Professional Documents
Culture Documents
John Coleman-Komitet 300
John Coleman-Komitet 300
John Coleman-Komitet 300
HIJERARHIJA ZAVERENIKA:
KOMITET 300
Glavni i odgovorni urednik
Miliko Mijovi
Urednik
VasagPavkovi
Dizajn korica
Natalija Petrovi
Tehniki urednik
Jasmina ivkovi
-1-
dr Don Kolman
HIJERARHIJA ZAVERENIKA:
KOMITET 300
NARODNA KNJIGA
ALFA
2005.
2
Naslov originala
dr. John Coleman
CONSPIRATORS' HIERARCHY:
THE STORY OF THE COMMITEE 300
SADRAJ
PREDGOVOR ...................................................................9
OSVRT I NEKI SLUAJEVI ........................................... 11
INSTITUCIJE POMOU KOJIH SE SPROVODI KONTROLA 52
BIVE I SADANJE INSTITUCIJE/ORGANIZACIJE
KOMITETA 300 I ONE KOJE SU DIREKTNO POD7
NJEGOVOM KONTROLOM .................................... 207
SPECIJALNE FONDACIJE I INTERESNE GRUPE ........... 213
BANKE
....................................................................... 214
___ 219
............. 232
.......................... 239
........................................... 253
............................................... 254
PREDGOVOR
Dok sam radio kao profesionalni oficir tajne slube esto sam imao pristup vrlo poverljivim dokumentima, ali sam tokom slube u Angoli u Zapadnoj Africi, gde sam bio zaduen za politika istraivanja, imao priliku da vidim niz strogo poverljivih dokumenata sa neuobiajeno oiglednim sadrajem. Ljut i ogoren onim to sam tamo video, krenuo sam na put s kojeg od
tada nisam skretao, s namerom da otkrijem koja je to sila koja kontrolie
britansku i ameriku vladu, te njima upravlja.
Bio sam potpuno upoznat sa svim dobro znanim tajnim drutvima, kao
to su Kraljevski institut za meunarodne poslove (Roval Institute for International Affairs, RIIA), Vee za spoljne poslove (Council on Foreign relations, CFR), Bilderberka grupa, Cionisti, Masonerija, Boljevizam, Rosenkrojceri i itav niz njihovih poddrutava. Kao oficir tajne slube, ak i pre toga
kao student, u Britanskom muzeju (British Museum) u Londonu, sve sam ih
temeljno prouio, kao i znatan broj drugih poddrutava za koja sam mislio
da su Amerikancima dobro poznata.
Ali kada sam se 1969. vratio u Sjedinjene Amerike Drave otkrio sam
da su imena poput Reda sv. Jovana Jerusalimskog (The Order of St. John
of Jerusalem), Rimskog kluba (Club of Rome), Nemakog fonda Maral (German Marshall Found), Fondacije ini (ini Foundation), Okruglog stola (Round Table), Fabijanista (Fabianists), Venecijanskog Crnog plemstva (Venetian Black Nobility), Klubova pakla (Hellfire Clubs), i mnoga druga, u Americi potpuno nepoznata, ili su, ako su i bila poznata, ljudi o njihovoj pravoj
ulozi znali vrlo malo ili skoro nita.
Godine 1969. i 1970. odluio sam da to stanje popravim uz pomo niza
biltena i kaseta. Bio sam nemalo iznenaen kada sam, malo posle toga, ot-
krio koliki broj ljudi olako citira imena tih drutava, kao da su za njih znali
od samog njihovog nastanka. Iako nisu ni najmanje bili upueni u tu temu,
nisu bili spremni da navedu izvor tih tek otkrivenih podataka. U tom momentu
uteila me je pomisao da je oponaanje najiskreniji oblik laskanja.
Uporno sam nastavio svoje istraivanje, uprkos ozbiljnim rizicima, napadima na moju suprugu i mene, finansijskim gubicima, neprestanom uznemiravanju, pretnjama i klevetama - ukratko, dobro osmiljenom i usklaenom
programu s namerom da me diskredituju, a sve pod patronatom dravnih
agenata i dounika, upletenih u mreu hrianskog desnog krila", Pokreta
za identitet" (Identity Movement) i desnih patriotskih" grupa. Ti agenti
delovali su i jo uvek deluju pod maskom snanog i neustraivog otpora judaizmu kao svom najveem i glavnom neprijatelju, tj. oni ele da mi bar tako
mislimo. Ti agenti-dounici deluju pod vodstvom i nadzorom jedne grupe
homoseksualaca, koje religiozni i konzervativni ljudi irom Sjedinjenih Amerikih Drava cene i potuju.
