubjedljive tako da bi na osnovu
njih svaka paljiva i informisana osoba dola do istog zakljuka kao i interni revizor. Pouzdane
informaciju su najbolje informacije, do kojih se moglo doi uz primjenu odgovarajuih
revizorskih tehnika. Relevantne informacije podravaju zapaanja nastala u toku revizije i
preporuke i u skladu su sa ciljevima revizije. Korisne informacije pomau organizaciji da dostigne
svoje ciljeve.
2320 - Analiza i ocjena

Interni revizori moraju da zasnivaju zakljuke i rezultate revizije na odgovarajuim analizama i
ocjenama.
2330 - Dokumentovanje informacija
Interni revizori moraju da dokumentuju relevantne informacije kako bi potkrijepili zakljuke i
rezultate revizije.
2330. A1 - Izvrni rukovodilac revizije mora da kontrolie pristup zapisima revizije. Izvrni
rukovodilac revizije mora, kada je to odgovarajue, da pribavi odobrenje vieg
71

rukovodstva i/ili pravno miljenje prije stavljanja ovih zapisa na raspolaganje eksternim
stranama.
2330. A2 - Izvrni rukovodilac revizije mora da ustanovi obavezu uvanja zapisa
angaovanja, bez obzira na medij na kome se svaki zapis uva. Ova obaveza uvanja
mora biti usaglaena sa vaeim pravilima u organizaciji i drugim obavezama.
2330. C1 - Izvrni rukovodilac revizije mora da ustanovi politike za upravljanje nad
uvanjem i koritenjem zapisa savjetodavne revizije i njihovim izdavanjem internim i
eksternim korisnicima. Ove politike moraju da budu u skladu sa vaeim pravilima u
organizacije i drugom odnosnom regulativom i zahtjevima.
2340 - Supervizija angaovanja
Revizije moraju biti nadzirane na odgovarajui nain, kako bi se obezbijedilo ostvarenje ciljeva,
osiguranje kvaliteta i razvoj zaposlenih.
Interpretacija:
Stepen neophodnog nadzora, zavisit e od strunosti i iskustva internih revizora i od sloenosti
revizije. Izvrni rukovodilac revizije ima sveobuhvatnu odgovornost za nadzor nad obavljanjem
revizije, bez obzira da li istu vri interna revizija ili se revizija obavlja za njen raun, ali moe i
odrediti zaposlene u internoj reviziji, koji imaju odgovarajue iskustvo, da vre taj nadzor.
Odgovarajua evidencija o obavljenom nadzoru se dokumentuje i uva.
2400 Izvjetavanje o rezultatima

Interni revizori moraju izvjestiti o rezultatima revizije.
2410 - Kriteriji za izvjetavanje
Izvjetaji moraju da ukljue ciljeve i obuhvat revizije, kao i zakljuke, preporuke i plan aktivnosti.
2410. A1 - Konani izvjetaji revizije moraju, kada je to prikladno, da sadre miljenje
revizora i/ili zakljuke. Kada je izdato, miljenje ili zakljuak mora uzeti u obzir oekivanja
72

vieg rukovodstva, odbora i drugih vlasnika udjela i mora biti potkrepljeno dovoljnim,
pouzdanim, relevantnim i korisnim informacijama.
Interpretacija:
Na nivou revizije miljenja mogu biti ocjene (rangovi), zakljuci ili drugi opis rezultata. Ovakve
revizije mogu biti povezane sa kontrolama vezanim za specifian proces, rizik ili poslovnu
jedinicu. Formulacija ovih miljenja zahtjeva razmatranje rezultata revizije i njihovog znaaja.
2410. A2 - Interni revizori se ohrabruju da u izvjetaju o rezultatima revizije izvjeste kada
je poslovanje zadovoljavajue.
2410. A3 - Kada se rezultati revizije saoptavaju stranama izvan organizacije, saoptenje
mora da ukljui ogranienja za dalje distribuiranje i koritenje rezultata.
2410. C1 - Saoptenja o toku i rezultatima savjetodavne revizije e se razlikovati po formi
i sadraju u zavisnosti od prirode revizije i potreba klijenta.
2420 - Kvalitet izvjetavanja
Izvjetaji moraju da budu tani, objektivni, jasni,koncizni, konstruktivni, potpuni i blagovremeni.
Interpretacija:
Tani izvjetaji ne sadre greke i iskrivljene informacija i dosljedno odraavaju injenice na
kojima se zasnivaju. Objektivni izvjetaji su fer, nepristrasni, bez predrasuda i proizvod su
korektne i uravnoteene ocjene svih relevantnih injenica i okolnosti. Jasni izvjetaji su laki za
razumijevanje i logini, uz izbjegavanje nepotrebne tehnike terminologije, a sadre sve
znaajne i relevantne informacije. Koncizni izvjetaji su usmjereni na sutinu, uz izbjegavanje
nepotrebne razrade, suvinih detalja, ponavljanja i obilja rijei. Konstruktivni izvjetaji pomau
klijentu revizije i organizaciji i vode unapreenjima tamo gdje je to potrebno. Potpunim
izvjetajima ne nedostaje nita to je od sutinske vanosti za ciljanu publiku, oni ukljuuju sve
relevantne informacije i zapaanja koja su osnova za preporuke i zakljuke. Blagovremeni
izvjetaji su dati u pravom trenutku i cjelishodna, u skladu sa znaajem obuhvaene
problematike, i doputaju rukovodstvu da poduzme odgovarajue korektivne aktivnosti.
73

2421 - Greke i propusti
Ukoliko konaan izvjetaj sadri znaajnu greku ili propust, izvrni rukovodilac revizije mora da
dostavi ispravljenu informaciju svim stranama koje su primile prvobitni izvjetaj.
2430 - Upotreba navoda Izvreno u skladu sa Meunarodnim standardima za profesionalnu
praksu interne revizije
Interni revizori mogu izvjiestiti da su njihove revizije izvrene u skladu sa Meunarodnim
standardima za profesionalnu praksu interne revizije, samo ukoliko rezultati programa
obezbjeenja i unapreenja kvaliteta potkrepljuju takvu izjavu.
2431 - Objelodanjivanje neusklaenosti angaovanja
Kada neusklaenost sa Definicijom interne revizije, Etikim kodeksom i Standardima utie na
konkretnu reviziju, u izvjetaju o rezultatima se mora objelodaniti:
Princip ili pravilo ponaanja iz Etikog kodeksa ili Standard (a) sa kojima nije postignuta puna
usaglaenost;
Razlog (zi) neusaglaenosti; i
Uticaj neusaglaenosti na angaovanje i rezultate angaovanja o kojima je izvjeteno.
2440 - Saoptavanje rezultata
Izvrni rukovodilac revizije mora o rezultatima da izvesti odgovarajue strane.
Interpretacija:
Izvrni rukovodilac revizije, ili drugo ovlateno lice, pregleda i daje saglasnost na konaan
izvjetaj o angaovanju prije njegovog izdavanja i donosi odluku o tome kome e on biti
dostavljen.
2440. A1 - Izvrni rukovodilac revizije je odgovoran za izvjetavanje o konanim
rezultatima, onih strana koje mogu osigurati da je rezultatima posveena duna panja.
2440. A2 - Ukoliko nije drugaije diktirano pravnim zakonskim ili regulatornim
zahtjevima, prije izdavanja rezultata stranama izvan organizacije, izvrni rukovodilac
revizije mora da:
74
Ocjeni potencijalni rizik po organizaciju;

Po potrebi se konsultuje sa viim rukovodstvom i/ili pribavi pravni savjet; i
Kontrolie objelodanjivanje rezultata ograniavanjem njihove upotrebe.
2440. C1 - Izvrni rukovodilac revizije je odgovoran za izvjetavanje korisnika o konanim
rezultatima savjetodavne revizije.
2440. C2 - Tokom savjetodavne revizije mogu biti identifikovani problemi u vezi sa
upravljanjem, upravljanjem rizicima i kontrolama. Uvijek kada su ti problemi od znaaja
za organizaciju, oni moraju biti saopteni viem rukovodstvu i odboru.
2450 - Opta miljenja
Kada se izdaje opte miljenje ono mora uzeti u obzir oekivanja vieg rukovodstva, odbora i
drugih vlasnika udjela i mora biti potkrepljeno dovoljnim, pouzdanim i korisnim informacijama.
Interpretacija:
Izvjetavanje e identifikovati:
Obuhvat, ukljuujui period vremena na koji se miljenje odnosi;
Ogranienja obuhvata;
Razmatranje svih povezanih projekata, ukljuujui i oslonac na druge pruaoce usluga
uvjeravanja;
Rizik ili kontrolni okvir ili druge kriterije koritene kao osnova za davanje opteg miljenja; i
Opte miljenje, ocjenu ili zakljuak do koga se dolo.
Razlozi za nepovoljno miljenje moraju biti iznijeti.
2500 Praenje napretka

Izvrni rukovodilac revizije mora da ustanovi i odrava sistem praenja rezultata o kojima je
podnijet izvjetaj rukovodstvu.
75

2500. A1 - Izvrni rukovodilac revizije mora da uspostavi popratni, naknadni proces da
nadzire i osigurava da su aktivnosti rukovodstva efektivno prienjene ili da je vie
rukovodstvo prihvatilo rizik nepreduzimanja aktivnosti.
2500. C1 - Interna revizija mora da prati rezultate savjetodavne revizije do stepena u
kome je to dogovoreno sa klijentom.
2600 Razrjeenje prihvata rizka od strane vieg rukovodstva
Kada izvrni rukovodilac revizije vjeruje da je vie rukovodstvo prihvatilo nivo rezidualnog rizika
koji moe biti neprihvatljiv za organizaciju, on mora da raspravi to pitanje sa viim
rukovodstvom. Ukoliko se odluka koja se tie rezidualnog rizika ne donese izvrni rukovodilac
revizije mora izvjestiti odbor radi razrjeenja.
2. 2. 3. 4. Deset najbitnijih stavki za uspjenu

implementaciju standarda
Kljune take, na koje se interni revizor moe fokusirati kod primjene Standarda i Okvira
profesionalnih praksi, su sljedeih deset oblasti, sa referencama za sekcije u Standardima na
koje se odnose (Izvor: Implementing the Professional Practices Framework):
1. Saradnja sa kljunim zainteresiranim stranama. Izgradite snaan odnos sa odborom za
reviziju i kljunim zainteresiranim stranama.
Osigurajte da povelja interne revizije i aktivnosti interne revizije odraavanju njihova
oekivanja u pogledu vrijednosti. Uspostavite odnose sa samim vrhom organizacije kako biste
poboljali poloaj interne revizije i promovirali objektivnost. (1000, 1100)
2. Obezbijedite i razvijajte adekvatne resurse. Internu reviziju obavlja ovjek, dakle, u okviru
ove aktivnosti pojedinci prave proizvod koji proizilazi iz interne revizije. Stoga je od kljunog
znaaja angaovanje pravih resursa i privlaenje i osposobljavanje najkvalitetnijih resursa. Ne
plaite se da koristite sourcing, jer ete na taj nain dobiti adekvatno osoblje. (1200)
76

3. Posvetite se kvalitetu i kontinuiranom poboljanju. Vrite proaktivnu procjenu internih
kvaliteta i poboljajte program. Neka poboljanja proizilaze iz internih napora usmjerenih ka
poboljanju kvaliteta.
Potujte eksterne standarde o kvalitetu. Osigurajte primjenu praksi koje e vaem timu
interne revizije omoguiti dosljedno ispunjavanje vaih oekivanja u pogledu kvaliteta (1300,
2200, 2300)
4. Teite kontinuirano da rezultat vaeg rada bude vrijednost. Spoznajte ta je vrijednost za
vae kljune zainteresirane strane, planirajte da rezultat svakodnevnih aktivnosti interne
revizije bude vrijednost i mjerite svoj uinak i uinak vaeg tima na osnovu koraka iji je
rezultat vrijednost. Osigurajte dobijanje povratnih informacija od kljunih zainteresiranih
strana o isporuenim vrijednostima vaeg rada. (1300)
5. Upravljajte internom revizijom strateki. Osigurajte da se interna revizija ukljui u kljune
strateke inicijative i da ima svoje mjesto za stolom. Vodite rauna da se interna revizija
bavi kljunim stratekimrizicima organizacije. Ne dozvolite da vam veliki rizici promaknu.
Tamo gdje organizacija ima praznine u pokrivenosti rizika, nemojte odustajati dok interna
revizija ne otkrije nain za poduzimanje pravih koraka prije nego ovo pitanje dobije goleme
razmjere. (2000)
6. Proaktivno procjenjujte upravljanje rizikom u vaoj organizaciji i procese upravljanja
poslovanjem. Pomozite organizaciji da razumije svoje procese upravljanja poslovanjem.
Razvijte pozitivan utjecaj na organizaciju u pogledu oblasti najbreg razvoja. (2100)
7. Teite savrenstvu u obavljanju aktivnosti interne revizije. Prihvatajte inovacije u procesu
interne revizije, ukljuujui potpuno koritenje moi tehnologije, razvoj i poboljanje znanja
menadmenta i tragajte za najboljim revizijskim praksama od koje e vaa organizacija imati
najvie koristi. (2200, 2300)
8. Komunicirajte sa utjecajem. Proizvod interne revizije drugi shvataju i doivljavaju kroz
komunikacije, i pisane i verbalne. Komunicirajte sa utjecajem kako biste kljune
zainteresirane strane, kao to su odbor ili komisije za reviziju, upoznali sa najznaajnijim
77

oblastima rizika i neophodnim koracima. Uspostavite kontinuiranu komunikaciju s
menadmentom, kako biste bili stalno informirani o promjenama u poslovanju i rizicima.
Razvijte sistematsku razmjenu informacija sa zainteresiranim stranama. (2000, 2400)
9. Iznalazite rjeenja. Osigurajte zainteresiranost i revnost menadmenta za pitanja revizije i
osigurajte da izvrni menadment i odbori za reviziju budu informisani o korektivnim
mjerama poduzetim od strane menadmenta. Kroz proces praenja uvjerite se da su pitanja i
problemi rijeeni i ne dozvolite sebi da budete uhvaeni u zamku nerijeenih pitanja iz
prolosti. (2500)
10. Govorite istinu. Kada smatrate da se organizacije suoava sa neprihvatljivim rizikom ili ste
ubijeeni da odreene mjere i koraci nisu prikladni recite to. Sami prosudite gdje su stvarni
problemi, ali dajte jasno do znanja da interna revizija ima pravo glasa i da ga je spremna
koristiti. (2600)
2. 2. 4. Rezime meunarodnih standarda za

profesionalnu praksu interne revizije
Meunarodni okvir profesionalne prakse interne revizije (IPPF) predstavlja skup svih
mjerodavnih smjernica za profesionalnu praksu interne revizije koje ureuju ulogu, poloaj,
odgovornost i funkciju interne revizije i internih revizora.
Ovaj okvir je utvrdio Institut internih revizora (The Institute of Internal Auditors - IIA) koji je
globalna organizacija posveena internim revizorima i jedini je nadleana za donoenje ovih
mjerodavnih uputstava i smjernica.
Okvir ukljuuje definiciju interne revizije, Etiki kodeks, Standarde Praktine savjete, i dr.
IPPF olakava dosljedan razvoj, tumaenje i primjenu koncepata, metodologija i tehnika koje se
koriste u internoj reviziji.
Moe se podijeliti na Obavezni vodi i vrsto preporueni vodi.
78

-Obavezni vodi predstavlja obavezne zahtjeve koji se moraju potovati i koji imaju sutinski
znaaj u profesionalnoj praksi interne revizije. Obavezni vodi obuhvata: Definiciju interne
revizije (Izjava o fundamentalnoj svrhi, prirodi i djelokrugu interne revizije), Etiki kodeks
(Minimalni zahtjevi u pogledu kodeksa ponaanja, bez naznaavanja specifinih aktivnosti te
Meunarodne standarde interne revizije (Osnovni zahtjevi u pogledu profesionalnog djelovanja
interne revizije i ocjene kvaliteta interne revizije).
-vrsto preporueni vodi obuhvata smjernice i uputsva koja opisuju prakse za efektivnu
implementaciju IIA definicije interne revizije, Etikog kodeksa i Standarda. Iako nije obavezujua
izriita je preporuka za potivanje uputstava od strane IIA preko procesa formalnog odobrenja.
vrsto preporueni vodi obuhvata: Dokumente pozicioniranja, Praktine savjete i Praktini
vodi.
Meunarodni standardi za profrsionalnu praksu interne revizije su sastavni dio Okvira
profesionalne prakse.
Svrha Standarda je da:
1. Opiu osnovna naela koja predstavljaju praksu interne revizije.
2. Obezbijede okvir za obavljanje i promovisanje irokog spektra za dodavanje vrijednosti
putem interne revizije.
3. Utvrde osnovu za vrednovanje uinka interne revizije.
4. Unaprijede procese i operacije organizacije.
Struktura Standarda je podijeljena izmeu Standarda karakteristika (obiljeja) i Standarda
izvoenja. Standardi karakteristika se odnose na karakteristike organizacija i pojedinaca koji
obavljaju internu reviziju. Standardi izvoenja opisuju prirodu interne revizije i obezbjeuju
kvalitetne kriterije na osnovu kojih se moe mjeriti uinak ovih usluga. Standardi karakteristika i
Standardi izvoenja obezbjeeni su za potrebe primjene kod svih usluga interne revizije.
79

Standardi primjene (implementacije) se nadovezuju na Standarde karakteristika i izvoenja,
tako to obezbjeuju zahtjeve koji su primjenjivi na aktivnosti vezane za uvjeravanja (A) ili
savjetodavne usluge (C).
Standardi uvjeravanja ukljuuju objektivnu ocjenu dokaza od strane internog revizora, kako bi
se obezbijedilo nezavisno miljenje ili zakljuci o subjektu, operaciji, funkciji, procesu, sistemu ili
drugom predmetu. Prirodu i obuhvat provjere odreuje interni revizor. U naelu su tri strane
ukljuene u usluge uvjeravanja: (1) lice ili grupa direktno povezana sa subjektom, operacijom,
funkcijom, procesom, sistemom ili drugim predmetom vlasnik procesa, (2) lice ili grupa koja
daje ocjenu interni revizor i (3) lice ili grupa koja koristi ocjenu korisnik.
Savjetodavne usluge su po svojoj prirodi savjetodavne i u naelu se obavljaju po posebnom
zahtjevu klijenta. Priroda i obuhvat savjetodavnih usluga su predmet dogovora sa klijentom koji
trai uslugu. Savjetodavne usluge u naelu ukljuuju dvije strane: (1) osobu ili grupu koja nudi
savjet interni revizor i (2) osobu ili grupu koja trai i dobija savjet klijent. Prilikom pruanja
savjetodavnih usluga interni revizor treba da zadri objektivnost i ne treba da preuzima na sebe
odgovornosti rukovodstva.
Standardi karakteristika (Attribute Standards) Obuhvataju karakteristike organizacije i
pojedinaca koji obavljaju usluge interne revizije. Prepoznaju se tako to poinju sa brojem 1.
Postoje etiri opta (osnovna) standarda odnosno :
1200 - Strunost i duna profesionalna panja
1300 - Program osiguranja i unapreenja kvaliteta
Standardi izvoenja (radni standardi)
80

Standardi izvoenja opisuju prirodu interne revizije i obezbjeuju kvalitetne kriterije na osnovu
kojih se moe mjeriti uinak ovih usluga. Standardi izvoenja numeriki poinju sa brojem 2.
Postoje sedam optih (osnovnih) standarda odnosno :
2000 - Upravljanje aktivnou interne revizije
2100 - Priroda posla
2300 - Izvoenje angamana
2400 - Izvjetavanje o rezultatima
2500 - Praenje napretka
2600 - Razrjeenje prihvatanja rizika od strane vieg rukovodstva
Iz osnovnih standarda razvijeni su kompletni standardi zajedno sa standardima implementacije
ovisno da li se radi o uslugama uvjeravanja (A) ili savjetodavnim uslugama (C).
Revidiranje i razvoj Standarda je stalni proces. Odbor za Standarde interne revizije odrava
sveobuhvatne konsultacije i raspravu prije izdavanja Standarda. Ovo ukljuuje prikupljanje
javnih komentara iz cijelog svijeta na nacrt standarda.
81
2. 3. STRATEKO PLANIRANJE, UPRAVLJANJE

RIZIKOM I REVIZIJA ZASNOVANA NA RIZIKU
2. 3. 1. Strateko planiranje
2. 3. 1. 1. Uvod u strateko planiranje
Strateko planiranje je proces koji se koristi kako bi se utvrdili dugoroni ciljevi
organizacije, a zatim identificirale najbolje aktivnosti za ostvarenje tih ciljeva. Kako organizacije
postaju vee, sloenije i raznovrsnije, lako se moe dogoditi da pojedinci, uposlenici u
organizaciji, poinju imati razliito razumijevanje ciljeva organizacije i naina na koji njihove
aktivnosti doprinose ostvarenju tih ciljeva. Primjena stratekog planiranja predstavlja nain da
se svi u organizaciji usklade prema istim ciljevima i da se stvara zajedniko shvatanje aktivnosti
organizacije ka njihovom postizanju.
Strateko planiranje je jednako primjenljivo za organizacije i u javnom i u privatnom sektoru.
Bez obzira da li organizacija nastoji ostvariti dobit ili prua javne usluge, relevantna je potreba
da organizacija ima zajedniko shvatanje svojih ciljeva i strategija za njihovo ostvarenje.
2. 3. 1. 2. ta je strateko planiranje?
Kroz proces stratekog planiranja utvruju se ciljevi, prioriteti i strategije organizacije, te
definie mjere za procjenu uspjenosti ostvarenja tih ciljeva.
Prema tome, strateki plan je dokument koji se koristi da bi se u okviru organizacije
iskomunicirali ciljevi organizacije, aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi se postigli ciljevi
kao i svi drugi kljuni elementi nastali tokom procesa planiranja. 1
Definicija Balance Scorecard Institute
82

Strateki plan obino prati i izrada godinjih planova rada, koji detaljnije definiu odgovornost
izvrenje plana, rokove, potrebne resurse i eventualno organizacijske i operativne korake koje je
potrebno uraditi kako bi se postigli ciljevi definirani planom.
Dok se strateko planiranje razvija u razliitim oblicima, klasino strateko planiranje ukljuuje
proces koji formalno definie karakteristike organizacije i odgovara na osnovna pitanja o njenoj
svrsi i ciljevima. Osnovna pitanja kojima se generalno bavi strateko planiranje su:
MISIJA: Zato postojimo?
VIZIJA: ta elimo da postanemo?
VRIJEDNOSTI: Na koji nain emo se ponaati?
CILJEVI: ta moramo postii da ostvarimo viziju?
ISHODI: Koje rezultate oekujemo?
Jedan od naina za uvid kako je strateko planiranje koriteno jesu primjeri koji pokazuju kako
su se ovim pitanjem bavile stvarne organizacije.
Primjeri misije:
WALT DISNEY: initi ljude sretnim.
VIZIJA: ta elimo da postanemo? Primjer vizije:
SONY (sa poetka 1950 -ih): Postati kompanija najpoznatija po mijenjanju svjetski
rasprostranjenog stava o loem kvalitetu japanskih proizvoda.
Zato provoditi strateko planiranje?
Dati svima istu orijentaciju
Osigurati ispravne ishode
Izbjei odstupanja
83
2. 3. 1. 3. Osnovne karakteristike i prednosti

stratekog planiranja
2. 3. 1. 3. 1. Karakteristike
Strateko planiranje se u velikoj mjeri oslanja na rezultate analize okruenja u kojem
organizacija radi, a na koje ima vrlo malo utjecaja. Razliiti faktori iz okruenja, kao, na primjer,
demografski trendovi, makroekonomska situacija, politiki trendovi, socijalna kretanja itd,
mogu imati presudan utjecaj na rezultate organizacije.
Prua srednjoroni okvir rada organizacije

Strateki plan se, izmeu ostalog, pravi radi postizanja kontinuiteta i konzistentnosti aktivnosti
organizacije, to nas upuuje na izradu plana sa to duim vremenskim okvirom. S druge strane,
stalne promjene u okruenju zahtijevaju fleksibilnost i dug period planiranja smanjuje
preciznost plana. Radi toga, dobar izbor vremenskog okvira za koji se donosi strateki plan je 3 5 godina.
Dinamian proces
Zbog injenice da se okruenje stalno mijenja i da je vrlo teko sa sigurnou predvidjeti budue
dogaaje, planiranje je kontinuiran proces. Prilagoavanje plana novim uvjetima u okruenju
obavlja se svake godine.
Temelj za alokaciju resursa
Da bi plan bio ostvariv, proces stratekog planiranja mora biti integriran sa procesom
budetiranja tako da konana alokacija resursa odraava izbor prioriteta, koji e pridonijeti
razvoju organizacije.
84
2. 3. 1. 3. 2. Prednosti
Prednosti koje prua strateko planiranje se ogledaju u slijedeem :
-
Prua fokus kroz jasno definisanje svrhe organizacije i time omoguuje organizaciji da
utvrdi ciljeve u skladu sa svojom misijom.
Osigurava da resursi organizacije budu usmjereni na kljune prioritete kako bi ciljevi bili
ispunjeni unutar utvrenih rokova.
Omoguuje mjerenje napretka i time pomae upravi da odredi kada su potrebne

promjene.
Pomae organizaciji da na primjeren nain odgovori na potrebe svojih kupaca i klijenata.
Omoguuje izradu novih programa.
Omoguuje utvrivanje kvalitetnih politika i postupaka koji e potpomoi uspjeh

organizacije.
2. 3. 1. 4. Elementi stratekog planiranja

Streteko planiranje bi minimalno trebalo da obuhvati slijedee:
-
Analiza postojee situacije
Misija, vizija, vrijednosti
SWOT analiza snage, slabosti, prilike, prijetnje
Strateki ciljevi
Plan djelovanja
Plan praenja i mjerenja napretka
85
2. 3. 1. 4. 1. Analiza postojee situacije

Analiza postojee situacije treba da omogui realnu osnovu za procjenu u budunosti. Kvalitet
uraene analize postojeeg stanja bitno utie na kvalitet stratekog plana.
2. 3. 1. 4. 2. Misija, vizija, vrijednosti

Misija, vizija, vrijednosti predstavljaju osnovne ideje vodilje u stratekom planiranju.
2. 3. 1. 4. 3. SWOT analiza
SWOT analiza je jedno od poznatijih sredstava stratekog planiranja u okviru organizacije I
pomae u utvrivanju okolnosti koje treba uzeti u obzir prilikom razrade stratekih ciljeva
organizacije. Neke uobiajene tehnike koje se koriste za prikupljanje informacija obuhvataju
ankete uprave, radne grupe, input Upravnog odbora, ankete kupaca ili klijenata, kao i
uporeivanje sa slinim organizacijama.
Snage (S- strenghts) navode pozitivne aspekte organizacije i mogu se odnositi na proizvode,
usluge, resurse, vjetine itd. Snage se mogu koristiti kao platforma za irenje obuhvata i talenta
organizacije.
Slabosti (W- weaknesses) navode podruja u kojima organizaciji treba poboljanje.
Utvrivanje slabosti je jednako vano kao i utvrivanje snaga, jer slabosti mogu ugroziti
sposobnost organizacije da ostvari svoju misiju.
Prilike (O-Opportunities) prilike mogu biti stvarne ili potencijalne. Prilike se mogu prepoznati
kroz smjernice, analizu trita i analizu sposobnosti organizacije.
Prijetnje (T- Threats) prijetnje mogu biti stvarne ili zamiljene i obino se odnose na stabilnost
organizacije, njenu misiju ili viziju. U ovoj fazi, prijetnje se obino prepoznaju na visokom nivou,
a zatim dalje analiziraju tokom procesa procjene rizika.
86
2. 3. 1. 4. 4. Strateki i konkretni ciljevi

Strateki ciljevi se obino definiu na visokom nivou i oni su dugoronog karaktera.
Na primjer: Osigurati opstojnost organizacije tako to e ona postati vodei dobavlja naih
proizvoda i prualac naih usluga.
Konkretni ciljevi definiu naine na koje se moe izmjeriti kako e se ostvariti strateki ciljevi.
Na primjer: Poveati potroaku bazu za 20% u tekuoj godini.
Zadrati postojee lokacije i trita i otvoriti 5 novih lokacija na 2 nova trita u tekuoj godini.
Zadrati postojee proizvode i razviti 2 nova proizvoda u tekuoj godini.
Strateki i konkretni ciljevi - Pristup

Uprava moe koristiti strateku procjenu i SWOT analizu kao osnovu za razradu stratekih i
konkretnih ciljeva.
Dobar prvi korak je da direktori i Upravni odbor uporede rezultate strateke procjene i SWOT
analize s misijom i vizijom organizacije kako bi povukli paralele i utvrdili nesklad izmeu
postojeeg i eljenog stanja u organizaciji. Ovo poreenje omoguuje upravi/direktorima da
predvide strateke ciljeve koji e biti prikladni s obzirom na postojeu poslovnu klimu i eljeno
stanje u budunosti.
2. 3. 1. 4. 5. Plan djelovanja
Svrha plana djelovanja je da utvrdi konkretne radnje koje e organizacija poduzeti kako
bi ostvarila ciljeve zacrtane u prethodnom koraku.
Plan djelovanja daje odgovor na pitanja ta, kako, kada i ko
87

ta koje radnje (postupke) treba poduzeti kako bi se osiguralo da budu ostvareni konkretni
ciljevi?
Kako kako e se ti postupci provesti?
Kada kada treba provesti te postupke? Koji su rokovi za njihovo provoenje?
Ko ko je odgovoran za blagovremeno provoenje pojedinih postupaka?
Plan djelovanja
2. 3. 1. 4. 6. Mjerenje i praenje
Kada se izradi plan djelovanja, mora se napraviti i plan za mjerenje i praenje napretka
organizacije ka uspjenom provoenju ovog plana.
Za svaku radnju/postupak odreuju se odgovarajua mjerenja koja su izraenaa uprocentu
izvrenja a na bazi analize podataka.
Koritenje Balanced Score Card tabele predstavlja uobiajen metod za praenje napretka.
Karakteristika ovog modela:
88

- Povezuje strateke ciljeve sa konkretnim ciljevima i planovima djelovanja.
- Osigurava sistematian pristup redovnom praenju.
- Lako je razumljiva za direktore i Upravni odbor.
- Daje pregled napredovanja organizacije ka ispunjenju stratekih i konkretnih ciljeva na
visokom nivou.
Balanced Score Card
2. 3. 1. 5. Faktori uspjeha za proces stratekog

planiranja
Kvalitet stratekog plana ovisi o nainu na koji je organiziran proces stratekog
planiranja u organizaciji. Neki od bitnih elemenata tog procesa su:
Prisustvo snanog vodstva i vizije kod rukovodstva organizacije;
Pristup koji podrazumijeva visok stepen sudjelovanja i konsultacije sa irokim spektrom
uposlenika unutar organizacije te vanjskim akterima koji su dio stratekog procesa;
Posebno razvijen pristup koji se koristi najboljim iskustvima drugih, ali je prilagoen tako da
odgovara specifinim potrebama organizacije i resursima kojima ona raspoloe;
Prikupljanje vrstih dokaza radi informisanja o procesu utvrivanja stratekih ciljeva;
89

Realna procjena u vezi sa raspoloivim sredstvima i ljudskim potencijalima;
Razmatranje irokog spektra gledita i prioriteta prije donoenja odluka, to za cilj ima
postizanje konsenzusa;
Nove ideje i kontinuitet, tako da se strateki plan, kao i proces stratekog planiranja, redovno
podvrgavaju analizi i reviziji.
Strateki plan i uinkovitost organizacije

Uvoenjem sistema stratekog planiranja moemo postii vee poboljanje u poslovanju i
rezultatima koje postie organizacija kao, na primjer:
Poveanu uinkovitost kroz ispunjavanje vizije i misije organizacije;
Poveanu uinkovitost putem ostvarivanja boljih rezultata, a uz upotrebu manje resursa;
Bolje razumijevanje i sposobnost predvianja promjenjljivih okolnosti, te prilagoavanje njima;
Bolje donoenje odluka;
Unaprijeene organizacijske sposobnosti;
Poboljano komuniciranje putem koordinacije i suradnje;
Veu transparentnost i odgovornost stvaranjem okvira prema kojem se moe ocjenjivati uinak
(rezultati) organizacije;
Stvaranje zajednike svrhe djelovanja meu unutranjim i vanjskim akterima u stratekom
procesu i
Stvaranje vee svijesti o operativnom okruenju i njegovom veem razumijevanju.
2. 3. 1. 7. Interna revizija i strateko planiranje

Interna revizija ima vanu ulogu u stratekom planiranju u organizaciji. Stratekim
planom organizacije kako je ve navedeno se uspostavljanju strateki i dodatani operativni
ciljevi, analizira okruenje, identifikuju prijetnje i mogunosti to sveukupno daje dobru osnovu
za planove interne revizije pogotovu strateke. Planovi interne revizije moraju uzeti u obzir
planove organizacije. Osim toga ne treba zaboraviti injenicu da je i interna revizija dio
90

organizacije pa po toj analogiji ukljuenost interne revizije je neophodna. Kako je to i u samoj
definiciji interne revizije reeno pomae organizaciji za ostvarenje ciljeva , injenica je da je
strateko planiranje dobar instrument za ostvarenje tih ciljeva. Interna revizija u okviru svojih
savjetodavnih aktivnosti moe znatno doprinjeti poboljanjima u stratekom planiranju.
Strateko planiranje je sr rada organizacije. Bez stratekog okvira ne znamo kuda idemo
ili zato tamo idemo.
Prema tome, strateki plan predstavlja integrisani okvir stratekih i operativnih ciljeva i
aktivnosti, koji su potrebni kako bi se u budunosti ostvario eljeni rezultat. (esto definisan kao
misija ili vizija organizacije). Osnovna pitanja kojima se bavi klasino strateko planiranje su:
VIZIJA: ta elimo da postanemo?
VRIJEDNOSTI: Na koji nain emo se ponaati?
CILJEVI: ta moramo postii da ostvarimo viziju?
ISHODI: Koje rezultate oekujemo?
Strateki plan nije rigidan. Meutim, on prua parametre u okviru kojih treba raditi. Zato je
vano da proces stratekog planiranja bude baziran na stvarnom razumijevanju eksternog
okruenja.
Strateko planiranja daje jasnou po pitanju ta u stvari se eli ostvariti i nain na koji pristupiti
ostvarenju istog.
Interna revizija ima vanu ulogu u stratekom planiranju u organizaciji Planovi interne revizije
moruju uzeti u obzir planove organizacije. Interna revizija u okviru svojih savjetodavnih
aktivnosti moe znatno doprinjeti poboljanjima u stratekom planiranju.
91

2. 3. 2. 1. Uvod
Osnovna premisa za upravljanje rizikom u organizaciji je da svaki subjekt, bilo profitni ili
neprofitni, ili vladino tijelo, egzistira da prui vrijednost svojim interesnim stranama. Svi subjekti
se suoavaju sa neizvjesnou te stoga rizik, izazov za organizaciju) predstavlja da odredi koliko
mnogo neizvjesnosti ili rizika je spreman prihvatiti. Neizvjesnost predstavlja i rizik i priliku, sa
potencijalom da se erodiraju ili unaprijede vrijednosti. Stoga, upravljanje rizikom u organizaciji
prua okvir za menadment da se efikasno bavi sa neizvjesnou i povezanim rizikom i prilikom,
te tako unaprijedi svoj kapacitet da bi ispunio svoju misiju i strateke ciljeve.
Neizvjesnost proizlazi iz nesposobnosti da se precizno odredi vjerovatnoa da e se potencijalni
dogaaji desiti i povezani ishodi. Upravljanje rizikom u organizaciji e pruiti pomo njenom
kapacitetu da kreira odrivu vrijednost i da stvorenu vrijednost prenese svojim klijentima i
interesnim stranama. obuhvata sve aktivnosti kompanije, a interne revizije se baziraju na
procjeni rizika.

Rizik:
Vjerovatnoa nastanka dogaaja koji moe ugroziti ili negativno uticati na ispunjavanje
stratekih i konkretnih ciljeva organizacije. Dogaaji mogu biti razne aktivnosti spram
organizacije i oni su obino grupisani u kategorije prema organizacionim dijelovima kako bi
uprava jasno uoila koja su podruja ugroena. Sveobuhvatan model uzima u obzir i vanjske i
unutranje rizike, kao i oekivane i neoekivane rizike (strateko promiljanje).
Vanjski rizici: ekonomski, ekoloki, politiki, drutveni, tehnoloki, itd.

92

Unutranji rizici: infrastruktura, korporativna kultura, osoblje, operativni, tehnoloki, itd.
Upravljanje rizikom:
Proces koji se primjenjuje na stratekom nivou i u cijeloj organizaciji s ciljem identifikacije i
upravljanja rizikom unutar prihvatljivih/podnoljivih granica kako bi se pruilo razumno
uvjeravanje da e strateki i konkretni ciljevi organizacije biti ispunjeni.
Procjena rizika:
Element interne kontrole a u okviru procesa upravljanja rizikom koji upravi omoguuje da
identifikuje, analizira, procijeni, ocijeni, nadzire i upravlja rizicima koji se odnose na bilo koju
aktivnost, funkciju ili proces na nain koji e organizaciji omoguiti da gubitke svede na
minimum, a prilike maksimalno iskoristi.
Rangiranje rizika:
Vjerovatnoa nastanka nekog dogaaja u kombinaciji sa uticajem kojeg bi on imao na strateke
i konkretne ciljeve organizacije. (Vjerovatnoa X uticaj = Rangiranje rizika)
Vjerovatnoa: velika vjerovatnoa nastanka, srednja vjerovatnoa nastanka, mala vjerovatnoa
nastanka. Pri utvrivanju vjerovatnoe treba uzeti u obzir slijedee
Raniji dogaaji dogaaj koji se ranije ve desio
Analiza podataka trendovi na tritu ili u radnom okruenju, interni trendovi
Ostali faktori kao to je regulatorno okruenje
Uticaj: veliki uticaj, umjereni uticaj, mali uticaj. Pri procjeni treba analizirati slijedee :
Da li e rizik dovesti do toga da organizacija ne ispuni svoje strateke i konkretne ciljeve?
Postoje li neki faktori koji mogu ublaiti ili smanjiti rizik (npr. kompenzacijske kontrole)?
Kakva je meusobna veza izmeu datog rizika i ostalih rizika
Prihvatljivost/podnoljivost rizika:
Spremnost neke organizacije da prihvati rizik. Ona se mjeri na poetku procesa procjene rizika i
rizici se porede s ovom mjerom kako bi se odredilo da li su prihvatljivi za organizaciju ili se
moraju poduzeti mjere da se oni ublae. Prihvatljivost/podnoljivost rizika se mjeri u odnosu na
93

strateke i konkretne ciljeve organizacije. Odreeni rizici mogu biti prihvatljivi ako poveavaju
mogunost da organizacija ostvari svoje strateke i konkretne ciljeve.
Odgovor na rizik:
Mjere koje poduzima uprava u odnosu na rizike. Mjere ukljuuju prihvaanje, izbjegavanje,
smanjenje i podjelu rizika. Odgovor na rizik nastoji svesti rizike na prihvatljiv nivo uzimajui u
obzir prihvatljivost/podnoljivost rizika organizacije
Kontrolne aktivnosti:
Mjere koje se poduzimaju kako bi se osigurao djelotvoran odgovor na rizik. Cilj ovih aktivnosti je
da osiguraju da rizici budu svedeni na prihvatljiv nivo. Ove aktivnosti se najee nazivaju
internim kontrolama i mogu se primjenjivati na najniim nivoima organizacije kako bi se
osiguralo da ona ispuni svoje strateke i konkretne ciljeve.
Praenje:
Rizici s vremenom variraju. Sveobuhvatan plan upravljanja rizikom vri procjenu rizika u
redovnim intervalima kako bi se osiguralo da se organizacija blagovremeno pozabavi rizicima
Vrste rizika:
Postoje dvije osnovne kategorije rizika: inherentni i preostali (inherent and residual.)
Inherentni rizik je rizik organizacije prije nego to uprava uspostavi odgovor na rizik.
Rezidualni rizik je rizik organizacije nakon to uprava provede odgovor na rizik.
2. 3. 2. 3. Upravljanje rizikom u organizaciji

(Enterprise Risk Management - ERM)
Upravljanje rizikom u organizaciji (ERM)s predstavlja sistematian pristup za proces
odluivanja koji osigurava da su rizici odreeni eksplicitno i podie upravljanje rizikom na
strateki nivo.
94

Upravljanje rizikom je evoluiralo tako da podrazumijeva poduzimanje promiljene akcije da bi
se poveali izgledi dobrih ishoda, a smanjili izgledi loih ishoda. Interno, ERM poboljava
sposobnost da se smanje rizici koji su iskalkulisani i za koje ima dobre informacije kroz analizu
implikacija na nivou preduzea.
Eksterno, ERM se posmatra kao kljuni indikator dobrog korporativnog upravljanja i vana
komponenta kontrole i usklaenosti programa.
ERM se bavi rizicima i prilikama koji utiu na stvaranje ili ouvanje vrijednosti, a prema COSO
modela za upravljanje rizikom u preduzeu Integralni okvir)definisan je na sljedei nain:
Upravljanje rizikom u preduzeu predstavlja proces kojeg provode upravni odbor preduzea,
uprava/direktori i osoblje na stratekom nivou i u cijelom preduzeu s ciljem identifikacije
potencijalnih dogaaja koji mogu negativno djelovati na preduzee i upravljanja rizicima kako
bi oni ostali u granicama prihvatljivog i time pruili razumno uvjeravanje u pogledu postizanja
ciljeva preduzea.
Ova definicija je sa namjerom iroka. Ona obuhvata kljune, temeljne pojmove kako preduzea i
druge organizacije upravljaju rizikom pruajui osnovu koja zahtijeva primjenu irom
organizacije i izvan organizacije. Ona je fokusirana direktno na ostvarivanje ciljeva utvrenih za
odreenu organizaciju i prua osnove za definisanje ERM efikasnosti.
Definicija reflektuje odreene temeljne koncepte kao to su:
Proces koji je u toku i tee kroz preduzee (PROCES)
Izvrava se od strane ljudi na svim nivoima organizacije (UPRAVA, DIREKTORI, OSOBLJE)
Ukljuen je u postavkama strategije (MISIJA JE STRATEKA)
Primjenjuje se kroz cijelo preduzee, na svakom nivou i u svakoj jedinici, i zahtijeva

portfolio rizika na organizacijskoj razini (SVE ORGANIZACIONE JEDNICE)
Dizajniran radi identifikacije potencijalnih dogaaja koji, ako se dese, mogu ozbiljno
uticati na organizaciju (CILJ UPRAVLJANJE RIZIKOM UNUTAR PRIHVATLJIVIH GRANICA)
U stanju je pruiti prihvatljivo osiguranje organizacijskom menadmentu i upravi

direktora (RAZUMNO, A NE POTPUNO UVJERENJE)
Usmjeren je na postizanje ciljeva u jednoj ili vie zasebnih, preklapajuih kategorija

95

Kako ERM donosi pozitivne rezultate (prednosti)?
-
Smanjuje troenje vremena uprave na gaenje poara
Vea vjerovatnoa postizanja ciljeva preduzea
Manje iznenadnih okova i neprijatnih iznenaenja
Vei interni fokus na dobrom i pravilnom poslovanju
Vea vjerovatnoa postizanja inicijativa za promjene
Integracija stratekog upravljanja i upravljanja rizicima
Primjeri standarda koji se odnose na rizik

Turnbull proces u Velikoj Britaniji pristup zasnovan na riziku kod uspostave sistema interne
kontrole i praenja njene efikasnosti.
Sarbanes -Oxley u SAD zahtjeva da uprava drutva i eksterna revizija izvjetavaju o
adekvatnosti interne kontrole finansijskih izvjetaja preduzea koja kotiraju na berzi.
OMB Circular A -123 u SAD Zahtijeva od subjekata na nivou savezne vlade u SAD da u
provoenju internih kontrola primjenjuju pristup zasnovan na rizicima.
ISO 31000 -2009 standardi koji se odnose na upravljanje rizikom prema kodu standarda koji im
je dodijelila Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISO).
COSO (the Committee of Sponsoring Organizations of the Treadway Commission), Komitet
organizacija koji finansiraju Treadway komisiju, predstavlja inicijativu privatnog sektora koju je
1985. godine uspostavilo pet profesionalnih udruenja.
Cilj COSO-a je da pobolja kvalitet finansijskog izvjetavanja usmjeravajui se na korporativno
upravljanje, etiku i internu kontrolu.
Najbolja meunarodna praksa za upravljanje rizikom preduzea (ERM) je Komitet o
sponzorskim organizacijama (COSO) ERM.
96

2. 3. 2. 1. Uvod
Osnovna premisa za upravljanje rizikom u organizaciji je da svaki subjekt, bilo profitni ili
neprofitni, ili vladino tijelo, egzistira da prui vrijednost svojim interesnim stranama. Svi subjekti
se suoavaju sa neizvjesnou te stoga rizik, izazov za organizaciju) predstavlja da odredi koliko
mnogo neizvjesnosti ili rizika je spreman prihvatiti. Neizvjesnost predstavlja i rizik i priliku, sa
potencijalom da se erodiraju ili unaprijede vrijednosti. Stoga, upravljanje rizikom u organizaciji
prua okvir za menadment da se efikasno bavi sa neizvjesnou i povezanim rizikom i prilikom,
te tako unaprijedi svoj kapacitet da bi ispunio svoju misiju i strateke ciljeve.
Neizvjesnost proizlazi iz nesposobnosti da se precizno odredi vjerovatnoa da e se potencijalni
dogaaji desiti i povezani ishodi. Upravljanje rizikom u organizaciji e pruiti pomo njenom
kapacitetu da kreira odrivu vrijednost i da stvorenu vrijednost prenese svojim klijentima i
interesnim stranama. obuhvata sve aktivnosti kompanije, a interne revizije se baziraju na
procjeni rizika.

Rizik:
Vjerovatnoa nastanka dogaaja koji moe ugroziti ili negativno uticati na ispunjavanje
stratekih i konkretnih ciljeva organizacije. Dogaaji mogu biti razne aktivnosti spram
organizacije i oni su obino grupisani u kategorije prema organizacionim dijelovima kako bi
uprava jasno uoila koja su podruja ugroena. Sveobuhvatan model uzima u obzir i vanjske i
unutranje rizike, kao i oekivane i neoekivane rizike (strateko promiljanje).
Vanjski rizici: ekonomski, ekoloki, politiki, drutveni, tehnoloki, itd.

97

Unutranji rizici: infrastruktura, korporativna kultura, osoblje, operativni, tehnoloki, itd.
Upravljanje rizikom:
Proces koji se primjenjuje na stratekom nivou i u cijeloj organizaciji s ciljem identifikacije i
upravljanja rizikom unutar prihvatljivih/podnoljivih granica kako bi se pruilo razumno
uvjeravanje da e strateki i konkretni ciljevi organizacije biti ispunjeni.
Procjena rizika:
Element interne kontrole a u okviru procesa upravljanja rizikom koji upravi omoguuje da
identifikuje, analizira, procijeni, ocijeni, nadzire i upravlja rizicima koji se odnose na bilo koju
aktivnost, funkciju ili proces na nain koji e organizaciji omoguiti da gubitke svede na
minimum, a prilike maksimalno iskoristi.
Rangiranje rizika:
Vjerovatnoa nastanka nekog dogaaja u kombinaciji sa uticajem kojeg bi on imao na strateke
i konkretne ciljeve organizacije. (Vjerovatnoa X uticaj = Rangiranje rizika)
Vjerovatnoa: velika vjerovatnoa nastanka, srednja vjerovatnoa nastanka, mala vjerovatnoa
nastanka. Pri utvrivanju vjerovatnoe treba uzeti u obzir slijedee
Raniji dogaaji dogaaj koji se ranije ve desio
Analiza podataka trendovi na tritu ili u radnom okruenju, interni trendovi
Ostali faktori kao to je regulatorno okruenje
Uticaj: veliki uticaj, umjereni uticaj, mali uticaj. Pri procjeni treba analizirati slijedee :
Da li e rizik dovesti do toga da organizacija ne ispuni svoje strateke i konkretne ciljeve?
Postoje li neki faktori koji mogu ublaiti ili smanjiti rizik (npr. kompenzacijske kontrole)?
Kakva je meusobna veza izmeu datog rizika i ostalih rizika
Prihvatljivost/podnoljivost rizika:
Spremnost neke organizacije da prihvati rizik. Ona se mjeri na poetku procesa procjene rizika i
rizici se porede s ovom mjerom kako bi se odredilo da li su prihvatljivi za organizaciju ili se
98

moraju poduzeti mjere da se oni ublae. Prihvatljivost/podnoljivost rizika se mjeri u odnosu na
strateke i konkretne ciljeve organizacije. Odreeni rizici mogu biti prihvatljivi ako poveavaju
mogunost da organizacija ostvari svoje strateke i konkretne ciljeve.
Odgovor na rizik:
Mjere koje poduzima uprava u odnosu na rizike. Mjere ukljuuju prihvaanje, izbjegavanje,
smanjenje i podjelu rizika. Odgovor na rizik nastoji svesti rizike na prihvatljiv nivo uzimajui u
obzir prihvatljivost/podnoljivost rizika organizacije
Kontrolne aktivnosti:
Mjere koje se poduzimaju kako bi se osigurao djelotvoran odgovor na rizik. Cilj ovih aktivnosti je
da osiguraju da rizici budu svedeni na prihvatljiv nivo. Ove aktivnosti se najee nazivaju
internim kontrolama i mogu se primjenjivati na najniim nivoima organizacije kako bi se
osiguralo da ona ispuni svoje strateke i konkretne ciljeve.
Praenje:
Rizici s vremenom variraju. Sveobuhvatan plan upravljanja rizikom vri procjenu rizika u
redovnim intervalima kako bi se osiguralo da se organizacija blagovremeno pozabavi rizicima
Vrste rizika:
Postoje dvije osnovne kategorije rizika: inherentni i preostali (inherent and residual.)
Inherentni rizik je rizik organizacije prije nego to uprava uspostavi odgovor na rizik.
Rezidualni rizik je rizik organizacije nakon to uprava provede odgovor na rizik.
2. 3. 2. 3. Upravljanje rizikom u organizaciji

(Enterprise Risk Management - ERM)
Upravljanje rizikom u organizaciji (ERM)s predstavlja sistematian pristup za proces
odluivanja koji osigurava da su rizici odreeni eksplicitno i podie upravljanje rizikom na
strateki nivo.
99

Upravljanje rizikom je evoluiralo tako da podrazumijeva poduzimanje promiljene akcije da bi
se poveali izgledi dobrih ishoda, a smanjili izgledi loih ishoda. Interno, ERM poboljava
sposobnost da se smanje rizici koji su iskalkulisani i za koje ima dobre informacije kroz analizu
implikacija na nivou preduzea.
Eksterno, ERM se posmatra kao kljuni indikator dobrog korporativnog upravljanja i vana
komponenta kontrole i usklaenosti programa.
ERM se bavi rizicima i prilikama koji utiu na stvaranje ili ouvanje vrijednosti, a prema COSO
modela za upravljanje rizikom u preduzeu Integralni okvir)definisan je na sljedei nain:
Upravljanje rizikom u preduzeu predstavlja proces kojeg provode upravni odbor preduzea,
uprava/direktori i osoblje na stratekom nivou i u cijelom preduzeu s ciljem identifikacije
potencijalnih dogaaja koji mogu negativno djelovati na preduzee i upravljanja rizicima kako
bi oni ostali u granicama prihvatljivog i time pruili razumno uvjeravanje u pogledu postizanja
ciljeva preduzea.
Ova definicija je sa namjerom iroka. Ona obuhvata kljune, temeljne pojmove kako preduzea i
druge organizacije upravljaju rizikom pruajui osnovu koja zahtijeva primjenu irom
organizacije i izvan organizacije. Ona je fokusirana direktno na ostvarivanje ciljeva utvrenih za
odreenu organizaciju i prua osnove za definisanje ERM efikasnosti.
Primjenjuje se kroz cijelo preduzee, na svakom nivou i u svakoj jedinici, i zahtijeva

portfolio rizika na organizacijskoj razini (SVE ORGANIZACIONE JEDNICE)
Dizajniran radi identifikacije potencijalnih dogaaja koji, ako se dese, mogu ozbiljno
uticati na organizaciju (CILJ UPRAVLJANJE RIZIKOM UNUTAR PRIHVATLJIVIH GRANICA)
100
U stanju je pruiti prihvatljivo osiguranje organizacijskom menadmentu i upravi

direktora (RAZUMNO, A NE POTPUNO UVJERENJE)
Kako ERM donosi pozitivne rezultate (prednosti)?