Njihov program kleveta, lai, mrnje i dezinformacija o mom radu nastavlja se nesmanjenom estinom i ide ak dotle da u poslednje vreme moj
rad pripisuju drugim autorima. Ipak, svi njihovi napori ostali su bez eljenih rezultata. Ja u nastaviti da se bavim svojim poslom sve dok ne skinem
masku ele tajne paralelne vlade iz visokih krugova, koja upravlja Velikom
Britanijom i Sjedinjenim Amerikim Dravama. Ova knjiga predstavlja deo
tih mojih napora.
dr Don Kolman, decembra 199.
Meu nama sigurno postoji velika veina koja je svesna da ljudi koji stoje
na elu naih vlada nisu isti oni ljudi koji zaista upravljaju politikim i
dravnim pitanjima, kako unutranje tako i spoljne politike. Mnoge od nas to
je navelo na traenje istine u alternativnoj literaturi, kod autora biltena koji
su poput mene tragali, ali nisu uvek uspeli da otkriju ta je zapravo razlog
zbog ega su Sjedinjene Amerike Drave smrtno bolesna zemlja. Trai pa
e nai" nije uvek bilo naelo koje je vailo za tu grupu ljudi. Ali, otkrili
smo injenicu da ljudi ive u potpunom mraku, da veini do toga nije stalo
i da se ne trude da otkriju kuda se to njihova zemlja uputila, potpuno sigurni u to da e je uvek imati i da e ona uvek biti tu. Najvei deo stanovnitva je izmanipulisan da upravo tako reaguje i takav stav je upravo ono to
tajna vlada eli da postigne.
esto ujemo kako oni" ine ovo ili ono. Izgleda kao da oni", bukvalno, prolaze nekanjeno za ubistva. Oni" su ti koji poveavaju poreze, alju
nae sinove i kerke da ginu u ratovima od kojih zemlja nema nikakve koristi. ini nam se da su oni", izvan naeg domaaja, daleko od oiju, frustrirajue nedostini kada je re o pokretanju bilo kakve akcije protiv njih".
Takvo stanje traje ve decenijama. U ovoj knjizi emo identifikovati tu tajnu, njih", a onda samom narodu ostaje da svoje stanje popravi, ako se da
popraviti.
Dana 30. aprila 1981. godine napisao sam lanak u kome sam otkrio postojanje Rimskog kluba i identifikovao ga kao subverzivno telo Komiteta 300.
Bilo je to prvo javno spominjanje obe ove organizacije u Sjedinjenim Amenckim Dravama. itaoce sam upozorio da ne dozvole da ih zavara oseaj
kako taj lanak opisuje neto neverovatno i povukao sam paralelu izmeu
nicki plan i, gledajui unazad, savreno je jasno kako je plan koji su zaverenici tada skovali bio veoma uspean.
Da bi razumeli kdliko je ova zavera rasprostranjena i svobuhvatna, potrebno je da navedemo ciljeve koje je Komitet 300 postavio za svoju pobedu i vlast nad svetom. Komitet 300 ima najmanje 40 poznatih ogranaka" i
sve emo ih navesti, zajedno sa opisom njihovih funkcija. Kada se to proui,
nee biti teko da se razume kako je jedno centralno zavereniko telo sposobno
da deluje toliko uspeno i zato nikakva sila na svetu ne moe da izdri
njihov napad na same temelje civilizovanog, naprednog sveta, sazudanog na
slobodi pojedinca, posebno onakvoj kakva je formulisana u Ustavu Sjedinjenih
Amerikih Drava.
Zahvaljujui svedoenju koje je Gerzoni izneo pod zakletvom, Italija i
ela Evropa su saznale da je Kisinder stajao iza ubistva Alda Mora. Ali Sjedinjene Amerike Drave to nisu saznale. Taj tragini dogaaj pokazuje sposobnost Komiteta 300 da bilo kojoj vladi, bez izuzetka, nametne svoju volju.
Siguran u svoj poloaj, kao lan najmonijeg tajnog drutva na svetu, a time ne mislim na Masoneriju, Kisinder nije samo zastraio Mora, ve je
sproveo u delo svoje pretnje da e ga eliminisati" ne odustane li od svog
plana ekonomskog i industrijskog razvoja Italije.
U junu i julu 1982. godine supruga Alda Mora je u svom svedoenju na
otvorenom suenju iznela kako je ubistvo njenog supruga bio rezultat ozbiljnih pretnji njegovom ivotu, koje mu je uputila, kako je rekla, jedna visoko pozicionisana politika figura u Sjedinjenim Amerikim Dravama". Gospoa Eleonora Moro ponovila Kisinderovu reenicu upuenu Moru, koji je
u svom svedoenju izneo i Gerzoni: Ili zaustavi svoju politiku struju, ili
e za to skupo platiti." Sudije su u tom trenutku upitale Gerzoninija da li
bi mogao da identifikuje osobu o kojoj je gospoa Moro govorila. Gerzoni
je odgovorio da je to bio Henri Kisinder, kao to je i sam ranije rekao.
Gerzoni je zatim nastavio i razjasnio sudu kako je Kisinder te pretnje izneo u Morovoj hotelskoj sobi za vreme slubene posete italijanskih politiara
SAD-u. Moro, u to vreme predsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Italije,
zemlje lanice NATO saveza, je bio ovek visokog ugleda, koji nikada nije
poputao pritiscima ni pretnjama mafijakog tipa. S Morom je tada u slubenu
posetu Americi putovao i predsednik Italije. Kisinder je tada bio, a i
14
knjigu, nekoliko pisaca je u njoj nalo bogatstvo netaknutih informacija i poelo o njima da pie i govori kao da su o tome oduvek sve znali.
Bila im je pravo otkrie injenica da su Rimski klub i njegovi finansijeri, pod nazivom Nemaki fond Maral, dva visokoorganizovana zaverenika tela, koja deluju pod okriljem Severnoatlantskog saveza (NATO-a) i da se
veina izaslanika Rimskog kluba upravo regrutuje iz NATO-a. Rimski klub
je tvorac globalne politike za koju NATo tvrdi da je njegova, a delovanjem
lana Komiteta 300 lorda Karingtona uspeo je da podeli NATO na dva dela: politiku grupu moi (levo krilo) i bivi vojni savez.
Rimski klub je jo uvek jedna od najvanijih ruku Komiteta 300 za spoljnu politiku, a druga takva grupa jesu Bilderbergeri. Osnovan je 1968. godine
od okorelih lanova izvorne Morgenthauove grupe, na temelju jednog telefonskog poziva pokojnog Aurelija Pecija, kojim je izrazio hitnu potrebu da se ubrza
plan za stvaranje svetske vlade, danas zvane Novi svetski poredak. Meni se
vie sviao prvi naziv. On i te kako bolje opisuje zadati posao, budui da je
ve bilo nekoliko novih svetskih poredaka", ali ne i svetske vlade.
Na Pecijev poziv odazvali su se najvei subverzivni planeri budunosti", iz Sjedinjenih Amerikih Drava, Francuske, vedske, Velike Britanije,
vajcarske i Japana, koje je bilo mogue pronai. U periodu od 1968. do
1972. godine Rimski klub je postao koheziono telo naunika nove nauke, globalista, planera budunosti i internacionalista svih vrsta. Kao to je rekao jedan izaslanik: Postali smo Josipov kaput s mnogo boja.".Pecijeva_knjiga Human Quality {Ljudski kvalitet) bila je temelj doktrine koju je prihvatilo politiko krilo NATO-a.
Evo jednog kratkog odlomka iz te knjige:
Prvi put od kraja prvog milenijuma hrianstva velike mase ljudi su u stvarnom
iekivanju mogueg dolaska neeg nepoznatog to bi im u potpunosti moglo promeniti sudbinu... Covek ne zna kako da bude istinski moderan ovek... Covek je
izmislio priu o loem zmaju", ali ako je takav zmaj ikada postojao, onda je to
sam ovek... Ovde imamo ljudski paradoks: oveka koji je uhvaen u zamku svojih
izvanrednih mogunosti i dostignua kao u ivom pesku - to se vie koristi
svojom moi, to mu je ta mo sve potrebnija.