-
Smanjuje troenje vremena uprave na gaenje poara
Vea vjerovatnoa postizanja ciljeva preduzea
Manje iznenadnih okova i neprijatnih iznenaenja
Vei interni fokus na dobrom i pravilnom poslovanju
Vea vjerovatnoa postizanja inicijativa za promjene
Integracija stratekog upravljanja i upravljanja rizicima
Primjeri standarda koji se odnose na rizik

Turnbull proces u Velikoj Britaniji pristup zasnovan na riziku kod uspostave sistema interne
kontrole i praenja njene efikasnosti.
Sarbanes -Oxley u SAD zahtjeva da uprava drutva i eksterna revizija izvjetavaju o
adekvatnosti interne kontrole finansijskih izvjetaja preduzea koja kotiraju na berzi.
OMB Circular A -123 u SAD Zahtijeva od subjekata na nivou savezne vlade u SAD da u
provoenju internih kontrola primjenjuju pristup zasnovan na rizicima.
ISO 31000 -2009 standardi koji se odnose na upravljanje rizikom prema kodu standarda koji im
je dodijelila Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISO).
COSO (the Committee of Sponsoring Organizations of the Treadway Commission), Komitet
organizacija koji finansiraju Treadway komisiju, predstavlja inicijativu privatnog sektora koju je
1985. godine uspostavilo pet profesionalnih udruenja.
Cilj COSO-a je da pobolja kvalitet finansijskog izvjetavanja usmjeravajui se na korporativno
upravljanje, etiku i internu kontrolu.
101

2. 3. 2. 4. COSO model upravljanja rizikom

The Committee of Sponsoring Organisations of the Treadway Commission (COSO) ili
prevedeno na na jezik, Komitet za finansiranje organizacija Treadway komisije, je incijativa
privatnog sektora osnovana 1985. godine od strane pet profesionalnih finansijskih udruenja
Institut internih revizora (The Institute of Internal Auditors), Ameriki institut ovlatenih javnih
raunovoa
(the
American
Institute
of
Certified
Public
Accountants),
Amerika
raunovodstvena asocijacija (the American Accounting Association), Institut raunovoa

menadmenta (the Institute of Management Accountants) i Institut finansijskih rukovodilaca
(the Financial Executives Institute). Oni su izvorno formirali studij uzronih faktora koji mogu
dovesti do lanog finansijskog izvjetavanja.
COSO ima za cilj poboljati kvalitet finansijskog izvjetavanja kroz fokusiranje na
korporativno upravljanje, etike prakse i internu kontrolu. Kljuni ciljevi se odnose na:
- Djelotvorno i efikasno poslovanje

- Pouzdano finansijsko izvjetavanje
- Potivanje postojeih zakona i propisa
Ovaj okvir je uspostavljen da bi osigurao meunarodno priznatu normu prema kojoj

organizacija moe procjeniti sisteme internih kontrola preko poslovnih jedinica i aktivnosti.
Cijeli model moe se prikazati kroz tzv. COSO kocku
102
Unutar konteksta postojee misije i vizije kompanije, menadment uspostavlja strateke ciljeve i
odabire strategije koje e djelovati usklaeno sa prethodnim zahtjevima vezanim za ciljeve.
Ovaj okvir ERM je usmjeren na postizanje ciljeva kompanije, utvrenih u etiri kategorije:
-
Strateki ciljevi visokog nivoa, koji su usklaeni i podravaju misiju
Operacije djelotvorno i uinkovito koritenje resursa
Izvjetavanje pouzdanost izvjetavanja
Usklaivanje u skladu sa vaeim zakonima i propisima
Ova kategorizacija ciljeva kompanije omoguava fokusiranje na posebne aspekte ERM-a.

Razliite kategorije se mogu i preklapati (odreeni cilj moe se odnositi na vie kategorija) ime
se direktna odgovornost za ciljeve dijeli na razliite rukovodioce. Budui da se ciljevi uveliko
103

odnose na pouzdanost izvjetavanja i usklaenost sa zakonima i pravilima, to kontrolie
kompanija, za ERM se moe oekivati da osigura razumno uvjerenje za postizanje tih ciljeva.
Meutim, ostvarenje stratekih ciljeva i operacija podlijee vanjskim dogaajima koji nisu uvijek
pod nadzorom kompanija. Na tom polju ERM prua prihvatljivo jamstvo da menadment i
rukovodei odbor budu svjesni postojeih rizika i pravovremeno reaguju na njih.
ERM se sastoji od osam meusobno povezanih komponenti. One su izvedene iz naina prema
kojem menadment upravlja preduzeem i integrisane sa procesom upravljanja. Te
komponente su:
1.Interno okruenje obuhvata karakteristike organizacije i temeljno odreuje naine

na koje se posmatraju rizici, ukljuujui filozofiju upravljanja rizicima, sklonost riziku,
integritet i etike vrijednosti, kao i okruenje u kojem djeluju.
Interno okruenje obuhvata vie elemenata ukljuujui i etike vrijednosti, sposobnosti i

usavravanje osoblja, stil rada uprave i nain kako uprava dodjeljuje ovlatenja i odgovornosti.
Kao dio internog okruenja, uprava uspostavlja filozofiju upravljanja rizikom, uspostavlja
prihvatljivost rizika, formira kulturu rizika i integrie upravljanje rizicima preduzea sa srodnim
inicijativama.
2.Postavljanje ciljeva ciljevi moraju postojati prije nego menadment identificira

potencijalne dogaaje koji utiu na njihovo ostvarenje. ERM osigurava da menadment
komponuje proces za postavljanje ciljeva i da izabrani ciljevi podravaju misiju te da su u
skladu sa odredbama sklonosti riziku.
Treba skrenuti panju da pored Stratekih ciljeva (Ciljevi na visokom nivou usklaeni sa
misijom i vizijom organizacije u svrhu stvaranja vrijednosti za vlasnike). postoje tzv. Dodatni
ciljevi (ciljevi koji su u skladu sa stratekim ciljevima i osmiljeni kako bi osigurali ispunjenje
stratekih ciljeva). Bitno je da svi postavljeni ciljevi (i strateki i dodatni) trebaju biti mjerljivi.
3. Identifikacija dogaaja interni i eksterni dogaaji koji utiu na ostvarivanje ciljeva

moraju biti identifikovani uz pravljenje razlike izmeu rizika i mogunosti. Prilike se
104

razmatraju ponovo kroz strategiju menadmenta ili ciljeve uspostavljene kroz proces
ERM-a.
Tehnike kojima je mogue postii identifikaciju cilja obuhvataju:
- Ankete uprave
- Radne grupe
- Istorijski trendovi
- Analiza trita
- Analiza najznaajnijih promjena (unutranjih i vanjskih)
Za svaki cilj, uprava treba da razmotri vanjske i unutranje dogaaje koji mogu uticati na
njegovo postizanje
Vanjski faktori ukljuuju ekonomske, poslovne, faktore okruenja, politike, drutvene i
tehnoloke faktore
Unutranji faktori ukljuuju izbor koji je napravila uprava (infrastruktura, osoblje, proces i
tehnologija).
Bitno je napomenuti da dogaaji potencijalno mogu imati negativan uticaj, pozitivan uticaj ili
oba. Dogaaji koji potencijalno imaju negativan uticaj predstavljaju rizike i zahtijevaju procjenu i
odgovor uprave (Rizik je mogunost da se neto dogodi i negativno utie na postizanje ciljeva)
Dogaaji sa potencijalno pozitivnim uticajem predstavljaju prilike ili kompenzaciju za negativne
uticaje rizika. Dogaaji koji predstavljaju prilike trebaju se kanalisati nazad u strateki proces
organizacije.
Dogaaji koji potencijalno kompenziraju negativne uticaje rizika razmatraju se da su u okviru
procjene rizika i odgovora na rizike organizacije.
105
4. Procjena rizika rizici se analiziraju s obzirom na vjerovatnou i uticaj, kao osnovu za

odreivanje naina kojim trebaju biti upravljani. Rizici se procjenjuju preko inherentne i
rezidualne osnove.
Procjena rizika e organizaciji omoguiti da razmotri kako potencijalni dogaaji mogu uticati na
postizanje ciljeva.
Vjerovatnoa predstavlja mogunost nastanka nekog dogaaja.
Uticaj predstavlja njegovu teinu i uinak ukoliko do njega doe.
Rangiranje rizika od strane uprave predstavlja vjerovatnou u kombinaciji sa uticajem.
Uobiajena metodologija rangiranja:
L = mali (low) rizik (1 -3) - mala vjerovatnoa nastanka rizinog dogaaja i mali do umjereni
uticaj na ispunjenje ciljeva ako do njega doe.
M = srednji (medium) rizik (4 -6) - postoji odreena vjerovatnoa nastanka rizinog dogaaja i,
ako do njega doe, to e imati mali ili umjereni uticaj na ciljeve.
H = Veliki (high) rizik (7 -9) postoji velika vjerovatnoa nastanka rizinog dogaaja i, ako do
njega doe, to e imati veliki uticaj na ciljeve.
106
SKALA RANGIRANJA
A. Rizik je najznaajniji za preduzee u ovom trenutku i na njega uprava sada usmjerava ili treba
usmjeriti panju.
B. Postoji odreena vjerovatnoa da doe do rizika I on moe imati znaajan uticaj na
poslovanje ako se njime ne bude na odgovarajui nain upravljalo.
C. Manja je vjerovatnoa da doe do rizika, ali on moeimati znaajan uticaj na poslovanje ILI
imati veu ansu da do njega doe alie imati minimalan uticaj na poslovanje. Rizik treba
periodino provjeravati kako bi se izbjegao negativan ishod.
D. Rizikom se dobro upravlja i on se dobro kontrolie u tekuim svakodnevnim procesima u
preduzeu.
107

X. Mala je vjerovatnoa da doe do rizika ili on ima mali direktan uticaj na poslovanje. Iskljuen
iz profila rizikapreduzea.
5. Odgovor na rizik menadment odabire metodu odgovora na rizike izbjegavanje,

prihvatanje, smanjenje ili dijeljenje rizika, razvijajui time skup akcija kako bi se uskladili
rizici sa prihvaenim nivoom tolerancije i sklonosti riziku.
Utvrditi opcije odgovora na rizik znai imati u vidu:njihovo djelovanje na vjerovatnou i uticaj
dogaaja u vezi sa tolerancijom rizika i trokovima u odnosu na koristi
Djelotvoran ERM trai da uprava odabere odgovor od kojeg se oekuje da vjerovatnou
nastanka rizika i njegov uticaj dovede u okvire tolerancije rizika preduzea
Odgovori na rizike spadaju u kategorije :
Izbjegavanja rizika ponovno osmiljavanje procesa izbjegavanja odreenih rizika u okviru
plana smanjivanja cjelokupnog rizika
Disperzije rizika irenje rizika na veliki dio imovine ili procesa kako bi se smanjio ukupni rizik
od gubitaka i tete
Kontrole rizika osmiljavanje aktivnosti da se sprijee, otkriju ili ukljue nepovoljni dogaaji ili
da se promoviraju pozitivni rezultati
Raspodjele rizika raspodjela dijela rizika kroz ugovor sa treom stranom (osiguranje)
Prenosa rizika raspodjela rizika putem ugovora sa nekom drugom stranom (eksterna
preduzea)
Prihvatanja rizika dopustiti postojanje manjeg rizika kako bi se izbjegli trokovi upravljanja
rizikom koji bi bili vei od potencijalne
6. Kontrolne aktivnosti politike i procedure se uspostavljaju i provode kako bi se

osigurala efikasna provedba odgovora na rizike.
108

Kontrolne aktivnosti se odvijaju na svim nivoima u organizaciji. Kontrolne aktivnosti obino
ukljuuju dva elementa:
-politiku koja utvruje ta treba uraditi
-postupke koje utiu na politiku
Svaki odjel treba imati svoju grupu ciljeva i pristupe provedbi, bie razlika u ciljevima, strukturi i
odgovarajuim kontrolnim aktivnostima. ak i ako dvije poslovne jedinice imaju identine
ciljeve i strukturu, njihove kontrolne aktivnosti e se vjerovatno razlikovati. (ljudi i miljenja)
Interna kontrola je sastavni dio upravljanja rizicima u preduzeu. ERM okvir obuhvata internu
kontrolu formirajui robusniju konceptualizaciju i alat za upravljanje. Interna kontrola je
definisana i opisana u Integriranom okviru interne kontrole. Budui da je taj okvir testiran
tokom vremena, on predstavlja osnovu za postojee propise, zakone i pravila kao i definiciju
interne kontrole u preduzeima. Dio tog okvira je obuhvaen i u ERM okviru.
7. Informacije i komunikacija relevantne informacije su identificirane, pohranjene i

dostavljene u formi i roku koji omoguavaju osoblju da ispunjavaju svoje odgovornosti.
Efikasna komunikacija se takoe pojavljuje u irem smislu i tee u svim pravcima kroz
organizaciju. Djelotvorna komunikacija se takoer ostvaruje razmjenom relevantnih
informacija sa vanjskim partnerima kao to su klijenti, dobavljai, regulatorne
agencije, nadzorni odbori i odbor za reviziju.
Komunikacija treba da:

-
podigne svijest o znaaju i relevantnosti djelotvornog ERM a
saopti prihvatljivost/podnoljivost rizika organizacije
uvede i podri zajedniki jezik rizika
savjetuje osoblje o njihovim ulogama i odgovornostima u izvravanju i podravanju

komponenti ERM a.
109

Kanali komunikacije treba da obezbijede da osoblje moe da saopti informacije o rizicima kroz
poslovne linije, procese i funkcionalne silose.
U veini sluajeva, uobiajene linije izvjetavanja u poslovnim jedinicama predstavljaju
prikladne kanale komunikacije.
Meutim, u odreenim okolnostima, potrebne su odvojene linije komunikacije kako bi sluile
kao siguran mehanizam u sluajevima kada su uobiajeni kanali van funkcije.
U svim sluajevima, vano je da osoblje razumije da nee biti nikakve odmazde za prijavljivanje
relevantnih informacija.
Istorijski podaci omoguavaju organizaciji da vodi evidenciju o stvarnim rezultatima rada
uodnosu na ciljeve, planove i oekivanja.
Uvid u to kako je organizacija djelovala u razliitim uslovima omoguavaju upravi da utvrdi
meusobnu povezanost i trendove, te da predvidi budui radni uinak.
Istorijski podaci takoer mogu posluiti kao rano upozorenje o potencijanim dogaajima koji
zavreuju panju uprave.
8. Monitoring ukupnost primjene ERM -a se prati i modificira po potrebi. Nadzor se

ostvaruje kroz tok aktivnosti upravljanja ili odvojenom evaluacijom, ili na oba naina.
Praenje ERM -a je proces kojim se procjenjuje i:

-
prisustvo i funcionisanje njegovih komponenti, i
kvalitet njegovog uinka i rezultata tokom vremena
Praenje treba da bude u okviru stalnih aktivnosti i odvojenih ocjena (polugodinji pregledi) da
bi se osiguralo da se ERM i dalje primjenjuje na svim nivoima i u cijeloj organizaciji.
110

Kontinuirano praenje:
-
ugraeno je u uobiajene radne aktivnosti koje se ponavljaju
odvija se u stvarnom vremenu
reaguje dinamino na promjenu uslova
odvojene ocjene se vre nakon obavljenog praenja.
Nedostaci ERM -a koji utiu na sposobnost organizacije da provodi svoju strategiju i postigne
svoje ciljeve trebaju se prijaviti onima koji su u poziciji da poduzmu odgovarajue mjere.
2. 3. 2. 5. Uspostava ERM u organizaciji

ERM nije strogo serijski proces gdje jedna komponenta utie samo na iduu. To je
viesmjeran i iterativan proces u kojem bilo koja komponenta moe uticat na drugu.
Da bi preduzee implementiralo uspjean ERM program, ERM program mora:
Biti voen od strane viih izvrnih aktera (Uprava, rukovodioci)
Biti potpomognut od strane interne revizije
Implementiran u saradnji
Integrisati trogodinje strateko poslovno planiranje preduzea sa procjenom upravljanja

rizikom u preduzeu
Prilikom uspostave ERM u organizaciji pojednostavljeno mogli bi se opredjeliti za uspostavu u tri

faze i to:
Osnovni ERM koji bi obuhvatio:
Utvrditi strategije obrade rizika
Uspostaviti popis poslovnih rizika
Uskladiti rizike poslovnih jedinica sa ciljevima
111

Napraviti zajedniki jezik za rizike, kontrolne aktivnosti i praenje
Saoptiti oekivanja za preuzimanje rizika viem rukovodstvu
Srednji ERM:
Svi osnovni elementi
Kvantificirati kljune rizike na najbolji mogui nain
Utvrditi kljune mjere za izvjetavanje o rizicima
Napraviti prirunik za politiku i postupke u vezi rizika
Analizirati poetni uzrok rizika i njegov uticaj
Integrisati efekte razliitih vrsta rizika
Napredni ERM:
Svi osnovni i srednji elementi
Strateko planiranje
Godinji budetski proces
Komunikacija sa nosiocima interesa
Bodovne kartice za lanove uprave
Nagraivanje
Odreivanje efikasne primjene ERM se utvruje na osnovu procjene da li su sve komponenti
prisutne i da li funkcioniu efikasno. Osam komponenti nee funkcionisati identino u svakoj
organizaciji. Primjena u malim i srednjim preduzeima, na primjer, moe biti manje formalna i
strukturirana. Meutim, mala preduzea mogu imati efikasan ERM dokle god su sve
komponente prisutne i ispravno funkcioniu.
Kada se utvrdi da je ERM efikasan u svakoj od etiri kategorije ciljeva, respektivno, upravni
odbor i menadment imaju razborito uvjerenje da razumiju mjeru po kojoj se strateki i
operativni ciljevi ostvaruju, kao i to da je izvjetavanje pouzdano i primjenjivo u skladu sa svim
vaeim zakonima i propisima koji se na njih odnose.
Iako ERM osigurava bitne prednosti u svojoj primjeni, ipak postoje i odreena ogranienja. Osim
faktora koji su prethodno objanjeni, ogranienja proizilaze iz stvarnosti da ljudski sud u
112

donoenju odluka moe biti pogrean, odluke o odgovoru na rizik i uspostavi kontrole treba
razmatrati sa pregledom relativnih trokova i koristi, kvarovi mogu nastati zbog ljudskog
nemara i jednostavnih pogreaka, kontrole se mogu izbjei putem tajnih sporazuma izmeu
dvije ili vie osoba, menadment ima mogunost da zaobie odluke doneene na osnovu ERM
2. 3. 2. 6. Kakvu ulogu ima interna revizija u ERM u?

Interna revizija ima znaajnu ulogu u procjenjivanju procesa upravljanja rizikom neke
organizacije i podsticanju stalnog unapreenja.
Profesionalni standardi interne revizije navode da interna revizija ne bi trebala imati nikakvu
neposrednu odgovornost za donoenje odluka preduzea u vezi sa upravljanjem rizikom ili
rukovoenjem funkcijom upravljanja rizikom
Interni revizori obino omoguavaju procjenu ERM -a kao dio procesa stratekog planiranja i za
izradu stratekog plana revizije.
Plan interne revizije je najveim dijelom zasnovan na godinjoj procjeni rizika i pomae
organizaciji u boljem razumijevanju rizika.
2. 3. 2. 7. Rezime upravljanja rizikom u

organizaciji
Upravljanje rizikom u preduzeu predstavlja proces kojeg provode upravni odbor
preduzea, uprava/direktori i osoblje na stratekom nivou i u cijelom preduzeu s ciljem
identifikacije potencijalnih dogaaja koji mogu negativno djelovati na preduzee i upravljanja
rizicima kako bi oni ostali u granicama prihvatljivog i time pruili razumno uvjeravanje u pogledu
postizanja ciljeva preduzea.
Ova definicija obuhvata kljune, temeljne pojmove kako preduzea i druge organizacije
upravljaju rizikom pruajui osnovu koja zahtijeva primjenu irom organizacije i izvan
113

organizacije. Ona je fokusirana direktno na ostvarivanje ciljeva utvrenih za odreenu
organizaciju i prua osnove za definisanje ERM efikasnosti.

Primjenjuje se kroz cijelo preduzee, na svakom nivou i u svakoj jedinici, i zahtijeva portfolio
rizika na organizacijskoj razini (SVE ORGANIZACIONE JEDNICE)
Dizajniran radi identifikacije potencijalnih dogaaja koji, ako se dese, mogu ozbiljno uticati na
organizaciju (CILJ UPRAVLJANJE RIZIKOM UNUTAR PRIHVATLJIVIH GRANICA)
U stanju je pruiti prihvatljivo osiguranje organizacijskom menadmentu i upravi direktora
(RAZUMNO A NE POTPUNO UVJERENJE)
Interna revizija ima znaajnu ulogu u procjenjivanju procesa upravljanja rizikom neke
organizacije i podsticanju stalnog unapreenja.
Planovi interne revizije je najveim dijelom zasnovan na godinjoj procjeni rizika i pomae
organizaciji u boljem razumijevanju rizika.
Upravljanje rizikom je odgovornost cijele organizacije a ERM strategiju moraju podravati najvii
nivoi u organizaciji.
114

ERM treba da bude zasnovano na ciljevima organizacije. Djelotvorna komunikacija je kljuna za
uspjeno provoenje ERM strategije .Provoenje ERM strategije treba kontinuirano pratiti.
115
3. PRAKSE INTERNE REVIZIJE

3. 1. UVODNI DIO Upravljanje aktivnou interne
revizije
Kao to je ranije navedeno u Poglavlju osnove interne revizije , definicija interne revizije je
slijedea:
ciljem dodavanja vrijednosti i unaprjeenja poslovanja organizacije. Ona pomae organizaciji
da ostvari svoje ciljeve osiguravajui sistematian, discipliniran pristup ocjeni i poboljanju
efikasnosti upravljanja rizikom, kontrola i procesa upravljanja.
Polazei od definicije interne revizije po kojoj je osnovni cilj interne revizije dodavanje nove
vrijednosti internom revizijom se mora efektivno upravljati.
Odgovornost za efektivno upravljanje internom revizijom ima rukovodilac interne revizije. U
terminologiji iz meunarodnog okvira se koristi izraz izvrni rukovodilac revizije koji je opisan
kao lice na rukovodeoj poziciji koje je odgovorno za efektivno upravljanje funkcijom interne
revizije u skladu sa poveljom interne revizije i Definicijom interne revizije, Etikim kodeksom i
Standardima. Izvrni rukovodilac revizije ili drugi koji ga izvjetavaju moraju imati odgovarajue
profesionalne certifikate i kvalifikacije.
Specifian naziv radnog mjesta izvrnog rukovodioca revizije moe se razlikovati od organizacije
do organizacije. (Direktor, ef slube, glavni revizor i dr.)
Prema standardima, internom revizijom se upravlja efektivno onda kada:
-rezultati rada interne revizije ostvaruju svrhu i odgovornosti koje su definisane poveljom
interne revizije;
-je interna revizija usaglaena sa Definicijom interne revizije i Standardima;
116

-pojedinci koji su u internoj reviziji pokazuju usaglaenost sa Etikim kodeksom i Standardima.
Interna revizija dodaje vrijednost organizaciji (i njenim vlasnicima udjela) kada obezbjeuje
objektivno i relevantno uvjeravanje i doprinosi efektivnosti i efikasnosti upravljanja, upravljanja
rizikom i kontrolnih procesa.
Najvaniji elementi efektivnog upravljanja razraeni su standardima od 2010 - 2070

Planiranje
Izvrni rukovodilac revizije mora da ustanovi planove zasnovane na ocjeni rizika kako bi odredio
prioritete za aktivnosti interne revizije, koji su usaglaeni sa ciljevima organizacije.
(standard 2010)
Kod razvoja plana aktivnosti interne revizije mnogi izvrni rukovodioci revizije smatraju da je
korisno prvo razviti ili aurirati revizijski univerzum. Revizijski univerzum je lista svih moguih
revizija koje se trebaju obaviti. Izvrni rukovodilac revizije moe sakupiti inpute o revizijskom
univerzumu od vieg rukovodstva ili odbora.
Revizijski univerzum moe ukljuivati komponente iz organizacijskog stratekog plana.
Inkorporacijom komponenata organizacijskog stratekog plana, revizijski univerzum e sagledati
i reflektovati ukupne poslovne ciljeve. Strateki plan takoer reflektuje stav organizacije prema
riziku i stepen potekoa pri ostvarivanju ciljeva. Na revizijski univerzum e, normalno, uticati
rezultati procesa upravljanja rizikom. Strateki plan organizacije razmatra okruenje u kojem
organizacija posluje. Isti ovi faktori okruenja e vjerovatno uticati na revizijski univerzum i
procjenu relativnog rizika.
Izvrni rukovodilac revizije priprema plan aktivnosti interne revizije baziran na revizijskom
univerzumu, inputu od strane vieg rukovodstva i odbora kao i procjenu izloenosti rizicima koji
utiu na organizaciju.
117

Kljuni ciljevi revizije su obino da se viem rukovodstvu i odboru obezbijede sigurnost i
informacije koje e im pomoi da ostvare ciljeve organizacije, ukljuujui procjenu efektivnosti
aktivnosti upravljanja rizikom od strane rukovodstva.
Revizijski univerzum i vezani plan revizije se auriraju na nain da reflektuju promjene u
rukovodstvu, usmjerenju, ciljevima, naglasku i fokusu. Preporuljivo je da se procijeni revizijski
univerzum bar na godinjoj osnovi da bi se oslikale najnovije strategije i usmjerenja
organizacije. U nekim situacijama, revizijski planovi bi trebali da budu aurirani i ee (npr.
kvartalno) kao odgovor na promjene u poslovanju, operacijama, programima, sistemima i
kontrolama organizacije.
Rasporedi revizija su bazirani na, meu ostalim faktorima, procjeni izloenosti rizicima.
Potrebno je odreivanje prioriteta s ciljem donoenja odluka za primjenu resursa. Postoji veliki
broj modela rizika koji pomau izvrnom rukovodiocu revizije. Veina modela rizika koriste
faktore rizika kao to su utjecaj, vjerovatnoa, materijalnost, likvidnost resursa, pouzdanost
rukovodstva, kvalitet i pouzdanost internih kontrola, stepen promjene ili stabilnosti, vrijeme i
rezultati zadnjeg revizijskog angaovanja, kompleksnost i odnosi uprave i zaposlenih.
Izvjetavanje i odobravanje
Izvrni rukovodilac revizije, viem rukovodstvu i odboru, mora da dostavi na razmatranje i
odobrenje, plan interne revizije i potrebe za resursima, ukljuujui i sve znaajne promjene koje
su se u meuvremenu desile. Izvrni rukovodilac revizije, takoe, mora da izvjesti o efektima
ogranienja resursa. (st 2020)
Izvrni rukovodilac revizije e godinje podnositi na pregled i odobravanje rezime plana rada
interne revizije, raspored angaovanja kadrova i finansijski budet odboru i viem rukovodstvu.
Ovaj rezime e obavijestiti vie rukovodstvo i odbor o okviru rada interne revizije i bilo kojim
ogranienjima koja se nalaze u tom okviru. Izvrni rukovodilac revizije e takoer ukljuiti sve
znaajne preliminarne promjene za odobravanje i informisanje.
Odobreni raspored rada na angaovanju, plan angaovanja kadrova i finansijski budet, zajedno
sa znaajnim preliminarnim promjenama, e da sadre dovoljne informacije kako bi se viem
118

rukovodstvu i odboru omoguilo da utvrdi da li ciljevi i planovi aktivnosti interne revizije
podravaju ciljeve i planove organizacije i odbora, i da li su konzistentni sa Poveljom interne
revizije.
Upravljanje resursima
Izvrni rukovodilac revizije mora da obezbijedi da su resursi interne revizije odgovarajui,
dovoljni, i da se efektivno koriste na ostvarenju odobrenog plana. (standard 2030)
Izvrni rukovodilac revizije je prevashodno odgovoran za dovoljnost i upravljanje resursima
interne revizije na nain kojim se obezbjeuje ispunjenje odgovornosti interne revizije kao to
je navedeno u Povelji interne revizije. To podrazumijeva efektivnu komunikaciju i izvjetavanje
o statusu i potrebama za resursima viem rukovodstvu i odboru.
Resursi interne revizije mogu obuhvatati zaposlene, eksterne pruaoce usluga, finansijsku
potporu i tehnike revizije bazirane na tehnologiji.
Obezbjeenje adekvatnosti resursa interne revizije je u krajnjoj instanci odgovornost odbora
organizacije i vieg rukovodstva; izvrni rukovodilac revizije treba da im pomae u vrenju ove
odgovornosti.
Vjetine, sposobnosti i tehniko znanje osoblja interne revizije moraju biti u skladu sa
planiranim aktivnostima. Izvrni rukovodilac revizije e vriti periodinu procjenu ili pregled
vjetina radi utvrivanja specifinih vjetina potrebnih za obavljanje aktivnosti interne revizije.
Procjena i razmatranje vjetina su bazirane na potrebama identifikovanim procjenom rizika i
planom revizije. Ovo ukljuuje procjenu tehnikih znanja, jezikih vjetina, poslovnih
sposobnosti, otkrivanje prevara i prevencija i sposobnosti revizijskih i raunovodstvenih
ekspertiza.
Resursi interne revizije treba da budu dovoljni za obavljanje revizijskih aktivnosti u pogledu
temeljnosti i blagovremenosti koju oekuje vie rukovodstvo i odbor, kako je navedeno u Povelji
interne revizije. Pitanja planiranja resursa ukljuuju revizijski univerzum, relevantne nivoe rizika,
plan interne revizije, pokrivenost oekivanja i procjenu neoekivanih aktivnosti.
119

Izvrni rukovodilac revizije se takoer mora postarati da su resursi adekvatno iskoriteni. To
podrazumijeva angaovanje revizora koji su kompetentni i kvalifikovani za obavljanje specifinih
zadataka.
To takoer podrazumijeva razradu pristupa angaovanja resursa i organizacione strukture koji
su adekvatni za poslovnu strukturu, kompleksnost i geografsku razuenost organizacije.
Iz perspektive opteg upravljanja resursima, izvrni rukovodilac revizije razmatra uzastopnu
planiranu evaluaciju zaposlenih i programe razvoja i druge discipline ljudskih resursa. Izvrni
rukovodilac revizije se takoer brine o potrebama resursa za aktivnost interne revizije, bez
obzira da li su te vjetine prisutne ili ne u samoj aktivnosti interne revizije.
Ostali pristupi koji se odnose na potrebe za resursima ukljuuju eksterne pruaoce usluga,
zaposlene iz drugih odjela u sklopu organizacije ili specijalizovane konsultante.
Zbog kljune vanosti resursa, izvrni rukovodilac revizije odrava stalnu komunikaciju i dijalog
sa viim rukovodstvom i odborom o tome koliko su resursi za aktivnost interne revizije
adekvatni. Izvrni rukovodilac revizije treba da odboru periodino daje detaljni prikaz statusa i
adekvatnosti resursa. U tom cilju, izvrni rukovodilac revizije treba da razradi odgovarajui
mjerni sistem, kratkorone i dugorone ciljeve koji bi se mogli koristiti za praenje ukupne
adekvatnosti resursa. To moe ukljuivati poreenje resursa sa planom interne revizije, uticaj
privremenog manjka kadra ili neupranjenih radnih mjesta, aktivnosti edukacije i obuke i
izmijenjene potrebe i zahtjeve za specifinim vjetinama baziranim na promjenama u
organizacijskom poslovanju, poslovnim operacijama, programima, sistemima i kontrolama.
Politike i procedure Izvrni rukovodilac revizije mora da ustanovi politike i procedure kojima
usmjerava rad interne revizije. (standard 2040)
Izvrni rukovodilac revizije razvija politike i procedure. Formalni administrativni i tehniki
revizijski prirunici nisu potrebni svim aktivnostima interne revizije. Malom slubom aktivnosti
interne revizije moe se upravljati neformalno. Zaposleni u reviziji se mogu usmjeravati i
kontrolisati svakodnevno neposrednim nadzorom i memorandumom koji navodi politike i
procedure koje treba da se slijede. U velikoj slubi aktivnosti interne revizije formalnije i
120

opsene politike i procedure su esencijalne za voenje osoblja interne revizije u izvravanju
plana interne revizije.
- Koordinacija
Izvrni rukovodilac revizije treba da razmjenjuje informacije i koordinira aktivnosti sa ostalim
internim i eksternim pruaocima usluga uvjeravanja i savjetodavnih usluga, kako bi se
obezbijedila adekvatna pokrivenost, a dupliranje poslova svelo na minimum. (standard 2050)
Nadzor nad radom eksternih revizora, zajedno sa koordinacijom aktivnosti interne revizije je
odgovornost odbora. Sam posao koordinacije interne i eksterne revizije je odgovornost izvrnog
rukovodioca revizije. Izvrni rukovodilac revizije e traiti podrku odbora da bi ostvario
efektivnu koordinaciju revizijskog posla.
Organizacije mogu koristiti posao eksternih revizora da bi obezbjedile garanciju vezano za
aktivnosti unutar okvira interne revizije. U ovim sluajevima, izvrni rukovodilac revizije
poduzima korake koji su neophodni da bi se razumio rad obavljen od strane eksternih revizora,
ukljuujui:
Prirodu, obim i vremenski okvir posla planiranog od strane eksternih revizora, da se zadovolji
planirani posao eksternih revizora, sastavljen sa planiranim poslom internih revizora, tako da
zadovoljava zahtjeve Standarda 2100 (priroda posla)
Procjenu rizika i materijalnost od strane eksternih revizora.
Tehnike, metode i terminologiju eksternih revizora, da bi izvrni rukovodilac revizije bio u
mogunosti da
(1) koordinira rad internih i eksternih revizora;
(2) vrednuje, u svrhu pouzdanosti, rad eksterne revizije; i
(3) efektivno komunicira sa eksternim revizorima.
121

Pristup programima i radnoj dokumentaciji eksternih revizora, da se osigura da rad eksternih
revizora moe biti pouzdano koriten u svrhe interne revizije. Interni revizori su odgovorni za
potovanje povjerljivosti tih programa i radne dokumentacije.
Eksterni revizor se moe osloniti na rad aktivnosti interne revizije u obavljanju svojih dunosti. U
ovom sluaju, izvrni rukovodilac revizije treba da osigura dovoljno informacija da bi omoguio
eksternim revizorima da razumiju tehnike, metode i terminologiju da bi se uvrstila pouzdanost
obavljenog posla od strane eksternih revizora. Pristup programima i radnoj dokumentaciji
internih revizora je omoguen eksternim revizorima kako bi se mogli oslanjati na rad interne
revizije.
Moe biti efikasno za interne i eksterne revizore da koriste sline tehnike, metode i
terminologiju da bi koordinirali svoj rad efikasno i oslanjali se na rad jedni od drugih.
Planirane revizijske aktivnosti internih i eksternih revizora treba da budu predmet razgovorada
bi se osiguralo da je revizijska pokrivenost koordinirana i da je dupliranje posla minimizirano
gdje god je to mogue. Potrebno je zakazati dovoljno sastanaka za vrijeme procesa revizije da bi
se osigurala koordinacija revizijskog posla i efikasnih i pravovremenih kompletiranja revizijskih
aktivnosti i da se odredi da li zapaanja i preporuke iz obavljenog posla do tog datuma
zahtijevaju prilagoavanje okvira planiranog posla.
Finalno saoptavanje, odgovor rukovodstva na to saoptavanje i povremeni pratei izvjetaji
nastali aktivnou interne revizije treba da budu dostupni eksternim revizorima. Ova saoptenja
pomau eksternim revizorima pri odreivanju i prilagoavanju djelokruga i vremenskog okvira
njihovog posla. Dodatno, internim revizorima je potrebno omoguiti pristup materijalima za
prezentaciju i dopisima upravi od strane eksternih revizora. Pitanja diskutovana u materijalima
za prezentaciju i ukljuena u dopise upravi treba da budu razumljiva izvrnom rukovodiocu
revizije i koritena kao ulazna informacija internim revizorima za planiranje dijelova gdje e se
pojaati rad interne revizije. Nakon pregleda pisama upravi i pokretanja bilo kakve korektivne
radnje od strane odgovarajuih lanova vieg rukovodstva i odbora, izvrni rukovodilac revizije
osigurava da su poduzete odgovarajue mjere i korektivne radnje.
122

Izvrni rukovodilac revizije je odgovoran za redovnu procjenu koordinacije izmeu internih i
eksternih revizora. Takve procjene mogu takoer ukljuiti procjene ukupne efikasnosti i
efektivnosti aktivnosti interne i eksterne revizije, ukljuujui ukupni troak revizije. Izvrni
rukovodilac revizije prezentuje rezultate ovih procjena viem rukovodstvu i odboru, ukljuujui
relevantne komentare o rezultatima radaeksternih revizora.
Izvjetavanje vieg rukovodstva i odbora
Izvrni rukovodilac revizije mora periodino da izvjetava vie rukovodstvo i odbor o: svrsi
interne revizije, ovlatenju i odgovornostima, i izvrenju u odnosu na plan. Izvjetaji takoe
moraju sadrati informacije o znaajnim rizicima i pitanjima kontrola, ukljuujui rizike od
prevara, podruja upravljanja i po potrebi ili zahtjevu rukovodstva i odbora i druga pitanja.
(Standard 2060)
Izvrni rukovodilac revizije treba periodino podnositi izvjetaje viem rukovodstvu i odboru. U
izvjetajima o aktivnostima treba da naglasi znaajna zapaanja i preporuke u vezi angaovanja i
treba informisati vie rukovodstvo i odbor o svim znaajnim odstupanjima od odobrenog
programa rada na angaovanju, od plana kadrova, finansijskih budeta, razloga tih odstupanja i
potrebnim i poduzetim radnjama.
Znaajna zapaanja angaovanja se odnose na ona stanja koja bi, prema procjeni izvrnog
rukovodioca revizije, mogla negativno da se odraze na organizaciju. Znaajna zapaanja mogu
ukljuivati stanja koja se odnose na prevaru, nepravilnosti, nezakonite radnje, greke,
neefikasnosti, beskorisnou, neefektivnost, sukob interesa i slabosti u kontroli.
Donoenje odluke o odgovarajuim radnjama koje treba preduzeti po pitanju znaajnih
zapaanja i preporuka za angaovanje je odgovornost vieg rukovodstva i odbora. Vie
rukovodstvo i odbor mogu odluiti da prihvate rizik nepreduzimanjem radnji u pogledu
prijavljenog stanja zbog povezanih trokova ili drugih razloga. Odbor treba biti informisan o
odlukama vieg rukovodstva u vezi sa svim znaajnim zapaanjima angaovanja i preporukama.
Izvrni rukovodilac revizije razmatra da li je prikladno da se odbor informie o prethodno
prijavljenim znaajnim zapaanjima angaovanja i preporukama u onim sluajevima kada su vie
123

rukovodstvo i odbor prihvatili rizik nepreduzimanja akcija u pogledu prijavljenog stanja. Ovo
moe biti naroito neophodno ukoliko je dolo do znaajnih promjena koje utiu na profil rizika.
3. 2. PROCJENA RIZIKA I REVIZIJA ZASNOVANA NA

RIZIKU
3. 2. 1. Uvod
Upravljanje rizikom je kljuna odgovornost vieg rukovodstva i uprave. Da bi postigli
poslovne ciljeve, rukovodioci treba da e osiguraju da su uspostavljeni pouzdani procesi
upravljanja rizikom i da oni funkcioniu. Interna revizija i Odbor za reviziju imaju ulogu
nadgledanja u cilju utvrivanja da su odgovarajui procesi upravljanja rizikom uspostavljeni i da
su ti procesi adekvatni i efektivni te davanja preporuka i miljenja u cilju njihovog
unaprijeenja.
Djelovanje interne revizije a prije svega planovi interne revizije su bazirani na procjeni rizika. Na
osnovu procjenjnih rizika se odreuju prioriteti vrenja revizija.
Procjena rizika koju vre interni revizori je nain za procjenu slabih taaka sistema ili procesa,
ime e se osigurati argumenti za koritenje resursa revizije u dugoronom periodu. Cilj je
izvriti kategorizaciju slabih taaka prema rangu rizika. Rizici se esto utvruju kroz razgovore sa
rukovodiocima i zaposlenim, upitnike, kao i na osnovu iskustva i diskusija izmeu samih
revizora. Rukovodilac interne revizije ove aktivnosti treba predoiti Odboru ili rukovodiocu
organizacije i predloiti ih na odobrenje.
124
3. 2. 2. Neki modeli za procjenu rizika

Model A
Za procjenu rizika primarni zadatak je razmotriti kategorije rizika. Prema metodologiji CHJ
najee kategorije rizika koje se mogu koristiti prilikom identificiranja rizika su:
1. Rizik vezan za reputaciju - negativan publicitet;
2. Operativni rizik - utie na vezu izmeu usluge i ope javnosti, npr. u sluaju kanjenja,
prekida usluga;
3. Strateki rizik - utie dugorono na organizaciju;
4. Rizik vezan za propise;
5. Socijalni rizik - nastaje usljed promjena u demografskim, rezidentnim i socioekonomskim
trendovima;
6. Rizik vezan za ugovore - u sluaju da se roba/usluge ne isporuuju sa odgovarajuim
specifikacijama i po dogovorenoj cijeni;
7. Finansijski rizik - rizici koji imaju istu finansijsku osnovu;
8. Rizik vezan za upravljanje - odnosi se na svakodnevne dunosti i odgovornosti zaposlenih;
9. Rizik vezan za imovinu - odnosi se na krau, oteenja i slino;
10. Regulatorni rizik - odnosi se na tube, eksterne inspekcije i sl;
11. Tehnoloki rizik - odnosi se na kapacitet vezan za upravljanje tehnolokim promjenama;
12.Profesionalni rizik - odnosi se na odreene profesije, npr. zatita, duna panja;
13.Kadrovski rizik - rizik vezan za ljudske resurse, npr. zdravlje, sigurnost;
14.Rizik vezan za prirodne nepogode - poplave, poari, zemljotresi;
125

15.Rizik vezan za upravljanje - odnosi se na ciljeve organizacije i ulogu i odgovornost
rukovodioca.
Model B
Interna revizija u nekim javnim preduzeima je upotrijebila Protiviti Risk Model SM, kao okvir
za definisanje i razumijevanje potencijalnih poslovnih rizika i stvaranje zajednikog jezika za
diskusiju sa menadmentom.
Rizici su kategorizovani kako slijedi uz definiciju osnovnih kategorija:
KLASIFIKACIJA RIZIKA
I.
RIZICI OKRUENJA
1. Rizik konkurencije
2. Rizik neobavijetenosti o elji kupaca
3. Rizik oekivanja dioniara
4. Rizik dostupnosti kapitala
5. Regulatorni rizik /drava /politika
6. Pravni rizik
7. Rizik djelatnosti
8. Rizik finansijskog trita
II. PROCESNI RIZICI

A. Rizik upravljanja
1. Rizik kulture organizacije

2. Rizik neprekidnosti planiranja
126

B. Rizik reputacije
1. Rizik imida i brenda
C. Operativni rizik
1. Rizik zadovoljstva kupaca

2. Ljudski resursi
3. Rizik fonda znanja
4. Rizik razvoja proizvoda
5. Rizik efikasnosti
6. Rizik kapaciteta
7. Rizik vremena ciklusa
8. Rizik efektivnosti kanala
9. Rizik usaglaenosti
10. Rizik poslovnog prekida
11. Rizik nedostataka usluge
12. Rizik zdravlja i sigurnosti
13. Rizik erozije zatitnog znaka
D. Rizik ovlasti
1. Rizik liderstva (voenje)

2. Rizik ovlatenja/ogranienja
3. Rizik vanjskih izvora
4. Rizik performansi stimulacija
127

5. Rizik sposobnosti za promjene
6. Rizik komunikacije
E. Rizik informacione tehnologije
1. Rizik integriteta
2. Rizik pristupa
3. Rizik raspoloivosti
4. Rizik infrastrukture
F. Rizik integriteta
1. Rizik prevare od strane menadmenta

2. Rizik prevare od strane
3. Nezakonite radnje
4. Rizik neovlatenog koritenja od strane zaposlenih i treih
strana
G. Finansijski rizik
a.) Rizik cijena

1. Kamatni rizik
2. Valutni rizik
3. Rizik trita roba
b.) Rizik likvidnosti
1. Rizik gotovinskog toka
2. Rizik oportunitetnih trokova
c.) Kreditni rizik
1. Rizik neispunjavanja ugovorenih obaveza
128

III. RIZICI INFORMACIJA ZA DONOENJE ODLUKA
A. Operativni rizik:
1. Rizik budeta i planiranja

2. Rizik cijena proizvoda/usluga
3. Rizik ugovornih obaveza
4. Rizik mjerenja (operacija)
5. Rizik podeavanja
6. Rizik raunovodstvenih informacija
B. Javno izvjetavanje
1. Procjena finansijskog Izvjetavanja
2. Rizik procjene internih kontrola
3. Porezni rizik
4. Rizik zakonskog izvjetavanja
C. Strateki rizik:
1. Ispitivanje prirodne okoline.

2. Rizik poslovnog modela
3. Rizik poslovnog portfelja
4. Rizik vrednovanja ulaganja
5. Rizik organizacione strukture
6. Rizik mjerenja (stratekog)
7. Rizik alokacije resursa
8. Rizik planiranja
129

Definicije:
I Rizici okruenja
Rizik okruenja ispoljava se kada su spoljnje snage te koje imaju uticaj na uinak kompanije u
odnosu na izbor njenih strategija, operacija, odnosa sa kupcima i dobavljaima, organizacijske
strukture ili finansijske nekurentnosti i neefektivnosti.
II . Procesni rizici
Rizici da poslovni procesi nisu jasno definirani, da nisu usklaeni sa poslovnim ciljevima i
strategijama, ne zadovoljavaju se potrebe potroaa, pada vrijednost dionica, javljaju se
pokazatelji prevare ili zloupotrebe sredstava.
III Rizici informacija za donoenje odluka
Rizici da informacija koritena kao potpora za donoenje strategijskih, operativnih i finansijskih
odluka nije relevantna ili pouzdana. Ovaj rizik se odnosi na upotrebljivost i blagovremenost
informacije.
Model C
U nastavku je model koji su koristili konsultanti IIA u BIH u okviru projekta iz USAID PARE
programske aktivnosti Uvoenja Interne revizije u javna preduzea u direktno radu sa
odjelima interne revizije identifikovanih javnih preduzea. Prema ovom modelu svi rizici su
kategorisani kako slijedi :
1. Upravljanje
Osoblje ne potuje interne politike poduzea ili ne ispunjava oekivanja nosilaca interesa
(vlasnika) u smislu praenja i nadzora nad aktivnostima uprave.
2. Usklaenost
130

Osoblje ne potuje zakone i propise koji se odnose na poslovanje poduzea.
3. Zloupotrebe/Prevare
Zaposleni, kupci, dobavljai itd. vre zloupotrbe/prevare.
4. Okruenje
Vanjski faktori koji mogu uticati na opstojnost poslovnog modela organizacije.
5. Osoblje
Zaposleni se ponaaju na nain koji ne vodi ka postizanju poslovnih ciljeva.
6. Djelatnosti
Osoblje ne obavlja svakodnevne radne aktivnosti na nain koji vodi ka postizanju poslovnih
ciljeva poduzea.
7. Finansije
Organizacija nema odgovarajue finansijske procese, informacije ili likvidnost potrebnu da
ispuni obaveze ili poslovne ciljeve organizacije ili da upravlja svojom finansijskom imovinom ili
izloenou finansijskim rizicima.
8. Tehnologija
Tehnoloki sistemi / infrastruktura ne zadovoljavaju potrebe krajnjeg korisnika, ne osiguravaju
cjelovitost i pouzdanost podataka, izlau imovinu potencijalnom gubitku ili zloupotrebi ili
ugroavaju sposobnost organizacije da odri u funkciji kljune poslovne procese.
Grafiki prikazano prethodna kategorizacija bi izgledala ovako:
131
Rizik
prevara
Rizik
okruenja
Rizik
upravljanja
Rizik
osoblja
Finansijski
rizik
Preduzece
Rizik
tehnologije
Rizik
uskladenosti
Rizik
djelatnosti
i procesa
Model D
Banke i druge finansijske institucije i drutva imaju naglaene finansijske rizike. Zavisno od
interno preporuenih ili regulacijom obavezujui mogu biti:
Kreditni rizik
Kreditni rizik predstavlja rizik naplate odnosno rizik moguih gubitaka po datim kreditima,
drugim plasmanima, izvrenim ulaganjima i potencijalnim vanbilansnim obavezama.
Rizik likvidnosti
Rizik sposobnosti banke da potpuno i bez odlaganja izvrava sve obaveze na dan dospijea.
Devizni rizik
Devizni rizik predstavlja izloenost banke moguem uticaju promjena deviznih kurseva i
opasnost da nepovoljne promjene rezultiraju gubicima banke u KM (domaoj valuti),
Rizik adekvatnosti kapitala
132

Rizik da li je kapital dovoljan za pokrie eventualnih gubitaka i dovoljan da podri rast aktive.
Operativni rizici
Operativni rizici predstavljaju mogunost nastanka gubitaka za banku i negativnih efekata na
kapital banke zbog neadekvatnih internih sistema, procedura i kontrola, slabosti i propusta u
izvravanju poslovnih aktivnosti, nezakonitih radnji i vanjskih dogaaja koji banku mogu izloiti
gubitku. Najei rizici su usljed neadekvatnog informacionog i drugih sistema u banci;
poremeaja u poslovanju i kvarova u sistemima kao to su kvarovi vezani za informacionu
tehnologiju, telekomunikacioni problemi, prekidi u radu, i sl.; problemi adekvatnog integrisanja
ili odrivosti informacionih i drugih sistema, u sluaju razvoja mree razliitih organizacijskih
dijelova i/ili statusnih promjena banke; nezakonitosti i neadekvatnih postupanja zaposlenika
banke, kao to su pronevjera i neovlateni pristup raunima klijenata, zloupotreba povjerljivih
informacija, davanje lanih ili pogrenih informacija o stanju banke, neaurnost u izvravanju
poslova, greke pri unosu podataka, nepridravanje dobrih poslovnih praksi u radu i sl. ; injenja
ili neinjenja koja mogu ili jesu uzrokovala sudske i druge sporove protiv banke; vanjskih
nezakonitih radnji, kao to su pljake, neovlateni ulazak u bazu podataka banke, ukljuujui i
neovlateno koritenje bankomata, neovlateni prijenos sredstava, nezakonito pribavljanje
dokumenata banke, i sl. ; teta na fizikoj imovini i dogaaji koji se ne mogu predvidjeti, kao to
su elementarne i druge nepogode, terorizam, i sl.
Trini rizici
Trinim rizicima kojima je banka u svom poslovanju izloena se smatraju:
1.) rizik kamatne stope;
2.) devizni rizik;
3.) cjenovni rizik
Trini rizici ukljuuju i rizike koji su povezani sa kreditnim rizikom i to: rizik druge ugovorne
strane, rizik emitenta i rizik plasmana.
133

Banka izraunava kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane i za izloenosti u obliku
naknada, provizija, kamata, dividendi i mari za fjuers ugovore i opcije kojima se trguje na
berzama, a koji se direktno odnose na stavke ukljuene u knjigu trgovanja, ali nisu uzeti u obzir
prilikom obrauna kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike ili rizik druge ugovorne strane.
Prema metodologiji koju koristi Agencija za bankarstvo Federacije BiH ( FBA )za interno
rangiranje banaka (CAMELS) bi se takoe mogli grupisati rizici, odnosno postaviti okvir, jer ista
obuhvaa slijedee :
1 adekvatnost kapitala banke; (C)
2. kvalitet aktive banke; (A)
3. kvalitet organa upravljanja i rukovoenja bankom; (M)
4. kvalitet i nivo profitabilnosti banke; (E)
5. adekvatnost likvidnosti banke; i (L)
6. osjetljivost banke na trine rizike. (S)
Prijedlog ponuenih modela nije konaan niti je u sutini izriito obavezujui. Svaka
organizacija treba da odabere model koji je najprihvatljiviji za konkretnu organizaciju. Dobra
praksa je da se na nivou pojedinih sektora (npr. banke, osiguravajua dutva, optine,
ministarstva, domovi zdravlja,preduzea koja pruajukomunalne usluge. . . . .) prihvati
zajedniki okviri. Sutina je da se predvienim modelom identifikuju svi vani rizici koji utiu
na aktivnosti organizacije.
134
3. 2. 3. Rang rizika
Nakon to se utvrde, rizike je potrebno procijeniti kako bi ih rangirali, utvrdili prioritete i
dobili informacije za donoenje odluka o onim rizicima na koje se treba usmjeriti.
Procjena rizika je u sutini zasnovana na subjektivnoj ocjeni, uz koritenje razliitih tehnika kako
bi analiza bila sistematinija i u odreenoj mjeri objektivnija. Ove tehnike su potkrijepljene
sudom koji revizori donese po pitanju prioriteta i uestalosti revizija i pomau u identificiranju
oblasti koje nose veliki rizik, koji se inae ne moe identificirati na drugi nain.
Kako je ve poznato, rizik predstavlja kombinaciju vjerovatnoe nastanka tetnog dogaaja i
uticaja koji bi taj dogaaj imao na organizaciju. Iz ovoga proizilazi da je potrebno odrediti
odreene parametre (kriterije) za mjerenje. I ovi kriteriji su stvar procjene uvaavajui
specifinost organizacije. Kao mogui kriteriji mogu se navesti:
Vjerovatnoa nastanka:
Velika (nastanak u periodu do jedne godine - siguran nastanak dogaaja u veini sluajeva)
Srednja (nastanak u periodu od jedne do tri godine - dogaaj se ponekad moe dogoditi)
Mala (nastanak u periodu od preko tri godine - nastanak dogaaja nije vjerovatan)
Uticaj:
Velik (prekid u osnovnoj djelatnosti, gubitak znaajne imovine, ogromni gubici u poslovanju,
gubitak ivota, znaajan gubitak povjerenja javnosti)
Srednji (djelimian gubitak imovine, povremeno nefunkcionisanje sistema)
Mali (nikakav ili neznatan gubitak, tete ne utiu na odvijanje sistema i sl.)
135

Nakon stvorenih kriterija kombinacijom vjerovatnoe i uticaja dobijamo rang rizika koji se
generalno moe podjeliti i brojano iskazati kako slijedi:
N = mali (low) rizik (1 -3) - mala vjerovatnoa nastanka rizinog dogaaja i mali do
umjereni uticaj na ciljeve ako do njega doe.
S = srednji (medium) rizik (4 -6) - postoji odreena vjerovatnoa nastanka rizinog
dogaaja i, ako do njega doe, to e imati mali ili umjereni uticaj na ciljeve.
V = Veliki (high) rizik (7 -9) postoji velika vjerovatnoa nastanka rizinog dogaaja i,
ako do njega doe, to e imati veliki uticaj na ciljeve.
Nakon ovako dobijene procjene i ranga rizika potrebno je formirati tzv. Matricu rizika i prema
dobijenim rezultatima uvrstiti ih u pripadajua polja. Grafiki matrica treba da koristi boje
semafora kako bi na slikovit nain bilo jasno ta su nam prioriteti. Inae nakon dobijenog ranga
moemo napraviti skalu prioriteta kako slijedi:
SKALA RANGIRANJA
A. Rizik je najznaajniji za preduzee u ovom trenutku i na njega uprava sada usmjerava ili treba
usmjeriti panju. Prioritet uprave uz podrku interne revizije.
B. Postoji odreena vjerovatnoa da doe do rizika i on moe imati znaajan uticaj na
poslovanje ako se njime ne bude na odgovarajui nain upravljalo. Prioritet interne revizije.
C. Manja je vjerovatnoa da doe do rizika, ali on moe imati znaajan uticaj na poslovanje ILI
imati veu ansu da do njega doe ali e imati minimalan uticaj na poslovanje. Rizik treba
periodino provjeravati kako bi se izbjegao negativan ishod. Prioritet interne revizije.
D. Rizikom se dobro upravlja i on se dobro kontrolie u tekuim svakodnevnim procesima u
preduzeu. Nije u prioritetu interne revizije.
X. Mala je vjerovatnoa da doe do rizika ili on ima mali direktan uticaj na poslovanje. Iskljuen
iz profila rizika preduzea i interna revizija se ne bavi ovim rizikom.
136

Matrica rizika
MATRICA RIZIKA PO PRIORITETIMA
Prilog uz studiju rizika
V/N=6
Rizik na granici prihvatljivosti
V/S=8
V/V=9
Neprihvatljiv rizik
Neprihvatljiv rizik
S/N=3
UTICAJ NASTALOG RIZIKA
Prihvatljiv rizik
NEPRIHVATLJIV RIZIK
S/S=5
S/V=7
Neprihvatljiv rizik
PRIHVATLJIV RIZIK
N/N=1
Prihvatljiv rizik
N/S=2
Prihvatljiv rizik
N/V=4
MINIMALNI RIZIK
L
VJEROVATNOA NASTANKA RIZIKA
137
3. 3. PLANIRANJE REVIZIJE
3. 3. 1. Uvodne napomene
Planiranje revizije je neophodno budui da internoj reviziji omoguava ostvarivanje
ciljeva, utvrivanje prioriteta i osiguravanje efikasnog i efektivnog koritenja resursa. Pored
toga, planiranje prua i sljedee:
osnovu za procjenu buduih potreba za resursima,
ovlatenje da se postupa po planu, nakon to plan odobri odbor i vie rukovodstvo,
sredstvo kroz koje rukovodstvo treba prihvatiti poslove koje obavlja interna revizija i
stalnu evidenciju faktora koji su uzeti u obzir prilikom utvrivanja plana, kao i donesenih
odluka.
Iz naprijed navedenog moe se zakljuiti da je planiranje kljuni dio procesa revizije i kao takvo
sastoji se od:
1. stratekog plana,
2. godinjeg plana i
3. plana pojedinane revizije/operativni plan.
Strateki plan i godinji plan predstavljaju planove na nivou jedinice/ odjela za internu reviziju, a
plan pojedinane revizije (koji proizilazi iz ovih planova) predstavlja dio procesa pojedinanog
angamana interne revizije.
138
3. 3. 2. Strateki plan interne revizije

Strateki plan revizije odnosi se najee na period od tri (do najvie 5) godina. U njemu
se planiraju strategije i ciljevi interne revizije, te se daje strateko usmjerenje za jedinicu/ odjel
interne revizije u pogledu resursa, razvoja itd. Strateki plan ukazuje na politiku za postizanje
zadovoljavajue revizorske pokrivenosti podruja utvrenih u procjeni rizika.
Rukovodilac interne revizije, svake tri godine, izrauje strateki plan kao prijedlog Odboru za
reviziju (kod javnog preduza) ili rukovodiocu organizacije (kod budeta). Strateki plan je
osnova za sve interne revizije i slui za iskazivanje potrebnih resursa, kako bi interna revizija
obavljala svoje obaveze potpuno i efikasno.
Strateki plan i procjena rizika trebaju se pregledati i aurirati u odgovarajuim intervalima.
Pregledima se uzima u obzir razvoj novih sistema, izmijenjenih prioriteta i svih drugih faktora
koji mogu uticati na organizacioni ili poslovni rizik.
Trogodinji strateki plan revizije dostavlja se Odboru za reviziju (ili rukovodiocu organizacije) na
odobrenje. Nakon odobrenja stratekog plana moe se pristupiti izradi godinjeg plana revizije.
Bitno je istaknuti da strateki plan interne revizije treba biti konzistentan s ciljevima
sadranima u stratekom planu organizacije.
Sve izmjene stratekog plana odobrava Odbor za reviziju (odnosno rukovodilac organizacije).
Mogua struktura stratekog plana je slijedea:
1.
Uvod
2.
Misija i ciljevi interne revizije
3.
Planiranje interne revizije
Podloga za izradu stratekog plana
Raspodjela resursa
139

4.
Plan aktivnosti interne revizije

(Pregled planiranih revizija u trogodinjem periodu prikazano po godinama)
5.
Organizacija i razvoj odjela interne revizije

> Postojea organizacija i organizacija rada interne revizije
> Plan razvoja interne revizije
> Struna usavravanja internih revizora
> Ostale planirane aktivnosti interne revizije
6.
Izvjetavanje
> periodini i godinji izvjetaji o radu interne revizije
7.
Zakljuak
U nastavku dajemo pojanjenja pojedinih elemenata ovakve strukture :

Uvod
U ovom dijelu se daju osnovne napomene o dokumentu koje mogu ukljuiti zakonske i
druge propise, kao i koritene podloge za sainjavanje plana
Misija i ciljevi interne revizije
-Misija - predstavlja okvir koji daje odgovor na pitanje zato postojimo. Uglavnom ovaj
okvir se moe izvui iz same definicije ali prilagoeno organizaciji.
- Ciljevi pokazuju ta moramo postii da bi opravdali postojanje (okvirno) ali unutar
organizacije
Planiranje
U ovom dijelu se govori o vanosti i obavezi planiranja, kao i elementima koji su sluili
kao podloga za ovaj plan.
140

Napomena: pored procjene rizika kao osnovnog elementa moraju se uzeti i ostali
elementi kao to su: planovi i strateki akti organizacije, prethodne revizije ako ih je bilo,
izvjetaji i preporuke vanjskih revizora, kontolora i regulatora i dr.
Usklaivanje raspoloivih i planiranih ljudskih resursa sa potencijalnim planom.

Cilj ovog dijela je da se utvrdi stvarno raspoloivo vrijeme za revizorske zadatke.
Najea tehnika koja se koristi jeste efektivno vrijeme revizor -dana. Ovdje treba
voditi rauna da se revizor - dan smatra osam sati rada revizora koji samostalno
obavlja reviziju. Drugo osoblje se moe putem ponderisanog vremena ukljuiti u
obraun.
Metodologijom se iskljuuju svi gubici u vremenu i jedino stvarno i realno raspoloivo vrijeme
se odreuje za revizorske zadatake.
Mogui obraun na bazi dva izvrioca interna revizora za jednu godinu:
PLAN RADNIH DANA PO IZVRIOCIMA
OPIS AKTIVNOSTI
Dani
godini
Broj
izvrilac Ukupno
a
Dani u godini
365
730
Dani koji se odnose na subote i nedjelje
104
208
Praznici i neradni dani
16
Godinji odmor
28
56
Bolovanja i druga odsustva
UKUPNO NEEFEKTIVNI DANI (2 do 5)
140
280
141

7
UKUPNO RASPOLOIVI DANI
xxx
xxx
xxx
Planirane revizije
135
270
Revizije po zahtjevu
20
40
10
UKUPNO REVIZORSKI PROJEKTI (8+9)
155
310
100
Izrada studije rizika i planova, sastanci sa

11
upravom i odborom za reviziju i dr, rad sa 50

vanjskim revizorima i sl
12
Edukacija (obuka)
20
40
13
UKUPNO OSTALE AKTIVNOSTI (11+12)
70
140
13
UKUPNO EFEKTIVNI DANI (1 -6 ili 10 +13)
225
450
Plan revizorskih projekata i aktivnosti odjela

U ovom dijelu se prikazuje (po mogunosti tabelarno) pregled planiranih revizorskih zadataka i
aktivnosti odjela koje se planiraju provesti u naredne tri godine. Pregled bi mogao da izgleda na
slijedei nain.
R br.
PLAN REVIZORSKIH PROJEKATA i AKTIVNOSTI
OJ (RJ)
2012
Revizija upravljanja zalihama
GD, RD
Revizija uinaka
TI, TC
Revizije provoenja preporuka (follow up)
Izvjetaji o provodenim aktivnostima na GD

postupanju prema nalazu i miljenju neovisnog
vanjskog revizora
GD, ID,
RD, TI
2013
2014
X
142
27
Izvjetaji o
provedenim aktivnostima na GD
postupanju prema nalazu i miljenju institucije za
reviziju javnog sektora
28
Revizija po zahtjevu
29
OSTALE AKTIVNOSTI (Izrada godinje strategije

rizika i planova interne revizije, Izrada i auriranje
metodologije i upustava za rad, Sasatanci sa
Odborom za reviziju, Nadzornim odborom,
Upravom i viim rukovodstvom, organizacija i
uee u radu strunih radionica, Rad sa eksternim
revizorima i strukovnim udruenjima, edukacija i
sl.)
2012
2013
2014
Metodologija izrade stratekog plana interne revizije sastoji se nekoliko koraka koji ukljuuju
sljedee:
a) Usklaivanje misije interne revizije sa misijom organizacije,
b) razrada misije oznaavanje osnovnih stratekih ciljeva revizije,
c) procjenu rizika,
d) donoenje odluke o prioritetima revidiranja,
e) utvrivanje potrebnih i raspoloivih resursa
f)
izrada i donoenje stratekog plana.
Donoenje odluke o prioritetima revidiranja

Na osnovu rezultata dobijenih procjenom rizika interni revizori trebaju pripremiti strateki plan
za sljedee tri godine s prijedlogom podruja revidiranja u kojima e se obaviti revizija.
O dobijenim rezultatima treba se posavjetovati s viim rukovodstvom i od njega dobiti optu
podrku. Postoji vjerojatnoa da e procjena rizika pokazati da su neke revizije vanije nego to
se o njima prije mislilo i obrnuto.
143

Interni revizori obavezno moraju koristiti svoju procjenu pri odreivanju rizika i pri odluivanju
kojim podrujima treba dati prioritet za revidiranje. Takoer, kada se utvrde podruja koja je
potrebno revidirati treba uzeti u obzir i raspoloive ljudske resurse.
Izrada i donoenje stratekog plana

Zbog moguih promjena koje imaju uticaj na poslovanje i djelatnost (unutranje promjene,
promjene u okruenju, nove interesne grupe itd.) strateki plan potrebno je aurirati jednom
godinje. Rezultati obavljenih revizija takoer, mogu uticati na promjene u stratekom planu.
Procjena koja se obavlja na stratekom nivou donosi prioritetne procese u organizaciji po
osnovu njihove vanosti, pri emu vie rangirani imaju prioritet.
Prioriteti na koje ukazuje procjena obavljena na nivou stratekog plana, usklauju se s drugim
prioritetima i potrebama:
potrebom da se koordinira rad revizije s drugim organizacijama kako bi interna revizija
upotpunila njihov rad i kako se posao ne bi duplao
potreba za pokrivanjem cijele organizacije revizijama (npr. ukljuiti procese koji jo nikad
nisu bili revidirani)
prioritetima koji proizlaze iz najznaajnijih promjena u poslovanju, programima, sistemima
ili kontrolama
vrijeme koje je proteklo od prethodne revizije procesa, aktivnosti
procjena revizora.
3. 3. 3. Godinji plan
Godinji plan priprema se svake godine na osnovu godinje procjene rizika i proizilazi iz
usvojenog stratekog plana i mora ga odobriti Odbor odnosno (rukovodilac organizacije).
144

Rukovodilac interne revizije priprema godinji plan na bazi prve godine stratekog plana uz
dodatne detalje, kao to je npr. definisanje zadataka koje treba obaviti, utvrivanje kritinih
oblasti, rokova i resursa potrebnih za narednu godinu. Godinjim planom se predvia
rasporeivanje revizora i drugih resursa koji su raspoloivi za period planiranja (sigurno
odsustvovanje sa posla, oekivane promjene u pogledu zaposlenih i druge obaveze), a na
osnovu ove procjene iz stratekog plana se utvruju revizije koje odgovaraju raspoloivim
resursima.
Godinjim planom utvruju se revizorski dani koji su potrebni za svaku reviziju, kao i raspored
revizija po mjesecima, odnosno kvartalima. Vano je razmotriti da li se odreene revizije moraju
obaviti u odreenim periodima.
Prilikom navedene analize interni revizori, na temelju dostupnih informacija i podataka,
odreuju za svaku pojedinanu reviziju u godinjem planu:
-
ciljeve koje ele postii obavljanjem revizija,
obim koji e revidirati, s napomenom da utvreni obim treba biti dovoljan da se ispune
ciljevi koji se ele postii revizijom,
metodologiju rada kojom e se koristiti prilikom obavljanja revizija,
raspored resursa potrebnih za obavljanje revizija (broj revizora i terminski plan
Dobra praksa predvia rezervisanje odreenog procenta raspoloivih resursa za nepredviene

okolnosti", odnosno sposobnost da se pozitivno odgovori na hitne zahtjeve rukovodstva i
Odbora. Za neplanirane revizije (ad hoc revizije) ciljevi revizije i obim revizije utvruju se prije
poetka revizije i usko su vezani za razloge/potrebu obavljanja iste.
Rukovodilac interne reviziju treba pripremiti nacrt godinjeg plana i dostaviti ga na odobrenje.
Bitno je naglasiti da mora postojati vidljiva jasna i logika veza izmeu stratekog i godinjeg
plana.
Mogua struktura godinjeg plana moe izgledati na slijedei nain:
145

1.
Uvod
2.
Uloga i svrha interne revizije
3.
Planiranje i odobravanje godinjeg plana interne revizije
4.
Provoenje interne revizije

Pregled planiranih revizija koje ukljuuju:
Ciljevi, obim i metodologija pojedinanih revizija
Raspodjela resursa
Ostale planirane aktivnosti interne revizije
5.
Organizacija rada interne revizije, ukljuujui neophodnu edukaciju
6.
Izvjetavanje
7.
Zakljuak
3. 4. OBAVLJANJE INTERNE REVIZIJE

3. 4. 1. Vrste revizija
Tradicionalno interna revizija se dijelila na :
-finansijsku reviziju
-reviziju usklaenosti (podudarnosti)
-reviziju poslovanja
Prema metodologiji izdatoj od tri CHJ postoje tri osnovne vrste revizija:
- revizija usklaenosti,
- revizija sistema (internih kontrola), i
- revizija uspjenosti poslovanja
146

Za revidiranje specifinih podruja u svrhu ostvarivanja konkretnih revizorskih ciljeva obavlja se
jedna od navedenih vrsta revizija. Bitno je naglasiti da ne postoji u potpunosti ograniena
podjela izmeu navedenih vrsta revizije budui da jedna vrsta revizije esto obuhvaa elemente
drugih vrsta revizije. Razlika, po nama, izmeu jedne i druge podjele je u vanosti i
specifinosti organizacije. Naime u tradicionalnoj podjeli Revizija sistema (upravljanja i internih
kontrola) je opti zahtjev prisutan u svakoj vrsti revizije a u drugoj podjeli finansijska revizija je
dio revizije sistema (upravljanja i internih kontrola) ili usklaenosti (npr. sa MRS i MSFI, koji su
zakonom obavezujui).
U nastavku emo dati kratak pregled nekih od vrsta revizije i njihovih ciljeva te preporuka u
pogledu metoda i tehnika koje se prilikom njihovog obavljanja mogu koristiti.
Revizija usklaenosti
Cilj revizije usklaenosti je utvrivanje nivoa usklaenosti s obavezujuom regulativom
(zakonskom i podzakonskom), standardima, planovima, ugovorima, politikama i procedurama
poslovanja koje definiu podruje koje se revidira. Kod obavljanja revizije usklaenosti interni
revizor izvjetava o primjeni odgovarajuih zakona i propisa, a izvjetaj mora sadravati i
miljenje o adekvatnoj primjeni regulative u podrujima koja su testirana kao i o neadekvatnoj
primjeni propisa ime se organizacija dovodi u prvenstveno pravne, ali i druge vrste rizika.
Kriteriji koji se mogu uzeti u obzir prilikom utvrivanja nivoa usklaenosti jesu:
- Zakoni, uredbe, pravilnici, uputstva, saoptenja, planovi organizacije
- Potpisani ugovori i sporazumi
- Procedure i politike organizacije koje je odobrilo rukovodstvo
- Odluke, smjernice i upute koje je donijelo rukovodstvo.
U sluaju da se utvrdi neusklaenost ili neadekvatna primjena odgovarajue regulative, interni

revizor mora utvrditi razloge koji su doveli do toga te dati odgovarajue preporuke (npr. uputiti
147

na pozitivne propise, dobru praksu primijenjenu kod drugih ili pronai/preporuiti ostala
odgovarajua rjeenja).
Prilikom obavljanja revizije usklaenosti uobiajeno je da revizori koriste sljedee metode i
tehnike:
- intervjue, upitnike i analizu dokumentacije, ali prema vlastitoj procjeni mogu koristiti i druge
metode za koje smatraju da e biti primjenjive i djelotvorne.
Revizija sistema (upravljanja i internih kontrola)
Cilj revizije sistema je ocjena upravljanja i kontrole nad svim stratekim, funkcionalnim ili
operativnim aktivnostima radi davanja strunog miljenja o funkcionisanju kontrola,
ublaavanju povezanih rizika te o ekonominom, djelotvornom i uinkovitom funkcionisanju
aktivnosti u postizanju planiranih ciljeva.
Iz gore navedenog vidljivo je da revizija sistema obuhvaa i druge vrste revizija, kao to je
revizija usklaenosti i revizija uspjenosti poslovanja.
Takoer se prilikom obavljanja revizije sistema moe se revidirati i podruje vezano uz
informacijske tehnologije (dalje u tekstu IT), poput IT infrastrukture, umreenosti, primjene, IT
razvoja, sigurnosti i sl. Zbog prirode ovog podruja potrebno je da interni revizor posjeduje
specifina IT znanja.
Metode koje se najee primjenjuju prilikom obavljanja revizije sistema u cilju dobivanja
detaljnih i dostatnih informacija od ovlatenih osoba jesu: intervjui, analiza dokumentacije,
dijagrami toka, promatranje te unaprijed pripremljeni upitnici za interne kontrole. Upitnici za
interne kontrole bi se trebali pripremiti na nain da svaki negativan odgovor otkriva mogue
slabosti ili rizike. Revizori koji se susretnu s negativnim odgovorom utvrditi e postoji li bilo
kakva kontrola vezana za taj rizik ili ne.
Uz navedene revizori mogu koristiti i druge metode za koje smatraju da e biti primjenjive i
djelotvorne.
148

Finansijska revizija
Cilj finansijske revizije je procjena uinkovitosti sistema internih kontrola u cilju osiguranja
tanosti rauna i transakcija kao i pouzdanosti finansijskog sistema (finansijskih izvjetaja)
Finansijska revizija obuhvaa i elemente revizije sistema i revizije usklaenosti vezano za
finansijski sistem. Neki od revizijskih ciljeva prilikom obavljanja finansijske revizije su:
- Procjena postojanosti jesu li se svi evidentirani poslovni dogaaji stvarno dogodili,

- Procjena potpunosti jesu li svi poslovni dogaaji evidentirani u razdoblju na koje se odnose,
- Procjena tanosti jesu li sva imovina, obaveze i trokovi iskazani u raunovodstvenoj
evidenciji,
- Provjera ispravnosti klasifikacije je li provedena pravilna klasifikacija na odgovarajue
raune,
- Procjena pravovremenosti jesu li poslovni dogaaji pravovremeno evidentirani,
- Procjena usaglaenosti jesu li transakcije i poslovanje usuglaeni s vaeim zakonima i
propisima.
Prilikom obavljanja finansijske revizije revizori e zavisno o procjeni, obimu i vrsti testiranja
koristiti razliite metode i tehnike.
Revizija (uspjenosti) poslovanja
Cilj revizije uspjenosti poslovanja je procjena ekonominosti, efikasnost i efektivnost dobrog
finansijskog upravljanja aktivnosti, procesa, projekta ili programa, koji koristi resurse
finansijske, ljudske, materijalne u ostvarenju eljenih rezultata uz postizanje oekivanog
kvaliteta.
Revizija uspjenosti poslovanja sadri i elemente revizije sistema te revizije usklaenosti.
Revizijom uspjenosti poslovanja ili kako je jo nazivaju 3 E, mogu se ocjenjivati svi ili samo
pojedini od dolje navedenih elemenata.
149

- Ekonominost je smanjenje trokova resursa koji se koriste u obavljanju neke
aktivnosti na najmanju mjeru, uz osiguranje primjerene kvalitete. Ekonominost se
odnosi na dobivanje sredstava, odnosno rezultata uz najnii mogui troak. Cilj
ekonominosti je utvrditi najvei mogui uinak i najpovoljniji mogui odnos izmeu
ukupnih trokova i koristi koja bi se pri tom postigla.
- Efikasnost je najbolji omjer izmeu rezultata i sredstava koritenih za njihovo
ostvarenje. To je stepen uspjeha u poduzimanju aktivnosti u ispunjenju ciljeva, odnosno
omjer stvarnih outputa u odnosu na planirane outpute. Cilj djelotvornosti je postii da
stvarno utroeni resursi budu jednaki stvarno potrebnim resursima za ostvarenje cilja.
- Efektivnost podrazumijeva nivo ostvarivanja ciljeva, odnosno omjer izmeu planiranog
i ostvarenog uinka. Cilj uinkovitosti je postii ostvarenje planiranih ciljeva.
3. 4. 2. Proces obavljanja interne revizije

(izvoenje interne revizije)
3. 4. 2. 1. Faze obavljanja interne revizije
Proces pojedinane revizija (pojedinanog angamana) u skladu sa standardima 2200 2500 obuhvata slijedee faze:
I. Planiranje i preliminarne aktivnosti interne revizije
II. Provoenje angamana (terenski rad)
III. Izvjetavanje
IV. Praenje napretka provoenja preporuka
Razumijevanje ovih faza neophodno je za uspostavljanje okvira za obavljanje i dovrenje
kvalitetne interne revizije. Faze ne treba smatrati apsolutno odvojenim komponentama, jer
150

procese koji one predstavljaju u praksi treba posmatrati kao jedinstvenu cjelinu koja se jasno
prati.
Preduslovi za kvalitetno obavljane revizije jesu:
- nezavisnost, objektivnost i profesionalnost
- dobro poznavanje sistema i procesa koji se revidira,
- koritenje znanja i revizijskih vjetina,
- dobra komunikacija s revidiranim subjektom,
- dovoljno istraivanje i testiranje,
- nalazi koje podravaju dovoljni i pouzdani dokazi,
- argumentovani i logini zakljuci,
- praktine preporuke,
- jasno, saeto i dobro prezentiran izvjetaj,
- efikasno praenje provoenje preporuka.
3. 4. 2. 2. Planiranje i preliminarne aktivnosti

Osnov za pokretanje (poetak procesa) pojedinane interne revizije je Godinji plan rada
interne revizije, koji je odobren od odbora za reviziju (javno preduzee) odnosno rukovodioca
organizacije (npr. u javnom sektoru). Rukovodilac Odjela za internu reviziju dodjeljuje zadatke u
skladu sa godinjim planom revizije, pri emu zaduenja dodjeljuje prema strunoj
osposobljenosti i vjetinama revizora.
Izuzetno, u sluajevima kada planovi interne revizije (strateki i godinji) nisu donijeti jer interna
revizija nije formalnopravno uspostavljena ili planovi na osnovu procjene rizika jo nisu izraeni,
tada se interna revizija pokree Nalogom za obavljanje (pokretanje) interne revizije potpisanim
od rukovodioca. Nalogom potpisanim od rukovodioca pokreu se i ad hoc revizije, odnosno
151

vanredne revizije koje nisu planirane godinjim planom rada interne revizije, a tokom godine
nastaje potreba za njihovim provoenjem. Po izdavanju naloga revizori mogu otpoeti reviziju.
Nalog za vrenje revizije sadri naziv revizije i revidiranog subjekta, vou i lanove tima, okvirni
rok za obavljanje revizije, ciljeve i djelokrug revizije, kao i ostale parametre koji su potrebni.
3. 4. 2. 2. 1. Priprema i planiranje pojedinane

revizije
Pred poetak same revizije potrebno je da se izvri preliminarni pregled, odnosno utvrde
injenice koje e pruiti optu sliku oblasti koja e biti predmet revizije. Isto tako, ovaj pregled
predstavlja osnovu za planiranje revizije, kao i utvrivanje ciljeva revizije, obima revizije i
konkretnih oblasti na kojima e biti naglasak (za koje se vezuje veliki rizik, koji su od kljune
vanosti i sl.), vrijeme zavretka svake etape revizije, revizore koji e raditi na konkretnoj reviziji.
Provedba preliminarnog ispitivanja
Preliminarno ispitivanje predstavlja prvi korak procesa revizije. Sastoji se od prikupljanja svih
relevantnih podataka i injenica o specifinom podruju koje je predmet revizije. Na taj nain e
se omoguiti uspostava detaljnog programa revizije koji mora kontrolisati projekt. Preliminarno
ispitivanje bi revizijskom timu trebalo: omoguiti razumijevanje naina na koji odreena
jedinica revidiranja (JR) funkcionie, vrste poslova koji se obavljaju u JR, nain na koji se ovi
poslovi odnose prema drugim dijelovima preduzea, obim poslovnih transakcija finansijski i
kvantitativni i dr.Prikupljanje podataka i pronalaenje moguih izvora informacija
U fazi prikupljanja potrebnih podataka i pronalaenja moguih izvora informacija za
provedbu interne revizije, svi lanovi tima trebaju prikupiti to vie informacija koje mogu
posluiti u toku provoenja revizije.
U toku preliminarnog ispitivanja moe se koristiti niz razliitih izvora da bi se prikupile potrebne
informacije.
152

Izvore moemo podijeliti u 4 grupe:
a.) Informacije koje se ve nalaze u Odjelu IR
U odreenim sluajevima se vei dio informacija, potrebnih za fazu predplaniranja revizije, ve
nalazi u Odjelu interne revizije (naroito, u predmetima revizije iz prethodnih godina). U takvim
sluajevima, prije faze predplaniranja bit e potrebno postojee podatke aurirati uzimajui u
obzir sve bitne promjene. b.) Informacije raspoloive u okviru cijele organizacije
Prikupljanje akata i uputstava, informacija, analiza, izvjetaja o poslovanju i drugih izvjetaja,
zapisnika, projekata, procjene poslovnih rizika, raznih podataka i drugih korisnih obavijesti i
dokumenata za provedbu revizije.
Prikupljanje dokumentacije o obavljenim revizijama i kontrolama od strane vanjskog nadzora:
vanjske revizije javnog sektora, Porezne uprave, razliitih dravnih inspekcija i agencija,
miljenja vanjskih savjetnika te ostale referentne izvjetaje.
c.) Informacije dobivene iz JR
Ovisno o usvojenoj politici i praksi Odjela IR, moe biti korisno sa JR raspraviti o nalazima u fazi
predplaniranja. Vodi se razgovor sa rukovodstvom revidiranog podruja i odgovornim radnicima
iz poslovnih funkcija, te strunim radnicima iz JR koji rade na poslovima koji e biti predmet
revizije.
d.) Informacije dobivene analitikim postupcima
Da bi bolje upoznao jedinicu revidiranja i njezino okruenje, revizor e esto koristiti analitike
tehnike ispitivanja pomou kojih e analizirati, usporeivati i vrednovati bitne podatke.
Nakon zavretka preliminarnog ispitivanja i prikupljanja informacija, revizijski tim je u poziciji
dati specifinu definiciju detaljnih revizijskih procedura koje se moraju slijediti. Prikupljeni
podaci
se
trebaju
razvrstati
da
bi
razumijevanje
rada
odjela
bilo
lake.
Na osnovu sortiranih i razvrstanih podataka sastavlja se detaljni prikaz aktivnosti JR.
153
3. 4. 2. 2. 2. Izjava o nezavisnosti
Pri rasporedu resursa odnosno odabiru tima, rukovodilac interne revizije, osim to se
brine o odgovarajuim kvalifikacijama revizora, mora nastojati izbjei i svaki rizik u vezi sa
sukobom interesa i osigurati nezavisnost revizora. Iz tog razloga, za svaku pojedinanu reviziju
rukovodilac i svi lanovi revizorskog tima trebali bi popuniti i potpisati Izjavu o nezavisnosti.
3. 4. 2. 2. 3. Plan i program pojedinane revizije

Nakon toga, potrebno je pripremiti plan revizije koji treba da sadri obim, pristup i
vremenski okvir revizije.
Plan pojedinanog angamana (pojedinane revizije) bi trebao da minimalno sadri:
1. Opti podaci (nazivi oznaka iz godinjeg plana pravni osnov)i
2. Saet opis Jedinice revidiranja
3. Razlozi za obavljanje revizije
4. Faktori koji utiu na reviziju ukljuivo ogranienja obima
5. Procjena rizika
6. Ciljevi revizije
6. 1. Glavni cilj revizije:
6. 2. Podciljevi
7. Podruje revizije i revizijski pristup
8. Potrebni resursi i vremenski termini
9. Podaci o predstavnicima jedinice revidiranja
154

10. Terminski plan revizijskog zadatka i datum kad e prijedlog izvjetaja biti spreman za
razmatranje.
3. 4. 2. 2. 4. Pismo najave revizije - Obavjest o

planiranoj reviziji
Rukovodilac jedinice/ Odjela za internu reviziju ili voa tima, ukoliko jedinica/ odjel IR
ima vie timova, priprema pismo najave za rukovodioca podruja koje je predmet revizije. U
pismu se u najkraim crtama navode naziv revizije, razlozi za vrenje revizije, znaajni rizici,
ciljevi revizije, datumi zavretka svake etape revizije i nain izvjetavanja.
Veoma je vano da se revizori sastanu sa rukovodiocima nadlenim za podruje koje je predmet
revizije i drugim rukovodiocima kako bi se dolo do to vie korisnih informacija.
3. 4. 2. 2. 5. Revizijski rizik
Kod svakog angamana vano je procjeniti i revizijski rizik odnosno rizik da izvjetaj
revizora nee dati realnu i objektivnu sliku predmeta revizije te da postoji mogunost da ne
budu ispunjeni ciljevi revizije.
Postoje tri komponente revizijskog rizika:
- Inherentni rizik: je rizik da postoji znaajna nepravilnost ili krivi iskaz koji se pojavljuju na
njihovim izvorima (pri evidentiranju poslovnog dogaaja),
- Kontrolni rizik: je rizik da interna kontrola jedinice revidiranja nee sprijeiti ili otkriti znaajnu
nepravilnost ili krivi iskaz,
- Rizik neotkrivanja: je rizik da revizor nee otkriti znaajnu nepravilnost ili krivi iskaz koji
interna kontrola, jedinice revidiranja nije sprijeila.
Ukupni model rizika revizije utvruje se kao proizvod navedena tri oblika rizika.
155

Na nivo inherentnog rizika utiu karakteristike uprave JR, specifinosti poslovanja i djelatnosti
JR te specifinosti vrste revizije (angamana) koja se planira.
Nivo kontrolnog rizika u direktnoj je srazmjeri sa postojanjem i funkcionisanjem sistema

internih kontrola.
Rizik neotkrivanja povezan je s rizikom analitikih postupaka, rizikom dokaznih testova
(uzoraka) i rizikom nekoritenja odgovarajuih postupaka.
3. 4. 3. Izvoenje revizije (terenski rad)

3. 4. 3. 1. Priprema za provedbu revizije na terenu
Aktivnosti prije poetka terenskog rada - pripreme za provoenje revizije, obuhvataju
slijedee poslove i postupke (navedeno po pojedinim izvriocima):
Voditelj tima interne revizije je odgovoran za pripremanje i provoenje svih aktivnosti

tima prije poetka terenskog rada i pripremu programa rada revizije. U izvravanju i
provoenju svih aktivnosti voditelju pomau ostali lanovi tima, revizori i struni radnici.
Voditelj tima priprema koncept pisma direktoru tj. rukovodiocu revidiranog podruja i
korisniku izvjetaja. Moe se uputiti i ira verzija koja moe biti dobra podloga za uvodni
sastanak tima s odgovornim menadmentom jedinice revidiranja.
Direktor Odjela interne revizije odobrava nacrt programa revizije. Program se po

zavretku revizije verificira, budui da se mogu promijeniti pojedine aktivnosti tokom
provoenja revizije.
Voditelj u saradnji s drugim lanovima tima priprema radnu dokumentaciju, nacrt

zadatka revizije, ciljeve, obim revizije, testove za provjeravanje pojedinih detaljnih
ciljeva itd.
156
Voditelj treba istodobno odravati sastanke s lanovima tima i s odgovornim

menadmentom jedinice revidiranja te, po potrebi s korisnikom izvjetaja, kako bi se
revizija provela u skladu sa njihovim oekivanjima i oekivanjem same Interne revizije.
Prije odlaska na teren voditelj mora utvrditi nacrt testova za provjeru i testiranje
detaljnih ciljeva revizije. Testovi se moraju koncipirati da olakavaju provjere i testiranje
detaljnih ciljeva revizije i donoenje odgovarajuih nalaza.
U sluaju da na terenu revizor doe do spoznaje da pripremljeni nacrt testova nee dati
eljene rezultate, voditelj moe promijeniti testove. Meutim, ako promjene znaajno
odstupaju od pripremljenog nacrta testova, u tom sluaju se treba konsultovati sa
rukovodiocem interne revizije. koji moe odluiti da se posao vrati na poetnu fazu i
ponovno izrade nacrti testova.
Voditelj i revizori ve na poetku trebaju poeti sa sistematizacijom radne

dokumentacije.
Voditelj tima zaduen je za poduzimanje mjera i aktivnosti za odobrenje pristupa

informacijskom sistemu, bazama podataka, podacima i dokumentima koji imaju
odreeni stupanj povjerljivosti, a koje e koristiti lanovi tima za potrebe provedbe
revizije.
Nakon dolaska na teren, prije poetka rada na terenu, voditelj treba provjeriti jesu li
uposleni
zadueni za pojedina podruja upoznati s nacrtom zadatka i planom
provoenja revizije (svrha, obim, ciljevi i zadaci revizije) te odgovornostima u izvravanju

pojedinih zadataka.
Prije poetka rada na terenu voditelj jo jednom mora provjeriti je li popis ciljeva i
detaljnih ciljeva i testova u skladu sa zadacima i ciljevima revizije.
157
3. 4. 3. 2. Odnos revizije sa korisnicima izvjetaja i

menadmentom jedinice revidiranja
Dobar odnos interne revizije, lanova tima i drugih uposlenih ukljuenih u provoenje
revizije s korisnikom izvjetaja i menadmentom revidiranog podruja, jedan je od preduslova
za kvalitetno provoenje revizije, definisanje relevantnih nalaza i pisanje izvjetaja.
Za kvalitetan odnos revizije i korisnika izvjetaja te menadmenta jedinice revidiranja, potrebno
je poduzeti sljedee odgovarajuce mjere i aktivnosti:
Provoenje interne revizije treba se pismeno najaviti odgovornom menadmentu

jedinice revidiranja, u skladu s normativnim aktima i dokumentima interne revizije.
S menadmentom jedinice revidiranja, uvijek prije poetka terenskog rada potrebno je

odrati uvodni sastanak: predstaviti lanove tima, objasniti obim interne revizije, dati
osnovne informacije o zadatku, svrsi, obimu i ciljevima revizije.
Na uvodnom sastanku treba dogovoriti nain i rokove obavjetavanja o napredovanju

revizije i problemima koji se mogu pojaviti, nalazima prilikom rada na terenu, nain
obavjetavanja odgovornog menadmenta o nalazima. U sluaju potrebe, potrebno je
izvriti dodatne konsultacije. Pri tome treba paziti da odgovorno rukovodstvo nije
izloeno moguim iznenaenjima.
Uvijek je nuno uti miljenje menadmenta, kako bi se u svakoj fazi mogli uskladiti
stavovi i smanjiti iznenaenja.
U toku rada moe doi do promjena u provoenju pojedinih ciljeva i zadataka te obima
interne revizije. U tom sluaju treba obavjestiti odgovorni menadment korisnika
izvjetaja i revidiranog podruja i usaglasiti se o promjenama.
Kada se razgovara i postavljaju pitanja odgovornom menadmentu i strunim radnicima

pri provedbi testova ili dobivanja uvida u poslovanje, pitanja ne smiju biti dvosmislena.
Pitanja trebaju biti postavljena tako da osoba s kojom se razgovara dobije sliku o
158

podruju koje je predmet razgovora ili testiranja i to se konkretno od nje oekuje. To
valja uiniti zbog dobivanja eljenih dodatnih odgovora i stvaranja pozitivne klime.
Ponekad je potrebno zatraiti savjet osobe s kojom se razgovara o pojedinim pitanjima,

o kljunim rizicima i problemima, gdje se mogu dobiti informacije itd. Revizor se treba
pobrinuti da se potuje povjerljivost informacija i dokumentacije.
Voditelj tima treba upoznati sve uesnike revizije s planom aktivnosti i obavijestiti ih o
njihovu angamanu. Poeljno je unaprijed planirati sve zadatke u kojima e biti ukljueni
struni radnici i po mogunosti ih obavijestiti o tome.
3. 4. 3. 3. Aktivnosti u toku terenskog rada

Aktivnosti tokom terenskog rada poinju nakon dobro provedenih priprema svih lanova
revizorskog tima i definisanja plana rada.
U toku terenskog rada revizori moraju prikupiti dokaze i na osnovu njih utvrditi nalaze revizije.
Terenski rad je kljuni dio provoenja interne revizije prilikom kojeg se utvruje i usporeuje
stvarno stanje s utvrenim mjerilima za ostvarivanje poslovne politike, primjena zakona, akata,
planova, projekata, standarda i normi i drugih kvalitativnih i kvantitativnih informacija i
podataka.
Pri provedbi revizije - testova, prikupljanja dokaza i utvrivanja nalaza, moraju se primjenjivati
meunarodni standardi interne revizije, Pravilnik o radu interne revizije, smjernice i druga
struna pravila za rad interne revizije.
Tokom terenskog rada trebaju se provesti sve planirane aktivnosti odnosno:
-
testovi,
razgovori,
intervjui,
provjere,
159

-
napisati zabiljeke,
prikupiti dokazi,
definisati kljune nalaze, zakljuke, preporuke i prijedloge.
Za kvalitetan rad na terenu potrebna je dobra pripremljenost, organiziranost, strunost i

osposobljenost svih lanova tima.
lanovi tima tokom terenskog rada trebaju provesti slijedee aktivnosti:
U toku provoenja revizije s menadmentom treba osigurati prisutnost odgovornih

strunih radnika, kako bi se pred njima i uz njihovu potvrdu mogli konstatovati pojedini
nalazi. Na taj nain se smanjuje mogunost nesporazuma i moe se olakati kasnija
naknadna rasprava o spornim pitanjima.
Voditelj tima, po potrebi, treba osigurati pristup informacijskom sistemu za lanove tima
u toku terenskog rada. Nakon zavretka terenskog rada, treba otkazati potrebu pristupa
informacijskom sistemu.
Djelokrug rada interne revizije na terenu treba obuhvatiti prikupljanje dokaza o

primjerenosti i efikasnosti sistema internih kontrola, o procjeni rizika, o ostvarivanju
utvrenih ciljeva i zadataka poslovne politike, o primjeni i usklaenosti poslovanja s
normativnim aktima i uputstvima te o izvravanju drugih obaveza jedinice revidiranja.
Tokom rada na terenu nuno je dati prioritet poslovima i zadacima za koje smatramo da
su bitni i koje su uvrteni u plan rada na terenu, kako bi se najprije pokrila kljuna
podruja rizika, djelovanje sistema internih kontrola i kontrolnih postupaka kao i
specifina pitanja revidiranog podruja.
lanovi tima trebaju pisati zapisnike sa svih sastanaka. Zapisnik treba sadravati samo
relevantne podatke i informacije, a povezati ga, npr. uz pojedine teme te ciljeve i
zadatke, testove, dokaze i nalaze revizije i sl.
Tokom terenskog rada potrebno je osigurati normalnu komunikaciju i primanje

potrebnih podataka i informacija iz Odjela za internu reviziju i poslovnih funkcija.
160
lanovi tima moraju koristiti originalne dokumente jedinice revidiranja, a ostavljati samo
kopije koje su potrebne kao dokazi i za tumaenje pojedinih nalaza.
Radna dokumentacija i kopije dokumenata trebaju se odmah oznaiti prema brojevima

testova, nalaza ili dokaza, kako bi u startu imali sistematiziranu dokumentaciju koja je
nuna kao pomo, a ne biti balast.
Voditelj tima je odgovoran za organizovanje sastanaka. Ponekad su nuni povremeni

sastanci s menadmentom revidiranog podruja i strunim radnicima radi usaglaavanja
stavova o nekim pitanjima koja su se pojavila tokom rada na terenu, provedbi narednih
zadataka i zajednikim aktivnostima. Kada voditelj ili revizor utvrdi i definie problem s
odgovornim menadmentom koji treba rijeiti, odmah treba zatraiti ime i prezime te
dunost odgovorne osobe koja moe pomoi rijeiti problem. Uvijek na kraju sastanka ili
razgovora treba dati kratki saetak dogovora, nalaza, prijedloga ili preporuka te
prihvaenih aktivnosti.
Testovi su radni papiri koji ine radnu dokumentaciju revizora. Na temelju testova se provjerava
djelovanje sistema internih kontrola, procjena i upravljanje poslovnim rizicima, usklaenost
poslovanja sa zakonskim propisima i aktima, ostvarivanje ciljeva i zadataka poslovne politike,
sigurnost i zatita nformacionog Sistema i drugo.
Voditelj mora s lanovima redovno odravati, ponekad i svaki dan, interne sastanke i
dogovore i razmjenu informacija o provodenju revizije, pogotovo kada se radi na vie
lokacija u revidiranom podruju.
Voditelj mora kontaktirati s direktorom jedinicom/Odjela interne revizije tokom

terenskog rada, kako bi ga obavijestio o napredovanju posla. U sluaju da se pojave
problemi u realizaciji ciljeva i zadataka revizije i provedbi testova, voditelj se treba
savjetovati s direktorom Odjela interne revizije o nastavku rada.
Voditelj je odgovoran za prikupljanje, izradu i auriranje radne dokumentacije i ostale

dokumentacije te davanje najsvjeijih informacija o realizaciji poslova i buduim
poslovima.
161
Voditelj zajedno s lanovima obavlja selekciju radne i druge dokumentacije, relevantnih

nalaza i dokaza, priprema koncepciju izlaganja na zavrnom sastanku s menadmentom
revidiranog podruja i strunim radnicima na kojima e se iznijeti relevantni nalazi.
Prije odlaska voditelj treba organizirati zavrni sastanak s menadmentom revidiranog

podruja i strunim radnicima na kojem treba iznijeti kljune nalaze koji e biti u
konanom izvjetaju. Na sastanku se nastoji dobiti saglasnost menadmenta o
nalazima.
3. 4. 3. 4. Zavrna faza izvoenja - donoenje

zakljuka: Formulisanje i procjena
nalaza, davanje preporuka i struno
revizorsko miljenje
Ovo je faza u kojoj revizor razmatra rezultate svog prethodnog rada prije podnoenja
izvjetaja o revidiranom podruju i procjenjuje kvalitet dokaza. Revizor u ovoj fazi potvruje ili
prerauje svoje poetne procjene sistema internih kontrola i donosi zakljuke koji e mu
omoguiti formiranje miljenja o adekvatnosti, primjeni i efektivnosti sistema internih kontrola.
Zakljuci trebaju ostvariti vezu izmeu svih nedostataka utvrenih tokom faze testiranja s
kontrolnim ciljevima i stvoriti osnovu za davanje preporuka za otklanjanje nedostataka.
Zapaanja i preporuke mogu ukljuivati i postignua klijenata angairanja, povezana pitanja i
potkrepljujue informacije.
Zakljuci i miljenja su procjene internih revizora o posljedicama zapaanja i preporuka na
pregledane aktivnosti. Interni revizor moe saoptiti preporuke za poboljanja, priznavanje
zadovoljavajueg izvrenja i korektivne aktivnosti. Preporuke su zasnovane na zapaanjima i
zakljucima internih revizora. One pozivaju na aktivnost da se ispravi aktuelno stanje ili
poboljaju operacije i mogu sugerirati pristup korigiranju ili poboljanju izvrenja kao smjernica
za rukovodstvo u dostizanju eljenih rezultata.
162

Interni revizor moe saoptiti postignua klijenata angairanja u smislu poboljanja od
posljednjeg angairanja ili ustanovljavanja dobro kontroliranih operacija. Ova informacija moe
biti neophodna kako bi se na vjeran nain predstavila aktuelna stanja i osigurala odgovarajua
perspektiva i balans za konaan izvjetaj o angamanu.
a.) Formulisanje i procjena nalaza
U ovoj fazi interni revizori procjenjuje kvalitet dokaza, odnosno utvruje jesu li oni dovoljni,
pouzdani i relevantni.
1.
Dovoljnost
Podrazumijeva postojanje dovoljno faktikih, adekvatnih i uvjerljivih materijala da bi revidirani

subjekti doli do istih zakljuaka kao i revizor. Ovo je odluka na bazi procjene, jer oni koji
primaju informaciju mogu biti neskloni interpretaciji revizora, pogotovo kad je dokaz vezan za
uspjenost te osobe.
2.
Pouzdanost
Revizor mora biti zadovoljan sa izvorom dokaza i njegovom nedvosmislenou (da je taan i da
ne moe biti razliito protumaen).
3.
Relevantnost
Dokazi moraju pruati logiku vezu sa utvrenim problemom i efektom na ciljeve revizije. Dokaz
ne bi smio izazvati reakciju sa pitanjem: pa to onda?". Revizor e u ovoj fazi potvrditi ili
preraditi svoje poetne procjene kontrola i donijeti zakljuke koji e mu omoguiti formiranje
miljenja o adekvatnosti, primjeni i efikasnosti cjelokupnog sistema internih kontrola u
konkretnom sistemu.
Kljuno je u ovoj fazi na osnovu utvrenih injenica formulirati adekvatne nalaze. To znai da e
se sva zapaanja i injenice procijeniti prema ciljevima revizije i kontrolnim ciljevima.
Revizor treba upotrebiti dobru sposobnost procjene u tumaenju znaaja rezultata revizije i u
davanju praktinih preporuka za rjeavanje uoenih nedostataka. Revizor treba, ne samo
prikupiti dovoljno dokaza za donoenje zakljuaka nego, takoer, i postii da se rukovodstvo
sloi sa dokazima.
163

Da bi smo nalaze u revizorskom izvjetaju formulisali na ispravan nain, potrebno je uzeti u
obzir rezultate revizorskog rada iz svih prethodnih faza obavljanja pojedinane revizije.
b.) Struno revizorsko miljenje
Struno revizorsko miljenje se izdaje kod revizije sistema i procesa jer daje ocjenu o sistemu
internih kontrola i upravljanja i kao takvo sastoji se od od:
procjene kontrole (adekvatnost, primjena i efikasnost) i
komentara o poslovanju (varijacije u odnosu na prihvatljive standarde poslovne uspjenosti
koje podupiru procjenu kontrole).