Nikada ne smemo da budemo umorni od ponavljanja koliko je, glupo dananje
duboko patoloko stanje i neprilagoenost celog ljudskog roda izjednaavati sa
bilo kojom ciklinom krizom ili prolaznim okolnostima. Otkako je ovek otvorio
19
20
Rimski klub je vrhovna zaverenika organizacija, brak izmeu angloamerikih finansijera i starih evropskih porodica crnog plemstva, posebno takozvanog londonskog, venecijanskog i enovskog plemstva". Klju uspene
kontrole sveta je njihova sposobnost stvaranja divljih ekonomskih recesija i
kriza te upravljanja tim recesijama i krizama. Komitet 300 ima zadatak da
podstakne socijalne nemire na svetskom nivou, posle kojih sledi recesija kao
ublaavajua priprema za nadolazee ozbiljnije stanje. To mu je glavna metoda stvaranja masa irom sveta, koje e postati primaoci pomoi" u budunosti.
ini se da Komitet veliki deo svojih vanih odluka koje se tiu ljudskog
roda temelji na filozofiji poljskog aristokrate Feliksa Djerinskog, koji je
smatrao da je ljudski rod tek malo iznad goveeg. Kao veoma blizak prijatelj britanskog tajnog agenta Sidnija Rajlija (Rajli je, zapravo, bio Djerinskijev kontrolor tokom prvih godina Boljevike revolucije) esto se poveravao Rajliju u pijanom stanju. Djerinski je, naravno, bio zver koja je upravljala aparatom crvenog terora". Tokom jedne pijanke rekao je Rajliju:
ovek nema nikakvu vanost. Vidi ta se deava kada ga izgladni. Pone
da jede svog mrtvog druga da bi preiveo. oveka zanima samo sopstveno
preivljavanje. Samo to je vano. Sva ta Spinozina filozofija samo je jedno
veliko smee."
Rimski klub ima sopstvenu obavetajnu agenciju, a koristi i Rokfelerov
Interpol. S njom vrlo tesno sarauje svaka amerika obavetajna sluba, kao
i KGB i Mosad. Jedina obavetajna agencija koja je ostala izvan njenog domena bio je istononemaki STASSI. Rimski klub ima i sopstvene, visoko
organizovanje, politike i ekonomske agencije. Upravo su one predsedniku
Reganu naloile da zadri usluge Pola Vokera, takoe vanog lana Komiteta
300. Voker je ostao na poloaju predsednika Odbora Amerike narodne
banke (Federal Reserve), uprkos tome to je Regan, jo dok je bio predsedniki kandidat, vrsto obeavao kako e ga otpustiti im on, Regan, bude izabran za predsednika.
vAi Rimski klub je, nakon to je odigrao kljunu ulogu u Kubanskoj nuklearnoj krizi, svoj program upravljanja krizom" (preteu organizacije FEMA)
pokuao da proda predsedniku Kenediju. Nekoliko naunika Instituta Tavistok posetilo je predsednika Kenedija s .namerom da mu objasne ta to zna21
i, ali je Kenedi odbio njihov savet. Iste godine u kojoj je Kenedi ubijen Institut Tavistok je opet bio u Vaingtonu na razgovoru sa NASA-om. Ovog
puta razgovor je bio uspean. NASA je Tavistoku dala ugovor o proceni uticaja njenog budueg svemirskog programa na ameriko javno mnenje.
Ugovor je poveren Institutu za istraivanje Stenford i Korporaciji Rand.
Veina materijala koje su pripremili instituti Tavistok, Stenford i Rand nikada nije ugledala svetio dana i zapeaeno je do dananjeg dana. Nekoliko senatora, lanova odbora i pododbora za nadzopr tog projekta, kojima sam se
obratio kako bih dobio informacije, rekli su mu da nisu nikada uli za to",
a nisu imali pojma ni o tome gde bih mogao da pronaem to to traim. Toliku mo i ugled su imali kod Komiteta 300.
1966. godine moje kolege iz obavetajne slube su mi savetovali da se
obratim dr Anatolu Rapaportu, koji je napisao izvetaj za koji je Vlada, kako se govorilo, bila zainteresovana. Cilj tog rada bio je da se obustavi NASA svemirski program, za koji je Rapaport rekao da odiveo svoju korisnost.
Rapaport mi je dao primerak svog rada, u kome, bez ulaenja u detalje,
uglavnom pie da NASA-in program treba da bude odbaen. NASA ima previe naunika koji imaju lo uticaj na Ameriku jer su uvek spremni da u kolama i univerzitetima dre predavanja o tome kako funkcioniu rakete, od izrade do pogona. Rapaport je tvrdio kako e to proizvesti narataj odraslih ljudi koji e hteti da postanu naunici za svemir, posle ega e samo da shvate
da su nepotrebni", budui da 2000. godine njihove usluge nee biti nikome
potrebne.
im je Rimski klub izneo NATO-u Rapaportov izvetaj o profilisanju
NASA-e, Komitet 300 je odmah zatraio akciju. Izaslanici Rimskog kluba u
NATO-u zadueni za hitnu akciju NASA-e bili su Harland Klivlend, Dozef
Slejter, Klajborn K. Pel, Volter J. Levi, Dord Mekgi, Viliam Vots, Robert
Straus-Hjup (ameriki izaslanik pri NATO-u) i Donald Le. U maju 1967.