Nakon formulacije, procjene nalaza i donoenja strunoga revizorskog miljenja potrebno je
odrediti nivo strunog miljenja i preporuke prema vanosti za revidirani proces. Ovdje
interni revizor daje struno miljenje o tome koliki je nivo sigurnosti da e interne kontrole u
procesu odnosno u pojedinim dijelovima procesa osigurati ostvarivanje poslovnog cilja
procesa.
Struno revizorsko miljenje o internim kontrolama moe biti:
ZADOVOLJAVAJUE - POZITIVNO
ZADOVOLJAVAJUE UZ MANjE ZNAAJNE NEDOSTATKE
NEZADOVOLJAVAJUE - NEGATIVNO S DETALJNIM PREGLEDOM NEDOSTATAKA
ZADOVOLJAVAJUE - POZITIVNO je kategorija strunog miljenja koja podrazumijeva da je
sistem internih kontrola u revidiranom procesu uspostavljen na visokom nivou koji osigurava
minimiziranje potencijalnih rizika na najmanji nivo, ime doprinosi ostvarivanju postavljenih
poslovnih ciljeva.
ZADOVOLjAVAJUE UZ MANjE ZNAAJNE NEDOSTATKE podrazumijeva da je rukovodstvo
uspostavilo sistem internih kontrola, meutim revizori su tokom obavljanja revizije uoili
odreene segmente koje je potrebno poboljati.
164

NEZADOVOLjAVAJUE - NEGATIVNO S DETALjNIM PREGLEDOM NEDOSTATAKA podrazumijeva
da sistem internih kontrola ima dosta slabosti. U navedenoj situaciji revizori e dati struno
miljenje da je sistem internih kontrola nezadovoljavajui i navesti nedostatke i njihove
posljedice na poslovanje subjekta.
Struno revizorsko miljenje daje se po svakom kontrolnom cilju, a sveobuhvatno za cijeli
revidirani proces u dijelu upravljakog rezimea.
Davanje preporuka
Prilikom utvrivanja preporuka, koje se daju rukovodstvu kao rezultat ocjene sistema internih
kontrola, treba voditi rauna da one treba da naglase sljedee:
Uvoenje novih ili alternativnih kontrola za ispravljanje ili ublaavanje nedostataka,
Usavravanje ili izmjena postojeih kontrola kako bi bile efektivnije,
Osiguravanje redovne i dosljedne primjene postojeih kontrola,
Smanjivanje nepotrebnih kontrola.
Revizor nema odgovornost da detaljno predloi korektivne mjere, niti moe biti ukljuen u
realizaciju ili poslovanje, ali treba utvrditi preporuke koje e voditi rukovodstvo prema
pronalaenju rjeenja za uoene nedostatke. Kod utvrenih nedostataka revizor treba biti
spreman ponuditi savjet o nainu poboljanja kontrole ne izlazei iz okvira utvrenih Etikim
kodeksom, Poveljom i Standardima.
Prilikom davanja preporuka revizor mora imati na umu sljedee:
ne pisati preporuke bez pravog razloga, odnosno ako ne postoje slabosti u kontrolama,
biti spreman objasniti logiku predloene preporuke i za nju imati dokumentirane nalaze,
raspravljati o preporukama na zavrnim sastancima i argumentovano obrazloiti korist od
njihovog prihvatanja i provoenja,
165

provjeriti (mogunost) provoenje preporuka kako bi bio siguran da efekti provoenja
rezultiraju smanjenjem/otklanjanjem nedostataka.
3. 4. 4. Izvjetavanje
REVIZIJSKI IZVJETAJ je zavrni proizvod i pisani dokument o provedenoj reviziji, u kojem
se iznose ciljevi, svrha, obim i rezultati revizije. Rezultati revizije mogu ukljuivati nalaze,
zakljuke, preporuke i prijedloge te dogovorene aktivnosti.
Revizorski izvjetaj zainteresiranim stranama daje ocjenu o adekvatnosti sistema koji se
pregleda, kao i osnovu za sveukupnu potvrdu adekvatnosti sistema internih kontrola. Vano je
imati na umu da je revizorski izvjetaj jedini opipljivi proizvod revizije. On predstavlja sumu
planiranja, vremena i napora koji su uloeni u jednu reviziju i odraava kvalitet i temeljitost
revizije.
3. 4. 4. 1. Struktura revizorskog izvjetajaIzvjetaj interne revizije mora biti takav da korisniku, odnosno itaocu prua
odgovarajue informacije o predmetu revizije na pregledan nain i da mu omogui uvid u
podruja gdje je potrebno poduzimanje daljnjih aktivnosti.
Obim i sadraj izvjetaja interne revizije u razliitim su okolnostima razliiti, odnosno uslovljeni s
prirodom revizijskog zadatka, nalazima revizije, interesom i oekivanjima korisnika, raspoloivim
vremenom za njegovu pripremu te resursima kojima raspolau revizori za obavljanje revizije.
Ne postoji propisan izgled revizorskog izvjetaja ali prema dosadanjoj praksi generalno bi
izvjetaj mogao da sadri tri dijela i to :
1. Saetak izvjetaja (skraeni izvjetaj)
2. Detaljni izvjetaj o obavljenoj reviziji
3. Dodatak - Prilozi
166

1. Saetak izvjetaja (skraeni izvjetaj)
Saetak izvjetaja (skraeni izvjetaj) treba da u najkraim crtama ukae na sutinu i
nalaze obavljene revizije ne zanemarujui bitne elemente. U sloenim sistemima nekad je
dovoljno da se samo ovaj dio izvjetaja proslijedi Nadzornim odborima i Upravama
korporacija. Preporuuje se da sadri 2 -5 stranica. Poeljno je da ima sljedeu strukturu:
a.) Uvod
- kada je i ko i na osnovu ega obavio reviziju;
- naziv revidiranog subjekta;
- obim i glavni ciljevi revizije;
- odgovarajue informacije o oblasti koja se pregleda, kao i navoenje znaaja i svih
vanih ili neuobiajenih aspekata koje italac treba znati.
b.) Rezime
obim i osnovni ciljevi revizije; zato se revizija vri; priroda i skala sistema ili djelatnosti
koja se pregleda; osnovni zakljuci revizije ukljuivo opta miljenja; osnovne preporuke.
2. Detaljni izvjetaj o obavljenoj reviziji
Ovaj izvjetajtreba biti podijeljen na odgovarajua poglavlja. Redoslijed poglavlja moe
oslikavati relativnu vanost nalaza, hronoloki redoslijed ili redoslijed kojim se dogaaji
deavaju u sistemu. Mogua poglavlja su kako slijedi:
-Uvod (kao i kod skraenog)
-Cilj, predmet i ogranienja (obim revizije)
-Nalazi i miljenja (preporuke)
-Pismeni osvrt revidirane jedinice, uprave i dr.
Svako poglavlje treba sadravati detalje relevantnih nalaza. Vano je naglasiti osnovne uzroke
odreenih slabosti, kao i njihov uticaj na obavljanje poslova ili na nivo kontrole;
167

Nalazi i struno revizorsko miljenje veu se uz svaki od konkretnih ciljeva;
Preporuke revizije obino trebaju biti navedene na kraju svakog poglavlja. Preporuke trebaju
biti navedene u posebnim pasusima kojima e prethoditi podnaslov Preporuke".
3. Dodatak - Prilozi
Dodatak ine svi prilozi za koje se ocjeni da su neophodni za potpuno razumjevanje revizorskog
angamana kao i prijedlog plana aktivnosti po preporukama interne revizije. Popunjen Plan
aktivnosti/prijedlog preporuka unosi se kao prilog uz konaan izvjetaj, a jedan primjerak se
uva u stalnom revizijskom dosjeu.
Treba napomenuti da je osim navedenih dijelova izvjetaja poeljno da Izvjetaj sadri i
naslovnu stranu kao i sadraj radi lakeg i breg uvida korisnika izvjetaja. Takoer je bitno da
izvjetaj u cjelini:
1. je jasan, koncizan i bez nepotrebnih detalja.
2. Zakljuci iznijeti u rezimeu i glavnom dijelu izvjetaja su konzistentni.
3. Izvjetaj je podijeljen u odjeljke i svaki odjeljak je jasno obiljeen.
4. Ukoliko su neophodni, opisi operativnih procedura su kratki i koncizni.
5. Struktura izvjetaja je logina i laka za praenje.
6. Izbjegavaju se argoni, tehniki jezik, kliei i kolokvijalizmi.
7. Akronimi i skraenice su definisani prije nego to se upotrijebe.
8. Vie se koristi aktivno nego pasivno stanje.
9. Izvjetaj je direktan i relevantan.
10. Zaglavlja su informativna i deskriptivna.
11. Uvodne reenice su snane i privlae panju.
168

12. Prvo su prezentirana glavna pitanja.
13. Ton je umjeren i uravnoteen.
14. Nalazi su iznijeti konstruktivno.
15. Preporuke su usmjerene ka postizanju eljenih rezultata, mada ne navode svaki korak
mjera koje se trebaju preduzeti.
16. Izvjetaj izgleda profesionalno.
17. Pravopis i gramatika su u redu.
3. 4. 4. 2. Faze u postupku izvjetavanja

Uobiajene faze koje se provode u postupku izvjetavanja su :
1. Izrada Nacrta revizorskog izvjetaja
2. Pregled i odobravanje Nacrta revizorskog izvjetaja:
3. Dostava Nacrta revizorskog izvjetaja revidiranoj jedinici ili odgovornoj strani (npr.
uprava)
4. Usaglaavanje s odgovornom osobom (revidirane) jedinice o zakljucima i preporukama
5. Priprema i izrada Konanog revizorskog izvjetaja
6. Dostava Konanog revizorskog izvjetaja
1. Izrada Nacrta revizorskog izvjetaja
Nacrt revizorskog izvjetaja predstavlja prvi prijedlog izvjetaja o obavljenoj reviziji. Poeljno je
da su revizori u toku revizije imali kontakte s rukovodiocem interne revizije i odgovornim
menadmentom revidiranog podruja i s njima usaglaavali stavove o spornim pitanjima,
169

provodili dodatne provjere, usaglaavali nalaze i otklonili, koliko je to mogue sva sporna
pitanja prije pisanja prve verzije izvjetaja.
Na kraju, prije zavretka terenskog rada potrebno je organizirati sastanak s rukovodstvom
revidiranog podruja na kojem se trebaju iznijeti i uskladiti svi relevantni nalazi i objasniti svi
prijedlozi zakljuaka i preporuka i dogovorenih aktivnosti koji e biti izneseni u izvjetaju. Na
sastanku je najbolje postii konsenzus o tome, kako bi se izbjeglo naknadno usaglaavanje i
prepiska.
2. Pregled i odobravanje Nacrta revizorskog izvjetaja:
Nacrt revizorskog izvjetaja a dostavlja se rukovodiocu interne revizije na pregled i odobrenje.
Rukovodioc interne revizije treba proitati i provjeriti izvjetaj i dati miljenje o tome jesu li
najznaajniji nalazi utvreni i na odgovarajui nain definisani te jesu li kljune poruke
izvjetaja, zakljuci, preporuke i prijedlozi izneseni na koncizan i jasan nain.
3. Dostava Nacrta revizorskog izvjetaja revidiranoj jedinici ili odgovornoj strani (npr.
uprava)
Rukovodilac interne revizije dostavlja Nacrt revizorskog izvjetaja uz dopis osobama nadlenima
za revidirani proces kojim predlae mogunost i termin zavrnog sastanka. Uobiajeni rok, u
skladu sa sloenou predmeta revizije, je od tri do sedam radnih dana prije termina zavrnog
sastanka.
4. Usaglaavanje s odgovornom osobom (revidirane) jedinice o zakljucima i
preporukama
Nacrt revizorskog izvjetaja tema je zavrnog sastanka. Na njemu bi trebali prisustvovati
relevantni rukovodioci revidiranog podruja, rukovodilac jedinice interne revizije i odreeni
lanovi revizorskog tima. Voditelj revizorskog tima treba pripremiti prezentaciju s naglaskom na
NALAZE, STRUNO MILJENJE I PREPORUKE. Ovaj sastanak ima nekoliko ciljeva:
postizanje saglasnosti o strunom revizorskom miljenju,
170
postizanje saglasnosti o preporukama i njihovoj vanosti,
postizanje dogovora o rasporedu provoenja preporuka,
postizanje dogovora o roku u kojem e rukovodstvo dostaviti rukovodiocu

interne revizije Plan aktivnosti (s planiranim aktivnostima u cilju provoenja
svake prihvaene preporuke, definisanim rokovima izvrenja i odgovornim
osobama za provoenje).
Bitno je naglasiti da tokom zavrnog sastanka voditelj revizorskog tima izvjetava rukovodstvo o
kljunim nalazima, jer e u protivnom kljuni nalazi biti u sjeni manje znaajnih nalaza te im
rukovodstvo nee posvetiti dunu panju.
Interni revizori trebaju izvijestiti rukovodstvo o nalazima koji su:
dovoljno znaajni da se o njima izvjetava
potvreni injenicama i dokazima koji su dostatni, pouzdani i relevantni, a ne

miljenjima
objektivno formulirani bez polaznih pretpostavki
relevantni za stvari na koje se odnose
dovoljno uvjerljivi da primoraju na poduzimanje mjera radi otklanjanja

nedostataka
Temeljem preporuka navedenih u Nacrtu izvjetaja, tokom zavrnog sastanka relevantni

rukovodioci revidiranog podruja oituju se o strunom miljenju i preporukama interne
revizije.
Kada se postigne saglasnost o strunom miljenju i preporukama interne revizije, revidirani
subjekti se obavezuju na pripremu Plana djelovanja (plan aktivnosti).
171

Ako se ovlatena osoba nadlena za revidirani proces ne sloi s predloenim preporukama ili
kojim drugim dijelom Nacrta revizorskog izvjetaja, dostavit e pismeno oitovanje. Oitovanje
o eventualnim neslaganjima revizori e evidentirati u dijelu Konanog revizorskog izvjetaja.
Sa zavrnog sastanka vode se biljeke koje se dostavljaju se prisutnima radi potvrivanja ili za
eventualne dopune.
Zavrni sastanak je i prilika da se pokae namjera interne revizije da se izvjetajem pobolja
trenutni nain rada i da se u tom smjeru jasno iskae doprinos interne revizije.
5. Priprema i izrada Konanog revizorskog izvjetaja
Ako je ovlatena osoba nadlena za revidirani proces saglasna s predloenim Nacrtom
revizorskog izvjetaja, potrebno je unijeti odgovorne nosioce i rokove izvrenja aktivnosti u plan
aktivnosti. Ovaj plan aktivnosti priprema ovlatena osoba nadlena za revidirani proces pri
emu je bitno da se u Plan aktivnosti ukljue sljedei elementi:
a) planirane aktivnosti u cilju provedbe prihvaenih preporuka,
b) odgovorna osoba za provedbu svake prihvaene preporuke,
c) realni krajnji rokovi za provedbu pojedine preporuke.
Ako je vie revidiranih subjekata obuhvaeno jednom revizijom u tom sluaju u Planu aktivnosti
treba pobrojati sve aktere i njihove odgovornosti.
Revizor ne smije i ne moe nametnuti rjeenja u cilju provoenja prihvaenih preporuka.
Plan aktivnosti je sastavni dio Konanog revizorskog izvjetaja.
Ovako pripremljen izvjetaj upuuje se organu na njegovo konano usvajanje i odobravanje
(pr.Odbor za reviziju kod javnih preduzea i dr.)
172

6. Dostava Konanog revizorskog izvjetaja
Pod konanim izvjetajem se smatra izvjetaj koji je usvojilo nadleno tijelo (Odbor za reviziju
kod javnog preduzea.) i on kao takav postaje obavezujui za postupanje o istom. Po konanom
odobrenju revizorski izvjetaj se dostavlja stvarnom vlasniku (Uprava, Nadzorni odbor,
Rukovodilacu organizacije i sl.).
Konaan izvjetaj ne bi smio biti iznenaenje. Za dobrobit svih zainteresiranih strana, nalazi,
struno miljenje i preporuke trebaju biti poznati i raspravljeni. Izvjetaj koji iz toga proizlazi
trebao bi biti formalnost i odraavati ono to je dogovoreno.
Osobe nadlene za revidirani proces obvezne su pratiti izvrenje provedbe Plana.
3. 4. 5. Praenje realizacije preporuka

Plan aktivnosti po preporukama interne revizije je od sutinske vanosti za evidentiranje
i praenje svih mjera koje je rukovodstvo preduzelo na osnovu preporuka interne revizije.
Pomou njih su naknadne revizije mnogo lake i efikasnije.
Vano je naglasiti da rukovodstvo ima primarnu odgovornost za praenje napretka u
provoenju preporuka, odnosno da odgovarajui upravljaki nivo treba pratiti preduzimaju li se
predvieni koraci u cilju provoenja prihvaenih preporuka.
Vanost preporuka ili priroda radnji koje je poduzelo rukovodstvo u provoenju preporuka,
moe rezultirati odlukom rukovodioca za internu reviziju da je, u skoroj budunosti potrebno
izvriti naknadnu reviziju.
Praenje je aktivnost u toku koje interni revizori utvruju primjerenost, efikasnost i
pravovremenost radnji koje poduzima menadment na temelju nalaza, preporuka i prijedloga u
revizijskom izvjetaju.
Dogovorene aktivnosti su korektivne aktivnosti koje revizor iskazuje u izvjetaju nakon
provedene revizije, na osnovu prikupljenih nalaza i dokaza.
173

Za kvalitetno provoenje nalaza, preporuka, prijedloga i praenje dogovorenih aktivnosti
poeljno je poduzimanje sljedeih aktivnosti:
Poslije dostave izvjetaja, odgovorni menadment korisnika izvjetaja i revidiranog

podruja i svi ostali koji su dobili izvjetaj po slubenoj dunosti, u skladu sa aktima,
moraju poduzeti aktivnosti iz svoje nadlenosti i o tome nainiti plan djelovanja te
obavijestiti direktora interne revizije.
Uprava i menadment odgovorni su za provedbu i primjenu svih revizijskih nalaza,

preporuka, prijedloga i dogovorenih aktivnosti. Meutim, budui da je u provedbi
revizije najvie bio ukljuen menadment korisnika izvjetaja i revidiranog podruja, a za
njih se prvenstveno provodila revizija, oni prije svih trebaju raditi na njihovoj primjeni.
Aktima organizacije i dokumentima interne revizije utvrditi nain izvjetavanja i

provedbe nalaza, preporuka, prijedloga i dogovorenih aktivnosti.
U planu aktivnosti se treba naznaiti nain praenja i izvjetavanja o provoenju

dogovorenih aktivnosti.
Interna revizija mora osigurati komunikaciju svih odgovornih za provedbu dogovorenih

aktivnosti te povremeno ispitati provedbu prihvaenih aktivnosti.
Menadment korisnika izvjetaja revidiranog podruja najvie su zainteresovani za

provedbu dogovorenih aktivnosti. Interna revizija ponekad treba poticati i koordinirati
aktivnosti i pomoi menadmentu da se na optimalan nain provede dogovoreno.
Interni revizori zajedno sa strunim radnicima iz poslovnih funkcija koji su radili u

reviziji, trebaju povremeno izvriti uvid u provedbu plana dogovorenih aktivnosti.
Direktor interne revizije u svojim godinjim izvjetajima mora dati procjenu provedbe
dogovorenih aktivnosti I bitnih problema u njihovoj provedbi. Direktor interne revizije
podnosi izvjetaj o provedbi dogovorenih aktivnosti Odboru za reviziju i Upravi.
174
Provedbom dogovorenih aktivnosti i izvjetavanjem o napredovanju poslova i provedbi

osigurava se najbitnija uloga interne revizije. Na taj nain interna revizija na najbolji
nain utie na poboljanje efektivnosti, efikasnosti i ekonominosti poslovanja.
Prema utvrenom planu direktor organizacijske jedinice korisnika izvjetaja gdje je

provedena revizija, mora izvijestiti Upravu o provedbi dogovorenih aktivnosti.
Preporuuje se uvoenje centralne baze preporuka koja bi sadravala aurirane informacije o

statusu provedbe prihvaenih preporuka.
Ukoliko preporuke nisu provedene u skladu s Planom djelovanja potrebno je utvrditi razloge
neprovoenja i o istome izvijestiti Odbor i rukovodstvo te utvrditi daljnje aktivnosti.
3.5. METODE I TEHNIKE INTERNE REVIZIJE

3. 5. 1. Uvod
Interni revizori koriste razliite metode za realizaciju ciljeva revizije. Prikupljanje
informacija ima sredinje mjesto u postupku revizije te se informacije prikupljaju o svim
pitanjima vezanim za pojedine faze revizije i obim posla.
Odabir metoda koje e se koristiti prilikom obavljanja pojedinane revizije ovisiti e o
revizorskom zadatku, specifinosti organizacije te o vrsti revizije koja se obavlja, iako je esto
najbolje koristiti kombinaciju nekoliko metoda kako bi se dobili pouzdani rezultati.
Neke od najee koritenih metoda i tehnika koje koriste interni revizori su:
-
Uzorkovanje
Intervju
Upitnici
Dijagrami toka
Analitiki postupci
175
3. 5. 2. Uzorkovanje
Pri oblikovanju revizorskih postupaka revizor se mora pridravati naela racionalnosti,
odnosno trokovi prikupljanja revizijskih dokaza trebaju se dovoditi u vezu s korisnosti
informacija koje e se prikupiti.
Uzorkovanje je proces primjene revizorskih postupaka na uzorak od cijele populacije da bi se
izveli zakljuci za cijelu populaciju. Teorija uzorkovanja pretpostavlja da se reprezentativan
uzorak moe primjeniti na cijelu populaciju.
Uzorkovanje se moe definisati i kao proces dobivanja spoznaja o velikom broju podataka
gledanjem malog broja podataka. Istodobno, uzimanjem uzoraka revizor mora prihvatiti rizik da
odabrani uzorak ne predstavlja cijelu populaciju, odnosno da karakteristike projicirane iz uzorka
nisu iste kao one kada bi se testirala cijela populacija.
Uzorkovanje nije svrha samo sebi, to je samo sredstvo za ostvarenje cilja. Uzorak i rezultati na
uzorku samo su sirovi podaci koji se moraju analizirati i procijeniti, kako bi se dalo miljenje za
itavu populaciju.
Metoda uzorka ima prednosti, ali i neke nedostatke :
Prednosti metode uzorka oituju se u:
- smanjenju trokova, to je osobito izraeno kod velikih populacija,
- veoj brzini prikupljanja podataka i dobivanja rezultata,
- veoj fleksibilnosti u obliku razliitih vrsta informacija koje se mogu dobiti i
- veoj pouzdanosti rezultata.
Najznaajniji nedostaci u primjeni metode uzorka jesu:
- uzorak ne daje podatak za svaku jedinicu osnovnog skupa,
176

- izbor uzorka daje rezultate koje sadre greku uzorka i
- potrebna je specijalna obuka osoblja za primjenu.
Prije samog odabira uzorka potrebno je osigurati da ciljana populacija bude jasna te da su
zastupljeni svi elementi. Populacija je obino jasna i poznata gdje postoje baze podataka.
3. 5. 2. 1. Vrste uzorkovanja
Uzorkovanje je sloena materija a u cilju pojednostavljenja dovoljno je poznavati dvije
vrste uzorkovanja:
- Nestatistiko uzorkovanje (procjena) i
- Statistiko uzorkovanje.
3. 5. 2. 1. 1. Nestatistiko uzorkovanje
Nestatistiko uzorkovanje podrazumijeva namjerno, promiljeno, koritenje revizorskog
procjenjivanja (temeljenog na iskustvu) pri odabiru stavki koje e biti reprezentativne za
populaciju, ali statistiki netipine.
Drugim rijeima, za rezultate testiranja nestatistikog uzorkovanja ne moe se rei da su
potpuno tipini za cijelu populaciju.
Karakteristike nestatistikog uzorkovanja su:
relativno se jednostavno moe razumjeti
bre je od statistikog uzorkovanja
iziskuje nie trokove
fleksibilno je i moe stvoriti predrasude prema procesu odabira (uzeti u obzir poznate
nedostatke sustava, neuspjeh rukovodioca i zaposlenika te prethodno iskustvo)
177
primjereno je kada nije potrebno donijeti zakljuke o cjelokupnoj populaciji.
Nestatistiko uzorkovanje se ne moe koristiti za donoenje pouzdanih zakljuaka o cijeloj

populaciji. Ovaj vid uzorkovanja neizostavno e ukljuivati predrasude o ukupnoj veliini uzorka,
odabiru uzoraka i o donesenim zakljucima. Ono je samo po sebi rizik, ali ima i puno prednosti
ako revizor jednostavno nastoji utvrditi obim usklaenosti s propisima ili mogu uinak (visok,
srednji ili nizak) neusklaenosti.
Ako se taj aspekt revizije ne smatra presudnim, uzorak u tom sluaju treba samo sadravati
dovoljno stavki uz pomo kojih bi se rukovodstvo uvjerilo da je miljenje revizora utemeljeno te
da su sve preporuke za unapreenje kontrole opravdane na temelju dokaza prikupljenih iz
uzorka.
U veini revizija mjerenje razmjera usklaenosti i djelotvornosti kontrole treba biti mogue na
temelju uzorka veliine od 30 do 50 stavki ili 5% od ukupne populacije, pri emu treba uzeti ono
to od dvije navedene stvari daje vei uzorak. U praksi se nestatistiko uzorkovanje esto
smatra standardnom opcijom, odnosno prikladnom osnovom na kojoj se moe donijeti
miljenje o primjeni specifinih kontrola.
Ako iz dobivenih rezultata revizor treba imati vei nivo pouzdanosti, tada treba izraunati
veliinu uzorka koji e biti reprezentativan za cijelu populaciju.
3. 5. 2. 1. 2. Statistiko uzorkovanje
Statistiko uzorkovanje je sofisticiran i nepristran pristup koji je odbranjiv kao
objektivan, racionalan i fer, a ujedno omoguuje relativno precizno kvantificiranje rezultata
(npr. davanje nivoa pouzdanosti od 95% da bi rezultati bili potpuno isti kao da je bila testirana
cjelokupna populacija. Statistiko uzorkovanje je pouzdano i ponovljivo te kod revizora i
rukovodioca stvara povjerenje s obzirom na rezultate.
178

U kontekstu primjene statistike i nestatistike metode uzorka treba naglasiti da i jedan i drugi
pristup zahtjeva od revizora profesionalnu procjenu uzorka. Kljuna razlika je u veoj razini
matematike tanosti i preciznosti statistikog u odnosu na nestatistiki pristup.
Odnosno, kod odabira revizijskog uzorka, statistiki pristup zahtjeva metodu odabira po kljuu
pomou kojih je mogue odabrati reprezentativan uzorak, dok se kod nestatistikog pristupa
mogu primijeniti manje precizne metode, kao odabir sluajnim izborom.
3. 5. 2. 1. 3. Faktori uzorkovanja
Pri svakom uzorkovanju potrebno odrediti etiri kljuna faktora, a to su:
a.) Populacija
Predstavlja ukupan broj transakcija (predmeta, stavki) iz odreenog razdoblja. Vano je da
revizor prije uzorkovanja dobije potvrdu od revidiranog subjekta o ukupnoj populaciji. Ovaj
podatak jako je vaan i navodi se u Konanom izvjetaju. Veliina populacije (to je broj stavki iz
kojih emo izvui svoj uzorak) utjecat e na veliinu uzorka u sluajevima kada uzorak ini vie
od 5% ukupne populacije.
b.) Nivo pouzdanosti
Nivo pouzdanosti odnosi se na pouzdanost (razumno miljenje) rezultata statistikog uzorka u
postupku revizije. Ovo se, openito, izraava kao odreeni postotak, najee 90% ili 95%. Moe
se usporediti s izjavom: 90% (ili 95%) sam siguran/na u neto ili 95% sam siguran da je
zakljuak taan. Nivoi pouzdanosti su neophodni za sve tipove statistikog uzorkovanja.
c.) Potreban nivo tanosti (preciznost)
Nijedan uzorak nikako ne moe dati apsolutno taan odraz cijele populacije, ako ni zbog ega
drugoga onda zbog injenice to je veina populacija izrazito varijabilna po svojoj prirodi.
Veliina uzorka treba se temeljiti na razliitim stepenim preciznosti (+ ili 5%, 10%, 20%, itd.),
179

d.) Proporcija u populaciji
To je udio stavki u populaciji koji ima atribute koji nas zanimaju. To se moe procijeniti iz
informacija koje su revizorima poznate o populaciji.
3. 5. 2. 2. Tehnike odabira uzorka iz populacije

Dobar uzorak trebao bi imati sljedee etiri osobine:
- Reprezentativnost - znai da uzorak predstavlja prave, to je tanije mogue karakteristike
populacije;
- Korektivnost - znai da e uzorak locirati to vie pogreaka u populaciji, tako da iste mogu biti
ispravljene;
- Zatitnost - znai da revizor koji obavlja uzorkovanje pokuava ukljuiti maksimalan broj
predmeta visokih vrijednosti u uzorak. Ovaj pristup je uobiajen kada revizori izoliraju visoke
vrijednosti od ostatka populacije, odnosno prikupe podatke o svim stavkama visoke vrijednosti,
te nakon toga prikupe podatke od preostalih predmeta;
- Preventivnost - znai da revidirani subjekt nema informaciju o metodi uzorkovanja ni koje
stavke e biti odabrane za testiranje tijekom revizije.
Kako bi uzorak bio reprezentativan moramo objektivno odrediti koje emo jedinice uzeti iz
populacije koje e predstavljati uzorak. Postoji nekoliko naina odabira:
a) Upotrebom sluajnog broja - ova metoda je statistiki najpouzdanija.
Metoda sluajnog broja sastoji se u tome da revizor odabire uzorak bez primjene ikakvih
tehnika rasporeivanja ili strukturiranja.
b) Intervalski, sistemski ili periodini izbor - ovo je vrlo esta metoda selekcije jer oduzima
manje vremena nego metoda sluajnog broja. Pretpostavimo da ima 1.000 plaanja, od
180

kojihemo izvriti reviziju uzorka od 50 plaanja, 1.000/50=20. Odaberemo prvi broj (n) iz
tablice sluajnih brojeva te nakon toga uzimamo svaku n+20 transakciju u nizu do ukupnog
broja u uzorku. Na taj nain pokrivamo ukupnu populaciju.
c) Stratifikacija - U ovoj vrsti odabira, populacija se dijeli na razliite grupe (npr. transakcije
ispod 5.000, izmeu 5.000 i 50.000 te preko 50.000) gdje se jedinice iz uzorka uzimaju iz
razliitih grupa populacije.
3. 5. 3. Intervju
Intervju se definie kao svako prikupljanje informacija o injeninom stanju putem
usmenog ispitivanja koje se ostvaruje kontaktom s ispitanikom.
Intervjui s predstavnicima revidiranog subjekta predstavljaju vaan izvor informacija u fazi
utvrivanja i evidentiranja sistema, faze testiranja, ali i svih ostalih faza revizije. To je vana
metoda stjecanja informacija i potvrivanja injenica.
Istodobno, intervjui predstavljaju priliku za stvaranje i odravanje dobrih odnosa izmeu revizije
i njenih klijenata, odnosno revidiranih subjekata.
Zbog svega navedenog interni revizori bi trebali biti dobro osposobljeni za obavljanje intervjua.
Ove sposobnosti obuhvaaju obavljanje dobrih priprema za intervju, voenje intervjua i pisanje
biljeki s intervjua.
Ima vie naina za obavljanje intervjua. U nekim situacijama revizor se moe drati unaprijed
utvrenih pitanja dok ponekad osoba koja vodi intervju mora istraiti neko podruje bez
pripremljenog kompleta pitanja (nestrukturirani intervju).
U veini sluajeva, intervju se sastoji od mjeavine unaprijed pripremljenih pitanja i pitanja koja
predstavljaju reakciju na neki dobiveni odgovor.
Intervju moe imati nekoliko ciljeva:
dobivanje informacija,
181
nadopuna informacija/podataka koje su prikupili revizori,
potvrda
miljenja
interni
revizor
namjerava
provjeriti
odreene
pretpostavke/injenice.
3. 5. 3. 1. Faze intervjua
Obavljanje intervjua moe se prikazati kroz tri glavne faze:
1. Uvod - otvaranje intervjua
2. Glavni dio intervjua
3. Zavretak intervjua
Uvod - otvaranje intervjua
Poetak intervjua vrlo je vaan. Revizor treba na poetku intervjua objasniti ciljeve i predmet
revizije, planirani obim revizije, metodologiju rada, kao i predvieno vremensko razdoblje za
obavljanje revizije. Ujedno je bitno naglasiti ciljeve intervjua te predstaviti intervjuiranoj osobi
nain na koji e se koristiti dobivene informacije.
Glavni dio intervjua
Preporuljivo je da se intervju podjeli na nekoliko tema ili podruja radi lakeg slijeda i jasnijeg
stvaranja slike o podruju o kojemu se dobivaju informacije. Korisno je da se ukratko sumiraju
informacije u cilju potvrivanja da je revizor ispravno razumio dobivene informacije o jednoj
temi prije prelaenja na sljedeu temu.
Revizor bi trebao zapoeti ovaj dio intervjua s pitanjima otvorenog tipa, a zatim prelaziti na
specifina pitanja.
Zavretak intervjua
Prije zavretka intervjua preporuljivo je provjeriti jesu li na sva pitanja dobiveni odgovori.
Revizor se moe vratiti na glavni dio intervjua kako bi potvrdio razumijevanje dobivenih
182

odgovora te da osobi s kojom je vodio intervju da priliku da neto doda ili da ukratko iznese ili
sumira svoje miljenje. Ako zbog vremenskog ogranienja ili bilo kojih drugih razloga nisu
dobiveni odgovori na pojedina bitna pitanja, potrebno je predloiti termin jo jednog intervjua.
Rezultati intervjua predstavljaju prikupljene informacije pa je neophodno da revizor sastavi
ispravne, reprezentativne i tane biljeke s intervjua. Dokazi dobiveni putem intervjua obino
ne predstavljaju jak ili dostatan oblik dokaza. Zato, kada je to mogue, revizor treba traiti
dodatne dokaze (kao to su dopisi, izvjetaji, dokumenti ili bilo koji drugi oblik evidencije) koji
potvruju dobivene odgovore.
Intervju je dobra prilika za dobivanje informacija o tome koje izvore bi uz intervjue bilo uputno
koristiti u cilju dobivanja relevantnih, korisnih i dostatnih dokaza.
3. 5. 4. Upitnici
Upitnici su korisno sredstvo za prikupljanje informacija o odreenom podruju. Pitanja u
upitnicima se trebaju koncipirati tako da utvrivanje glavnih aktivnosti procesa bude brzo i
jednostavno.
Prilikom pripreme pitanja u upitnicima nuno je voditi brigu o tome kome su pitanja
namijenjena. Uobiajeno se koriste standardni upitnici koji sadravaju pitanje, odgovor i
komentar u kojem su dodatna pojanjenja datih ili dobivenih odgovora. Uz navedeno, u
upitniku se (u posebnoj koloni) mogu biljeiti i dobiveni dokazi koji potvruju tanost odgovora
revidiranog subjekta (npr. odreena regulativa, izvjetaji, planovi, dopisi i sl.).
Interni revizori, upitnike e, ovisno o vlastitoj procjeni, koristiti u bilo kojoj fazi revizijskog
procesa kada budu smatrali upitnike prikladnim za dobivanje odreenih informacija.
3. 5. 5. Dijagram toka
Dijagram toka je grafiki prikaz aktivnosti koje se odvijaju u poslovnom procesu. Izrada
dijagrama toka esto je najbolja opcija kada je npr. u poslovnom procesu sudjeluje vie
183

subjekata ili kada je slijed dokumenata od poetka do kraja procesa sloen, a razmjena
dokumenata se obavlja izmeu razliitih dijelova sistema.
Iako dijagramom toka jednostavno i pregledno dokumentujemo procese on ima i neke
nedostatke kao to je koliina vremena potrebna za pripremu, potvrivanje i auriranje istoga.
U okviru razvoja financijskog upravljanja i kontrola jedna od aktivnosti je dokumentiranje
glavnih poslovnih procesa od strane vlasnika procesa u obliku dijagrama toka i revizorskog traga
te izrada mapa procesa.
Takoer, za izradu dijagrama toka mogu posluiti i interni akti, pravilnici, uputstva i, upute, kao i
ostali dokumenti kojima je ureen odreeni proces u organizaciji. Iako su svi navedeni akti u
opisnom obliku, isti mogu posluiti kao osnova temeljem kojih e revizori izraditi dijagram toka.
Dijagram toka mogue je crtati runo ili raznim programskim alatima. U izradi dijagrama toka se
koriste simboli (koji imaju specifino znaenje), kratka objanjenja i linije za povezivanje
simbola. U praksi se koriste standardni simboli koje treba usvojiti interna revizija. Mogunost
izrade dijagrama toka postoji u programu Microsoft Word, Microsoft Excel, kao i drugim
softverskim paketima.
Mogue je koristiti grafikone sa nekoliko razliitih nivoa, u zavisnosti koliko su detaljni. Postoje
horizontalni i vertikalni grafikoni. Horizontalni grafikoni opisuju horizontalnu raspodjelu
dunosti (odjeljenja, pozicije) uz koritenje kolona, a vertikalni grafikoni predstavljaju tok
transakcija od prve do posljednje. Mogue je koristiti i kombinaciju jedne i druge.
3. 5. 6. Promatranje
Promatranje se definie kao uvid u rad ili postupak koji se provodi s ciljem utvrivanja
naina njegove izvedbe. esto se koristi u kompleksnim sistemima i procesima kako bi revizor
dobio jasnu sliku o nainu odvijanja istih.
184

Kod odabira ove metode poeljno je da prilikom promatranja budu prisutna dva ili vie revizora
kako bi se osigurala maksimalna objektivnost. Ujedno, revizori koji sudjeluju u promatranju
moraju biti u potpunosti iskljueni iz postupka koji se promatra, ne smiju imati nikakvog linog
uea u promatranju niti biti na bilo koji drugi nain ukljuen u tim osoba koji obavljaju
promatrani postupak.
Bitno je naglasiti da se postupak promatranja moe odvijati u okolnostima kada je revidirani
subjekt svjestan da je dio revizije ili kada nije svjestan istoga, zbog ega se rezultati utvreni
promatranjem mogu razlikovati.
U daljnjem toku obavljanja revizije koriste se samo potvreni rezultati promatranja, uzimajui u
obzir i rezultate dobivene drugim metodama i tehnikama.
3. 5. 7. Analiza dokumentacije
Analiza dokumentacije je jedna od kljunih tehnika koja se koriste u radu revizora.
Priroda dokumentacije koja e se promatrati i analizirati ovisi o ciljevima revizije, a bitno je
naglasiti da analiza treba biti sveobuhvatna i cjelovita.
Poeljno je da dokumentacija koja se analizira bude reprezentativna, odnosno da je popunjena
na tipian nain. Meutim, revizor mora voditi brigu da mu takav reprezentativan uzorak
najee ne ukazuje na nedostatke te treba prikupiti vie uzoraka iste vrste dokumentacije.
Shodno navedenom, opisana tehnika treba se radi potpune pouzdanosti dokaza dopuniti i iz
drugih izvora kao to su intervjui ili uzorkovanje.
Faze prilikom analize dokumentacije:
- definisanje cilja analize dokumentacije
- definisanje predmeta istraivanja/analize
- prikupljanje dokumenata
- razvrstavanje dokumenata po prirodi ustanovljenih injenica (interna dokumentacija, razne
185

vrste izvjetaja i formulara, elektronska pota i sl.)
- vlastito istraivanje, pregled, analiza
- obrada rezultata istraivanja.
3. 5. 8. Umjesto zakljuka
U svrhu ostvarenja ciljeva revizije u sljedeoj tablici su, kao preporuka za koritenje,
prikazane metode i tehnike interne revizije obzirom na vrstu revizije koja se obavlja:
Revizija usklaenosti
Revizija sistema
Finansijska revizija
Revizija uspjenosti poslovanja
Promatranje
Dijagram toka
Upitnici
Intervju
Uzorkovanje
Vrste revizije
Analiza dokumentacije
Tehnike i metode revizije
Napomena : P oznaava primarnu metodu

S oznaava sekundarnu metodu
186
3.6. DOKUMENTOVANJE
3. 6. 1. Uvod
Ovo podruje ukljuuje evidentiranje informacija i transakcija koritenih u poslovanju
subjekta. Potrebno je uspostaviti dobre dokumentacijske standarde u svrhu pruanja podrke
aktivnostima i osiguranja kontinuiteta poslovanja u sluaju prekida, to ukljuuje uvanje
informacija u elektronskom ili drugom obliku. Informacije moraju biti dostupne i dobro
arhivirane, a neophodno je imati i dobar sistem za pretraivanje arhive.
Rad subjekta mora biti dobro dokumentovan kako bi omoguio rukovodstvu, eksternim
revizorima i drugim licima koje provode preglede da prate tok poslovanja i transakcija i utvrde
greke, zloupotrebe ili loe poslovanje. Odluke, ovlatenja, transakcije, provjere i druge
informacije moraju biti jasno evidentirane, a evidencije pohranjene.
Standardna dokumentacija i obrasci doprinose usklaenosti s procedurama i zakonskim
uslovima, a esto se koriste za kontrolu transakcija ili kretanje vrijednosti. Dokumentacija mora
biti paljivo oblikovana kako bi ispunila svoje ciljeve. Pretjerana koliina dokumentacije moe
umanjiti efikasnost procesa, pa revizori trebaju to uzeti u obzir pri procjeni sistema
dokumentovanja.
3. 6. 2. Revizorska radna dokumentacija

Interni revizori se moraju pridravati visokih profesionalnih standarda prilikom
prikupljanja i dokumentovanja dokaza kako bi podrali svoj rad na reviziji.
Cjelokupni proces revizije, od definisanja revizijskih ciljeva i preliminarnih aktivnosti, do
sastavljanja revizorskog izvjetaja revizor mora dokumentovati odgovarajuom radnom
dokumentacijom.
187

Radna dokumentacija obuhvaa obrasce te mnotvo dokumenata i radnih spisa prikupljenih
tokom obavljanja revizije koji e u konanici posluiti revizorima za izraavanje strunog
miljenja i sastavljanje revizorskog izvjetaja.
3. 6. 3. Karakteristike radne dokumentacije

Revizorska radna dokumentacija e, izmeu ostalog, sadravati dokaze za potvrivanje
nalaza, miljenja i zakljuaka interne revizije koji e biti prikazani u izvjetaju.
Opte karakteristike radne dokumentacije prikazane su u nastavku;
(1) Dostatnost
Radna dokumentacija mora biti potpuna i tana, te ukljuivati sve relevantne podatke koji
ukazuju na izvrene aktivnosti interne revizije
(2) Pouzdanost
Radna dokumentacija sadravati e iskljuivo visoko kvalitetne informacije i dokaze koji
osiguravaju pouzdanost.
(3) Relevantnost
Informacije sadrane u radnoj dokumentaciji trebale bi biti ograniene na podruja koja su u
direktnoj vezi s ciljevima revizije te s datim zakljucima i miljenjima internih revizora.
(4) Jasnoa i razumljivost
Radna dokumentacija treba biti potpuna i koncizna te razumljiva u toj mjeri da nisu potrebna
dodatna usmena objanjenja o obavljenim koracima.
Radna dokumentacija moe biti u papirnatom i u elektronskom obliku. Ako je radna
dokumentacija u elektronskom obliku, treba uzeti u obzir izradu rezervnih kopija.
188
3. 6. 4. Tehnike sastavljanja revizorske radne

dokumentacije
Prilikom sastavljanja revizorske radne dokumentacije potrebno je slijedee:
- svaki revizorski radni dokument treba prikazivati jasnu vezu s revizijom/zadatkom koji se
obavlja te opis sadraja i svrhu radnog dokumenta,
- svaki radni dokument treba biti jasno oznaen odgovarajuim veznim oznakama koje su
usklaene s organizacijom tekueg i stalnog revizijskog predmeta (dosijea), odnosno svaki radni
dokument treba biti jedinstveno numerisan i referenciran,
- svaki radni dokument revizije treba imati potpis (ili paraf) revizora koji je obavio posao te
treba imati vidljiv datum izrade dokumenta,
- u sluaju koritenja simbola, isti trebaju biti jednoobrazni u cijeloj reviziji i prikladno
objanjeni,
- radna dokumentacija mora sadravati sve koritene izvore podataka.
3. 6. 5. Revizijski dosijei
Tokom obavljanja revizije te nakon izdavanja revizorskog izvjetaja radna dokumentacija
se odlae u revizorske dosije.
Dvije su vrste revizijskih dosijea) :
1. stalni revizorski dosije, i
2. tekui revizorskii dosije.
Stalni i tekui revizorski dosije i najee su fiziki odvojeni, ali sadrajno vrlo povezani.
189
3. 6. 5. 1. Stalni revizijski dosije

Stalni revizorski dosije sadri sve tekue informacije o sistemu i iznosi osnovne polazne
informacije, a treba ga pregledati na poetku svake nove revizije. Potrebno ga je aurirati
onoliko esto koliko je to prikladno s obzirom na znaajne izmjene kao i na kraju svake revizije.
Predloeni dijelovi stalnog revizijskog dosijea su:
a.) Opte polazne informacije koje ukljuuju:
Opte i specifine ciljeve sistema i procesa, Organizacijske sheme i dijagrame toka, Informacije
o procjeni rizika, Izdatke i statistiku uspjenosti obavljenih aktivnosti
b.) Izvjetaji koji ukljuuju:
Kopije svih revizorskih izvjetaja, Planove djelovanja, Izvjetaje nezavisnih revizora i regulatora i
izvjetaje organa upravljanja
c.) Izmjene koje ukljuuju:
Zakonsku regulativu, Sve dokumente koji se odnose na znaajne izmjene.
3. 6. 5. 2. Tekui revizijski dosije

Tekui revizorski dosije sadri sve informacije prikupljene tokom tekue revizije te
dokumentuje aktivnosti, odluke i logika razmiljanja, poevi od definisanja ciljeva i obima
revizije pa sve do Konanog revizorskog izvjetaja.
Ovaj predmet ne smije biti pretrpan kopijama izvjetaja, finansijskim izvjetajima, raznim
kompjuterskim ispisima ili drugim detaljnim upravljakim informacijama. Ondje gdje je to
mogue, revizijski predmet treba sadravati jasnu referencu koja upuuje na druge pregledane
dokumente i kopije koje se uzimaju samo onda kad je to neophodno.
Tekui revizorski predmet moe se organizovati u sljedee dijelove:
190

a.) Praenje provoenja preporuka (dio A)
Realizacija Plana djelovanja i Ostala relevantna radna dokumentacija
b.) Revizorska izvjetaji (dio B)
-Nacrt izvjetaja i popratni dopis
-Biljeka sa zavrnog sastanka, Oitovanje revidiranog subjekta
-Plan djelovanja
'Konani izvjetaj i popratni dopis
c.) Obvezni obrasci i druga radna dokumentacija (dio C)
Ovaj dio sadri dokumente (ili reference koje se na njih odnose) koji podravaju revizorsku
poetnu procjenu kontrola, te pojedinane testove koji pak podravaju saetke testiranja.
Za neke velike revizije, u kojima se izvrilo puno testiranja, moda nee biti praktino pohraniti
sve te informacije u jednom predmetu, pa e se radna dokumentacija vjerovatno morati
pohraniti negdje drugdje. Vrlo je bitan dobar sistem meusobnog ukazivanja na informacije
(oznaavanja referencom). Ako je to mogue, radna dokumentacija moe se uvati u
elektronskom obliku.
d.) Zakonska i druga dokumentacija vezana za revidirani proces (dio D)
Organizacijske sheme, Zakoni i podzakonski propisi, Interne upute, uredbe, odluke, programi i
sl., Dijagram toka procesa kao dio revizijskog traga rukovodstva, Ostalo
Tekui revizijski predmeti oznaavaju se nazivom revizije i brojem iz godinjeg plana interne
revizije.
Tekui revizijski dosije takoer treba sadravati pregled sadraja tekueg revizijskog predmeta.
191
3. 6. 6. Zadravanje revizorske dokumentacije i

sigurnosne mjere
Sva radna dokumentacija, odnosno revizijski predmeti moraju se uvati na sigurnom.
Rukovodilac interne revizije odreuje politiku arhiviranja/uvanja/unitavanja revizorske radne
dokumentacije. Bitno je naglasiti da donesena politika mora biti dosljedna sa smjernicama
organizacije te sa svim relevantnim regulatornim i ostalim zahtjevima (npr. Uredbom i sl. o
uredskom (kancelarijskom) poslovanju).
Dokumente koji proizlaze iz aktivnosti interne revizije moemo grupisati kako slijedi:
Stalni revizijski dosije
Tekui revizijski dosije
Baza podataka za praenje provoenja preporuka
Relevantna korespondencija.
Politika arhiviranja, uvanja i unitavanja radne dokumentacije moe se donijeti u skladu sa

gore navedenim kategorijama dokumentacije.
3. 6. 7. Pristup revizorskoj dokumentaciji

Sva revizorska radna dokumentacija je u vlasnitvu jedinice/ Odjela za internu reviziju.
Registri radne dokumentacije kao i revizijski dosjei trebaju, u pravilu ostati pod kontrolom
rukovodioca interne revizije sve do arhiviranja, a isti trebaju biti na raspolaganju samo
ovlatenim osobama.
Ostali lanovi organizacije/institucije (izvan jedinice/Odjela za internu reviziju) mogu zatraiti
pristup revizorskoj radnoj dokumentaciji, a takve zahtjeve treba odobriti Rukovodilac interne
revizije ev. Odbor za reviziju.
192

Zahtjev za pristup radnoj dokumentaciji moe zatraiti vanjska revizija, a takav zahtjev takoer
odobrava Rukovodilac interne revizije i ev. Odbor za reviziju.
U nekim okolnostima pristup radnoj dokumentaciji i revizorskim izvjetajima mogu zatraiti i
ostale vanjske strane. U tom sluaju, prije objave podataka vanjskim stranama i pristupa
dokumentaciji, potrebno je obezbjediti saglasnost najviih organa (jer se radi o dokumentima
organizacije). Bitno je naglasiti da se vanjskim stranama ustupaju samo kopije revizorskih
izvjetaja dok se originalni primjerci uvijek zadravaju u Odjelu interne revizije.
Svi zahtjevi za revizorskom dokumentacijom moraju se evidentirati u odvojenom registru
(evidentira se ime onoga ko podnosi zahtjev, naziv i broj datog izvjetaja ili dokumenta, datum
kada su izvjetaji ili dokumenti izdati i dogovoreni rok vraanja).
Rokovi zadravanja revizorske dokumentacije, sigurnosne mjere uvanja, rokovi arhiviranja kao i
definisanje prava na pristup revizorskoj radnoj dokumentaciji trebaju biti sadrani u radnim
postupcima/politikama jedinice / Odjela za internu reviziju.
3.7. NEPRAVILNOSTI I PREVARE

3. 7. 1. Definicije pojmova nepravilnosti i prevare
Nepravilnost je nepridravanje ili pogrena primjena zakona i drugih propisa koja proizlazi iz
radnji ili propusta subjekata, a koja ima ili bi mogla imati tetan uticaj na sredstva subjekta i
sredstva iz drugih izvora, bilo da je rije o prihodima/primicima, rashodima/izdacima,
povratima, imovini ili obavezama.
Prevara je namjerno injenje ili propust koji se odnosi na lano, netano ili nepotpuno
prikazivanje injenica i na zloupotrebu, to za posljedicu ima negativan uinak na prihode i
rashode, odnosno na sredstva subjekta, sredstva Evropske unije i sredstva iz drugih izvora.
Rukovodilac subjekta obavezan je sprijeiti rizik nepravilnosti i prevare i preduzeti radnje protiv
nepravilnosti i prevara.
193

Prema rijeniku iz meunarodnog okvira za profesionalnu praksu prevara je :
Bilo koja nezakonita radnja sa karakteristikama varanja, prikrivanja ili povrede povjerenja. Te
radnje ne zavise od prijetnji ili fizike sile. Prevare izvravaju stranke i organizacije u svrhu
sticanja novca, imovine ili usluga; kako bi se izbjeglo plaanje ili gubitak usluga ili u svrhu
osiguranja line ili poslovne koristi.
3. 7. 2. Uloga internih revizora u sluaju otkrivanja

nepravilnosti ili sumnje na prevaru tokom
obavljanja interne revizije
Prema prihvaenim standardima, interni revizori moraju posjedovati dovoljno znanje da
bi mogli izvriti procjenu rizika od prevare i naina na koji organizacija upravlja tim rizicima, ali
se od njih ne oekuje da imaju isti nivo strunosti kao lice ija je primarna obaveza otkrivanje i
istraivanje prevare. Strunost i duna panja internog revizora ne znai da interni revizor mora
otkriti sve nepravilnosti i odstupanja od vaeih propisa, ali mora upozoriti na nepravilnosti koje
mogu biti pokazatelji prevare.
Meunarodni standardi za profesionalnu praksu interne revizije obavezuju na slijedee:
IIA standard 1200 Strunost i duna profesionalna panja
Revizije moraju biti obavljene struno i uz dunu profesionalnu panju.
1210. A2 - Interni revizori moraju da posjeduje dovoljno znanje da ocjene rizik od
prevara i nain na koji organizacija upravlja tim rizikom ali se ne oekuje od njih da imaju
nivo strunosti kao lice ija je primarna odgovornost otkrivanje i istraivanje prevara.
IIA standard 1220 Duna profesionalna panja
Interni revizor mora da primjenjuje panju i vjetinu, koja se oekuje od internog revizora koji je
u razumnoj mjeri struan i oprezan. Duna profesionalna panja ne podrazumijeva
nepogreivost.
194

1220. A1 Interni revizori moraju praktikovati dunu profesionalnu panju, tako to e
razmotriti:
Obim posla potreban za ostvarenje ciljeva revizije;
Relativnu sloenost, materijalnost ili znaaj pitanja na koja se primjenjuju revizorske

procedure;
Adekvatnost i efektivnost procesa upravljanja, upravljanja rizikom i kontrolnih procesa;
Vjerovatnou znaajnih greaka, prevara ili neusaglaenosti; i
Trokove revizije u odnosu na potencijalne koristi;
IIA standard 2120 Upravljanje rizikom

Interna revizija mora da ocjenjuje efektivnost i da doprinosi unapreenju procesa upravljanja
rizikom.
2120. A2 Interna revizija mora da ocjenjuje mogunost pojave prevara i naina na koji
se u organizaciji upravlja rizikom od prevara.
IIA standard 2210 Ciljevi angaovanja
Za svaku reviziju moraju biti ustanovljeni ciljevi.
2210. A2 Kada utvruju ciljeva revizije, interni revizori moraju da uzmu u obzir
vjerovatnou pojave znaajnih greaka, prevare, neusaglaenosti i ostalih izloenosti
riziku.
U skladu sa gore navedenim standardima u provoenju pojedinane revizije od revizora se
oekuje da:
1. identifikuju rizik prevare u svakoj pojedinanoj reviziji,
2. imaju dovoljno znanja o prevari i otkrivanju slabih taaka koje mogu ukazati na to da je
prevara izvrena,
195

3. budu na oprezu s obzirom na prilike koje mogu dovesti do prevare npr. nepostojanje kontrola
ili neadekvatnost kontrola. Ako je utvren znaajni nedostatak u kontrolama, moe se izvriti
dodatno testiranje s ciljem identifikovanja da li je prevara ostvarena.
Ako interni revizor posumnja na prevaru u toku obavljanja revizije, on prekida postupak revizije
i o tome obavjetava rukovodioca interne reviziju, koji je duan bez odlaganja u pisanoj formi
obavjestiti rukovodioca subjekta. Rukovodilac subjekta duan je nakon prijema obavjetenja
preduzeti potrebne radnje i obavijestiti nadlene organe.
3.8. PROGRAM ZA OBEZBJEENJE KVALITETA I

UNAPRIJEENJE
3. 8. 1. Uvod
Prema Meunarodnim standardima profesionalne prakse interne revizije, rukovodilac
interne revizije treba utvrditi program osiguravanja kvaliteta i poboljanja svih aktivnosti odjela
interne revizije. Taj program treba biti oblikovan na nain da omogui i pomogne internoj
reviziji u njezinom aktivnom ukljuivanju u stvaranje dodane vrijednosti, poboljanju
organizacijskih aktivnosti i usklaenosti djelovanja interne revizije sa standardima i kodeksom
profesionalne etike.
Program obezbjeenja kvaliteta i unapreenja (u daljem tekstu Program) izrauje se kako bi se
obezbjedila garancija da interna revizija:
- svoje aktivnosti provodi u skladu s Meunarodnim standardima, Definicijom interne revizije i
Kodeksom, vaeom zakonskom i podzakonskom regulativom,
- svoje aktivnosti provodi efikasno i efektivano te da ih kontinuirano unapreuje,
- dodaje vrijednost organizaciji.
U tom smislu,: Program mora biti dovoljno sveobuhvatan kako bi ukljuio sve aspekte
djelovanja i upravljanja internom revizijom a to ukljuuje sljedee:
196

- usklaenost s Meunarodnim standardima, Definicijom interne revizije i Kodeksom
- usklaenost s mjerodavnim zakonima i propisima,
- adekvatnost povelje (pravilnika) internih revizora, ciljeva, politika i postupaka,
- praenje aktivnosti interne revizije kako bi se osiguralo da interna revizija obavlja
poslove na efikasan i efektivan nain,
- doprinos interne revizije korporativnom upravljanju, upravljanju rizicima i kontrolnim
procesima,
- mjere u kojoj interna revizija dodaje vrijednost te unapreuje poslovanje organizacije.
3. 8. 2. Ciljevi programa osiguranja kvalitete i

unapreenja
Glavni cilj Programa je podizanje svijesti i osiguranje kvaliteta. Smisao osiguranja
kvaliteta odnosi se na uspostavljanje sveobuhvatnog Programa na kojemu se temelji pruanje
pouzdanih usluga davanja strunog miljenja (i savjetovanja) u svakodnevnom poslovanju.
Svi aspekti Programa trebaju biti usmjereni na kontinuirano poboljanje rada interne revizije
kao i na metode koje se koriste u obavljanju posla interne revizije.
3. 8. 3. Modeli procjene kvalitete

U skladu sa meunarodnim standardom 1310 Program osiguranja kvalitete i
unapreenja ukljuuje interne (unutranje) i eksterne (vanjske)procjene.
3. 8. 3. 1. Interna ocjena kvaliteta

Interna ocjena ocjena kvalitete rada interne revizije moe se provoditi kao:
a.) stalno interno ocjenjivanje ili kao
197

b.) povremeno interno ocjenjivanje (samoprocjenjivanje)
Stalno interno ocjenjivanje
Tekui nadzor je sastavni dio svakodnevnog nadzora, pregleda i mjerenja interne revizije. Tekui
nadzor je inkorporiran u redovne politike i prakse, koje se koriste za upravljanje funkcijom
interne revizije i koristi procese, alate i informacije koje se smatraju neophodnim za ocjenu
usklaenosti sa Definicijom interne revizije, Etikim kodeksom i Standardima.
Program treba obuhvatiti stalno interno ocjenjivanje i svakodnevno djelovanje u cilju postizanja
odgovarajueg nivoa kvalitete u svim aktivnostima, to ukljuuje ope upravljake zadatke kao
to su nadzor osoblja i pregledi rezultata revizorskog posla.
Stalno interno ocjenjivanje provodi rukovodilac Interne revizije, a moe ukljuivati:
- nadzor nad obavljanjem revizije,
- pridravanje kontrolnih lista i postupaka
- redovan i dokumentovan pregled radne dokumentacije za vrijeme obavljanja pojedinane
revizije, a prije podnoenja Nacrta revizorskog izvjetaja,
- analizu i dokumentovanje planiranog i stvarno utroenog vremena za obavljanje revizije,
- praenje realizacije plana revizije,
- analizu ostalih pokazatelja uinkovitosti (uspjenosti).
Izuzetno je bitno redovno praenje i mjerenje uinaka interne revizije u odnosu na oekivanja,
kako bi se zadovoljila ili ak prevazila oekivanja kljunih zainteresiranih strana. Mora se
uspostaviti sistem mjerenja efikasnosti koji je povezan sa pokretaima vrijednosti
zainteresiranih strana. Neki elementi se ogledaju u slijedeem :
INOVATIVNOST I SPOSOBNOSTI: Iskustvo osoblja, Broj sati obuke po internom revizoru, Linija
izvjetavanja glavnog revizora funkcionalna, Procenat ovlatenog osoblja.
ODBOR ZA REVIZIJU: Ispitivanje zadovoljstva odbora za reviziju, Uloga interne revizije kako je
vidi odbor za reviziju, Zabrinutost odbora za reviziju.
198

PROCES INTERNE REVIZIJE: Znaaj revizije, Omjer Izvrenih naspram planiranih revizija, Broj
poboljanja procesa, Broj kljunih nalaza revizije, Iznos revizijskih uteda, Pripremljene tehnike
osiguranja kvaliteta, Broj ponovljenih nalaza, Broj dana od zavretka rada na terenu do
izdavanja izvjetaja.
MENADMENT i KLIJENTI:
Klijentovo zadovoljstvo rezultatima pregled, Procenat implementiranih preporuka revizije, Broj
zahtjeva menadmenta, Oekivanja menadmenta u pogledu interne revizije, Broj prigovora na
reviziju
Povremeno interno ocjenjivanje (samoprocjenjivanje)
Samoprocjena je jedna od metoda internih ocjena prije svega sa stanovita usklaenosti
funkcije IR sa definicijom, kodeksom i standardima. Samoprocjena je osnovni element
programa za ocjenu i unapreenje kvaliteta interne revizije i osnova za eksterne procjene,
Nakon obavljene samoprocjene sastavlja se izvjetaj o obavljenoj samoprocjeni koji sadri
zakljuke/rezultate provedene interne ocjene i preporuke, ukoliko je kroz obavljanje procjene
utvrena potreba za odreenim poboljanjima.
Izvjetaj se podnosi Odboru ili rukovodiocu, nakon ega je potrebno sainiti akcioni plan i
rokove za provoenje odreenih preporuka te poduzeti odgovarajue radnje kako bi se
osiguralo praenje.
Praenje provoenja e se obaviti i kod svake sljedee interne ili vanjske procjene.
Povremeno interno ocjenjivanje je potrebno obaviti najmanje jednom godinje, a istu aktivnost
je potrebno predvidjeti u godinjem planu interne revizije.
Povremeno interno ocjenjivanje, ukoliko je provedeno kratko vrijeme prije vanjske procjene,
moe olakati i smanjiti troak vanjske procjene.
199
3. 8. 3. 2. Vanjska procjena kvaliteta

Vanjska procjena kvaliteta ocjenjuje i daje miljenje o usklaenosti interne revizije s
Meunarodnim standardima, Kodeksom, definicijom kao i zakonskom i podzakonskom
regulativom koja ureuje internu reviziju. Ujedno se na temelju obavljene vanjske procjene daju
preporuke za poboljanje, ukoliko se ukae potreba za davanjem istih.
Kao i u drugim podrujima, objektivno i nezavisno struno miljenje daje dodatnu sigurnost
rukovodiocu interne revizije, odboru pa i menadmentu o usklaenosti kao i o uinkovitosti
obavljenih aktivnosti i poslovanja odjela za internu reviziju.
Eksterne procjene pokrivaju iroki spektar revizijskog i konsultantskog posla kojeg izvrava
interna revizija i ne bi trebale biti ograniene samo na procjenu njenog programa obezbjeenja
i unapreenja kvaliteta. Da bi se dosegle optimalne koristi od vanjske procjene, obim posla bi
trebao da ukljui mjerilo performansi, identifikaciju i izvjetavanje vodeih praksi koje bi mogle
pomoi aktivnosti interne revizije da postane efikasnija i/ili efektivnija.
Povremena provjera kvaliteta se, obavlja najmanje jednom u 5 godina i to pregledom cjelovitog
obavljanja poslova interne revizije.
Postoje dva pristupa eksternim procjenama. Prvi je procjena voena od strane kvalificiranog,
nezavisnog, eksternog kontrolora ili tima kontrolora. Ovaj pristup ukljuuje vanjski tim
sposobnih profesionalaca pod vodstvom iskusnog i strunog projektnog rukovodioca. Drugi
pristup ukljuuje koritenje kvalificiranog, nezavisnog eksternog kontrolora ili kontrolnog tima
za voenje nezavisne potvrde interne samoprocjene i zavren izvjetaj od strane aktivnosti
interne revizije. Nezavisni eksterni kontrolori bi trebali biti veoma struni u voenju praksi
interne revizije.
Kvalifikovani kontrolor ili tim kontrolora demonstrira profesionalnost u dvije oblasti:
profesionalnoj praksi interne revizije i procesu eksterne ocjene.
Profesionalnost moe biti demonstrirana kroz mjeavinu iskustva i teorije. Iskustvo steeno u
organizacijama sline veliine, kompleksnosti, sektora ili djelatnosti i tehnika pitanja su
200

znaajnija od manje relevantnih iskustava. U sluaju tima kontrolora ne moraju svi lanovi tima
imati sve kompetencije, ve tim kao cjelina ima sve kompetencije. Izvrni rukovodilac revizije
koristi profesionalno miljenje kod ocjene da li kontrolor ili tim kontrolora demonstriraju
dovoljne kompetencije da bi bili kvalifikovani.
Nezavisni kontrolor ili tim kontrolora znai da kod istog ne postoji bilo stvaran, bilo prividan
sukob interesa i da ne pripada, odnosno ne podlijee kontroli organizacije kojoj pripada funkcija
interne revizije.
Preliminarni rezultati pregleda treba da budu tema razgovora sa izvrnim rukovodiocem revizije
tokom procesa i pri zakljuivanju procesa procjene. Konane rezultate treba saoptiti izvrnom
rukovodiocu revizije ili drugom zvaniniku koji je u ime organizacije dao ovlatenje za pregled,
pri emu je poeljno da se kopije izvjetaja poalju direktno odgovarajuim viim rukovodiocima
i lanovima odbora.
Saoptenje treba da sadri:
Miljenje o usklaenosti aktivnosti interne revizije sa Definicijom interne revizije, Kodeksom
etike i Standardima koje se zasniva na strukturiranom procesu ocjenjivanja. Termin
usklaenost oznaava da praksa aktivnosti interne revizije posmatrana u cjelini, zadovoljava
zahtjeve Definicije interne revizije, Kodeksa etike i Standarda. Slino neusklaenost oznaava
da je utjecaj i ozbiljnost nedostataka prakse aktivnosti interne revizije toliko znaajna da
umanjuje sposobnost interne revizije da izvri svoja zaduenja. Stepen djelimine
usklaenosti, ukoliko je relevantan za ukupno miljenje, treba takoer da se naglasi u
izvjetaju o nezavisnoj procjeni. Davanje miljenja o rezultatima eksterne procjene zahtijeva
primjenu razumnog poslovnog rasuivanja, integritet i dunu profesionalnu panju.
Procjenu i evaluaciju primjene iskustava najboljih praksi, uoene tokom procjene kao i onih
koje se mogu potencijalno primijeniti na aktivnost.
Preporuke za unapreenje, tamo gdje je to prikladno.
Odgovore dobivene od izvrnog rukovodioca revizije koji obuhvataju plan aktivnosti i datume
implementacije.
201

U cilju odgovornosti i transparentnosti, izvrni rukovodilac revizije treba da saopti rezultate
pregleda, ukljuujui specifikacije planiranih korektivnih mjera za znaajna pitanja i naknadne
informacije kao ostvarenje tih planiranih aktivnosti, odgovarajuim zainteresiranim stranama
aktivnosti kao to su vii rukovodioci, odbor i eksterni revizori.
3. 8. 4. Rezime programa za obezbjeenje kvalitete

i unapreenja
Pitanje kvalitete interne revizije, odnosno pitanje kvalitete samog postupka obavljanja
revizijskog posla jedno je od najznaajnijih podruja u profesiji interne revizije, pogotovo u
dananjim uslovima ekonomske nestabilnosti i krize kada kvalitet funkcije interne revizije treba
postii u uslovima ogranienih revizijskih resursa.
Od interne revizije se oekuje da sudjeluje u stvaranju dodatne vrijednosti organizacije ,
odnosno da svojom aktivnou doprinosi ostvarenju njenih ciljeva, to je u potpunosti mogue
tek uz kvalitetno obavljanje revizijskih aktivnosti.
Kvalitet funkcije interne revizije podrazumijeva postizanje odgovarajueg stepena ispunjenja
oekivanja korisnika interne revizije. U vezi s tim, uz ispunjenje potreba korisnika, kao odraz
kvaliteta interne revizije smatra se i stepen usklaenosti aktivnosti interne revizije sa
zahtjevima standarda i smjernica koje je definisala sama profesija internih revizora, a koja se
kontinuirano prilagoavaju potrebama prakse. Zadatak rukovodioca jedinice/ odjela interne
revizije, odnosno glavnog internog revizora, u saradnji sa svim lanovima odjela interne revizije,
je ostvarivanje oba zahtjeva, usklaenosti sa zahtjevima korisnika kao i profesionalnim
zahtjevima.
202
III UMJESTO ZAKLJUKA SAVREMENI INTERNI REVIZOR

Sve vee isticanje korporativne odgovornosti je izazvalo potrebu za veom otvorenou
u nainu na koji preduzea, banke , javni sektor i drugi
upravljaju svojim
resursima i
saoptavaju ih zainteresovanim stranama. Dobro korporativno upravljanje podrazumjeva tri

povezana koncepta i to : integriteta, odgovornosti i transparentnosti.
Jedan od stupova korporativnog upravljanja je povezan s uspostavljanjem stabilnog sistema
revizije i odgovornosti. Interni revizor se pojavljuje da pomogne prilikom pregleda sistema
internih kontrola koje se bave stvarnim i uoenim rizicima organizacije. Ovdje je revizor
nezavisna strana koja se moe distancirati od naizgled sukobljenih strana kada se obavlja
revizija.
Proces revizije postaje sve relevantniji za uspjene organizacije poto ima sve manje ljudi koji
mogu objektivno nastupiti i tako izbjei veinu faktora koji ugroavaju korektnost pregleda,
izvjetaja i objavljenih miljenja. Proces interne revizije, sa svoje strane, zavisi od profesionalnog
kadra koji je u stanju da ostvari teak cilj ujednaavanja zadatka pomaganja klijentu da razvije
dobre poslovne sisteme i potrebe za vrenjem objektivne procjene sistema istog klijenta. Uloga
internog revizora je da pomae rukovodiocima i njihovim timovima, a da istovremeno radi i za
korporativno tijelo organizacije.
Nije tajna da su u prolosti mnogi ljudi radili u internoj reviziji pukim sluajem ili zato to nisu
bili dobri ni u emu drugom. Tokom posljednjih nekoliko desetljea, stvari ne samo da su se
promijenile, ve je cio proces zaokruen. Sada umjesto da ih prinudno alju u internu reviziju,
mnogi zaposleni ele da se bore za ansu da se prikljue revizorskom timu svoje organizacije.
Mogunosti mogu biti vrlo dobre i postoji puno prostora za usavravanje i za razvoj karijere u
internoj reviziji. S druge strane, izazovi su sasvim jedinstveni. Uspostavljanje ravnotee izmeu
203

konsultantske uloge i potrebe zadravanja profesionalne objektivnosti revizora predstavlja
pravo postignue. Da bi se ostvario uspjeh u ovom zadatku, potreban je odreeni tip linosti.
Karijera u internoj reviziji podrazumijeva sticanje vie od samo profesionalne kompetentnosti.
Potrebni su fleksibilnost i razumijevanje, ali i vrstina kada se radi o vanim principima.
Potreban je neko ko moe sluati, razmatrati, a zatim donositi odluku o stavu koji e zauzeti ak
i kada ima nedosljedne, odnosno nepotpune informacije. I vie od ovoga, interni revizori trebaju
imati uvid u iru sliku ak i kada su neki aspekti nedostajili ili ponekad deformisani. Ali ira
slika mora sadravati i djelie koji se uklapaju da bi se izveo konani zakljuak.
Karijera u internoj reviziji nije za neodlune. Ona je za ljude koji su spremni da zavravaju
zapoeto i kojima ne smeta odsustvo glamura i nagrada, ve jednostavno prihvaaju izazov.
Stoga elimo spomenuti neke od linih osobina koje su pogodne za potencijalno uspjenu
karijeru internog revizora. Revizor mora biti:
1. Fokusiran Interni revizor treba da se jasno usredotoi na cilj revizije.
To podrazumijeva sposobnost izdizanja iznad kancelarijske politike uobiajene za sva
radna okruenja i fokusiranje na bit na primjer, unapreenje sposobnosti organizacije
da ostvari rezultate kao i da bude u stanju objasniti ovu aktivnost. Uoavanje moe biti
ponekad vrlo teak zadatak, jer kad god se sastane grupa ljudi, razne tendencije
usmjeravaju aktivnosti u razliitim pravicima.
2.
Koristan Dobri revizori su u stanju da pomognu rukovodiocima. Svi rukovodioci

moraju prepoznati znaajne rizike koji utiu na njihovo poslovanje i da utvrde najbolji
nain za upravljanje tim rizicima. Da bi ovaj zadatak obavili, potrebna im je sva mogua
pomo. Revizori koji razumiju uzroke rizika, koj shvaaju relevantne kontrole i koji su u
stanju pomoi rukovodstvu razviti odgovarajuu strategiju upravljanja rizicima mogu
pruiti dodatne vrijednosti organizaciji.
3.
Direktan Jasan fokus koji pomae rukovodstvu je dobar poetak, ali na rasuivanje
pojedinca mogu uticati mnogi pritisci. Linija manjeg otpora, koja je uvijek prisutna,
204

moe predstavljati iskuenje, ali revizori imaju obavezu objelodaniti sve materijalne
injenice i zadrati profesionalnu objektivnost u svakom trenutku.
4.
Uporan Zadatak revizije nije uvijek lak. On podrazumijeva rijeenost da se posao

provede do kraja, da se osigura razumijevanje svih kljunih pitanja i da se pribave i
dokumentuju svi relevantni dokazi. Ova se karakteristika treba razviti tako da je revizor
u stanju ui u bit i otkriti stvarno stanje stvari.
5.
Nepopustljiv Kada je potrebno da revizor radi na nekoj stvari, on to treba istraiti bez
obzira to to potencijalno moe izazvati neugodnost za druge. Ponekad je teko biti
nepopustljiv, posebno kada treba saoptiti neto to ljudi ne ele uti. Pa ipak, kada se
radi o vanim principima, revizor mora ostati nepopustljiv.
6.
Odluan Sve spomenute osobine nita ne znae ako rad revizora ima jako slab utjecaj
na ono to se dogaa u organizaciji. Ako revizor situaciju promatra sa strane i ne
formira svoje miljenje, onda je uloga revizije manje vrijedna. Rukovodila eli pomo u
razvoju vrstih kontrola, dok lanovi odbora trebaju biti upoznati s rizicima koji se ne
rjeavaju adekvatno. Odbor i komiteti za reviziju ele miljenje o kontrolama od
revizora u organizaciji. Dobri revizori ne izvjetavaju jednostavno o injenicama i
nastavljaju dalje; oni i formuliu jasno vienje o tome da li su kontrole vrste ili ne i u
stanju su da istrae relevantne implikacije.
7.
Pravedan Revizor, iznad svega, mora biti pravedan pravedan prema ljudima kod
kojih vri reviziju, pravedan prema viem rukovodstvu i pravedan prema odboru koji eli
znati da su kontrole uspostavljene i da se potuju, a eli znati i u kojoj mjeri se upravlja
rizikom.
Interni revizor koji zapoinje karijeru treba stei spomenuta svojstva da bi bio uspjean. Ovo
nije lako, ali jeste mogue. Nadamo se da e ovaj prirunik doprinijeti razvoju navedenih
osobina kao i boljem razumjevanju interne revizije i internih revizora.
205
IV PRILOZI
PRILOG 1. Povelja interne revizije
1. Uvod
Poveljom interne revizije, u skladu sa Zakonom o internoj reviziji institucija BiH (''Slubeni
glasnik BiH'', broj 27/08), Etikim kodeksom i Standardima interne revizije, ureuje se svrha i
cilj, nezavisnost, ovlatenja, uloga i djelokrug rada interne revizije, zadaci, dunosti i ovlatenja
rukovodioca jedinice za internu reviziju i internog revizora, osnovni principi interne revizije,
izvjetavanje, povjerljivost i identificiranje indikatora prevare te saradnja sa Centralnom
harmonizacijskom jedinicom Ministarstva finansija i trezora BiH i Uredom za reviziju institucija
BiH.
Povelju potpisuje rukovodilac jedinice za internu reviziju i rukovodilac institucije.
Potpisana Povelja dostavlja se Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva finansija i

trezora BiH, radi voenja registra povelja interne revizije.
Interna revizija obavlja se u skladu sa Standardima interne revizije koji se zasnivaju na

Meunarodnim standardima profesionalne prakse interne revizije i propisima kojima se
ureuje oblast interne revizije u institucijama BiH.
2. Opi pristup
Povelja interne revizije postavlja okvirna pravila, principe i postupke djelovanja interne revizije
u postojeoj organizacionoj strukturi institucije.
206

ciljem da se doda vrijednost i unaprijedi poslovanje organizacije. Ona pomae organizaciji da
ostvari svoje ciljeve osiguravajui sistematian, discipliniran pristup ocjeni i poboljanju
efikasnosti upravljanja rizikom, kontrolama i procesima rukovoenja.
3. Svrha i cilj interne revizije
Svrha interne revizije jeste da prui nezavisno i objektivno uvjeravanje i konsultantske/

savjetodavne usluge, sa ciljem unapreenja poslovanja institucije. Interna revizija je nezavisna
samostalna funkcija koja ispituje i ocjenjuje aktivnosti institucije i njenih organizacionih dijelova.
Cilj interne revizije je pruanje usluga koje trebaju pomoi menadmentu u efikasnom
izvravanju njihovih obaveza, provjeravajui da li je provoenje upravljakih i kontrolnih
mehanizama odgovarajue, ekonomino i dosljedno u odnosu na zakonske propise, uputstva za
rad, interne akte i ugovore i druge propise, dajui preporuke i savjete u vezi sa aktivnostima koji
su predmet revidiranja.
4. Nezavisnost
Interni revizori nezavisni su u svom radu i neposredno su odgovorni rukovodiocu institucije.

Interni revizori nemaju direktne odgovornosti za procese koje revidiraju. Interni revizori ne
razvijaju i ne uvode procedure, ne pripremaju podatke i ne ukljuuju se u aktivnosti koje
revidiraju. Interna revizija je funkcionalno nezavisna, to znai da na njen rad ne mogu
negativno uticati neke od zainteresovanih strana u subjektu revizije. Ta nezavisnost
podrazumijeva da je interna revizija nezavisna od djelatnosti koju revidira, da podnosi izvjetaje
neposredno rukovodiocu institucije, a posebno da samostalno odluuje o podruju koje e
revidirati, u skladu sa pozitivnom praksom i Standardima. Funkcionalna nezavisnost
podrazumijeva da interna revizija nije dio ni jednog poslovnog procesa. Nezavisnost internog
revizora nije apsolutna, nego operativna, odnosno funkcionalna, jer interni revizor ne preuzima
upravljake zadatke rukovodstva institucije za koje radi. Interni revizori ukljuuju se u razvoj ili
207

provoenje politika, sistema i procedura subjekta iskljuivo savjetodavno, u skladu sa svim
preanjim i/ili trenutnim preporukama, koje je dala jedinica za internu reviziju.
Interni revizori, s obzirom na nezavisnost u njihovom radu, ne mogu biti otputeni ili
premjeteni na drugo radno mjesto zbog iznoenja injeninog stanja i davanja odreenih
preporuka. Rukovodioci jedinica interne revizije e biti imenovani, razrjeavani ili premjetani
samo uz prethodnu saglasnost CHJ.
Svi zaposleni u internoj reviziji obavezni su dati izjavu o potencijalnom sukobu interesa za svaku
reviziju koju obavljaju i nije im dozvoljeno vriti reviziju aktivnosti, odnosno procedura ukoliko
su na istoj radili na nain kako je to definirano odredbama Zakona o internoj reviziji institucija
BiH i opeprihvaenih standarda interne revizije.
5. Ovlatenja
Ovlatenja internih revizora proizlaze iz zakonskih i podzakonskih propisa kojima se regulira

oblast interne revizije. Rukovodilac jedinice interne revizije i interni revizori nisu odgovorni za
uspostavljanje i funkcioniranje adekvatnog i efikasnog finansijskog upravljanja i sistema
kontrola, jer je za to odgovoran rukovodilac institucije.
Interni revizor, pri obavljanju interne revizije, ima pravo na slobodan pristup zaposlenima i
sredstvima, informacijama, svim raspoloivim dokumentima i evidencijama, koje su potrebne za
provoenje revizije. Interni revizori nadleni su iskljuivo za obavljanje poslova revizije i ne
smiju ih prenositi na druga lica ili organizacione jedinice. U svom radu mogu angairati
strunjake, ija su posebna znanja i vjetine potrebne u postupku provoenja revizije, na nain
kako je to regulirano zakonskim propisima.
208

6. Uloga i djelokrug rada interne revizije
Interna revizija pomae subjektu u ostvarivanju ciljeva primjenom sistematinog i

discipliniranog pristupa ocjeni i poboljanju efikasnosti procesa upravljanja rizikom, kontrolama
i procesima rukovoenja.
Uloga interne revizije je da osnovu utvrivanja potencijalnih rizika u procesima i aktivnostima
procijeni, sagleda i izvjesti o:
efikasnosti i adekvatnosti sistema finansijskog upravljanja i kontrola u svrhu

kontroliranja rizika;
usaglaenosti sa zakonima i propisima;
pouzdanosti, tanosti i sveobuhvatnosti finansijskih i drugih poslovnih

informacija;
efektivnosti, efikasnosti i ekonominosti poslovanja;
zatiti imovine i drugih resursa i preduzimanju mjera protiv moguih

gubitaka, zbog zloupotrebe, loeg upravljanja, greaka, prevara i
nepravilnosti;
potovanju i adekvatnosti politika i procedure za upravljanje rizicima u

organizaciji, odnosno da su aktivnosti zaposlenih u skladu sa politikama,
standardima, procedurama i vaeim zakonskim i podzakonskim propisima, i
preduzetim mjerama rukovodioca subjekta, po preporukama interne

revizije, s ciljem otklanjanja utvrenih slabosti i nepravilnosti.
Rukovodstvo institucije je duno pruiti punu podrku internoj reviziji, kako bi se osigurali
najvii standardi u funkcioniranju, obavljanju i realizaciji interne revizije.
U zadatke interne revizije spadaju:
strateko (trogodinje) i godinje planiranje interne revizije;
testiranje, ispitivanje i ocjena podataka i informacija;

209
izvjetavanje o rezultatima i davanje preporuka u cilju poboljanja poslovanja;
pregled praenja i izvravanje preporuka interne revizije od menadmenta;
izradu i izvrenje budeta potrebnog za ostvarivanje ciljeva funkcije interne revizije.
Rukovodilac institucije ima iskljuivo ovlatenje da inicira posebne zadatke, konsultantske /

savjetodavne prirode koji se odnose na internu reviziju, a koji nisu obuhvaeni godinjim
planom interne revizije, a u skladu sa Zakonom o internoj reviziji u institucijama BiH i vaeim
Standardima.
7. Zadaci, dunosti i ovlatenja rukovodioca interne revizije
Rukovodilac interne revizije:
priprema operativna uputstva i pravilnik o internoj reviziji u skladu sa postojeim

propisima,
priprema strateki plan za period od tri godine,
priprema godinji plan revizije na osnovu procjene rizika i usvojenog stratekog

plana i, nakon to ga odobri rukovodilac institucije, osigurava njegovu adekvatnu
implementaciju i nadzor nad njegovim izvravanjem,
organizira i koordinira rad interne revizije i nadzire provoenje planiranih aktivnosti,
informira rukovodioca institucije o postojanju sukoba interesa sa njegovim

zadatkom,
informira rukovodioca institucije ako se pojavi sumnja o nepravilnostima i/ili prevari

koji mogu rezultirati kriminalnim aktivnostima, krenjem propisa ili disciplinskih
procedura, te obavjetava Tuilatvo u sluaju nepravilnosti ili prevara kriminalne
prirode, a u skladu sa Zakonom o internoj reviziji institucija BiH i vaeim propisima,
alje izvjetaj o internoj reviziji rukovodiocu institucije,
priprema godinji izvjetaj o aktivnostima interne revizije,
evidentira sve aktivnosti revizije i uva dokumentaciju koja se odnosi na internu

reviziju,
210
radi na osiguranju visoke kvalitete aktivnosti interne revizije i primjenu pravila

izdatih od CHJ,
radi na osiguranju potrebnih obuka internih revizora, priprema i dostavlja godinji

plan obuke rukovodioca institucije radi odobravanja i osiguravanja njegovog
provoenja,
godinje ocjenjuje mogunosti i resurse jedinice interne revizije i dostavlja preporuke

rukovodioca institucije radi usklaivanja sa godinjim planom revizije,
sarauje sa generalnim revizorom Ureda za reviziju institucija BiH i/ili zakonom

imenovanim revizorom ili drugim eksternim revizorom u razmjeni izvjetaja,
dokumentacije i miljenja,
inicira angairanje eksternih eksperata,
osigurava efikasno koritenje resursa dodijeljenih za izvravanje funkcije interne

revizije,
u okviru od ezdeset dana nakon zavretka svake fiskalne godine, izdaje godinji
izvjetaj,
sarauje sa CHJ i izvjetava je u skladu sa propisima,
obavlja i druge poslove u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima koji

reguliraju oblast interne revizije u BiH.
8. Zadaci i ovlatenja internog revizora
Interni revizori ovlateni su da:
uu u prostoriju u kojoj vre reviziju, uzimajui u obzir sigurnosna pravila i pravila

dobrog ponaanja,
pristupe odgovarajuoj dokumentaciji u vezi sa revizijom, ukljuujui boravak,

profesionalnim ili poslovnim tajnama i ostaloj dokumentaciji i podacima koji su
elektronski uvani, osiguravajui zatitu tajnosti definiranu vanim zakonskim,
211

podzakonskim ali i internim aktima,
trae fotokopije, izvode ili potvrde navedenih dokumenata, a ako u odreenim

sluajevima, uzmu originalne dokumente, ostavljaju kopije nazad, sa potvrdom o
uzimanju,
zahtijevaju usmenu ili pisanu informaciju od bilo kojeg zaposlenog ili rukovodioca
jedinice/organizacionog dijela koji se revidira,
zahtijevaju informacije od drugih institucija u vezi sa aktivnostima i upravljanjem u

revidiranim jedinicama ili organizacionim dijelovima.
Interni revizor je obavezan:
obavljati aktivnosti revizije u skladu sa godinjim planom revizije,
prouiti dokumentaciju i uslove esencijalne za formuliranje objektivnog miljenja,

elaborirati nalaze objektivno i istinito, i u pisanoj formi sa dokazima informirati
rukovodioca jedinice za internu reviziju ako se za vrijeme revizije pojavila sumnja na
nepravilnost i/ili prevare,
sainiti nacrt revizorskog izvjetaja i razmotriti ga sa menadmentom,
uvrstiti u zavrni izvjetaj sva miljenja menadmenta koja se ne slau,
poslati nacrt i finalni revizorski izvjetaj rukovodiocu jedinice interne revizije,
u sluaju sukoba interesa u vezi sa revizijom, odmah informirati rukovodioca interne

revizije,
vratiti sve originalne dokumente nakon zavrene revizije, uvati svaku dravnu,
profesionalnu ili poslovnu tajnu koju je moda saznao tokom interne revizije,
uvati sve radne papire u dosjeu interne revizije i
obavljati i druge aktivnosti u skladu sa propisima koji reguliraju oblast interne

revizije.
9. Osnovni principi interne revizije
Funkcija interne revizije izvrava se u skladu sa sljedeim principima:
nezavisnou i objektivnou,
kompetentnou i dunom profesionalnom panjom,

212
integritetom i povjerljivou.
10. Izvjetavanje
Interna revizija obavlja se na osnovu stratekog i godinjeg plana interne revizije odobrenog od
rukovodioca institucije i u odreenim sluajevima po nalogu rukovodioca, a u skladu sa
Zakonom o internoj reviziji institucija BiH, Etikim kodeksom, Standardima i ovom Poveljom.
Po obavljenoj pojedinanoj reviziji interni revizor sastavlja nacrt izvjetaja koji se dostavlja
odgovornom licu organizacionog dijela kod kojeg je izvrena revizija. O nacrtu izvjetaja se
raspravlja s predstavnicima revidirane jedinice/organizacionog dijela i usaglaava se injenino
stanje prije sastavljanja konanog izvjetaja.
Konani revizorski izvjetaj, koji odobrava rukovodilac jedinice za internu reviziju, dostavlja se
rukovodiocu organizacionog dijela, koji u roku od 30 dana od dana prijema konanog
revizorskog izvjetaja, u pisanoj formi izvjetava jedinicu za internu reviziju o usvajanju plana
aktivnosti za provoenje preporuka i o preduzetim radnjama za njihovu implementaciju.
Rukovodilac jedinice za internu reviziju dostavlja rukovodiocu institucije i:
periodine izvjetaje o provoenju godinjeg plana interne revizije;
izvjetaje o ogranienjima postavljenim rukovodiocu jedinice za internu reviziju i

internim revizorima u vrenju revizije i
izvjetaj o adekvatnosti resursa za obavljanje interne revizije.
Na osnovu revizorskih nalaza i preporuka, menadment institucije priprema akcioni plan za

realizaciju istih, odreujui odgovorna lica i krajnji rok za preduzimanje neophodnih mjera i
radnji s ciljem realizacije preporuka u okviru njihove kompetentnosti. O provoenju ovog
akcionog plana navedena odgovorna lica duna su informirati rukovodioca institucije i
213

rukovodioca interne revizije.
Ne kasnije od est mjeseci kako je revizorski izvjetaj izdat, rukovodilac interne revizije propratit
e primjenu preporuka interne revizije datih u ranijem izvjetaju interne revizije radi utvrivanja
je li organizacioni dio koji je revidiran preduzeo korektivne aktivnosti i jesu li postignuti eljeni
rezultati. O rezultatima takvog praenja rukovodilac interne revizije informirat e rukovodioca
institucije. Ovaj izvjetaj e biti dostavljen na zahtjev bilo kom zakonodavnom, izvrnom ili
sudskom nadzornom organu, kao i relevantnim institucijama eksterne revizije.
11. Povjerljivost i identificiranje indikatora prevare
Od zaposlenih u internoj reviziji oekuje se, u svakom momentu, da se ponaaju

profesionalno. S tim u vezi, zaposleni u odjelu interne revizije duni su se pridravati Etikog
kodeksa za interne revizore odobrenog od strane KO CHJ. Od internih revizora se oekuje da
povjerljive informacije tretiraju na odgovarajui nain kako to predviaju zakonski propisi o
internoj reviziji u BiH, kao i prihvaeni Standardima vezani za internu reviziju.
Ako interni revizor identificira indikatore prevare u toku obavljanja revizije, prekida postupak
revizije i o tome bez odlaganja obavjetava rukovodioca jedinice za internu reviziju.
Rukovodilac jedinice za internu reviziju duan je da o tome, u pisanoj formi, obavijestiti
rukovodioca institucije u skladu sa lanom 15., stav f), Zakona o internoj reviziji institucija BiH.
Rukovodilac institucije duan je preduzeti potrebne radnje i obavijestiti nadlene organe.
Kada interni revizor radi na terenu, posebnu panju treba posvetiti sigurnosti svojih radnih
papira. Radni papiri sve vrijeme trebaju biti kod internog revizora.
214
12. Saradnja sa CHJ i Uredom za reviziju institucija
Rukovodilac jedinice za internu reviziju obavezan je omoguiti pristup svim izvjetajima

interne revizije, radnim dokumentima, kao i drugim dokumentima vezanim za planiranje i
izvoenje revizije i saraivati sa Centralnom harmonizacijskom jedinicom i Uredom za reviziju
institucija BiH, kako je to regulirano odredbama Zakona o internoj reviziji institucija BiH, a uz
uvaavanje Standarda interne revizije i Meunarodnih standarda vrhovnih revizorskih
institucija (ISSAI) i INTOSAI Smjernica za dobro upravljanje (INTOSAI GOV).
Ovaj Povelja stupa na snagu danom donoenja.
Rukovodilac jedinice interne

Revizije
Rukovodilac institucije
(p o t p i s)
(p o t p i s)
Broj:___________________
Datum:_______________________
215
PRILOG 2. Pravilnik o radu odjela interne revizije

u javnom preduzeu
Na osnovu lana _____________ Zakona o javnim preduzeima (Slubene novine br.
lana ______________________ Statuta javnog preduzea , na prijedlog direktora Odjela za

internu reviziju, Odbor za reviziju javnog preduzea_______________
, na svojoj sjednici
odranoj dana___________donosi:
PRAVILNIK O RADU ODJELA INTERNE REVIZIJE

I
OPTE ODREDBE
lan 1.
Pravilnikom o radu Odjela za internu reviziju (dalje u tekstu: Pravilnik) ureuje se djelokrug i
organizacija rada, ovlatenja, odgovornosti, standardi i metodologija rada Odjela za internu
reviziju (u daljem tekstu Odjel) kao i ostala pitanja od znaaja za njegov rad i funkcionisanje.
lan 2.
Odjel je samostalni organizacijski dio u preduzeu (naziv) _________________
formiran u skladu sa odredbama Zakona o javnim preduzeima ( ______________ ) i
Zakona o privrednim drutvima ( ________ ).
Odjel neovisno i objektivno utvruje efikasnost i ostvarivanje cjelovitih zadataka u poslovnim
procesima preduzea, upozorava na nepravilnost i na neusklaenost sa zakonskim i drugim
propisima kojima se ureuje poslovanje Drutva, te daje prijedlog mjera za otklanjanje
nepravilnosti i unapreenje poslovanja drutva.
Odjel preko direktora Odjela podnosi svoje izvjetaje Odboru za reviziju.
216

II
DJELOKRUG RADA
lan 3.
(1) Odjel provodi internu reviziju u preduzeu, daje struna miljenja i ima savjetodavnu ulogu u
cilju poboljanja poslovanja i rada preduzea.
(2) Odjel procjenjuje sisteme procesa rada, kao i sistem internih kontrola na temelju upravljanja
rizicima, provodi interne revizije u skladu sa najboljom strunom praksom, uvaavajui
Meunarodni okvir profesionalnog djelovanja (IIPF) kojeg izdaje Institut internih revizora (IIA) a
koji sadri definiciju interne revizije, etiki kodeks i meunarodne standarde za provedbu
interne revizije. Odjel dalje testira, analizira i ocjenjuje sve poslovne funkcije iz nadlenosti
preduzea, provodi pojedinane interne revizije i daje preporuke Upravi u cilju postizanja vee
efikasnosti sistema, izrauje godinje planove revizije, utvruje rizina polja poslovanja, obavlja
posebne revizije na zahtjev Odbora za reviziju ili prema ukazanoj potrebi, priprema izvjetaje o
obavljenim revizijama koje podnosi Odboru za reviziju, prati implementaciju preporuka iz
izvjetaja prethodno obavljenih revizija, izrauje godinji izvjetaj o radu Odjela i dostavlja ih
Odboru za reviziju.
(3) Odjel predlae stalnu edukaciju internih revizora u skladu sa meunarodnim standardima
interne revizije, te procjenjuje praenje realizacije preporuka eksternih revizora.
lan 4.
Aktivnosti Odjela ukljuuju:
1)
Reviziju usklaenosti (podudarnosti), putem koje se utvruje usklaenost poslovanja sa
zakonima, standardima, pravilima, procedurama i politikama, usvojenim od strane organa

upravljanja preduzea.
2)
Reviziju poslovanja, putem koje se vri sistematski uvid u cjelokupne aktivnosti ili dijela
aktivnosti s aspekta uspjenosti koritenja resursa, s ciljem da se procijeni poslovanje, utvrde
217

podruja rada koja trebaju biti unaprijeena, te daju odreene preporuke. Odjel vri i procjenu
aktivnosti pokazatelja uspjenosti poslovanja koji se koriste u preduzeu, kao i uvid da se
aktivnosti obavljaju u skladu sa usvojenim planom poslovanja, odnosno da li se ispunjavaju
planski ciljevi.
3)
Revizija finansijskih izvjetaja ili elemenata finansijskih izvjetaja, putem koji se utvruje
da li su finansijski izvjetaji (bilans stanja, bilans uspjeha, izvjetaj o vlasnikom kapitalu,

izvjetaj o novanim tokovima i drugi) ili njihovi elementi u skladu sa meunarodnim
raunovodstvenim standardima i meunarodnim standardima finansijskog izvjetavanja.
4)
Odjel interne revizije vri praenje adekvatnosti, pouzdanosti, integriteta i sigurnosti
raunovodstvenog i drugih menadment- informacionih sistema. Cilj revizije sistema je ocjena

upravljanja i kontrole nad svim stratekim, funkcionalnim ili operativnim aktivnostima radi
davanja strunog miljenja o funkcionisanju kontrola, ublaavanju povezanih rizika te o
ekonominom, djelotvornom i uinkovito funkcionisanju aktivnosti u postizanju planiranih
ciljeva.
III STANDARDI I KODEKS INTERNE REVIZIJE
lan 5.
Odjel obavlja internu reviziju u skladu sa meunarodnim standardima interne revizije, te sa
sljedeim aktima:
a)
Statutom drutva
b)
Zakonom o javnim preduzeima entiteta ( ____________________ )
c)
Zakonom o raunovodstvu i reviziji BiH ( ______________________ )
d)
Zakonom o raunovodstvu i reviziji entiteta ____________________
e)
Stratekim i godinjim operativnim planom rada Odjela za internu reviziju
218

lan 6.
Naela etikog kodeksa interne revizije obuhvataju nezavisnost, objektivnost, integritet,
profesionalnu kompetentnost i dunu panju, povjerljivost i profesionalno ponaanje. Interni
revizori su duni primjenjivati ova naela u svom radu.
lan 7.
Direktor i uposlenici Odjela u suradnji sa upravom drutva izrauju Plan rada Odjela i procjenu
rizika i rizinih podruja preduzea.
IV
METODOLOGIJA RADA ODJELA INTERNE REVIZIJE
lan 8.
(1) Odjel obavlja revizije u skladu sa svojim planom rada i procjenom rizika preduzea.
(2) Plan rada Odjela se izrauje i usvaja na osnovu plana rada i poslovanja preduzea. To je
dokumenat koji utvruje plan revizije koji se izvrava na godinjem nivou.
(3) Plan rada Odjela interne revizije donosi direktor Odjela, a u istom su ukljueni prioriteti u
procijeni rizika.
(4) Procjena upravljanja rizicima preduzea treba sadravati pojedinosti u vezi sa rizinim
podrujima revizije kao i prijedlog aktivnosti na smanjenju istih, odnosno odgovor na
identifikovane rizike.
(5) Procjenu upravljanja rizicima preduzea odobrava Odbor za reviziju.
219

lan 9.
(1) Revizijski proces ukljuuje utvrivanje i procjenjivanje sistema, testiranje funkcionisanja
sistema internih kontrola i ocjenu nalaza interne revizije.
(2) Aktivnosti utvrivanja i procjenjivanja sistema obavljaju se u svrhu razumjevanja podruja
revizije.
(3) Testiranjem se utvruje funkcionalnost i adekvatnost sistema internih kontrola.
(4) Na osnovu ocjene nalaza se dobivaju informacije bitne za donoenje strunog miljenja o
sistemu internih kontrola i za davanje preporuke, s ciljem ostvarivanja vee efikasnosti i u
potpunosti u skladu sa zakonskim okvirom.
(5) Uposlenici Odjela u svom radu vode i auriraju radnu dokumentaciju u skladu sa
meunarodnim standardima interne revizije.
lan 10.
(1)
Odjel izrauje nacrt revizorskog izvjetaja s opisom utvrenih propusta i daje preporuke
za poboljanje sistema i internih kontrola.
(2) Nacrt revizorskog izvjetaja o izvrenoj reviziji u okviru sektora/odjela dostavlja se Upravi
preduzea i direktorima sektora u cilju davanja izjanjenja o revizorskim komentarima i
zapaanjima.
(3)
Izjanjenje, odnosno odgovor uprave na nacrt izvjetaja treba dostaviti direktoru Odjela
u roku od 5 radnih dana od dana primitka nacrta izvjetaja. Ovaj odgovor se ukljuuje u konaan
revizorski izvjetaj koji direktor Odjela dostavlja Odboru za reviziju.
(4)
Uposlenici Odjela e provesti i naknadne revizije kako bi se osiguralo da su preporuke
implementirane.
220

V
ORGANIZACIONA STRUKTURA ODJELA
lan 11.
(1)
Organizacionu strukturu Odjela ine direktor Odjela i interni revizori.
(2)
Interni revizori su uposlenici preduzea.
(3)
Broj izvrioca i kvalifikacionu strunost uposlenika Odjela utvruje odlukom direktor
Odjela shodno godinjem planu revizije, obimu posla i ista je utvrena Pravilnikom o
sistematizaciji radnih mjesta.
VI NEZAVISNOST
lan 12.
Meunarodni standardi interne revizije i kodeks profesionalne etike internih revizora
zahtijevaju od uposlenika Odjela objektivan pristup prilikom obavljanja revizije. U skladu s tim,
uposlenici Odjela su u svom radu nezavisni i ne snose odgovornost za operacije koje su predmet
revizijskog ispitivanja, osim davanja prijedloga Upravi za korigovanje uoenih propusta. Radi
osiguranja objektivnosti i nepristrasnosti Odjela, interni revizori nee uestvovati u
uspostavljanju sistema i procedura rada niti e biti ukljueni u druge aktivnosti gdje bi se mogla
traiti njihova analiza. Interni revizori imaju konzultativnu ulogu u odreivanju i davanju.
VII
PRISTUP
lan 13.
(1) U cilju obavljanja revizije uposlenici odjela imaju pravo pristupa svim informacijama,
evidencijama, dokumentaciji, raunima, statistikim evidencijama, zapisnicima, kompjutorskim
evidencijama, korespondenciji i drugim dokumentima preduzea.
(2) Uposlenici preduzea su duni suraivati sa uposlenicima Odjela, te odgovoriti na sve
njihove zahtjeve u pogledu dostavljanja informacija i dokumentacije.
221

VIII OVLATENJE I ODGOVORNOST
lan 14.
(1)
Direktor Odjela je odgovoran za izradu, donoenje i realizaciju Godinjeg plana rada i
procjene upravljanja rizinim podrujima.

(2)
Interna revizija ima posebnu ulogu u prevenciji prevare i ispitivanju moguih prevara.
Odgovornost uprave je osigurati postojanje odgovarajue kontrole radi uspostavljanja

prevencije i otkrivanja zloupotreba, a samo postojanje Odjela ne garantuje da se zloupotreba
nee pojaviti, odnosno da se nije pojavila. Odjel treba uzeti u obzir mogunost zloupotrebe
slubene dunosti i otkriti propuste u sistemu internih kontrola koje bi mogle dovesti do
zloupotrebe slubene dunosti.
(3)
Interni revizori su odgovorni za provoenje planiranih revizija i za svoj rad neposredno
odgovaraju direktoru Odjela.

(4)
Kontrola svakog pojedinanog revizorskog ispitivanja/revizorskog projekta treba
rezultirati sa ubjeenjem da su ostvareni ciljevi revizorskog ispitivanja.

(5)
Informacije, ukljuujui revizorske dokaze koje prikupe uposlenici Odjela za internu
reviziju, ne smiju biti otkriveni bilo kojoj drugoj osobi bez dozvole Odbora za reviziju i
Nadzornoga odbora.
lan 15.
Na zahtjev Odbora za reviziju, Odjel moe vriti i posebne revizije koje nisu ukljuene u plan
revizije.
222

IX
SARADNJA SA UPRAVOM I EKSTERNIM REVIZORIMA
lan 16.
(1) Uprava drutva duna je obezbijediti punu podrku funkciji interne revizije s ciljem
osiguranja efikasne i uspjene realizacije planova rada interne revizije.
(2) U cilju realizacije efikasnosti eksterne revizije, Odjel sarauje s eksternim revizorima i to sa
Uredom za reviziju budeta drave/entiteta, te sa revizorskim kuama koje su angaovane u
svojstvu eksternih komercijalnih revizora.
(3) Odjel obezbjeuje raspoloive informacije koje eksternim revizorima mogu biti od koristi za
pravilnu procjenu revizorskog rizika i prilagoavanje svog budueg rada.
(4) Eksterni revizori imaju pravo pristupa radnoj dokumentaciji interne revizije i izvjetajima
interne revizije.
X ZAVRNE ODREDBE
lan 17.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana donoenja, od kada i poinje njegova
primjena.
Broj
Mjesto, datum
Direktor Odjela interne revizije
Predsjednik Odbora za reviziju
223
PRILOG 3. Izjava o nezavisnosti

Organizacija __________ Odjel interne revizije
IZJAVA O NEZAVISNOSTI
u reviziji __________________________________
Pod punom materijalnom i krivinom odgovornosti izjavljujem da u revizorskom zadatku nema

sukoba interesa koji se ogleda naroito tome da:
1. Nemam poslovni, finansijski ili porodini interes koji moe uticati na reviziju na bilo koji
nai.
2. Ne obavljam izvrene zadatke vezane za revidirani proces ili organizacionu jedinicu koja
je ukljuena u taj proces?
3. Ne obavljam indirektne rukovodne i upravljake zadatke vezane uz revidirani proces
Ili organizacionu jedinicu koja je ukljuena u taj proces.
4. Nemam unaprijed stvorena miljenja o zaposlenima i organizacionoj jedinici
revidiranog subjekta koja mogu uticati na na pristup u ovom revizorskom zadatku.

5. Nisam donosio upravljake i operativne odluke te potpisivao naloge za plaanje za
revidirani subjekt u zadnjih godinu dana.
6. Ne odravam sa rukovodstvom i zaposlenima revidiranog procesa neformalne odnose
koji mogu uticati na nezavisno obavljanje posla revizora.
224

Potvrujem da u ako se za vrijeme toka revizije, pojavi bilo kakav lini, vanjski ili organizacioni
sukob interesa koji moe uticati na moju nezavisnost rada i nepristranog izvjetavanja o
nalazima odmah obavijestiti rukovodioca jedinice interne revizije.
Mjesto i datum, IZJAVU DAO
____________, interni revizor
225
PRILOG 4. Samoprocjena
Samoprocjena je jedna od metoda internih ocjena i element programa za ocjenu i
unaprijeenje kvaliteta IR i osnova za eksterne procjene.
U ovom dodatku su prezentirana pitanja koja bi trebala biti razmotrena u svakom od IIA
Standarda. Ova pitanja mogu posluiti kao koristan alat u pravljenju preliminarne analize
raskoraka, u cilju procjene usklaenosti sa Standardima
1000 -Svrha, nadlenost i odgovornost
Da li su svrha, ovlatenja i zaduenja djelatnosti interne revizije formalno definisana u

povelji?
Da li je povelja bila predmet nedavnog pregleda i odobrenja odbora za reviziju?
Da li su bilo kakve konsultantske usluge koje su ponuene od strane interne revizije

definisane u povelji?
1100 -Nezavisnost i objektivnost

Aktivnost interne revizije bi trebala biti nezavisna a interni revizori objektivni u
obavljanju svojih poslova.
Da li se izvjetavanje interne revizije odvija prema adekvatnom nivou?
Da li se aktivnost interne revizije odvija bez ometanja (uplitanja)?
Da li korporativne politike podstiu invidividualnu objektivnost?
1200 -Strunost i duna profesionalna panja

Svrha, ovlatenja i zaduenja odjela interne revizije moraju biti jasno definisana.
Angamani se moraju provoditi uz strunost i dunu profesionalnu panju.
226
Da li osoblje interne revizije posjeduje adekvatnu strunost?
Da li je IT struno znanje funkcije interne revizije adekvatno?
Da li interna revizija trai vanjska struna znanja kada je to opravdano?
Da li politike interne revizije podstiu dunu profesionalnu panju?
Da li interna revizija razvija IT alate kada je to potrebno i opravdano?
Da li je osoblje interne revizije adekvatno obueno i da li posjeduje adekvatno

obrazovanje?
1300 -Program osiguranja i poboljanja kvaliteta

Glavni revizor bi trebao napraviti i odravati program osiguranja i poboljanja kvaliteta koji
pokriva sve aspekte aktivnosti interne revizije i koji kontinuirano prati njenu performancu.
Pitanja koja bi glavni revizor trebao uzeti u obzir tokom preliminarne analize raskoraka (gap
analiza).
Da li su pripremljene politike i procedure interne revizije?
Da li postoji program interna revizije ?
Da li se program, primjenjuje u praksi ?
Da li godinji plan interne revizije odobrava odbor za reviziju?
Da li glavni revizor uspostavlja koordinaciju sa drugim aktivnostima nadzora, kao to su

upravljanje rizikom ili usklaenost?
Da li glavni revizor obavjetava vie rukovodstvo o zahtjevima i ogranienjima u pogledu

resursa interne revizije?
2000 -Upravljanje aktivnou interne revizije

Glavni revizor je duan upravljati ektivnou interne revizije na efektivan nain kako bi
osigurao dodavanje vrijednosti organizaciji kroz ovu aktivnost.
Da li su pripremljene politike i procedure interne revizije?
227
Da li interna revizija vri sveobuhvatnu godinju procjenu rizika?
Da li se godinji plan interne revizije temelji na godinjoj procjeni rizika?
Da li godinji plan interne revizije odobrava odbor za reviziju?
Da li glavni revizor uspostavlja koordinaciju sa drugim aktivnostima nadzora, kao to su

upravljanje rizikom ili usklaenost?
Da li glavni revizor obavjetava vie rukovodstvo o zahtjevima i ogranienjima u pogledu

resursa interne revizije?
2100 -Priroda posla

Aktivnost interne revizije bi trebala izvriti procjenu i doprinijeti poboljanju procesa
upravljanja rizikom, kontrolama i poslovanjem koritenjem sistematinog i
*
Da li interna revizije prati i vri procjenu sistema upravljanja rizikom?
Da li interna revizija podstie primjenu efektivnih kontrola u kompaniji?
Da li u okviru organizacije interna revizija:
Vri procjenu korporativnog upravljanja?
Promovie adekvatnu etiku i vijednosti?
Da li efektivan nain izvjetava o rizicima o problemima u kontroli?
Da li omoguava efektivnu razmjenu informacija izmeu odbora, eksternih i internih

revizora i menadmenta?

Interni revizor bi trebao napraviti i evidentirati plan za svaki angaman, ukljuujui
ciljeve, djelokrug, vremenski raspored i dodijeljene resurse.
Da li postoji program rada za svaki angaman interne revizije?
Da li se u planiranju angamanna vri preliminarna procjena rizika?
228
Da li ciljevi angamana predstavljaju logian nastavak procesa procjene rizika?
Da li djelokrug angamana tretira ciljeve angamana na adekvatan nain?
Da li su obezbjeeni adekvatni resursi za angaman?
2300 - Provoenje angamana

Interni revizori bi trebali identificirati, analizirati, procijeniti i evidentirati informacije koje
su dovoljne za ostvarivanje ciljeva angamana.
Da li radni papiri interne revizije dokumentuju informaciju na adekvatan nain?
Da li se vri pravilan nadzor angamana?
Da li revizori identificiraju, analiziraju, procjenjuju i evidentiraju informacije koje su

dovoljne za ostvarivanje ciljeva angamana?
Da li je angaovani tim identificirao dovoljnu koliinu pouzdanih, relevantnih i korisnih

informacija za ostvarivanje ciljeva angamana?
2400 - Saoptavanje rezultata

Interni revizori su duni izvjetavati o rezultatima.
Da li se izvjetavanje menadmenta o rezultatima odvija na pravilan nain?
Da li su izvjetaji koji se tiu revizijskog angamana tani, objektivni, jasni, koncizni,

konstruktivni, potpuni i blagovremeni?
Da li su izvjetaji o angamanu potkrijepljeni radnim papirima na adekvatan nain?
Da li se izvjetaji o rezultatima angamana dostavljaju odgovarajuim stranama?
2500 Praenje napretka (Monitoring progresa)

Glavni revizor je duan uspostaviti i odravati sistem monitoringa dostavljanja izvjetaja
o rezultatima menadmentu.
Da li je uspostavljen sistem praenja implementacije preporuka interne revizije?
Da li se rezultati angamana prate blagovremeno

229

2600 - Rjeenje u sluaju prihvatanja rizika od strane menadmenta
Ukoliko glavni revizor smatra da je vii menadment prihvatio odreeni nivo rezidualnog
rizika, koji moe biti neprihvatljiv za organizaciju, duan je razmotriti ovo pitanje s viim
menadmentom. Ukoliko se ne iznae rjeenje vezano za pitanje rezidualnog rizika,
glavni revizor i vii menadment e o tome izvijestiti odbor za rjeenja.
Ukoliko menadment ne prihvata preporuke interne revizije, da li se primjenjuje proces

za iznalaenje rjeenja sa Upravom?
Ukoliko takav proces postoji, da li omoguava eskaliranje naslaganja sve dok to pitanje
ne bude rijeeno od strane Uprave ili Odbora za reviziju?
230
REZULTATI PROCJENE USKLAENOSTI FUNKCIJE INTERNE REVIZIJE

SA IIA STANDARDIMA I ETIKIM KODEKSOM
ZBIRNI PRIKAZ
Legenda:
U Usklaeno
DU Djelimino usklaeno
NU Nije usklaeno
STANDARDI KARAKTERISTIKA
1000
Svrha, ovlatenja, odgovornost
DU
NU
1100
DU
NU
1110
Organizacijska nezavisnost
DU
NU
1111
Direktna interakcija sa najviim rukovodstvom
DU
NU
1120
Lina objektivnost
DU
NU
1130
Naruavanje nezavisnosti i objektivnosti
DU
NU
Strunost i duna profesionalna panja
DU
NU
1210
Strunost
DU
NU
1220
Duna profesionalna panja
DU
NU
1230
Kontinuirani profesionalni razvoj
DU
NU
Program obezbjeenja i unapreenja kvaliteta
DU
NU
1310
Obavezni elementi programa obezbjeenja i

unapreenja kvaliteta
DU
NU
1311
Interne procjene
DU
NU
1312
Eksterne procjene
DU
NU
1320
Izvjetavanje o Programu obezbjeenja i unapreenja

kvaliteta
DU
NU
1200
1300
231
1321
Upotreba navoda u skladu sa Meunarodnim

standardima za profesionalnu praksu interne revizije
DU
NU
1322
Objelodanjivanje neusklaenosti
DU
NU
Upravljanje funkcijom interne revizije
DU
NU
2010
Planiranje
DU
NU
2020
Dostavljanje i odobravanje
DU
NU
2030
Upravljanje resursima
DU
NU
2040
Politike i procedure
DU
NU
2050
Koordinacija
DU
NU
2060
Izvjetavanje vieg rukovodstva i Odbora
DU
NU
2070
Vanjski pruaoci usluga interne revizije i odgovornost

kompanije za internu reviziju
DU
NU
Priroda posla
DU
NU
2110
Upravljanje kompanijom
DU
NU
2120
Upravljanje rizikom
DU
NU
2130
Kontrola
DU
NU
Planiranje angaovanja
DU
NU
2201
Razmatranja tokom planiranja
DU
NU
2210
Ciljevi angaovanja
DU
NU
2220
Obim angaovanja
DU
NU
2230
Raspodjela resursa angaovanja
DU
NU
2240
Program rada angaovanja
DU
NU
Obavljanje revizije
DU
NU
2310
Prikupljanje informacija
DU
NU
2320
Analiza i ocjena
DU
NU
2330
Dokumentovanje informacija
DU
NU
STANDARDI IZVOENJA
2000
2100
2200
2300
232

2340
Nadzor nad obavljanjem revizije
DU
NU
Saoptavanje rezultata
DU
NU
2410
Karakteristike saoptenja
DU
NU
2420
Kvalitet saoptenja
DU
NU
2421
Greke i propusti
DU
NU
2430
Upotreba navoda u skladu sa Meunarodnim

standardima za profesionalnu praksu interne revizije
DU
NU
2431
Objelodanjivanje neusklaenosti angaovanja sa

Standardima
DU
NU
2440
Obavjetavanje o rezultatima
DU
NU
2450
Konano miljenje
DU
NU
2500
Praenje napretka
DU
NU
2600
Odluka vieg rukovodstva o prihvatanju rizika
DU
NU
2400
233
PRILOG 5. Procjena rizika

5a. Anketni upitnik
DRUTVO ABC
INTERNO
IME I PREZIME:
PRILOG: A
FUNKCIJA:
ORGANIZACIONA JEDINICA:
DATUM:
EF KOMERCIJALNE SLUBE
KOMERCIJALNA SLUBA
07.12.2011.
- ODJELU ZA INTERNU REVIZIJU

ANKETNI UPITNIK
za utvrivanje rizika koji mogu uticati na ostvarenje ciljeva
poslovanja Preduzea za 2012. Godinu
1. Nabrojte kljune ciljeve u okviru Vae oblasti odgovornosti:
Redni br.
1.
2.
3.
4.
Opis cilja poslovanja Slube / Odjeljenja

Provoenje postupaka javne nabavke (priprema tenderske dokumentacije, sastavljanje
ugovora sa najpovoljnijim ponuaima, prijava izvjetaja o nabavci u WisPPa-u, prijava
obavjetenja u GoProcure)
Nabavka materijala, usluga i izvoenje radova, odnosno praenje realizacije ugovora o
javnoj nabavci
Kvalitativni i kvantitativni prijem robe, uskladitenje i izdavanje robe iz skladita uz
izdavanje i evidentiranje pratee dokumentacije (zapisnici o prijemu robe, izdatnice,
povratnice)
Kontrola ulaznih rauna i kompletiranje pratee dokumentacije uz primljene raune
dobavljaa (zapisnici o prijemu robe/izvrenim uslugama/izvedenim radovima,
narudbenice, protokoli i dr.)
5.
Istraivanje trita
6.
Izdavanje poreznih i fiskalnih rauna za ostale usluge koje prua preduzee

Otvaranje i praenje realizacije radnih naloga za redovno odravanje, za kupce i
investicije
Voenje evidencije o izdatim mjesenim kartama za prijevoz zaposlenika
7.
8.
234
Faktori (unutranji i
vanjski) koji
doprinose nastanku
rizika
Ocjena rizika
prema:
Aktivnosti koje su
poduzete za
umanjenje rizika
Aktivnosti koje se mogu

poduzeti za umanjenje
rizika
Uticaju na
poslovanje
Kljuni rizici koji mogu uticati

na ostvarenje ciljeva
PRILOG: B
Vjerovatnoi
nastanka
Redni broj
2. Identifikujte i ocijenite rizike koji utiu na ostvarenje kljunih ciljeva u poslovanju

Preduzea:
1.
Neadekvatne tehnike
specifikacije traene
robe/usluga/radova koje nisu
u skladu sa Zakonom o javnim
nabavkama BiH
Unutranji:
neupuenost i
nezainteresovanost
lica koja dostavljaju
zahtjeve za nabavku
Usmena traenja da
se zahtjevi dopune i
detaljnije opiu
Vraanje zahtjeva za
nabavku zbog
neusklaenosti sa Zakonom
o javnim nabavkama BIH
2.
Nedostatak materijala u
skladitu
Nepravovremenost
pokretanja zahtjeva
za nabavku
Usmeno traenje da
se zahtjevi dostave
ranije
Bolje planiranje
3.
Nedostavljanje izdatnica za
izuzeti materijal
Unutranji: brzina za
otklanjanje kvarova
Dostavljanje
pismenog
obavjetenja licima
koja trebuju materijal
Dostavljanje izdatnica
odmah prilikom
preuzimanja materijala
4.
Nedostavljanje zavrenih
radnih naloga - kanjenje u
fakturisanju
Zaboravljanje
dostavljanja radnog
naloga
Usmeno traenje da
se nalog dostavi
ranije
Dostavljanje naloga odmah

po zavretku posla
5.
Razlika izmeu predmjera

radova - ugradnja materijala i
stvarno uraenih radova ugraenog materijala
Nedostatak ljudi koji

bi vrili ovaj obraun.
Objektivno stanje na
terenu. Neadekvatno
planiranje.
Usmeno traenje
Uporeivati predmjere
radova sa izdatnicama iz
radnog naloga. Pokazatelj
kvaliteta projekta.
EF SLUBE / ODJELJENJA
Pojanjenje tabela:
PRILOG: C
235

Tabela 1.
Nabrojte ciljeve za vau oblast odgovornosti (ne vie od deset kljunih ciljeva, koji ako bi
bili postignuti, obezbjeuju uspjeh u Vaoj oblasti)
Tabela 2.
Kolona 1:
Kljuni rizici koji mogu uticati na ostvarenje ciljeva: Nabrojte rizike koji bi mogli omesti
(sprijeiti) ostvarenje ciljeva unutar Vae oblasti odgovornosti.
Kolona 2:
Faktori (unutranji i vanjski) koji doprinose nastanku rizika: Nabrojte faktore koji najvie
doprinose nastanku nepoeljnog dogaaja.
Kolona 3:
Aktivnosti koje se mogu poduzeti za umanjenje rizika: Navedite aktivnosti koje se mogu
poduzeti kako bi se umanjio (oslabio) rizik.
Kolona 4:
Vjerovatnoa nastanka: Ocijenite vjerovatnou nastanka rizika prema slijedeoj skali:
Od 1 do 3 - mala (neznatna vjerovatnoa nastanka )
Od 4 do 6 - srednja (vjerovatan nastanak dogaaja)
Od 7 do 9 - visoka (skoro neizbjean nastanak dogaaja)
Kolona 5:
Uticaj na poslovanje: Ocijenite rizik prema mogunosti utjecaja na poslovanje prema
slijedeoj skali:
236

Od 1 do 3 - mali (mali uticaj)
Od 4 do 6 - srednji (znaajan uticaj ali se moe obuzdati)
Od 7 do 9 - visoki (jako znaajan uticaj s velikom tetom)
237
5b. Glavni registar rizika
DRUTVO ABC
ODJEL INTERNE REVIZIJE
REGISTAR RIZIKA
Kategorija
Specifini
rizik
Prioritet
Konana ocjena
Vjerovatnoa nastanka
Ukupan rang
Uticaj na poslovanje
Rizik
Ukupan rang
Cilj
Red. Naziv slube /

broj
odjeljenja
OCJENA
UPRAVE
Aktivnosti
preduzea /
Podruje revizije
10
11
12
13
14
15
10
Uspostavljanje
Sluba oitanja,
aurne
knjigovodstva,
datoteke
naplate i AOP-a
potroaa
Neaurnost
uposlenika
slube
Osoblje
Moral /
Osposoblje
nost
Aktivnosti u
fokusu uprave
11
Dostava rauna
u ruke
potroau ili
Sluba oitanja,
pak na vrata
knjigovodstva,
potroau i
naplate i AOP-a
utvrivanje
valjanosti
adresa
Nesavjestan,
nekvalitetan i
nedovoljan
angaman
uposlenika na
radnim
zadacima
Osoblje
Moral /
Upravljanje
Aktivnosti u
fokusu uprave
12
Realizacija
Sluba oitanja,
planiranog
knjigovodstva,
stepena
naplate i AOP-a
naplate (98%)
Neblagovremen
o auriranje
datoteke
potroaa
Osoblje /
Finansije
Moral /
Prihodi
Aktivnosti u
fokusu uprave
Sluba oitanja, Prodaja

knjigovodstva, planiranih
naplate i AOP-a koliina vode
Neaurno ili
netano
oitavanje ili
neprijavaljivanje
nelegalnih
potroaa
Revizija
efikasnosti
oitanja
vodomjera
15
Osoblje
Moral
238
16
Realizacija
Sluba oitanja,
planiranog
knjigovodstva,
stepena
naplate i AOP-a
naplate (98%)
Neblagovremeno
ispostavljanje
naloga za
iskljuenje
17
Sluba
oitanja,
knjigovodstva
,naplate i
AOP-a
Realizacija
planiranog
stepena
naplate (98%)
Neprovoenje
naloga za
iskljuenje ili
nedosljednosti u
praenju nakon
izvrenog
iskljuenja
18
Realizacija
Sluba oitanja,
planiranog
knjigovodstva,
stepena
naplate i AOP-a
naplate (98%)
Neblagovremeno
opominjanje
potroaa
Nestruan,
nesavjestan,
nekvalitetan i
nedovoljan
angaman
uposlenika na
radnim
zadacima
19
27
40
44
Kvalitetna
analiza
prosjene
Sluba oitanja, potronje u
knjigovodstva, zgradama i
naplate i AOP-a blagovremena
zamjena
zamuljenih
vodomjera
Blagovremena
nabavka
materijala i
usluga,
Komercijalna
odnosno
sluba
praenje
realizacije
ugovora o
javnoj nabavci
Tehnika
Izrada fekalne
sluba /
kanalizacije u
Komercijalna
Ulici Aleja
sluba
ehida
Izrada Glavnog
projekta
Tehnika
fekalnog
sluba /
kolektora
Komercijalna
Drivua - Bojin
sluba
Vir
Revizija
procedura
iskljuenja
korisnika
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Revizija
procedura
iskljuenja
korisnika
Osoblje /
Finansije
Moral /
Prihodi
Revizija postotka
naplate
potraivanja
Osoblje /
Finansije
Moral /
Efikasnost
procesa
Revizija
planiranje,
izvjetavanje
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Neadekvatne
tehnike
specifikacije
traene
robe/usluga/
radova
Djelatnost
Upravljanje
zalihama
Revizija pripreme
zahtjeva za
nabavke
(tehnike
specifikacije
traenih roba,
usluga)
Neblagovremena
priprema i
nabavka
materijala
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Zanemarljiv rizik
Neblagovremen
o ugovaranje
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Rizik pod
kontrolom
239
48
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Blagovremena
realizacija
ugovora sa
Opinom
Zenica,
Ministarstvom
za
poljoprivredu,
umarstvo i
vodoprivredu
za vodovodni
sistem Gornji
Brist
Neblagovremen
a priprema i
nabavka
materijala
Djelatnost
/ Osoblje
Efikasnost
procesa /
Moral
Revizija pripreme
zahtjeva i
procesa nabavke
50
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Izgradnja
vodovodne
linije u Ul. Aska
Boria
Neblagovremen
a priprema i
nabavka
materijala
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Revizija pripreme
zahtjeva i
procesa nabavke
52
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Izgradnja
fekalne
kanalizacione
instalacije du
GGM
Neblagovremen
a priprema i
nabavka
materijala
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Revizija pripreme
zahtjeva i
procesa nabavke
55
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Izgradnja
vodovodne
linije du GGMa na dionici
Zavod za
medicinu rada
do Bojin vir
Neblagovremen
a priprema i
nabavka
materijala
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Aktivnosti u
fokusu uprave
56
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Nova
vodovodna
linija za kue u
Ulici Bistua
Nuova br. 2426
Neblagovremen
a priprema i
nabavka
materijala
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Zanemarljiv rizik
240
Sluba
operative
Rekonstrukcija
vodovodne
linije u Ulici
Selite
Vremenski
uslovi
Okruenje
Vremenski
uslovi
Zanemarljiv rizik
Sluba
operative
Smanjiti
otuenje
poklopaca sa
ahtova
vodovodne i
kanalizacione
mree
Nepoduzimanje
preventivnih
mjera kojim bi
se sprijeilo
otuenje
poklopaca sa
ahtova
Prevare /
Okruenje
Krae /
Zakonske
obaveze
Aktivnosti u
fokusu uprave
Sluba
operative
Izgradnja
vodovodne
linije du GGMa na dionici
Zavod za
medicinu rada
do Bojin vir
Neusaglaena
koordinacija
organizacionih
jedinica
zaduenih za
postupanje u
ostvarenju
navedenog cilja
Upravljanje
Aktivnosti u
fokusu uprave/
Revizija
upravljanja
procesom
izgradnje
Sluba
operative
Omoguiti
bolju
komunikaciju
sa vodovodnim
objektom na
Kruici
Nepostojanje
tehnikog
rjeenja
Tehnologija Dostupnost
Rizik pod
kontrolom
Sluba
kontrole vode
Bezbijednost
vode za pie u
svakom dijelu
procesa
proizvodnje i
distribucije
Rizik od trovanja
vodom zbog
neadekvatne
doze hlora
Tehnologija Pouzdanost
Revizija
potivanja
procedura i
potivanje hasap
standarda
136
Sluba
kontrole vode
Obezbijediti
visok nivo
higijene
uposlenika i
radnih prostora
Rizik od
zaraznih bolesti
Upravljanje
Praenje i
procjena
Rizik pod
kontrolom
138
Sektor
razvoja i
investicija
Izgradnja Mini
hidroelektrane
Kamenolom
Neblagovremen
o obezbjeenje
svih potrebnih
dozvola i
saglasnosti
Okruenje
Propisi
Rizik pod
kontrolom
76
116
123
128
131
Planiranje
241
144
Sektor
razvoja i
investicija
Izrada Glavnog
projekta mHE
Kamenolom
Neblagovremno
pokrenut
postupak
nabavke
146
Sektor
razvoja i
investicija
Izgradnja Mini
hidroelektrane
Kamenolom
Nekvalitetno
izraena
projektna
dokumentacija
Sluba ZNR i
obezbjeenja
Spreavanje
nastanka
poara i
eksplozija u
objektima i
radnim
prostorima
preduzea i
zatite
zaposlenika i
materijalnih
dobara
preduzea
Nepridravanje
potrebnih i
propisanih
normi i mjera
152
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Revizija pripreme
zahtjeva i
procesa nabavke
Djelatnost
Efikasnost
procesa /
Vanjska
saradnja
Revizija
postupaka
Usklaeno
st /
Osoblje
Potivanje
pravilnika o
ZNR /
Nadzor i
obuka
Rizik pod
kontrolom
242
5c. Glavni registar rizika po prioritetima
Cilj
Rizik
Ukupan rang
Uticaj na
poslovanje
Vjerovatnoa
nastanka
Ukupan rang
Konana ocjena
10
11
OCJENA
UPRAVE
Aktivnosti
preduzea /
Podruje
revizije
Specifini rizik
Prioritet
Naziv slube /
Red.br.
odjeljenja
MATRICA RIZIKA
12
13
14
15
Kategorija
Sluba oitanja,
knjigovodstva,
naplate i AOP-a
Uspostavljanje
aurne
datoteke
potroaa
Neaurnost
uposlenika
slube
Osoblje
Moral
/Osposobljenost
Aktivnosti u
fokusu
uprave
Sluba oitanja,
knjigovodstva,
naplate i AOP-a
Dostava
rauna u ruke
potroau ili
pak na vrata
potroau i
utvrivanje
valjanosti
adresa
Nesavjestan,
nekvalitetan i
nedovoljan
angaman
uposlenika na
radnim
zadacima
Osoblje
Moral /
Upravljanje
Aktivnosti u
fokusu
uprave
Sluba oitanja,
knjigovodstva,
naplate i AOP-a
Realizacija
planiranog
stepena
naplate (98%)
Neblagovremeno
auriranje
H
datoteke
potroaa
Osoblje /
Finansije
Moral / Prihodi
Aktivnosti u
fokusu
uprave
Sluba
operative
Izgradnja
vodovodne
linije du
GGM-a na
dionici Zavod
za medicinu
rada do Bojin
vir
Neusaglaena
koordinacija
organizacionih
jedinica
zaduenih za
postupanje u
ostvarenju
navedenog cilja
Revizija
upravljanja
investicionim
projektima
Komercijalna
sluba
Blagovremena
nabavka
materijala i
usluga,
odnosno
praenje
realizacije
ugovora o
Neadekvatne
tehnike
specifikacije
traene
robe/usluga/ra
dova
Revizija
pripreme
zahtjeva za
nabavke
(tehnike
specifikacije
traenih
roba,
11
17
M 8
Upravljanje
Djelatnost
Planiranje
Upravljanje
zalihama
243

javnoj nabavci
usluga)
Neaurno ili
netano
oitavanje ili
H
neprijavaljivanje
nelegalnih
potroaa
28
Sluba oitanja,
knjigovodstva,
naplate i AOP-a
Prodaja
planiranih
koliina vode
29
Sluba oitanja,
knjigovodstva,
naplate i AOP-a
Realizacija
planiranog
stepena
naplate (98%)
30
Sluba oitanja,
knjigovodstva,
naplate i AOP-a
Realizacija
planiranog
stepena
naplate (98%)
31
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Izgradnja
vodovodne
linije du
GGM-a na
dionici Zavod
za medicinu
rada do Bojin
vir
Neblagovreme
na priprema i
nabavka
materijala
36
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Izgradnja
fekalne
kanalizacione
instalacije du
GGM
Neblagovreme
na priprema i
nabavka
materijala
Sluba
operative
Smanjiti
otuenje
poklopaca sa
ahtova
vodovodne i
kanalizacione
mree
Nepoduzimanj
e preventivnih
mjera kojim bi
se sprijeilo
otuenje
poklopaca sa
ahtova
M H
37
Neblagovreme
no
ispostavljanje
H
naloga za
iskljuenje
Neprovoenje
naloga za
iskljuenje ili
nedosljednosti u H
praenju nakon
izvrenog
iskljuenja
M 8
M 8
Osoblje
Moral
Djelatnost
Efikasnost
procesa
M 8
Djelatnost
Efikasnost
procesa
M 8
Djelatnost
Efikasnost
procesa
M 8
Revizija
efikasnosti
oitanja
vodomjera
Revizija
procedura
iskljuenja
korisnika
Revizija
procedura
iskljuenja
korisnika
Aktivnosti u
fokusu
uprave
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Revizija
pripreme
zahtjeva i
procesa
nabavke
Prevare /
Okruenje
Krae /
Zakonske
obaveze
Aktivnosti u
fokusu
uprave
244
Tehnika
sluba /
Komercijalan
sluba
Blagovremena
realizacija
ugovora sa
Federalnim
fondom za
zatitu okolia
za kanalizaciju
Hamida Ulica
Josipovia put
Neblagovreme
na priprema i
nabavka
materijala
39
Sluba
kontrole vode
Bezbijednost
vode za pie u
svakom dijelu
procesa
proizvodnje i
distribucije
Rizik od
trovanja
vodom zbog
neadekvatne
doze hlora
45
Sluba oitanja,
knjigovodstva,
naplate i AOP-a
46
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Realizacija
planiranog
stepena
naplate (98%)
Izgradnja
vodovodne
linije u Ul.
Aska Boria
Neblagovreme
no
opominjanje
potroaa
Neblagovreme
na priprema i
nabavka
materijala
Sluba oitanja,
knjigovodstva,
naplate i AOP-a
Kvalitetna
analiza
prosjene
potronje u
zgradama i
blagovremena
zamjena
zamuljenih
vodomjera
Nestruan,
nesavjestan,
nekvalitetan i
nedovoljan
angaman
uposlenika na
radnim
zadacima
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Blagovremena
realizacija
ugovora sa
Opinom
Zenica,
Ministarstvo
m za
poljoprivredu,
umarstvo i
vodoprivredu
za vodovodni
sistem Gornji
Brist
Neblagovremena
priprema i
M M 5
nabavka
materijala
38
55
67
M H
Djelatnost
/ Osoblje
Efikasnost
procesa /
Moral
Pouzdanost
Revizija
pripreme
zahtjeva i
procesa
nabavke
Revizija
potivanja
procedura i
potivanje
hasap
standarda
Tehnologija
Moral / Prihodi
Revizija
postotka
naplate
potraivanja
Revizija
pripreme
zahtjeva i
procesa
Osoblje /
Finansije
Djelatnost
Efikasnost
procesa
M M 5
Osoblje /
Finansije
Moral /
Efikasnost
procesa
Revizija
planiranje,
izvjetavanje
Djelatnost
/ Osoblje
Efikasnost
procesa /
Moral
Revizija
pripreme
zahtjeva i
procesa
nabavke
245
71
76
81
85
90
Sluba
operative
Nastavak
izgradnje
vodovoda za
naselja: Luke,
Podurije i u
ulicama
trosmajerova i
Milivoja ekade
Neusaglaena
koordinacija
organizacionih
jedinica
zaduenih za
postupanje u
ostvarenju
navedenog
cilja
Sektor razvoja
i investicija
Izrada
Glavnog
projekta mHE
Kamenolom
Neblagovremn
o pokrenut
postupak
nabavke
Djelatnost
Sluba
kontrole vode
Obezbijediti
visok nivo
higijene
uposlenika i
radnih
prostora
Rizik od
zaraznih
bolesti
Sluba
operative
Izvrenje
novih
prikljuaka ili
razdvajanje
vodomjera
Nedolino ili
nezakonito
ponaanje
uposlenika u
odjeljenju
odravanja
vodovodnih
instalacija
Sluba ZNR i
obezbjeenja
Spreavanje
nastanka
poara i
eksplozija u
objektima i
radnim
prostorima
preduzea i
zatite
zaposlenika i
materijalnih
dobara
preduzea
Nepridravanje
potrebnih i
propisanih
normi i mjera
M M 5
M 2
Aktivnosti
u fokusu
uprave/
Revizija
upravljanja
procesom
izgradnje
Efikasnost
procesa
Revizija
pripreme
zahtjeva i
procesa
nabavke
Upravljanje
Praenje i
procjena
Rizik pod
kontrolom
Prevare/
Osoblje
Prevare
zaposlenih /
Moral
Rizik pod
kontrolom
Rizik pod
kontrolom
Upravljanje
Planiranje
Potivanje
Usklaenost
pravilnika o
/ Osoblje
ZNR / Nadzor i
obuka
246
Odjeljenje
proizvodnje
vode
Omoguiti
bolju
komunikaciju
sa
vodovodnim
objektom na
Kruici
93
Sektor razvoja
i investicija
Izrada Idejnog
projekta mHE
Kamenolom
94
Sektor razvoja
i investicija
Izrada
Glavnog
projekta mHE
Kamenolom
92
98
99
100
108
Tehnika
sluba/
Komercijalna
sluba
Tehnika
sluba
Tehnika
sluba
Sektor razvoja
i investicija
Izrada
Glavnog
projekta
fekalnog
kolektora
Drivua - Bojin
Vir
Izrada
Glavnog
projekta
fekalnog
kolektora
Drivua -Bojin
Vir
Izrada
Glavnog
projekta
fekalnog
kolektora
Drivua - Bojin
Vir
Izgradnja Mini
hidroelektrane
Kamenolom
Nepostojanje
tehnikog
rjeenja
M 2
Tehnologij
a
Dostupnost
Rizik pod
kontrolom
M 2
Usklaenost
Ugovori
izvrilaca
Rizik pod
kontrolom
M 2
Usklaenost
Ugovori
izvrilaca
Rizik pod
kontrolom
Neblagovreme
no ugovaranje
M 2
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Rizik pod
kontrolom
Nepotivanje
ugovorenih
rokova
M 2
Usklaenost
Ugovori
izvrilaca
Rizik pod
kontrolom
Neblagovreme
no ugovorena i
izvrena
revizija
M 2
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Rizik pod
kontrolom
Neblagovreme
no
obezbjeenje
svih potrebnih
dozvola i
saglasnosti
M 2
Okruenje
Propisi
Rizik pod
kontrolom
Nepotivanje
ugovorenih
rokova od
strane
projektanta
Nepotivanje
ugovorenih
rokova od
strane
projektanta
247
123
Sektor razvoja
i investicija
Izgradnja Mini
hidroelektrane
Kamenolom
Nekvalitetno
izraena
projektna
dokumentacija
Djelatnost
Efikasnost
procesa /
Vanjska
saradnja
Zanemarljiv
rizik
134
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Izrada fekalne
kanalizacije u
Ulici Aleja
ehida
Neblagovreme
na priprema i
nabavka
materijala
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Zanemarljiv
rizik
145
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Nova
vodovodna
linija za kue
u Ulici Bistua
Nuova br. 2426
Neblagovreme
na priprema i
nabavka
materijala
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Zanemarljiv
rizik
156
Sluba
operative
Rekonstrukcija
vodovodne
linije u Ulici
Selite
Vremenski
uslovi
Okruenje
Vremenski
uslovi
Zanemarljiv
rizik
248
5d. Mapa kljunih rizika

DRUTVO ABC
ODJEL INTERNE REVIZIJE
Sluba oitanja,
knjigovodstva,
naplate i AOP-a
Sluba oitanja,
knjigovodstva,
naplate i AOP-a
12
17
Kategorija
Prioritet
Sluba oitanja,
knjigovodstva,
naplate i AOP-a
Konana
ocjena
Ukupan rang
Rizik
Ukupan rang
Cilj
Aktivnosti
preduzea /
Podruje
revizije
3
Uspostavlja
nje aurne
datoteke
potroaa
Dostava
rauna u
ruke
potroau ili
pak na vrata
potroau i
utvrivanje
valjanosti
adresa
Realizacija
planiranog
stepena
naplate
(98%)
10
11
12
13
14
15
Neaurnost
uposlenika slube
Osoblje
Moral /
Osposoblje
nost
Aktivnosti u
fokusu
uprave
Nesavjestan,
nekvalitetan i
nedovoljan
angaman
uposlenika na
radnim zadacima
Osoblje
Moral /
Upravljanje
Aktivnosti u
fokusu
uprave
Neblagovremeno
auriranje
datoteke
potroaa
Osoblje /
Finansije
Moral /
Prihodi
Aktivnosti u
fokusu
uprave
Upravljanj
e
Revizija
upravljanja
investicionim
projektima
Revizija
pripreme
zahtjeva za
nabavke
(tehnike
specifikacije
traenih
roba,
usluga)
Sluba
operative
Izgradnja
fekalne
kanalizacion
e instalacije
du GGM
Komercijalna
sluba
Blagovreme
na nabavka
materijala i
usluga,
odnosno
praenje
realizacije
ugovora o
javnoj
nabavci
Neusaglaena
koordinacija
organizacionih
jedinica
zaduenih za
postupanje u
ostvarenju
navedenog cilja
Neadekvatne
tehnike
specifikacije
traene
robe/usluga/
radova
OCJENA
UPRAVE
Uticaj na
poslovanje
Vjerovatnoa
nastanka
Naziv slube /
odjeljenja
Vjerovatnoa
nastanka
Red.
br.
REGISTAR RIZIKA
Djelatnost
Specifini
rizik
Planiranje
Upravljanje
zalihama
249
28
Prodaja
Sluba oitanja,
planiranih
knjigovodstva,
koliina
naplate i AOP-a
vode
Neaurno ili
netano
oitavanje ili
neprijavaljivanje
nelegalnih
potroaa
29
Realizacija
Sluba oitanja, planiranog
knjigovodstva, stepena
naplate i AOP-a naplate
(98%)
Neblagovremeno
ispostavljanje
naloga za
iskljuenje
30
Realizacija
(98%)
Neprovoenje
naloga za
iskljuenje ili
nedosljednosti u
praenju nakon
izvrenog
iskljuenja
Neblagovremena
priprema i
nabavka
materijala
31
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
36
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
37
Sluba
operative
38
Tehnika
sluba /
Komercijalan
sluba
Izgradnja
vodovodne
linije du
GGM-a na
dionici
Zavod za
medicinu
rada do
Bojin vir
Izgradnja
fekalne
kanalizacion
e instalacije
du GGM
Smanjiti
otuenje
poklopaca sa
ahtova
vodovodne i
kanalizacione
mree
Blagovreme
na
realizacija
ugovora sa
Federalnim
fondom za
zatitu
okolia za
kanalizaciju
Hamida Ulica
Josipovia
put
Revizija
efikasnosti
oitanja
vodomjera
Revizija
procedura
iskljuenja
korisnika
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Revizija
procedura
iskljuenja
korisnika
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Aktivnosti u
fokusu
uprave
Osoblje
Moral
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Neblagovremena
priprema i
nabavka
materijala
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Revizija
pripreme
zahtjeva i
procesa
nabavke
Nepoduzimanje
preventivnih
mjera kojim bi se
sprijeilo
otuenje
poklopaca sa
ahtova
Prevare /
Okruenje
Krae /
Zakonske
obaveze
Aktivnosti u
fokusu
uprave
Djelatnost
/ Osoblje
Efikasnost
procesa /
Moral
Revizija
pripreme
zahtjeva i
procesa
nabavke
Neblagovremena
priprema i
nabavka
materijala
250

Bezbijednost
vode za pie
u svakom
dijelu procesa
proizvodnje i
distribucije
Rizik od trovanja
vodom zbog
neadekvatne
doze hlora
Revizija
potivanja
procedura i
potivanje
hasap
standarda
Revizija
postotka
naplate
potraivanja
Efikasnost
procesa
Revizija
pripreme
zahtjeva i
procesa
nabavke
Osoblje/
Finansije
Moral /
Efikasnost
procesa
Revizija
planiranje,
izvjetavanje
Djelatnost
/ Osoblje
Efikasnost
procesa /
Moral
Revizija
pripreme
zahtjeva i
procesa
nabavke
39
Sluba
kontrole vode
45
Realizacija
(98%)
Neblagovremeno
opominjanje
potroaa
46
Tehnika
sluba /
Komercijalna
sluba
Neblagovremena
priprema i
nabavka
materijala
Djelatnost
Nestruan,
nesavjestan,
nekvalitetan i
nedovoljan
angaman
uposlenika na
radnim zadacima
55
67
71
75
Izgradnja
vodovodne
linije u Ul.
Aska Boria
Kvalitetna
analiza
prosjene
Sluba oitanja, potronje u
knjigovodstva, zgradama i
naplate i AOP-a blagovreme
na zamjena
zamuljenih
vodomjera
Blagovremen
a realizacija
ugovora sa
Opinom
Zenica,
Tehnika
Ministarstvo
sluba /
m za
Komercijalna
poljoprivredu
sluba
,umarstvo i
vodoprivredu
za vodovodni
sistem Gornji
Brist
Nastavak
izgradnje
vodovoda za
naselja: Luke,
Sluba
Podurije i u
operative
ulicama
trosmajerov
a i Milivoja
ekade
Izrada
Idejnog
Sektor razvoja
projekta
i investicija
mHE
Kamenolom
Neblagovremena
priprema i
nabavka
materijala
Tehnologi
ja
Pouzdanost
Osoblje/
Finansije
Moral /
Prihodi
Neusaglaena
koordinacija
organizacionih
jedinica
zaduenih za
postupanje u
ostvarenju
navedenog cilja
Upravljanj
e
Planiranje
Aktivnosti
u fokusu
uprave/
Revizija
upravljanja
procesom
izgradnje
Neblagovremno
pokrenut
postupak
nabavke
Djelatnost
Efikasnost
procesa
Aktivnosti u
fokusu
uprave
251
5e. Matrica rizika
252
PRILOG 6. Obavljanje revizije

6a. Strateki plan
ODJEL INTERNE REVIZIJE DRUTVO ABC
STRATEKI PLAN ODJELA INTERNE REVIZIJE

DRUTVO ABC
ZA PERIOD 2012-2014
Grad, januar 2012.
253

SADRAJ
UVOD
II
MISIJA I CILJEVI INTERNE REVIZIJE
2.1 Misija
2.2 Strateki ciljevi interne revizije
III
PLANIRANJE INTERNE REVIZIJE
3.1 Uvodne napomene
3.2 Usklaivanje plana sa raspoloivim ljudskim resursima u Odjelu
IV
STRATEKI PLAN ODJELA INTERNE REVIZIJE DRUTVA ABC
ZAKLJUAK
254

I UVOD
Strateki plan interne revizije je vano orue komunikacije sa upravom, odborom za reviziju,
izvrnim menadmentom i eksternim revizorima. On slui kao osnova za planiranje aktivnosti
interne revizije. Plan interne revizije je vitalan za usklaivanje resursa i projekata interne
revizije sa potrebama organizacije.
Strateki plan interne revizije sainjen je na osnovu studije rizika, pregleda procesa i lokacija
poslovnih jedinica. Takoer je koriten Trogodinji plan preduzea i Godinji plan poslovanja.
Aktivnosti, poslovni procesi i poslovne jedinice koje predstavljaju najvei rizik za preduzee,
zahtjevaju vie panje interne revizije nego podruja nieg rizika. Ovim principom se interna
revizija rukovodila u postupku izrade plana. Visokorizina podruja su predmet frekventnijih
internih revizija nego ona sa manjim rizikom.
Strateki plan revizije odnosi se na period od tri godine. U njemu su planirane strategije i
ciljevi interne revizije, te se daje strateko usmjerenje za jedinicu interne revizije u pogledu
resursa, razvoja itd. Strateki plan ukazuje na politiku za postizanje zadovoljavajue
revizorske pokrivenosti podruja utvrenih u procjeni rizika.
Prema lanu 32. Zakona o javnim preduzeima u FBIH (Sl. Novine FBIH br. 08/05
81/08,22/09) Odjel interne revizije je odgovoran da Odboru za reviziju dostavlja godinju
strategiju rizika i plan revizije, koji sadre detaljan pregled rizinih podruja i revizija koje e
se izvriti.
U skladu sa Meunarodnim standardima profesijonalne prakse interne revizije, planovi
interne revizije (strateki i godinji) moraju biti bazirani na procjeni rizika, to jest na strategiji
rizika preduzea. Pravilnik Odjela interne revizije Drutva ABC odreuje osnovne smjernice u
pogledu plana rada Odjela interne revizije i u pogledu procjene vanosti rizika za preduzee.
255

II MISIJA I CILJEVI INTERNE REVIZIJE
2.1. Misija
Misija interne revizije je da pomogne preduzeu u ostvarenju ciljeva osiguravajui

sistematian, discipliniran pristup ocjeni i poboljanju efikasnosti upravljanja rizikom,
kontrolama i procesima upravljanja, te da svojom aktivnou unaprijedi poslovanje i doda
nove vrijednosti nezavisnim i objektivnim uvjeravanjem i uslugom savjetovanja.
2.2. Strateki ciljevi interne revizije:
1. Davanje strunog miljenja i savjeta s ciljem dodavanja vrijednosti i poboljanja

poslovanja organizacije, u skladu sa definicijom interne revizije, etikim kodeksom i
Meunarodnim stanadardima profesionalne prakse interne revizije
2. Pruanje pomoi organizaciji u ostvarivanju ciljeva primjenom sistematinog i
discipliniranog pristupa vrednovanju i poboljanju efektivnosti procesa upravljanja
rizicima i kontrolama.
3. Nezavisno i objektivno procjenjivanje prikladnosti i efektivnosti sistema finansijskog
upravljanja i kontrola u odnosu na:
utvrivanje, procjenu i upravljanje rizicima;

usaglaenost sa zakonima i drugim propisima;
pouzdanost i sveobuhvatnost finansijskih i drugih informacija;
efikasnost, efektivnost i ekonominost poslovanja;
zatitu imovine i informacija,
obavljanje zadataka i ostvarivanje ciljeva;
256

III PLANIRANJE INTERNE REVIZIJE
3.1. Uvodne napomene

Sve aktivnosti interne revizije potiu iz plana interne revizije. Plan interne revizije je pripremljen
nakon sveobuhvatnog pregleda planove poslovanja te analize aktivnosti i rizika u preduzeu.
U skladu sa Meunarodnim standardima profesijonalne prakse interne revizije, planove interne
revizije bi trebalo bazirati na procjeni rizika (koja se obavlja bar jednom godinje) da bi se
odredili prioriteti interne revizije, koji su konzistentni s ciljevima organizacije (eng. Performanse
Standard 2010-Planiranje).
U skladu sa Zakonom o Javnim preduzeima u FBIH, Odjel za internu reviziju Drutva ABC je
izradilo godinju strategiju rizika, koja je bila osnov za izradu stratekog plana interne revizije.
Slijedi grafiki prikaz procesa, koji je proveden u Drutvu ABC (u daljem tekstu: Preduzee) u
postupku izrade strategije rizika i izrade stratekog i godinjeg plana interne revizije.
257
Procjena rizika
Intervjui sa
Potvrivanje:
menadmentom
Pregled
procesa
Pregled od
Uprave
Procjena rizika
Pregled (anketa) od
menadmenta
Pregled
rizika
Integracija procjene
rizika
Pregled
lokacija
Plan
interne
revizije
Odreivanje
prioriteta
oblasti
revizije i nacrt
plana
(iz Strategije
rizika)
Usvajanje
od Odbora
za reviziju
Rezultati prethodnih
revizija (eksterna
revizija )
INPUT
PLANSKI PROCESI
OUTPUT
Planiranje revizije je neophodno budui da internoj reviziji omoguava ostvarivanje

ciljeva, utvrivanje prioriteta i osiguravanje efikasnog i efektivnog koritenja resursa.
Pored toga, planiranje prua i sljedee:
osnovu za procjenu buduih potreba za resursima;
ovlatenje da se postupa po planu, nakon to plan prihvati vie rukovodstvo i usvoji
Odbor za reviziju;
sredstvo kroz koje Uprava Preduzea treba prihvatiti poslove koje obavlja interna
revizija; i
258

stalnu evidenciju faktora koji su uzeti u obzir prilikom utvrivanja plana, kao i
donesenih odluka.
Planiranje interne revizije provodi se na dva meusobno povezana nivoa:

na nivou jedinice za internu reviziju i
na nivou pojedinanog revizorskog procesa.
3.2. Usklaivanje plana sa raspoloivim ljudskim resursima u Odjelu
U Odjelu za internu reviziju Preduzea trenutno je zaposlen jedan interni revizor, to u odnosu
na veliinu i djelatnosti koje Preduzee obavlja nije dovoljan broj da bi se tokom trogodinjeg
plana obuhvatila revizija kompletnog Preduzea, odnosno svih rizinih podruja. Takoe treba
imati u vidu da je Odjel oformljen krajem 2011. godine, te da zaposlenik nema dovoljno
iskustva. Iz tog razloga vaan segment stratekog plana jesu kontinuirane edukacije internog /
internih revizora.
StratekI plan revizije je izraen u odnosu na efektivan broj radnih dana u toku godine, odnosno
233 efektivnih radnih dana u godini, a to se vidi iz sljedee tabele.
259
PLAN RADNIH DANA ZA PERIOD (2012 -2014)
Dani u godini
Broj izvrilaca
Ukupno
Dani u godini
Broj izvrilaca
Ukupno
Dani u godini
366
366
365
365
365
365
Dani koji se odnose na subote i

nedjelje
105
105
104
104
104
104
Godinji odmor
22
22
22
22
22
22
UKUPNO NEEFEKTIVNI DANI (2

do 5 )
133
133
132
132
132
132
Planirane revizije
138
138
138
138
138
138
25
25
25
25
25
25
163
163
163
163
163
163
50
50
50
50
50
50
R.br.
Ukupno
2014
Broj izvrilaca
2013
Dani u godini
2012
10
OPIS AKTIVNOSTI
UKUPNO REVIZORSKI PROJEKTI

(7+8 )
Izrada studije rizika i planova,
sastanci sa upravom i odborom
za reviziju i dr. rad sa vanjskim
revizorima i sl
11
Edukacija (obuka )
20
20
20
20
20
20
12
UKUPNO OSTALE AKTIVNOSTI

(10+11 )
70
70
70
70
70
70
13
UKUPNO EFEKTIVNI DANI (1-6 ili

9 +12)
233
233
233
233
233
233
260

IV STRATEKI PLAN ODJELA INTERNE REVIZIJE
Plan revizije je vano orue komunikacije sa Upravom, Odborom za reviziju i eksternim
revizorima. On slui kao osnova za planiranje aktivnosti interne revizije. Plan interne revizije je
vitalan za usklaivanje resursa i projekata interne revizije sa potrebama organizacije.
Strateki plan Odjela interne revizije 2012-2014 iskazan je u narednoj tabeli, koja predstavlja
konkretni dugoroni plan za period 2012-2014. godine.
R.br.
2012
2013
2014
Revizija efikasnosti oitanja vodomjera
Revizija pripreme zahtjeva i procesa javne nabavke (do

objave tendera)
Revizija planiranja zaliha
Revizija godinjeg popisa
Revzija postupka javnih nabavki
Revizija fer vrijednosti zaliha
Revizija zamjene vodomjera u propisanim zakonskim

rokovima
Revizija efikasnosti upravljanja investicionim projektima
Revizija realizacije radnih naloga za protopavanje

kanalizacije i pranjenje septikih jama.
10
Revizija potraivanja
11
Revizija materijalne imovine preduzea sa pravnog i

raunovodstvenog aspekta.
12
Revizija primljenih kapitalnih grantova potpora i subvencija.
13
Revizija uvoenja naplate naknade za fiksne trokove
14
15
Naknadno praenje (Follow up )
16
Ostale aktivnosti ( izrada studije rizika i planova, sastanci sa

Upravom i odborom i dr )
17
Edukacija ( Obuka )
X
X
261

V ZAKLJUAK
Strateki plan je osnova za sve interne revizije i slui za iskazivanje potrebnih resursa, kako bi
interna revizija obavljala svoju funkciju potpuno i efikasno u skladu sa definicijom interne
revizije, etikim kodeksom i meunarodnim standardima profesionalne prakse interne
revizije. On slui kao osnova za planiranje aktivnosti interne revizije.
Strateki plan Odjel interne revizije Preduzea je pripremljen nakon sveobuhvatnog pregleda
i analize aktivnosti i rizika u preduzeu.
U skladu sa Zakonom o javnim preduzeima, Odjel interne revizije je izradio godinju
strategiju rizika, koja je bila osnov za izradu stratekog plana interne revizije
Prioriteti interne revizije, koji su definisani kroz revizorske projekte u naredne tri godine, su
konzistentni s ciljevima Preduzea. Strateki plan ukazuje na politiku za postizanje
zadovoljavajue revizorske pokrivenosti podruja utvrenih u procjeni rizika u skladu sa
misijom i ciljevima interne revizije.
Broj:
Datum:
Direktor Odjeljenja za internu reviziju
Prilozi:
-Studija rizika po prioritetima
-Pregled kljunih rizika (A do C )
-Matrica rizika
262
6b. Godinji plan

ODJEL INTERNE REVIZIJE DRUTVO ABC
GODINJI PLAN ODJELA INTERNE REVIZIJE

DRUTVO ABC
ZA 2012. GODINU
Grad, januar 2012.
263

SADRAJ
I UVOD
II DEFINICIJA, ULOGA I KLJUNI PRINCIPI INTERNE REVIZIJE
3.1
Uvodne napomene
3.2
Usklaivanje plana sa raspoloivim ljudskim resursima u Odjelu
IV
4.1
4.2
4.3
4.4
4.5
PLAN ODJELA INTERNE REVIZIJE DRUTVA ABC ZA 2012.GODINU

Strateki plan Odjela Interne revizije
Plan revizija u 2012. godini
Plan revizorskih projekata i aktivnosti po kvartalima
Dinamiki plan revizorskih projekata i aktivnosti po mjesecima:
Raspored efektivnih dana po projektima i izvriocima
V ZAKLJUAK
264

I UVOD
Godinji plan Odjela interne revizije donosi se svake godine na osnovu procjene rizika i
usvojenog Stratekog plana odjela Interne revizije Drutva ABC za period 2012-2014. i
odobrava ga Odbor za reviziju. Godinji plan se priprema na bazi Godinje strategije rizika
Drutva ABC i Stratekog plana interne revizije uz dodatne detalje, kao to je npr.,
utvrivanje kritinih oblasti, rokova i resursa potrebnih za narednu godinu. Prioriteti u planu
sadre zapaanja vanjskih revizora kao i podrku i razumjevanje Uprave u skladu sa misijom
interne revizije.
Godinjim planom se predvia raspored revizora i drugih resursa koji su raspoloivi za period
planiranja a na osnovu ove procjene iz Stratekog plana se utvruju revizije koje odgovaraju
raspoloivim resursima. Godinjim planom utvruju se revizorski dani koji su potrebni za
svaku reviziju, kao i raspored revizija po mjesecima, odnosno kvartalima.
Prema lanu 32. Zakonom o javnim preduzeima u FBIH (Sl. Novine FBIH br. 08/05, 81/08,
22/09), odjel interne revizije je odgovorno da Odboru za reviziju dostavlja prijedlog strategije
rizika i plan revizije, koji sadre detaljan pregled rizinih podruja i revizija koje e se izvriti.
U skladu sa Meunarodnim standardima profesionalne prakse interne revizije, planovi
interne revizije (strateki i godinji) moraju biti bazirani na procjeni rizika, to jest, na strategiji
rizika preduzea. Pravilnik Odjela interne revizije Drutva ABC odreuje osnovne smjernice u
pogledu plana rada Odjela i u pogledu procjene vanosti rizika za preduzee.
265

II DEFINICIJA, ULOGA I KLJUNI PRINCIPI INTERNE REVIZIJE
Definicija
Interna revizija je nezavisna i objektivna aktivnost uvjeravanja i savjetovanja, koja je
osmiljena da doda vrijednost i unaprijedi poslovanje preduzea. Ona pomae preduzeu u
ispunjavanju svojih ciljeva kroz sistematian i discipliniran pristup usmjeren na procjenu i
poboljanje efikasnosti procesa upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja
Uloga
Odjel provodi aktivnosti interne revizije, neovisno i objektivno utvruje efikasnost i
ostvarivanje svih poslovnih procesa preduzea, u skladu sa trogodinjim i godinjim planom
poslovanja, i drugim aktima koje su donijeli Uprava i Nadzorni odbor javnog preduzea. Odjel
upozorava na nepravilnosti i na neusklaenost sa zakonskim i drugim propisima kojima se
ureuje poslovanje javnog preduzea, te daje preporuke za otklanjanje nepravilnosti i
unapreenje poslovanja preduzea radi smanjenje rizika u poslovanju.
Kljuni principi interne revizije
Interni revizori su nezavisni ako mogu pruati nepristrasna i objektivna miljenja. Sve to
negativno utie na sposobnost revizora da bude nepristrasan i objektivan zapravo
ugroava njegovu nezavisnost
Usluge uvjeravanja i savjetovanja
- Usluge uvjeravanja objektivno ispitivanje dokaza s ciljem da se izvri nezavisna
procjena procesa upravljanja, upravljanja rizicima i kontrola u preduzeu.
-Savjetodavne usluge usluge savjetovanja i srodne usluge ija je svrha dodavanje
vrijednosti i unapreenje procesa upravljanja preduzeem, upravljanja rizicima i
procesima kontrole, a da pri tome interni revizor ne preuzima poslove upravljanja.
266

Procjena i unapreenje (poslovanja, upravljanja rizicima, kontrole i upravljanja)
Interna revizija ima ulogu u provoenju provjera i mjerenja kojom pomae Upravi da
utvrdi nain na koji moe poboljati upravljanje rizicima, kontrolu, upravljanje i poslovanje
preduzea.
Sistematian i discipliniran pristup
Sistematian i discipliniran pristup proizlazi iz sedam principa navedenih u Standardima
obavljanja interne revizije Instituta internih revizora (IIA) (2000 2600) kako slijedi:
1. Upravljanje aktivnou interne revizije Direktor Odjela interne revizije mora djelotvorno
upravljati aktivnou interne revizije kako bi osigurao da ona preduzeu prua dodatnu
vrijednost.
2. Priroda posla Aktivnost interne revizije mora izvriti procjenu i doprinijeti poboljanju
procesa upravljanja rizicima, kontrole i upravljanja primjenom sistematinog i
3. Planiranje revizije Interni revizori moraju razraditi i dokumentirati plan za svaku reviziju,
ukljuujui i obim aktivnosti, vremenski raspored i dodijeljena sredstva.
4. Obavljanje revizije Interni revizori moraju utvrditi, analizirati, ocijeniti i dokumentovati
dovoljno informacija kako bi ostvarili ciljeve revizije.
5. Saoptavanje rezultata Interni revizori moraju saoptiti rezultate revizije.
6. Praenje napretka Direktor Odjela interne revizije mora uspostaviti i odravati sistem
praenja postupanja po rezultatima koji su saopteni upravi.
7. Rjeavanje prihvatanja rizika od strane uprave.
267

3.1. Uvodne napomene
Sve aktivnosti interne revizije potiu iz plana interne revizije. Plan interne revizije je pripremljen
nakon sveobuhvatnog pregleda i analize aktivnosti i rizika u preduzeu.
U skladu sa Zakonom o javnim preduzeima u FBIH, Odjel interne revizije Drutva ABC je izradio
godinju strategiju rizika, koja je bila osnov za izradu stratekog plana interne revizije a na
osnovu stratekog plana i strategije rizika sainjen je i godinji plan za 2012. godinu.
Slijedi grafiki prikaz procesa, koji je proveden u Drutvu ABC (u daljem tekstu: Preduzee), u
postupku izrade strategije rizika i izrade stratekog i godinjeg plana interne revizije.
Procjena rizika
Potvrivanje:
Intervjui sa
menadmentom
m
mentom
Procjena
rizika
Pregled
(anketa)od
Menadmenta
Pregled
procesa
Pregled
rizika
Integracija
procjene rizika
i
Rezultati
prethodnih
revizija
(eksterneINPUT
revizije)
Pregled
lokacija
PLANSKI PROCESI
Pregled od
Uprave
Odreivanje
prioriteta
oblasti
revizije i nacrt
plana (iz
Strategije
rizika i
Stratekog
plana)
Plan
interne
revizije
Usvajanje
od Odbora
za reviziju i
OUTPUT
268

3.2. Usklaivanje plana sa raspoloivim ljudskim resursima u Odjelu
U Odjelu za internu reviziju Preduzea trenutno je zaposlen jedan interni revizor, to u odnosu
na veliinu i djelatnosti koje preduzee obavlja nije dovoljan broj da bi se tokom trogodinjeg
plana obuhvatila revizija kompletnog Preduzea, odnosno svih rizinih podruja. Takoe treba
imati u vidu da je Odjel oformljen krajem 2011 godine, te da zaposlenik nema dovoljno iskustva.
Iz tog razloga vaan segment stratekog plana jesu kontinuirane edukacije internog / internih
revizora.
Godinji plan revizije za 2012. godinu je izraen u odnosu na efektivan broj radnih dana u toku
2012. godini, odnosno 233 efektivna radna dana, a to se vidi iz sljedee tabele.
Plan radnih dana za 2012. Godinu
R.br.
OPIS AKTIVNOSTI
Dani u
godini
Broj
izvrilaca
Ukupno
Dani u godini
366
366
Dani koji se odnose na subote i nedjelje
105
105
Godinji odmor
22
22
UKUPNO NEEFEKTIVNI DANI (2 do 5 )
133
133
Planirane revizije
138
138
25
25
UKUPNO REVIZORSKI PROJEKTI (7+8 )
163
163
10
Izrada studije rizika i planova, sastanci sa

upravom i odborom za reviziju i dr, rad sa
vanjskim revizorima i sl
50
50
11
Edukacija (obuka )
20
20
12
UKUPNO OSTALE AKTIVNOSTI (10+11 )
70
70
13
UKUPNO EFEKTIVNI DANI (1-6 ili 9 +12)
233
233
269

IV PLAN ODJELA INTERNE REVIZIJE PREDUZEA ZA 2012. GODINU
Plan revizije je vano orue komunikacije sa Upravom, Odborom za reviziju i eksternim

revizorima. On slui kao osnova za provoenje aktivnosti interne revizije. Plan interne revizije je
vitalan za usklaivanje resursa i projekata interne revizije sa potrebama preduzea.
4.1. Strateki plan Odjela Interne revizije
Strateki plan revizije je trogodinji planski dokument ija je namjena da osigura redovnu
reviziju svih glavnih funkcija, sistema i organizacijskih dijelova Preduzea. On slui kao osnova za
izradu godinjeg plana interne revizije. Strateki plan Odjela interne revizije Preduzea sadri
plan revizorskih projekata i aktivnosti interne revizije za period 2012-2014 kako je prikazano:
R.br.
2012
2013
2014

objave tendera)
Revizija planiranja zaliha
Revzija postupka javnih nabavki
Revizija fer vrijednosti zaliha
Revizija zamjene vodomjera u propisanim zakonskim

rokovima
Revizija efikasnosti upravljanja investicionim projektima
Revizija realizacije radnih naloga za protopavanje

kanalizacije i pranjenje septikih jama.
10
Revizija potraivanja
11
Revizija materijalne imovine preduzea sa pravnog i

raunovodstvenog aspekta.
12
Revizija primljenih kapitalnih grantova potpora i subvencija
13
Revizija uvoenja naplate naknade za fiksne trokove
14
15
Naknadno praenje (Follow up )
X
X
X
270
16
Ostale aktivnosti ( izrada studije rizika i planova, sastanci sa

Upravom i odborom i dr )
17
Edukacija ( Obuka )
4.2. Plan revizija u 2012. godini
Planom revizija su predviene revizije na osnovu studije rizika, stratekog plana, zapaanja
eksternih revizora i razgovora sa Upravom preduzea. Imajui u vidu naprijed navedeno
definisane su revizije kako slijedi:
1.
Cilj revizije: uvrditi da li postoje adekvatne procedure o postupanju oitanja potronje vode u
kojoj se mjeri potuju te da li su adekvatne interne kontrole za navedeni proces
Kljuni rizik: Neaurno ili netano oitanje ili neprijavaljivanje nelegalnih potroaa
Rang rizika i prioritet prema skali rangiranja: Visoki nivo rizika (H-8) prioritet B
Nosilac rizika: Sluba oitanja, knjigovodstva, naplate i AOP-a
2. Revizija pripreme zahtjeva za nabavke (do objave poziva za nabavku)
Cilj revizije: Utvrditi da li se priprema zahtjeva za nabavku (tehnike specifikacije robe / usluga /
radova) vri kvalitetno i pravovremeno.
Kljuni rizik: Neadekvatne tehnike specifikacije traene robe / usluga / radova
Rang rizika i prioritet prema skali rangiranja: Visok nivo rizika (H-8 ) prioritet B
271
Nosilac rizika: Komercijalna sluba
3. Revizija upravljanja zalihama
Cilj revizije: Utvrditi da li postoje adekvatne procedure za planiranje i upravljanje zaliha i u kojoj
se mjeri potuju, te da li su adekvatne interne kontole za navedeni proces
Kljuni rizik: Nesavjestan, nekorektan, nezakonit i neauran rad uposlenika
Rang rizika i prioritet prema skali rangiranja: Visok nivo rizika (H-8) prioritet B
Nosilac rizika: Komercijalna sluba
4. Revizija godinjeg popisa
Cilj revizije: Utvrditi adekvatnost i usaglaenost postupaka i evidencije u obavljanju godinjeg

popisa sa zakonom o raunovodstvu i MRS.
Kljuni rizik: Netano iskazana stanja u finansijskim evidencijam usljed neadekvatno provedenih
popisa (odstupanja stvarnih i knjigovodstvenih stanja)
Rang rizika i prioritet prema skali rangiranja: Srednji nivo rizika, na granici prihvatljivosti
(M-6 ) prioritet C
Nosilac: Uprava i Sluba oitanja, knjigovodstva, naplate i AOP-a
272

4.3.
Plan revizorskih projekata i aktivnosti po kvartalima
Plan Odjela interne revizije za 2012. godinu iskazan je u narednoj tabeli sa rasporedom
obavljanja revizija i drugih aktivnosti po kvartalima u 2012. godini kako slijedi:
R.br.
PLAN REVIZORSKIH PROJEKATA I AKTIVNOSTI

objave tendera)
Naknadno praenje (Follow up)
Ostale aktivnosti (izrada studije rizika i planova,izrada

metodologija za rad, sastanci sa Upravom, Odborom za
reviziju, rad u strukovnim udruenjima, rad sa vanjskim
revizorima i dr)
Edukacija (Obuka)
Q1
Q2
Q3
Q4
X
X
X
X
X
273

4.4. Dinamiki plan revizorskih projekata i aktivnosti po mjesecima
R.br
PLAN REVIZORSKIH PROJEKATA I

AKTIVNOSTI
II
III
IV
Revizija efikasnosti oitanja

vodomjera
Revizija pripreme zahtjeva i

procesa javne nabavke (do objave
tendera)
Ostale aktivnosti ( izrada studije

rizika i planova,izrada metodologija
za rad, sastanci sa Upravom,
Odborom za reviziju, rad u
strukovnim udruenjima, rad sa
vanjskim revizorima i dr )
Edukacija (Obuka)
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
274

4.5.
Raspored efektivnih dana po projektima i izvriocima
Imajui u vidu raspoloivo vrijeme za revizorske aktivnosti i broj revizora slijedea tabela
predstavlja raspored raspoloivog vremena u 2012. godini.
R.br.
PLAN REVIZORSKIH PROJEKATA I AKTIVNOSTI
Ukupno
Revizor 1
33
33
Revizija pripreme zahtjeva i procesa javne nabavke (do objave

tendera)
38
38
32
32
30
30
30
30
Ostale aktivnosti ( izrada studije rizika i planova,izrada

metodologija za rad, sastanci sa Upravom, Odborom za reviziju,
rad u strukovnim udruenjima, rad sa vanjskim revizorima i dr)
50
50
Edukacija (Obuka)
20
20
10
UKUPNO EFEKTIVNI DANI
233
233
275

V ZAKLJUAK
Godinji plan Odjela za internu reviziju predstavlja razradu stratekog plana za 2012. godinu.
On slui kao osnova za realizaciju aktivnosti interne revizije u skladu sa ulogom interne
revizije u Preduzeu.
Godinji plan Odjela interne revizije Preduzea je pripremljen nakon sveobuhvatnog
pregleda i analize aktivnosti i rizika u preduzeu. U skladu sa Zakonom o javnim preduzeima
u FBIH. Odjel interne revizije je izradilo godinju strategiju rizika, koja je bila osnov za izradu
stratekog i godinjeg plana interne revizije. Pored ovoga u pri izradi godinjeg plana revizije
uzeti su u obzir i zapaanja eksternih revizora.
Prioriteti interne revizije definisani kroz revizorske projekte su konzistentni s ciljevima
preduzea to je podrala i Uprava preduzea.
Broj:
Datum:
Prilozi:
-Glavni registar rizika po prioritetima
-Strateki plan 2012-2014
- Mapa kljunih rizika (A do C )
-Matrica rizika
276
6c. Plan pojedinane revizije
OPERATIVNI PLAN INTERNE REVIZIJE

OZNAKA 01/12
Grad, mart 2012.
277

SADRAJ
1. Pravni osnov revizije

2.1. Sluba oitanja i odravanja vodomjera
4. Faktori koji utiu na reviziju
5. Procjena rizika
6. Ciljevi revizije
6.1. Glavni cilj revizije
6.2. Podciljevi
razmatranje
278

PLAN I PROGRAM REVIZIJSKOG ZADATKA
NAZIV REVIZIJE: Revizija efikasnosti oitanja vodomjera OZNA KA: 01/12-IR

JEDINICA REVIDIRANJA: Sluba oitanja vodomjera
1. Pravni osnov revizije
Revizija e se obaviti na osnovu plana odjela interne revizije usvojenog od strane Odbora za
reviziju. Plan je sainjen na temelju Strategije rizika za 2012. godinu a u skladu sa Stratekim
planom za 2012.-2014. god i odredbama Zakonom o javnim preduzeima FBiH.
Aktivnosti interne revizije su odreene Pravilnikom o radu odjeljenja interne revizije, Kodeksom
profesionalne etike te meunardonim okvirom za profesionalnu praksu Interne revizije.
Drutvo ABC (u daljem tekstu Preduzee) obavlja proizvodno uslunu djelatnost na osnovu
Zakona o javnim preduzeima, Zakona o komunalnim djelatnostima, Zakona o privrednim
drutvima, Opinskoj odluci o Vodovodu o kanalizaciji i Statutu preduzea.
Misija Preduzea je da proizvede i isporui vodu za pie koja odgovara propisanim standardima
iz ove oblasti, te prua usluge uredne odvodnje otpadnih voda zadovoljavajuim
infrastrukturnim sistemom stavljanjem akcenta na obim i kvalitet u komponenti koja e
zadovoljiti potrebe kupaca-potroaa i nadlene opinske slube, Naelnika i Vijee opine, kao
organe lokalne samouprave odgovorne za funkcionisanje komunalnih djelatnosti.
Poveanje pouzdanosti u pruanju usluga, proirenje vodovodne i kanalizacione mree (u
krajnjem orijentirani na poboljanje uslova ivota graana grada Zenice i okolnih naselja)
fleksibilnost i otvorenost u komunikaciji sa drugima u perspektivi organizaciono-upravljakog i
ekonomsko-finansijskog aspekta temelj je strategije misije Drutva ABC valorizovano s aspekta
opeg cilja.
279

Preduzee je organizovano kroz tri sektora sa pripadajuim slubama i to Sektor razvoja,
Tehniki sektor i Sekor zajednikih poslova.
2.1. Sluba oitanja i odravanja vodomjera
Sluba oitanja i odravanja vodomjera (u daljem tekstu sluba) se nalazi u sklopu Slube
oitanja vodomjera, knjigovodstva, naplate i AOP-a.
Ova Sluba vri oitanje vodomjera za domainstva, preduzea, javne ustanove i poslovne
objekte. Sve primjeene nepravilnosti i promjene na terenu prijavljuje se slubi, knjigovodstva,
naplate i AOP-a. Sluba rjeava prigovore na terenu, vodi evidenciju o novim i starim
potroaima, prema datim primjedbama vri kontrolu i ispravnost oitanja vodomjera, vri
izmjene vodomjera, iskljuenja vodomjera iz gradske vodovodne mree, opravke kvarova u
ahtovima, vri podjelu rauna za utroenu vodu, kako za domainstva, tako i za privredu, kao i
evidenciju poslovnih prostora na terenu.
Slubu ine slijedei uposlenici:

Poslovoa slube oitanja i odravanja vodomjera;
Monteri vodomjera i instalacija;
Oitai vodomjera;
Pomoni radnici.
R.br.
Naziv radnog mjesta
1.
2.
3.
4.
Poslovoa slube oitanja i odravanja vodomjera

Monteri vodomjera i instalacija
Oitai vodomjera
Pomoni radnici
Broj
uposlenika po
sistematizaciji
1
2
8
9
Trenutan
broj
uposlenika
1
2
8
5
280

Kako je glavni prihod koji ostvaruje Preduzee, prihod od prodaje vode na osnovu utrenih
koliina, efikasno, blagovremeno i tano oitanje vodomjera predstavlja jedan od osnovnih
ciljeva uspjesnog funkcionisanja preduzea. U Strategiji rizika za 2012. godinu ovi rizici su
oznaceni kao B-8. Postoji odreena vjerovatnoa da doe do rizika i on moe imati znaajan
uticaj na poslovanje ako se njime ne bude na odgovarajui nain upravljalo.
Revizija efikasnosti oitanja vodomjera su dio operativnog plana za 2012. godinu. Znaaj ove
revizije je u uoavanju eventualnih slabosti te davanja preporuka u cilju poboljsanja poslovnog
procesa. Takoer oekujemo da e se nakon ove ravizije sistemi internih kontrola poboljsati u
cilju realnih ocitanja ukupne potrosnje vode a time realnosti iskazivanja prihoda po ovom
osnovu.
4. Faktori koji utiu na reviziju
Ova revizija je prva planom predviena revizija, odjeljenja interne revizije koje je tek
uspostavljeno. Interni revizor nema iskustva u obavljanju revizije. Nedovoljno razumjevanje
uloge interne revizije od strane zaposlenih u preduzeu (prvi susrtet sa internom revizijom),
takoer je vaan faktor za ovu reviziju.
5. Procjena rizika
U toku obavljanja revizije efikasnosti oitanja vodomjera mogui su rizici detekcije

(neotkrivanja). Prilikom preliminarnog ispitivanja i istraivanja, pisane procedure nam nisu date
na uvid. Tokom intervjua smo stekli utisak da zaposleni pri obavljanju poslova postupaju po
nekim ustaljenim i iskustvenim nainima.
281

6. Ciljevi revizije
6.1. Glavni cilj revizije: uvrditi da li postoje adekvatne procedure o postupanju oitanja
potronje vode, u kojoj se mjeri potuju, te da li su adekvatne interne kontrole za navedeni
proces.
Kljuni rizik: Neaurno ili netano oitanje ili neprijavaljivanje nelegalnih potroaa
Rang rizika i prioritet prema skali rangiranja: Visoki nivo rizika (H-8) prioritet B
Vlasnik rizika: Sluba oitanja, knjigovodstva, naplate i AOP-a
6.2. Podciljevi
Ova revizija ukljuuje i:

- procjenu da li Sluba primjenjuje zakone i ostale vaee propise i akte,
-koriste li se sredstva za odgovarajue namjene u okviru propisanih i datih ovlatenja
- revizorsko miljenje o ilegalnim potroaima
- revizorsko miljenje o opravkama sitnih kvarova.
Revizija ce obuhvatiti postupke oitanja vodomjera koju obavlja sluba Oitanja Revizija nece
obuhvatiti postupke u drugim organizacionim jedinicama izuzev u koliko je neophodno radi
ispunjenja glavnog cilja revizije.
Revizijski pristup ce se bazirati na:

1 Uvidom u svu relevantu dokumentaciju koja govori o predmetu ove revizije
2. Direktnim uvidom i prisustvom
3. Analizi pokazatelja dobijenih analitikim postupcima,
4 Kontrolnim testovima (uporedno ispitivanje iste stvari unutar subjekta)
5. Razgovoru sa rukovodiocima i drugim zaposlenim.
282

Reviziju e obaviti jedan interni revizor u periodu mart-april 2012.

Interni revizor koji e obavljati reviziju:
Ime i prezime
Predstavnici jedinice revidiranja:

1. Prezime i ime, pomonik direktora za finansijske poslove;
2. Prezime i ime, rukovodilac Slube oitanja vodomjera, knjigovodstva, naplate i AOPa;
3. Prezime i ime, poslovoa slube oitanja i odravanja vodomjera.
razmatranje
Planiranje:
05 mart 25 mart
Terenski rad 26 mart - 15 april

Izvjetavanje 16 april 30 april
(nacrt izvjetaja prije razmatranja na upravi, nacrt izvjetaja poslije razmatranja a prije odbora
za reviziju)
Oekuje se razmatranje izvjetaja na Odboru za reviziju u mjesecu maju 2012.
283
6d. Obavjest o reviziji

Broj: 100-2- /12AK
Grad 12.03.2012. godine
SLUBA OITANJA VODOMJERA, KNJIGOVODSTVA, NAPLATE I AOP-a

DRUTVA ABC
PREDMET: OBAVJEST O OBAVLJANJU REVIZIJE
U skladu sa statutom, pravilnikom o radu odjela interne revizije, a na osnovu plana odjela
interne revizije za 2012. godinu, tokom mjeseca marta i aprila, planiramo obaviti reviziju
oitanja vodomjera.
U skladu sa Meunarodnim standardima, interne revizije Zakonom o javnim preduzecima FBiH,
Statutom drutva te pravilnika o radu interne revizije definisano je pravo pristupa svim
objektima, poslovnim knjigama i dokumentaciji, te udovoljenje zahtjevima za informacijama i
objanjenjima koje emo smatrati potrebnim za nau reviziju.
Vaa pomo i pomo uposlenika u Vaoj organizacionoj jedinici su znaajani za obavljanje
revizije i ogledati e se u tome da nam date na uvid traenu dokumentaciju i zahtjevane
informacije.
Predmet revizije je Revizija oitanja vodomjera.
Cilj revizije: Glavni cilj nae revizije je da na osnovu provedene revizije izrazimo miljenje da li
postoje adekvatne procedure o postupanju oitanja potronje vode, u kojoj se mjeri potuju, te
da li su adekvatne interne kontrole za navedeni proces. Revizija ukljuuje i procjenu da li Sluba
primjenjuje zakone i ostale vaee propise i akte, koriste li se sredstva za odgovarajue namjene
284

u okviru propisanih i datih ovlatenja. Takoer jedan od ciljeva je i izrazitii svoje miljenje o
ilegalnim potroaima i opravkama sitnih kvarova.
U cilju obavljanja navedene revizije potrebno je da nam obezbjedite sljedee:
-
Nesmetan pristup cjelokupnim informacijama sa kojim sluba raspolae;
Proceduru za oitanje vodomjera;
Upustvo za rad ureaja za runo oitanje;
Prisustvo oitanju na terenu u periodu od 28.03.2012.godine do 30.03.2012.godine
Prisustvo pranjenju ureaja za oitanje vodomjera
Uvid u liste pranjenja
Uvid u sve poslove koji su vezani za Slubu oitanja
Reviziju e obaviti Ime i prezime, interni revizor

Rad na terenu planiramo obaviti u periodu od 25.03.2012. godine do 15.04.2012. godine.
Za sva eventualna pitanja i nejasnoe a vezano za potpuno razumjevanje naeg angamana
moete nas kontaktirati na tel. 032 209 346, kontakt osoba Ime i prezime.
S potovanjem,
DIREKTOR ODJELA INTERNE REVIZIJE
Dostavljeno:
1x Pomonik direktora za ekonomske i pravne poslove
1x Sluba oitanja vodomjera, knjigovodstva, naplate i AOP-a
1x Sluba oitanja vodomjera
1x Sluba interne revizije
1x a/a
285
6e. Nacrt izvjetaja
NACRT IZVJETAJA
REVIZIJA OITANJA VODOMJERA

OZNAKA 01/12
Grad, april 2012.

286

SADRAJ:
A - SAETAK IZVJETAJA (SKRAENI IZVJETAJ REZIME)
1.
2.
UVOD
ZAKLJUAK
B - DETALJAN IZVJETAJ O OBAVLJENOJ REVIZIJI
1.
2.
UVOD
PREDMET, CILJ I OBIM REVIZIJE
PREDMET
CILJ REVIZIJE
OBIM REVIZIJE
3.
NALAZI I PREPORUKE
KRATAK OPIS JEDNICE REVIDIRANJA

PROCES OITANJA VODOMJERA
Pripremne aktivnosti
Rad na terenu
Zavrne aktivnosti
UREAJ ZA OITANJE (PSION)
USAGLAENOST OITANIH STANJA I STANJA KOJA SU UNESENA U SISTEM
Usaglaenost oitanih stanja i stanja koja su unesena u sistem Oitanja u prisustvu revizora
Usaglaenost oitanih stanja i stanja koja su unesena u sistem Kontrolni pregled oitanja nakon izvrenog oitanja
Nemogunost oitanja usljed nedostupnosti vodomjera
ILEGALNI POTROAI
POPRAVKE SITNIH KVAROVA U AHTOVIMA
KORITENJE PROPISANE OPREME
4.
5.
STAVOVI UPRAVE I SAETAK DOGOVORENIH AKTIVNOSTI

ZAKLJUAK ODBORA ZA REVIZIJU DRUTVA ABC
C - PRILOZI
PRILOG-1:
PREGLED UOENIH NEDOSTATAKA/SLABOSTI I DATIH PREPORUKA U IZVJETAJU INTERNE REVIZIJE
PRILOG-2:
OBILAZNI VOD U OBJEKTU NA ADRESI KRANJEVIA BR.7
287

A - SAETAK IZVJETAJA (SKRAENI IZVJETAJ REZIME)
1. UVOD
Odjel za internu reviziju Drutva ABC je obavio reviziju oitanja vodomjera. Ova revizija je dio
godinjeg plana Odjela interne revizije za 2012. godinu, a koji je usvojen od Odbora za reviziju
Drutva ABC.
Revizija je obavljena u mjesecu martu i aprilu 2012. godine.
Reviziju je obavio interni revizor Ime i prezime, dipl.oec.
U cilju prikupljanja revizijskih dokaza i razumijevanja podruja koje je bilo predmet revizije,
pored prikupljanja i pregleda dokumenata, obavili smo razgovor sa odgovornim licima.
Pitanja koja se obrauju u ovom izvjetaju su samo ona pitanja koja smo uoili u toku
obavljanja interne revizije, te ne predstavljaju nuno sveobuhvatan izvjetaj koji ukljuuje sve
slabosti koje eventualno postoje ili sva poboljanja koja bi eventualno mogla biti potrebna.
Poduzeli smo sve mjere da na osnovu pruenih informacija i pregledane dokumentacije,
informacije sadrane u ovom izvjetaju budu to tanije i da izvjetaj prui razumno uvjerenje.
Na rad ne moe pruiti apsolutno uvjerenje da ne postoje materijalne greke, gubici ili prevara.
revizije je u uoavanju eventualnih slabosti te davanja preporuka u cilju poboljanja poslovnog
procesa. Takoe oekujemo da e se nakon ove revizije sistemi internih kontrola poboljati u
cilju realnih oitanja ukupne potronje vode, a time realnosti iskazivanja prihoda po ovom
osnovu.
Glavni cilj nae revizije je da na osnovu provedene revizije izrazimo miljenje da li postoje
adekvatne procedure o postupanju oitanja potronje vode, u kojoj se mjeri potuju, te da li su
adekvatne interne kontrole za navedeni proces. Revizija ukljuuje i procjenu da li Sluba
u okviru propisanih i datih ovlatenja. Takoe jedan od ciljeva je i izraziti svoje miljenje o
288

Zbog ogranienja vremena i resursa revizijom nismo obuhvatili cjelokupno podruje oitanja,
niti smo obili sve iskljuene vodomjere. Sistemom uzorka ispitali smo procese koji se odnose
na rad slube (oitanje vodomjera, opravka sitnih kvarova u ahtu, iskljuenja potroaa i
prijavljivanje ilegalnih potroaa). Obzirom da je revizija obavljena na bazi uzorka i da postoje
inherentna ogranienja u raunovodstvenom sistemu i sistemu internih kontrola, postoji
mogunost da pojedine materijalno znaajne greke nisu otkrivene.
2. ZAKLJUAK
Kao to je navedeno u detaljnom izvjetaju, proces oitanja vodomjera je kontinuiran proces i

aktivnost povezana sa aktivnostima obrauna potronje, evidentiranja korisnika, kontrole
ispravnosti i otklanjanja kvarova u ahtovima, uoavanja potencijalnih zloupotreba i prevara i sl.
Sve navedene aktivnosti su u funkciji ostvarenja kljunih ciljeva preduzea.
Po naem miljenju, a na osnovu obavljene revizije, u preduzeu se proces oitanja vodomjera i
sa time povezane aktivnosti obavlja na zadovoljavajui nain. U preduzeu postoje dobre prakse
koje po naem miljenju nisu dovoljno dokumentovane. Revizijom nismo utvrdili neusklaenost
za zakonima i drugim propisima. Odreene slabosti i nedostaci koje smo uoili mogu imati za
posljedicu poveanje vjerovatnoe nastanka tetnih dogaaja i njihovih negativnih uticaja na
poslovanje. Nae preporuke imaju za cilj da otklanjanjem uoenih slabosti i nedostataka
poboljamo efikasnosti upravljanja rizikom, kontrolama i procesima upravljanja, te na taj nain
pomognemo preduzeu za ostvarenje postavljenih ciljeva.
Uoene slabosti se ogledaju u slijedeem:
1.
Nedostatak pisanih procedura. Dobre prakse upravljanja preduzeima preporuuju da
se svi poslovni procesi zabiljee putem internog akta, a u skladu sa definisanim politikama. Na
ovaj nain se definiu postupci, ovlatenja i odgovornosti, te u svakom sluaju poboljava sistem
internih kontrola kojim se izbjegavaju rizici koji mogu ugroziti ostvarenje ciljeva preduzea.
Sistem interne kontrole obuhvata kontrolna okruenja i kontrolne procedure.
Sistem ukljuuje sve politike i procedure, uspostavljene od strane organa upravljanja Drutva,
289

sa ciljem osiguravanja ostvarivanja ciljeva preduzea
PREPORUKA:
Donijeti akt o postupku oitanja vodomjera.
2.
Nedostaci u ureaju za oitanje. Ureaj za runi unos podataka (psion) posjeduje
odreene slabosti koje oteavaju rad oitaa, a runi unos na pomone papire kao odgovor na
nedostatke poveavaju mogunost kreiranja podatka od strane oitaa, ime se poveava nivo
rizika od netanog oitanja i nije mogue provesti informatike kontrole kojim bi se otkrile
pogreke i mjerila efektivnost uinka oitaa.
PREPORUKA:
Stupiti u kontakt sa isporuiocem i utvrditi da li postoji mogunost
nadogradnje postojeeg softwara u ureajima ili da se instalira novi
softwer koji e imati sve mogunosti koje su potrebne oitaima da to
bre i efikasnije obave svoj posao.
3.
Nerazvijen sistem interne kontrole u cilju prevencije od zloupotrebe i ilegalne
potronje vode (sluaj objekta na adresi Kranjevia 7).
PREPORUKA:
Utvrditi taan broj svih objektata koji imaju ovakva rjeenja te preduzeti
mjere i aktivnosti u cilju spreavanjaq moguih zloupotreba i nastanka
gubitaka usljed ilegalne potronje.
4.
Nedovoljan intezitet aktivnosti u cilju smanjenja broja nedostupnosti oitanja
vodomjera. Nemogunost oitanja usljed nedostupnosti vodomjera obzirom na broj

nedostupnih vodomjera koji se ponavlja iz mjeseca u mjesec rezultira i slabijom efikasnosti
slube za oitanje.
290
PREPORUKA:
Mjeseno izvjetavati Upravu preduzea o poduzetim aktivnostima na
smanjenju nedostupnosti i rezultatima napretka.
5.
Ilegalna potronja. Ilegalna potronja predstavlja znaajan rizik i mogue velike gubitke.
Preduzee nema odgovornu osobu ili slubu zaduenu za ilegalne potroae. Postoji velika
vjerovatnoa da se najvei broj ilegalnih potroaa nalazi u evidenciji iskljuenih. Osim toga
najvei broj prijava su obavili oitai tokom svog rada.
PREPORUKA:
Dopuniti spiskove o iskljuenim potroaima sa podacima o adresi i
broju vodomjera. Pregled prilagoditi oitakim hodovima i uvesti
obavezu redovnog izvjetavanja o izvrenoj kontroli.
Reviziju smo obavili u skladu sa meunarodnim okvirom za profesionalnu praksu Interne

revizije.
Tokom obavljanja revizije smo imali neometan pristup poslovnim knjigama, dokumentaciji i
objektima koji su bili predmet revizije. Nai sagovornici su udovoljili svim zahtjevima za
informacijama i objanjenjima za koje smo smatrali da su potrebni za nau reviziju.
Svrha saetka pregleda je da ukratko iznese nalaz revizije prezentiran u detaljnom revizijskom
izvjetaju.
Da bi se steklo potpuno razumijevanje nalaza i datih preporuka potrebno je proitati cjelokupan
izvjetaj.
B - DETALJAN IZVJETAJ O OBAVLJENOJ REVIZIJI
1. UVOD
Odjel za internu reviziju Drutva ABC je obavio reviziju oitanja vodomjera. Ova revizija je dio
operativnog plana Odjela interne revizije za 2012. godinu, a koji je usvojen od Odbora za reviziju
Drutva ABC.
291

Revizija je obavljena u mjesecu martu i aprilu 2012. godine.
Reviziju je obavio interni revizor Ime i prezime, dipl.oec.
U cilju prikupljanja revizijskih dokaza i razumijevanja podruja koje je bilo predmet revizije,
pored prikupljanja i pregleda dokumenata, obavili smo razgovor sa odgovornim licima i to:
-
Prezime i ime, pomonik direktora za finansijske poslove,
Prezime i ime, poslovoa slube oitanja i odravanja vodomjera.
Pitanja koja se obrauju u ovom izvjetaju su samo ona pitanja koja smo uoili u toku
obavljanja interne revizije, te ne predstavljaju nuno sveobuhvatan izvjetaj koji ukljuuje sve
slabosti koje eventualno postoje ili sva poboljanja koja bi eventualno mogla biti potrebna.
Poduzeli smo sve mjere da na osnovu pruenih informacija i pregledane dokumentacije,
informacije sadrane u ovom izvjetaju budu to tanije i da izvjetaj prui razumno uvjerenje.
Na rad ne moe pruiti apsolutno uvjerenje da ne postoje materijalne greke, gubici ili prevara.
Ovaj izvjetaj je sainjen samo za Upravu, Odbor za reviziju i Nadzorni odbor.
Pojedinosti se mogu dati na raspolaganje odreenim vanjskim korisnicima ukljuujui i vanjske
revizore (komercijalne i dravne), ali inae izvjetaj ne treba citirati niti spominjati, u cjelini ili
dijelovima, bez prethodne saglasnosti. Ne prihvaamo nikakvu odgovornost prema treim
licima, jer izvjetaj nije sainjen niti namijenjen za bilo kakvu drugu svrhu.
2. PREDMET, CILJ I OBIM REVIZIJE

PREDMET
Kako je glavni prihod koji ostvaruje Preduzee prihod od prodaje vode na osnovu utroenih
koliina, efikasno, blagovremeno i tano oitanje vodomjera predstavlja glavni faktor za
ispunjenje kljunih ciljeva kako slube tako i preduzea. U Strategiji rizika za 2012. godinu ovi
rizici su visoko rangirani i nose oznaku B-8. (Postoji odreena vjerovatnoa da doe do rizika i
on moe imati znaajan uticaj na poslovanje ako se njime ne bude na odgovarajui nain
upravljalo.)
292

revizije je u uoavanju eventualnih slabosti, te davanja preporuka u cilju poboljanja poslovnog
procesa. Takoe oekujemo da e se nakon ove revizije sistemi internih kontrola poboljati u
cilju realnih oitanja ukupne potronje vode a time realnosti iskazivanja prihoda po ovom
osnovu.
CILJ REVIZIJE
Glavni cilj nae revizije je da na osnovu provedene revizije izrazimo miljenje da li postoje
adekvatne procedure o postupanju oitanja potronje vode, u kojoj se mjeri potuju, te da li su
adekvatne interne kontrole za navedeni proces. Revizija ukljuuje i procjenu da li Sluba
u okviru propisanih i datih ovlatenja. Takoe jedan od ciljeva je i izraziti svoje miljenje o
OBIM REVIZIJE
Zbog ogranienja vremena i resursa, revizijom nismo obuhvatili cjelokupno podruje oitanja, niti smo obili sve
iskljuene vodomjere. Sistemom uzorka ispitali smo procese koji se odnose na rad slube (oitanje vodomjera,
opravka sitnih kvarova u ahtu, iskljuenja potroaa i prijavljivanje ilegalnih potroaa). Obzirom da je revizija
obavljena na bazi uzorka i da postoje inherentna ogranienja u raunovodstvenom sistemu i sistemu internih
kontrola, postoji mogunost da pojedine materijalno znaajne greke nisu otkrivene.
3. NALAZI I PREPORUKE
KRATAK OPIS JEDNICE REVIDIRANJA
Drutvo ABC (u daljem tekstu Preduzee) obavlja proizvodno uslunu djelatnost na osnovu
Zakona o javnim preduzeima, Zakona o komunalnim djelatnostima, Zakona o privrednim
drutvima, Opinskoj odluci o Vodovodu o kanalizaciji i Statutu preduzea.
293

Misija Preduzea je da proizvede i isporui vodu za pie koja odgovara propisanim standardima
iz ove oblasti, te prua usluge uredne odvodnje otpadnih voda zadovoljavajuim
infrastrukturnim sistemom stavljanjem akcenta na obim i kvalitet u komponenti koja e
zadovoljiti potrebe kupaca-potroaa i nadlene opinske slube, Naelnika i Vijee opine kao
organe lokalne samouprave odgovorne za funkcionisanje komunalnih djelatnosti.
Poveanje pouzdanosti u pruanju usluga, proirenje vodovodne i kanalizacione mree (u
krajnjem orijentirani na poboljanje uslova ivota graana grada i okolnih naselja) fleksibilnost i
otvorenost u komunikaciji sa drugima u perspektivi organizaciono-upravljakog i ekonomskofinansijskog aspekta temelj je strategije misije Preduzea valorizovano s aspekta opeg cilja.
Preduzee je organizovano kroz tri sektora sa pripadajuim slubama i to: Sektor razvoja,
Tehniki sektor i Sektor zajednikih poslova.
Sluba slube oitanja i odravanja vodomjera (u daljem tekstu Sluba) se nalazi unutar Sektora
zajednikih poslova, a u sklopu Slube oitanja vodomjera, knjigovodstva, naplate i AOP-a.
Ova Sluba vri oitanje vodomjera za domainstva, preduzea, javne ustanove i poslovne
objekte. Sve primjeene nepravilnosti i promjene na terenu prijavljuju se Slubi knjigovodstva,
naplate i AOP-a. Sluba rjeava prigovore na terenu, vodi evidenciju o novim i starim
potroaima, prema datim primjedbama vri kontrolu i ispravnost oitanja vodomjera, vri
izmjene vodomjera, iskljuenja vodomjera iz gradske vodovodne mree, opravke kvarova u
ahtovima, vri podjelu rauna za utroenu vodu, za domainstva, kao i evidenciju poslovnih
prostora na terenu.
294

Slubu ine slijedei uposlenici:
Red..
br.
Naziv radnog mjesta
Broj uposlenika
po sistematizaciji
Trenutan broj
uposlenika
Poslovoa slube oitanja i odravanja

vodomjera
Monteri vodomjera i instalacija
Oitai vodomjera
Pomoni radnici
UKUPNO
20
16
PROCES OITANJA VODOMJERA
Osnovna djelatnost Preduzea je proizvodnja i distribucija pitke vode te odvodnja otpadnih

voda. U 2011-oj godini preduzee je 53 % od ukupnog prihoda ostvarilo od prodaje pitke vode i
21% od odvodnje otpadnih voda. Odvodnja otpadnih voda je usko vezana sa prodajom vode, jer
se ista obracunava po prodatom m vode. Iz navedenog se moe zakljuiti da je proces oitnja
bitan za Preduzee i da moe direktno utjecati na ostvarenje prihoda i na poslovanje preduzea.
Takoe rad zaposlenih u slubi utie i na imid preduzea meu korisnicima.
U opinskoj ODLUCI O VODOVODU I KANALIZACIJI broj 01-01-14385/11 od 07.07.2011. godine,
a koja je objavljena u Slubenim novinama Opine Zenica 05/11 od 28.07.2011.godine, lan 43.
govori o obavezama preduzea na oitanju, kako slijedi:
Oitavanje vodomjera vre ovlaeni uposlenici Drutva ABC, koji su na zahtjev potroaa duni
pokazati pismeno ovlaenje, odnosno validnu akreditaciju Drutva ABC. Stanje brojila na
vodomjeru oitava se po rasporedu koji odreuje Drutvo ABC. Oitanje vodomjera koji se
nalaze na privatnim posjedima ili u objektima u pravilu moe se vriti u vremenu od 715 sati.
295
Oitavanje iz prethodnog stava se moe vriti i u drugom vremenu uz prethodnu obavijest

potroaa, odnosno kunih savjeta zgrade.
Provedenom revizijom ustanovili smo da ne postoji pisane procedura o postupanju pri oitanju.
Takoe nismo upoznati da su navedeni postupci obuhvaeni nekom drugom procedurom i
politikom. Obavili smo razgovor sa poslovoom Slube koji nam je objasnio proces oitanja
vodomjera. Iz razgovora smo razumjeli da je to proces koji se generalno moe podijeliti u tri
faze i to:
1.
2.
Rad na terenu
3.
Zavrne aktivnosti
Priprema za punjenje runih oitaa (psiona),
Punjenje runih oitaa (psiona),
Podjela psiona oitaima od strane poslovoe.
Rad na terenu
Za oitanje se ne otvara poseban nalog. Svaki dan poslovoa vri dnevni raspored
oitaa po rejonima. Poslovoa oitanja vodi Dnevnik oitanja.
Zadnjih 12 radnih dana u mjesecu se kree na oitanje.

Grad Zenica je podijeljen je na sedam oitakih hodova. Hod podrazumijeva rutu koju
preu jedan oita i jedan pomoni radnik prilikom mjesenog oitanja. Svaki hod traje
12 dana. U toku prvih deset dana oitanja pree se cjelokupan teren (hod), a preostala
dva dana se oitavaju vodomjeri koje iz objektivnih razloga nije bilo mogue oitati u
prvih deset dana. Neki od razloga su:
-
voda u ahtu u kojem se vri oitanje,
fiziki onemoguen pristup ahtu (zakljuana ograda, pas u dvoritu, odloena drva
296

na poklopcu ahta, parkirano auto i slino),
-
zamuljen vodomjer itd.
Nakon oitanja otklanjaju se nedostaci koji su uoeni u toku oitanja.
Oita izlazi na teren u jutarnjim satima i poinje sa oitanjem. Nakon dolaska do ahta u kojem
se nalazi vodomjer oita i njegov pomonik otvaraju aht, te pomoni radnik ue u isti i oita
stanje na vodomjeru. Oita ovo oitano stanje unosi u runi oita (psion). Ako ima vie
vodomjera u ahtu, pomoni radnik prvo proita broj i tip vodomjera, a potom stanje na
vodomjeru.
Dnevno svaki od oitaa oita u prosjeku 150 vodomjera. Na kraju svakog dana oita podnese
poslovoi oitanja izvjetaj sa terena o eventualnim kvarovima u ahtovima ili nepravilnostima
na terenu. Svaki dan se stanja sa terena upisuju u runi oita (psion).
Zavrne aktivnosti
Zadnji dan u mjesecu se prazni runi oita (psion) - podaci sa psiona se unose u raunar
i idu na dalju automatsku obradu podataka.
Nakon obrauna referent za obraun povlai izvjetaj sa svim nepravilnostima, te ga
dostavlja poslovoi oitanja i on postupa po njemu.
U toku naeg terenskog rada prisustvovali smo oitanju vodomjera na 6 oitakih hodova od
ukupno 7. Oita broj 3 zavrio je oitanje dva dana ranije. Na na upit zato je zavrio ranije,
poslovoa slube nam je objasnio da svaki mjesec dvojica oitaa poinju sa oitanjem
vodomjera dva dana prije ostalih iz razloga da bi zavrili ranije oitanje i da bi mogli ranije
poeti sa pranjenjem ureaja za runo oitanje (psion). Prema miljenju poslovoe na ovaj
nain je jedino mogue efikasno i blagovremeno unijeti potrebne podatke, a imajui u vidu
raspoloivi broj uposlenika u slubi za automatsku obradu podataka (AOP).
297

Naim prisustvom smo se uvjerili da se postupak obavlja na gore opisan nain.
Imajui u vidu da ne postoji pisana procedura, ali da postoji kontinuirani proces, miljenja
smo da je potrebno donijeti akt kojim bi se navedeni postupak uvrstio u normativni okvir
preduzea. Dobre prakse upravljanja preduzeima preporuuju da se svi poslovni procesi
zabiljee putem internog akta, a u skladu sa definisanim politikama. Na ovaj nain se definiu
postupci, ovlatenja i odgovornosti, te u svakom sluaju poboljava sistem internih kontrola
kojim se izbjegavaju rizici koji mogu ugroziti ostvarenje ciljeva preduzea. Sistem interne
kontrole obuhvata kontrolna okruenje i kontrolne procedure. Sistem ukljuuje sve politike i
procedure, uspostavljene od strane organa upravljanja Drutva, sa ciljem osiguravanja
ostvarivanja ciljeva preduzea.
PREPORUKA:
Donijeti akt o postupku oitanja vodomjera
UREAJ ZA OITANJE (PSION)
Nakon nabavke novog softwera za obraun podataka ukazala se potreba za nabavku novih
ureaja za runo oitanje vodomjera koji bi bili kompatibilni sa novim programom.
Iz tog razloga 10.03.2008. godine raspisan je konkurentski zahtjev za nabavku ureaja za
oitanje. Najbolju ponudu je imala firma OPTIMA IT sa kojom je potpisan ugovor o nabavci 8
ureaja za oitanje na osnovu ugovora br: 101-2412/08 MS od 25.04.2008. godine.
Na osnovu navedenog ugovora nabavljen je ureaj PSION WORKABOUT PRO S koji se koristi
za mobilno prikupljanje podataka, to jest elektronski unos podataka (oitanja) na terenu.
Ureaj je osposobljen da povea produktivnost ak i u tekim uslovima za rad. Karakteristike
ureaja, kao to je otpornost na pad, na vodu i prainu su bitne za rad oitaa jer se rad obavlja
na terenu tokom cijele godine i ureaj je izloen svim vremenskim promjenama. Pregledom
dokumentacije o nabavci ureaja konstatovali smo da za ureaj nije obezbjeen servis, ali
298

Uprava smatra da obzirom da postoji rezervni ureaj te da do sada nije bilo kvarova, da proces
oitanja usljed kvara ne moe biti doveden u pitanje.
U toku prisustva oitanju i u razgovoru sa oitaima utvrdili smo da ureaj posjeduje

karakteristike koje su navedene u dokumentaciji prilikom nabavke ureaja. Meutim uoili smo
da uposlenici pored ureaja za oitanje, u koji upisuju stanje vodomjera, koriste jo i pomone
papire o svim potroacima. Na na upit zato rade dupli posao izjavili su da ureaji koji se
koriste za runi unos podataka PSIONI imaju nedostatke i da nisu praktini. Jedan od razloga
koji je naveden jeste da postoji mogunost da se svi podaci uneseni do tog momenta izbriu,
odnosno da se izbrie sve to su unijeli do tog momenta u ureaj. Takoe navedeno je da nema
mogunost direktnog pretraivanja potroaa, nego se mora listati jedan po jedan potroa dok
se ne doe do traenog potroaa. Na ovakav nain po izjavi oitaa znatno se usporava
oitanje, pa i iz tog razloga piu na papire i onda naknadno unose takve sluajeve u rune
oitae. Uvjerili smo se u navedene probleme u toku revizije kod oitaa broj 7 kod kojeg su
nestali svi podaci koje je do tada unio u ureaj to nam je on i predoio kako bi nam ukazao
na navedeni problem, dok su nam ostali oitai prilikom kontrole unosa podataka u psion
pokazali da nemaju odgovarajui filter u softwear-u koji bi im omoguio da se vrate na
odreenog potroaa kojeg nisu bili u mogunosti oitati u ranijem periodu.
Ureaj za runi unos podataka (psion) posjeduje odreene slabosti koje oteavaju rad
oitaa, a runi unosi na pomone papire kao odgovor na nedostatke poveavaju mogunost
kreiranja podatka od strane oitaa, ime se poveava nivo rizika od netanog oitanja i nije
mogue provesti informatike kontrole kojim bi se otkrile pogreke i mjerila efektivnost
uinka oitaa.
PREPORUKA:
Stupiti u kontakt sa isporuiocem i utvrditi da i dali postoji mogunost
nadogradnje postojeeg softwara koji je u ureajima ili da se instalira
299

novi softwer koji e imati sve mogunosti koje su potrebne oitaima da
to bre i efikasnije obave svoj posao.
USAGLAENOST OITANIH STANJA I STANJA KOJA SU UNESENA U SISTEM

Usaglaenost oitanih stanja i stanja koja su unesena u sistem Oitanja u prisustvu revizora
U toku obavljanja revizije prisustovali smo oitanju slijedeih vodomjera:
Red.
br.
Oita
IME I PREZIME
ADRESA
TIP
BROJ
STANJE NA
VODOMJ.
VODOMJ.
VODOMJERA
VODOMJERU
1523040
2873
Zbirni
Koeva 4
INSA
13
Sigma d.o.o.
Koeva 6
IKOM
13
824025
69
Smriko Mirsad
Koeva 8
INSA
13
1849742
80
Podgora Ekrem
Koeva 31
SPX
20
26192212
3029
Zbirni
Koeva 35
IKOM
50
41097
3029
Brati Martin
Prve Zenike brigade 94
IKOM
13
313812
415
Gluhi Zihnija
SPX
13
21225018
2840
Skelo Jure
PrveZenikebrigade 72A
INSA
20
2731772
1998
1
2
3
7
8
Oita
br.1
Oita
br.2
Muraevi Esada
SPX
20
29062164
1330
10
Smriko Ema
INSA
20
2269791
1249
11
ii Fatima
Tetovska 345
IKOM
13
276009
1619
12
Nema niko prijavljen
Tetovska
ELSTER
13
02848416
02037
13
Tetovska 515/35
Oita
br.4
14
KANALIZACIJA U AHTU, NIJE MOGUE

OITATI.
Nema niko prijavljen

Halilovi Zlatka
15
INSA
Tetovska 515/62
INSA
UKRADEN VODOMJER
Tetovska 515/24
SENSUS
13
848417
401
16
Zbirni
Crkvice 29
INVENSIS
25
22313054
12685
17
Zbirni
Crkvice 29
IKOM
25
588238
1426
18
Oita
Zbirni
Crkvice 29
SPX
25
25254100
5878
19
Baji Hilme Rasim
Visoka 75
SPX
13
27016938
944
20
Trivakovi Kosovka
Visoka 70
INSA
13
183109
351
21
krielj Ferid
Bistua nauova 24
IKOM
13
391637
1486
22
krielj Ferid
Bistua nauova 24
INSA
13
450140
513
br.5
Oita
Gani Mirsad
Bistua nauova 26a
INSA
20
419964
5494
24
Pora Sabahudin
Bistua nauova 27
SENSUS
13
5342070040
2898
25
Pora Sabahudin
Bistua nauova 27
SENSUS
13
53420700
297
26
Mirsad ehi
Vranduka 30
IKOM
13
391488
2374
Mirsad ehi
Vranduka 30
INSA
13
1849742
418
Gazi Adul
Vranduka 40
INVENSIS
13
22372612
2039
23
27
28
br.6
Oita
br.7
300

29
Kamenanin Alija
30
Tulek 1
SPX
20
27177421
2963
Vranduka 57
SPX
13
27190421
516
Izlistavanjem izvjetaja iz slube knjigovodstva ustanovili smo da su oitana stanja tano

unesena.
Usaglaenost oitanih stanja i stanja koja su unesena u sistem Kontrolni pregled oitanja
nakon izvrenog oitanja.
U nastavku revizije na terenu, nakon to smo iz Slube knjigovodstva naplate i AOP-a dobili
spiskove sa oitanim vodomjerima, izvrili smo provjeru oitanih vodomjera oitaa br: 3 i 7,
kod kojih nismo bili u mogunosti prisustvovati u toku oitanja vodomjera.
Od provjerenih 10 oitanja sa oitakog hoda navednih oitaa utvrdili smo da su unesena stanja
odgovaraju oitanim stanjima. U toku kontrolnog pregleda uoili smo potencijalne rizike i
manipulaciju iz slijedeeg primjera:
Na adresi Kranjevia 7 i 7A oitanja su bila tana, ali primjetili smo postojanje bajpas
(zaobilaznog voda) koji je skopan na dovodnu cijev ispred vodomjera i na sebi je imao ventil
koji je u trenutku kada smo vrili kontrolni pregled bio zatvoren. Prema dobijenim
informacijama taj bajpas je prvobitno postavio izvoa radova na izgradnji objekta,
najvjerovatnije iz razloga da se prilikom zamjene vodomjera ne mora obustavljati dotok vode
stanarima zgrade. Slobodan pristup ventilu, nemogunost nadzora od strane Preduzea prua
mogunost za manipulisanje potronjom vode, to opravdano stavlja sumnju na oitanu
potronju vode u objektu. U toku razgovora sa oitaem doznali smo da je veina zgrada u
naselju Blatua, gdje se nalazi i pomenuti objekat, izgraeno u istom periodu to poveava
vjerovatnou postojanja vie objekata koji imaju mogunost manipulisanjem potronje vode.
Na osnovu naprijed navedenog po naem miljenju oitana stanja se ispravno prenese u

sistem za obradu podataka. Meutim kako je navedeno u sluaju objekta na adresi
Kranjevia 7, postoji mogunost zloupotrebe i ilegalne potronje vode, a preduzee nema
razvijen sistem interne kontrole kojim bi se preduprijedila ova mogunost.
PREPORUKA:
301

Utvrditi taan broj svih objektata koji imaju ovakva rjeenja, te
preduzeti mjere i aktivnosti u cilju spreavanja moguih zloupotreba i
nastanka gubitaka usljed ilegalne potronje.
Nemogunost oitanja
Tokom revizije uvjerili smo se da postoje nemogunosti oitanja uslijed sprijeenosti pristupa
vodomjeru. Najei razlozi nemogunosti oitanja su: zatrpan aht, objekat ne radi, zakljuan i
sl. Iz razgovora sa oitaima zakljuili smo da veliki problem predstavljaju vodomjeri koji se
nalaze u zgradama, to jest u podrumskim prostorijama zgrada to im oduzima puno vremena,
jer se na takva mjesta moraju vraati vie puta dok pronau klju od podruma, a esto im
trebaju i po dva kljua da bi doli do vodomjera da ga oitaju.
U nastavku dajemo zbirni pregled nedostupnosti vodomjera za period august 2011./ februar
2012. godine, kao i pregled nedostupnosti po oitaima u prva tri mjeseca u 2012. godine.
- Pregled nemogunosti oitanja vodomjera 08/11 do 03/12:
IFRA
OPIS STANJA
08/11
09/11
10/11
11/11
12/11
01/12
02/12
03/12
223
69
20
VODA U AHTU
ZATRPAN AHT
11
FEKALIJE
SRUENA KUA
OBJEKAT NE RADI
SAT PRLJAV
SAT NE RADI - STOJI
PUKLO STAKLO
SAT SKINUT
10
NEISPRAVAN
11
PREOITAN VODOMJER
12
NEDOSTUPAN
108
105
109
75
134
106
310
77
13
ISKLJUEN
12
10
11
12
12
14
UKRADEN
28
29
27
31
29
31
22
30
15
PAS
19
17
26
30
17
32
12
18
16
ZAMULJEN
17
ZAKLJUAN
42
43
28
37
27
39
14
79
18
UPOZOREN
19
PUKAO VOD
20
TUCNA
60
44
18
17
59
46
44
58
1
54
1
10
11
1
10
19
11
12
1
3
35
30
32
1
1
302

21
NAOPAKO POSTAVLJEN
22
NEMA NA TERENU
23
SAT DIRAN
24
KVAR
25
NE DA OITATI VODOMJER
26
SKINUT SAT
27
28
SAT VRAA UNAZAD

IMA VOD. NA DRUGOM VOD. MJESTU
29
KRADE VDU
30
NE TROI VODU
23
31
TROI VODU PREKO DOMAINSTVA
10
11
16
11
1
2
1
20
14
20
14
23
303

- Pregled nemogunosti oitanja vodomjera po oitaima u prva tri mjeseca 2012. godine:
IFRA
OPIS STANJA
VODA U AHTU
ZATRPAN AHT
FEKALIJE
SRUENA KUA
OBJEKAT NE RADI
SAT PRLJAV
SAT NE RADI - STOJI
PUKLO STAKLO
SAT SKINUT
10
NEISPRAVAN
11
PREOITAN VODOMJER
12
NEDOSTUPAN
Oita 1 ojko
Oita 2 Husika
Oita 3
Oita 4 Paali
Oita 5 eper
Oita 6 Alispahi
Oita 7 Halilovi
Osman
Edin
Selimspahi Enes
Almir
Sumedin
Zehrudin
Ermin
01/
02/
03/
01/
02/
03/
01/
02/
03/
01/
02/
03/
01/
02/
03/
01/
02/
03/
01/
02/
03/
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
12
216
3
2
2
31
29
1
2
51
25
23
10
24
1
3
15
3
2
179
60
79
15
47
11
2
1
2
1
80
304
13
ISKLJUEN
14
UKRADEN
15
PAS
16
ZAMULJEN
17
ZAKLJUAN
11
59
18
UPOZOREN
19
PUKAO VOD
20
TUCNA
21
NAOPAKO POSTAVLJEN
22
NEMA NA TERENU
23
SAT DIRAN
24
KVAR
28
15
14
17
17
2
2
4
5
VODOMJER
26
SKINUT SAT
27
SAT VRAA UNAZAD
IMA VOD. NA DRUGOM

28
3
1
NE DA OITATI
25
VOD. MJESTU
305
14
29
KRADE VDU
30
NE TROI VODU
22
TROI VODU PREKO

31
DOMAINSTVA
306

Opinskom odlukom o Vodovodu i kanalizaciji u lanu 35. potroa je duan uvijek omoguiti
nesmetan pristup vodomjeru, bez obzira na mjesto na kojem se vodomjer nalazi.
Nakon obrauna pravi se spisak nedostupnih vodomjera za potroae kod kojih se to prvi put
deava, obraunava im se prosjena potronja na osnovu potronje iz predhodna 3 mjeseca. Za
potroae kod kojih se to ponavlja i u sljedeem mjesecu alje im se opomena pred pokretanje
Prekrajnog postupka. Ukoliko potroa ne reaguje na navedenu opomenu referent za obraun
dostavlja podatke o potroaima efu Slube oitanja. Po dobijenoj informaciji ef Slube
oitanja odlazi na teren s oitaima i pravi zapisnik o nepravilnostima. Ova aktivnost u preduzei
se provodi od januara 2011. godine i do tada referent za obraun dostavio je 34 prijave, od ega
je do sada pokrenuto 4 prekrajna postupka, u 27 sluajeva je konstatovano da je nepravilnost
otklonjena, u ta smo se i mi uvjerili uvidom u oitanja navedenih potroaa, a 3 predmeta su u
pripremi za pokretanje Prekrajnih postupaka.
Nemogunost oitanja usljed nedostupnosti vodomjera obzirom na broj nedostupnih

vodomjera koji se ponavlja iz mjeseca u mjesec rezultira umanjnjem prihoda i slabijom
efikasnosti slube za oitanje.
PREPORUKA:
Mjeseno izvjetavati Upravu preduzea o poduzetim aktivnostima na
smanjenju nedostupnosti i rezultatima napretka.
307

ILEGALNI POTROAI
Revizijom smo ustanovili da u Slubi knjigovodstva naplate i AOP-a postoji evidencija o

potroaima koji prema zvaninoj evidenciji vie nisu prikljuenu na Gradsku mreu
vodosnabdijevanja. Najei razlozi za iskljuenje su neplaeni dug, rasipanje vode, iskluenje
po vlastitom zahtjevu i sl. Spiskovi su podijeljeni na domainstva, mala privreda i velika
privreda. Uvidom u spisak zakljuili smo da postoje slijedei podaci: ifra potroaa, naziv,
datum odjave, i vodomjerno mjesto. Daljnom analizom dostavljenih spiskova utvrdili smo da
nedostaju podaci o adresi i broju vodomjera. Ovaj nedostatak po naem miljenju treba
otkloniti. Na spisku se nalazilo oko 700 iskljuenih potroaa.
Imajui u vidu da se radi o znatnom broju potroaa koji su iskljueni sa vodosnabdijevanja,

revizijom smo obuhvatili i te potroae. S obzirom na ogranienost rokovima i raspoloivim
kapacitetima odluili smo da radimo metodom sluajnog uzorka.
Uvid na terenu izvrili smo kod slijedeih potroaa:
J.P. ELEKTRODISTRIBUCIJA BIH RMU ZENICA, ETA ZA SPAAVANJE na adresi

Sarajevska 100. Kontrolom smo utvrdili da potroa troi vodu sa vanjskog hidranta
koji nema ugraen vodomjer. Zbog hitnosti situacije obavjestili smo Upravu
Preduzea koja je odmah poduzela potrebne korake kako bi se taj vod stavio na liniju
iza vodomjera.
Slastiarna Specijal na adresi Stara arija. Utvrdili smo da je u ahtu postavljeno

gibljivo crijevo na mjestu gdje bi se trebao nalaziti vodomjer i na taj nain je potraa
nelegalno troio vodu. Fotografisali smo nepravilnost, i fotografije predali u Slubu
za oitanje vodomjera koja je odmah predmet proslijedila pravnoj slubi na dalje
postupanje.
308

-
Gradska kafana Galery na adresi Marala Tita. Utvrdili smo da je vodovodna linija
objekta ilegalno spojena na vodomjer potroaa Fast food TROVA. Fotografisali
smo nepravilnost i prijavili Slubi oitanja koja je odmah intervenisala i iskljuila
navedeni vodomjer.
Sarajli Suada na adresi Srpska mahala br:45. Utvrdili smo da je u ahtu postavljena
esma ispred vodomjera. Fotografisali smo nepravilnost i prijavili Slubi oitanja. Do
danas nismo dobili informacije o poduzetim mjerama.
ari Fatima na adresi Tetovska 515/63. Utvrdili smo da je u ahtu postavljeno

crijevo na mjestu gdje bi se trebao nalaziti vodomjer i na taj nain je potraa
nelegalno troio vodu.
Uprava poduzima aktivnosti u cilju spreavanja ilegalne potronje putem prekrajnog postupka.
Prekrajni postupak pokree Pravna sluba, a na osnovu zapisnika komisije koji se saini na
terenu, nakon prijave o ilegalnoj potronji koju moe podnijeti oita ili neko drugo lice.
U 2011-oj i 2001-oj pokrenuta su 33 prekrajna postupka.
Ilegalna potronja predstavlja znaajan rizik i mogue velike gubitke. Preduzee nema
odgovornu osobu ili slubu zaduenu za ilegalne potroae. Kako je ve navedeno, postoji
velika vjerovatnoa da se najvei broj ilegalnih potroaa nalazi u evidenciji iskljuenih.
Osim toga najvei broj prijava su obavili oitai tokom svog rada.
PREPORUKA:
Upotpuniti spiskove o iskljuenim potroaima sa podacima o adresi i broju
vodomjer. Pregled prilagoditi oitakim hodovima i uvesti obavezu redovnog
izvjetavanja o izvrenoj kontroli.
309

POPRAVKE SITNIH KVAROVA U AHTOVIMA
Sluba je zaduena i za opravku sitnih kvarova. Pod sitnim kvarovima se podrazumijevaju svi
kvarovi u ahtu. U slubi oitanja dva radnika su zaduena za opravku ovih kvarova.
Opravka se vri po otvranju radnog naloga, koji se otvara u slijedeim sluajevima:
-
po prijavi oitaa o uoenim kvarovima u toku oitanja;
po prijavi deurnog vodoinstalatera
po prijavi potroaa.
Pregledom radnih naloga koji su otvoreni u Slubi ustanovili smo da je u periodu od 01.01. do
20.03. 2012. godine otvoreno 172 radna naloga. Metodom sluajnog uzorka odabarali smo dva
naloga kako je prikazano u slijedeoj tabeli:
DATUM
OTVARANJA R.
NALOGA
04.04.2012.
13.04.2012.
PO PRIJAVI
OITA
DEURNI
VODOINSTALATER
BROJ RADNOG
NALOGA
467/12/RO
483/12/RO
POTROA
ZBIRNI
BURAK
MUVEDINA
ADRESA
MATERIJAL
JED.
MJ.
KOLIINA
VENTI 5/4
KOM
HILZNA 5/4
KOM
KLIZNI HOLENDER
KOM
5/4
POTOK BR 9
BILIMIE 81
B
NIPL 5/4
KOM
VENTI 3/4
KOM
HILZNA 3/4
KOM
POLUSPOJNICA
3/4
KOM
Provjerom na terenu smo se uvjerili da je trebovani materijal stvarno i utroen te da su

odgovorni zaposlenici postupili u skladu sa radnim nalogom.
310

KORITENJE PROPISANE OPREME
Oitanje vodomjera je posao koji se obavlja na terenu tokom cijele godine i u razliitim
vremenskim uslovima.
lanom 41. Zakona o zatiti na radu uposlenik je duan da se pridrava utvrenih mjera zatite
na radu, da koristi sredstva rada i opremu po uputstvu za bezbjedan rad koji utvrdi organizacija,
odnosno poslodavac. Preduzee je donijelo Pravilnik o zatiti na radu broj: 101-6242/07 od
05.09.2007. godine, kao i Pravilnik o nabavci, koritenju, odravanju i vrstama line zatite za
zatitu na radu zaposlenika Drutva ABC broj:101-6926/07 od 25.09.2007. godine. lanom 19.
Pravilnika o zatiti na radu propisana je obaveza uposlenika da koriste zatinu opremu i obaveza
poslovoe Slube da prati primjenu Pravilnika. lanom 20. Pravilnika, zavisno od radnog mjesta,
odreuje se vrsta (naziv) zatitne opreme, jedinica mjere, koliina i trajnost.
U toku revizije uvjerili smo se da uposlenici koriste propisanu zatitnu opremu sa oznakama
Preduzea i da se pridravaju donesenih propisa.
IZVJETAJ SASTAVIO:
DIREKTOR ODJELA INTERNE REVIZIJE:
_______________________
_________________________
/Ime i prezime dipl.oec./
/Ime i prezime dipl.ecc./
311

C PRILOZI
1. PREGLED UOENIH NEDOSTATAKA / SLABOSTI I DATIH PREPORUKA U IZVJETAJU

INTERNE REVIZIJE
2. OBILAZNI VOD U OBJEKTU NA ADRESI KRANJEVIA BR. 7
312

PRILOG-1:
PREGLED UOENIH NEDOSTATAKA/SLABOSTI I DATIH PREPORUKA U IZVJETAJU INTERNE REVIZIJE
Red.
br.
Nedostatak/slabost
Nedostatak pisanih procedura. Dobre
prakse upravljanja preduzeima preporuuju
da se svi poslovni procesi zabiljee putem
internog akta a u skladu sa definisanim
politikama. Na ovaj nain se definiu
postupci, ovlatenja i odgovornosti, te u
svakom sluaju poboljava sistem internih
kontrola kojim se izbjegavaju rizici koji mogu
ugroziti ostvarenje ciljeva preduzea. Sistem
interne kontrole obuhvata kontrolna
okruenje i kontrolne procedure. Sistem
ukljuuje sve politike i procedure,
uspostavljene od strane organa upravljanja
Drutva, sa ciljem osiguravanja ostvarivanja
ciljeva preduzea.
Nedostaci u ureaju za oitanje. Ureaj
za runi unos podataka (psion) posjeduje
odreene slabosti koje oteavaju rad oita,
a runi unos na pomone papire kao
odgovor na nedostatke poveavaju
mogunost kreiranja podatka od strane
oitaaa, ime se poveava nivo rizika od
netanog oitanja i nije mogue provesti
informatike kontrole kojim bi se otkrile
pogreke i mjerila efektivnost uinka
oitaa.
Preporuka
Nosilac
Rok
Status
Donijeti akt o postupku

oitanja vodomjera.
Stupiti u kontakt sa
isporuiocem i utvrditi da i
da li postoji mogunost
nadogradnje postojeeg
softwara koji je u
ureajima ili da se instalira
novi softwer koji e imati
sve mogunosti koje su
potrebne oitaima da to
bre i efikasnije obave
svoj posao.
313
Nerazvijen sistem interne kontrole u cilju

prevencije od zloupotrebe i ilegalne
potronje vode (sluaj objekta na adresi
Kranjevia 7).
Utvrditi taan broj svih

objektata koji imaju
ovakva rjeenja te
preduzeti mjere i aktivnosti
u cilju spreavanja
moguih zloupotreba i
nastanka gubitaka usljed
ilegalne potronje.
Nedovoljan intezitet aktivnosti u cilju

smanjenja broja nedostupnosti oitanja
vodomjera. Nemogunost oitanja usljed
nedostupnosti vodomjera obzirom na broj
nedostupnih vodomjera koji se ponavlja iz
mjeseca u mjesec rezultira umanjnjem
prihoda i slabijom efikasnosti slube za
oitanje.
Mjeseno izvjetavati
Upravu preduzea o
poduzetim aktivnostima na
smanjenju nedostupnosti i
rezultatima napretka.
Ilegalna potronja. Ilegalna potronja

predstavlja znaajan rizik i mogue velike
gubitke.Preduzee nema odgovornu osobu
ili slubu zaduenu za ilegalne potroae.
Postoji velika vjerovatnoa da se najvei
broj ilegalnih potroaa nalazi u evidenciji
iskljuenih. Osim toga najvei broj prijava
su obavili oitai tokom svog rada.
Dopuniti spiskove o
iskljuenim potroaima
sa podacima o adresi i
broju vodomjera. Pregled
prilagoditi oitakim
hodovima i uvesti obavezu
redovnog izvjetavanja o
izvrenoj kontroli.
314

PRILOG-2:
OBILAZNI VOD U OBJEKTU NA ADRESI KRANJEVIA BR. 7
315

KORITENA LITERATURA
Andri, M. (2009) Organizacija i delovanje interne revizije. Raunovodstvo, vol. 53, br. 9-10, str. 74-86
Andri, M., Krsmanovi, B., Jaki, D. (2004) Revizija - teorija i praksa. Subotica
Gulin, D., Tuek, B., ager, L., Poslovno planiranje, kontrola i analiza, HZRFD, Zagreb, 2004.
Hayes, R., Schilder, A., Dassen, R., Wallage, P., (2002) Principi revizije meunarodna perspektiva, Banja
Luka, Savez raunovoa i revizora Republike Srpske.
Institut za internu reviziju (IIA) Austrija, Das Risikomanagement aus der Sicht der Internen Revision
Interna revizija *upravljanje*rizici* kontrola , grupa autora, Institut za ekonomiku i finansije , Beograd ,
2012
Interna revizija : klju financijskih i operativnih poboljanja u poslovanju /Alexaander Hamilton Institute
(prevod Boran Petri , Zagreb: Potecon, 1998
Interna revizija u javnim preduzeima , Sarajevo maj 2011 (projekat USAID PARE )
Meunarodni okvir profesionalne prakse IIA u BIH (prevod izdanja IIA Global za 2009.)
Messier Jr, William F., Revizija-prirucnik za revizore i studente, Faber& Zgombic Plus, Zagreb, 2000.
Okvir profesionalnog djelovanja (PPF ) Hrvatski institut internih revizora , Zagreb 2007
Pickett K.H., Spencer, Osnovni prirunik za internu reviziju, Savez raunovoa i revizora Srbije, beograd
2007
Prirunik za internu reviziju, Bai M. I Malinovi A.
Prirunik za unutarnje revizore, verzija 4,0 , Zagreb studeni 2010 , RH Ministarstvi financija, Uprava za
harmonizaciju unutarnje revizije i kontrole
Spancer Pickett, K.H. INTERNI REVIZOR U PRAKSI The Institute of Internal Auditors
Spremic, I., Interna revizija, Revizija, br. 1/98., HUR, Zagreb, 1998.
Tuek B. Kordinacija rada interne i eksterne revizije , 13, Meunarodni simpozij Fisaklni i odrivi razvoj
BiH, Neum 24-26.05.2012
Tuek, B., Pokrovac, I., (2009) Istraivanje ukljuenosti interne revizije u proces upravljanja rizicima
poduzea u Republici Hrvatskoj, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, Ekonomski fakultet.
Tuek, B., Revizija instrument poslovnog odlucivanja, TEB, Zagreb, 2001.
316

Tuek, B., Sever, S., Uloga interne revizije u povecanju kvalitete poslovanja poduzeca u Republici
Hrvatskoj empirijsko istraivanje, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.5 No.1, prosinac 2007.
(izvorni znanstveni rad)
Tuek, B., ager L., Revizija, Hrvatska zajednica racunovoda i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007.
Vitezic, N., Planiranje interne revizije, XXXV. simpozij Racunovodstvo, revizija i finansije u suvremenim
gospodarskim uvjetima, Pula Zagreb, lipanj 2000
Vitorovi, B., (2004) Interne kontrole i interna revizija, Beograd, Savez raunovoa i revizora Srbije.
INTERNET STARNICE
www.coso.org
www.fmf.gov.ba/
www.interni-revizori.info
www.intosai.org
www.mfin.hr
www.revizija.hr
www.rif.hr
www.theiia.org
www.upravljanje rizicima.com
www.usaidpare.com
ZAKONI I DRUGI PROPISI

ZAKON O BANKAMA FBIH - (Slubene novine Federacije BiH br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02,
58/02, 13/03, 19/03 i 28/03)
ZAKON O BANKAMA RS (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 44/03, 74/04, 116/11, 05/12)
ZAKON O BANKAMA BRKO DISTRIKTA (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH br. 5/03, 19/07)
ODLUKA O MINIMALNIM STANDARDIMA INTERNE I EKSTERNE REVIZIJE U BANKAMA (Slubene novine
Federacije BiH br. 3/03)
317

ODLUKA O MINIMALNIM STANDARDIMA INTERNE I EKSTERNE REVIZIJE U BANKAMA (Slubeni glasnik
ODLUKA O MINIMALNIM STANDARDIMA SISTEMA INTERNE KONTROLE U BANKAMA (Slubeni glasnik
ODLUKA O MINIMUMU OBIMA, OBLIKA I SADRAJA PROGRAMA I IZVJETAJA O EKONOMSKO FINANSIJSKOJ REVIZIJI BANAKA (Preieni tekst) - (Slubene novine Federacije BiH br. 48/12)
ODLUKA O MINIMUMU OBIMA, OBLIKA I SADRAJA PROGRAMA I IZVJETAJA O EKONOMSKO FINANSIJSKOJ REVIZIJI BANAKA (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 12/03)
ZAKON o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju (Slubene novine FBiH, br. 24/05 i 36/10
ZAKON o drutvima za osiguranje (Slubeni glasnik RS -a, br. :17/05, 01/06, 64/06 i 74/10);
PRAVILNIK o internoj reviziji u drutvu za osiguranje (Slubene novine FBiH br. 13/09),
ZAKON O LEASINGU (Slubene novine Federacije BiH br. 85/08, 39/09)
ZAKON O LEASINGU (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 70/07, 116/11)
ZAKON O MIKROKREDITNIM ORGANIZACIJAMA (Slubene novine Federacije BiH br. 59/06)
ZAKON O MIKROKREDITNIM ORGANIZACIJAMA (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 64/06 i 116/11)
ZAKON O INTERNOJ REVIZIJI INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE (Slubeni glasnik BiH br. 27/08, 32/12)
ZAKON O INTERNOJ REVIZIJI U JAVNOM SEKTORU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (Slubene
novine Federacije BiH br. 47/08)
ZAKON O INTERNOJ REVIZIJI U JAVNOM SEKTORU REPUBLIKE SRPSKE (Slubeni glasnik Republike Srpske
br. 17/08)
Pravilnik o zapoljavanju internih revizora u institucijama BiH (Sl. glasnik BiH br. 81/12)
Odluka o utvrivanju okvirnog teksta Sporazuma o vrenju funkcije interne revizije (Sl. glasnik BiH
br. 73/12)
Odluka o kriterijima za uspostavljanje jedinica interne revizije u institucijama BiH (Slubeni glasnik
BiH, broj 49/12)
ETIKI KODEKS / KODEKS PROFESIONALNE ETIKE ZA INTERNE REVIZORE U INSTITUCIJAMA BiH
Prirunik za internu reviziju sa standardima interne revizije sa prilozima
PRIRUNIK ZA INTERNU REVIZIJU (Sl. glasnik RS br. 10/12)

318

ZAKON O JAVNIM PREDUZEIMA FBiH (Slubene novine Federacije BiH, br. 8/05, 81/08, 22/09)
ZAKON O JAVNIM PREDUZEIMA RS (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 75 /04, 78/11)
ZAKON O JAVNIM PREDUZEIMA BRKO DISTRIKTA BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH br. 15/06)
ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA RS (Slubeni glasnik Republike Srpske br. 36/2011 i 99/2011)
ZAKON O PRIVREDNIM DRUTVIMA FBIH (Slubene novine Federacije BiH br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02,
29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09, 63/10)
PRAVILNIK O UPRAVLJANJU DIONIKIM DRUTVIMA (Slubene novine Federacije
319

Interna Revizija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Interna Revizija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Interna Revizija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Partnership for Advancing Reforms in the Economy

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

3. PRAKSE INTERNE REVIZIJE

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

III UMJESTO ZAKLJUKA - SAVREMENI INTERNI REVIZOR

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

1. 2. Pravni okvir interne revizije

Zakonom o bankama ureuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje, supervizija i

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

Pored navedenih zakonskih propisa, Agencija za bankarstvo, kao regulator poslovanja

1. 2. 1. 1. 2. Odluke o minimalnim standardima

Ovom odlukom se blie propisuje obavezni minimum standarda interne i eksterne

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

U skladu sa Odlukom, Program interne revizije banke obuhvata sljedee elemente:

- te detaljno razrauje elemente plana rada i postupaka interne revizije ukljuujui:

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

1. 2. 1. 1. 3. Odluka o minimalnim standardima

ODLUKA O MINIMALNIM STANDARDIMA SISTEMA INTERNE KONTROLE U BANKAMA

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

1. donese i obezbijedi uspostavljanje efikasne organizacione strukture banke;

Pored navedenog, da bi sistem internih kontrola funkcionisao, odredbama Odluke se

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

1. 2. 1. 1. 4. Odluke o minimumu obima, oblika i

Ovom Odlukom se propisuje minimum obima, oblika i sadraja programa i izvjetaja o

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

ciljeve, zadatke i prioritete u obavljanju funkcije interne revizije kao i uestalost

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

stepen obuhvatnosti i detaljnosti interne revizije po odreenim podrujima poslovanja

Godinji plan interne revizije obavezno sadri:

podruja poslovanja koja su prioritetna obzirom na procjenu rizika;

pregled planiranih revizija;

raspored i rokove za obavljanje revizija.

popis svih obavljenih revizija;

ocjenu naina obrade dokumentacije, postupka zakljuivanja ugovora o osiguranju,

ocjenu primjerenosti i efikasnosti sistema internih kontrola i preporuke za njihovo

nezakonitosti i nepravilnosti koje su utvrene tokom obavljanja revizije uz objanjenja i

preporuke i predloene mjere odboru za reviziju;

konstatacije i ocjene poduzetih aktivnosti u vezi s primjenom ranije datih preporuka i

Godinji izvjetaj interne revizije pored navedenih elemenata obavezno sadri i:

izvjetaj o realizaciji godinjeg plana i programa rada interne revizije;

pregled znaajnih konstatacija o obavljenoj reviziji;

pregled poduzetih i nepoduzetih mjera za otklanjanje nepravilnosti.

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

Finansijsko izvjetavanje podrazumijeva da je leasing drutvo obavezno voditi i uvati

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

Agencije za bankarstvo nalau mjere za otklanjanje nepravilnosti utvrenih u vrenju nadzora.

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT

svi korisnici javnih sredstava,

Interna revizija u javnom sektoru Bosne i Hercegovine je uspostavljena na entitetskom i

INTERNA REVIZIJA - Prirunik za interne revizore - NACRT