godine Odbor za nauku i tehnologiju Severnoatlantske skuptine (Scientific
and Technological Committee of the North Atlantic Assemblv) i Institut za
istraivanje spoljne politike .(Foreign policz Research Institute) organizovali
su sastanak. Nazvali su ga Konferencija o transatlantskoj neravnotei i saradnji" (Conference on Transantlantic Imbalance and Collaboration) i odran
je na raskonom imanju engleske kraljice Elizabete u Duvilu, u Francuskoj.
22
Osnovna svrha i namera konferencije u Duvilu bila je da se zaustavi tehnoloki i industrijski razvoj Sjedinjenih Amerikih Drava. Konferencija je
rezultirala dvema knjigama, od kojih se ovde spominje jedna, Beinskog,
pod naslovom Technotronic Era {Tehnotronska era). Drugu knjigu je napisao predsedavajui Konferencije, Aurelio Peci, pod naslovom The Chasm
Ahead {Put u ponor). Peci se uveliko slae sa Beinskim, ali je dodao da
e u budunosti nastati rasulo na svetu ne bude li tim svetom upravljala
svetska vlada. U tom smislu Peci je insistirao da se Sovjetskom Savezu ponudi spajanje sa NATO-om", po kojem bi Sovjetski Savez, u svetskoj vladi,
bio jednakopravan partner Sjedinjenim Amerikim Dravama. Obe zemlje bi
bile odgovorne za budue upravljanje krizama i globalno planiranje".
Rimski klub je svoj prvi ugovor o globalnom planiranju" poverio Institutu
za tehnologiju Masausets (Massachusetts Institut for Technologv, MIT), jednoj od najvanijih naunih institucija Komiteta 300. Za projekat su bili zadueni Dej Forestor i Denis Medous.
0 emu je bilo reci u njihovom izvetaju? U osnovnim postavkama se nije razlikovao od onoga to su propovedali Maltus i Fon Hajek. Naime, to se
tie starog pitanja o tome da nema dovoljno prirodnih bogatstava, Forester-Medousov izvetaj je bio prava prevara. Ono to u izvetaju nije stajalo bila je
injenica da e ovekov dokazani inventivni genij najverovatnije pronai nain
da se prevlada" nestaica. Fuzijska energija, taj smrtni neprijatelj Komiteta
300, mogla bi da se primeni za stvaranje prirodnih bogatstava. Na primer, fuzijskom bakljom bi moglo da se iz jedne etvrtine milje obinog kamena dobije dovoljno aluminijuma za nae etvorogodinje potrebe.
Peci je neumorno propovedao protiv drave-nacije i o tome koliko je ona
pogubna za napredak oveanstva. Zagovarao je kolektivnu odgovornost".
Nacionalizam je kao ovekov rak bio tema na nekoliko njegovih vanih govora. 1977. godine njegov blizak prijatelj Ervin Lazlo napisao je knjigu slinog sadraja, pod naslovom Goals of Mankind (Ciljevi oveanstva), koja je
postala kljuno tivo Rimskog kluba. Ceo taj rad je jedan uljiv napad na
industrijski razvoj i na urbani razvitak. Svih tih godina Kisinder je kao osoba za vezu bio u tesnom kontaktu s Moskvom, kao predstavnik Kraljevskog
instituta za meunarodne odnose. Pisane radove o globalnom oblikovanju"
sveta redovno je razrnenjivao sa svojim prijateljima u Kremlju.
23
to se tie zemalja Treeg sveta, jedan od lanova Rimskog kluba, Harland Klivlend, pripremio je izvetaj koji je dostigao vrhunac cinizma. U to
vreme Klivlend je bio ameriki predstavnik u NATO-u. Ukratko, zemlje Treeg sveta, po tom izvetaju, trebalo bi same da odlue koji e narodi ili delovi naroda da budu eliminisani. Kao to je Peci kasnije napisao (na temelju
Klivlendovog izvetaja): ,JVaruen sukobljenim politikama triju najveih zemalja i blokova, delimino grubo sklepan, postojei meunarodni ekonomski
poredak vidno puca po rubovima... Mogunost potrebe pribegavanja odabiru
- odluci ko mora da opstane - uistinu je vrlo surova. Ali ako dogaaji, naalost, dovedu do takvog kritinog stanja, pravo na odluivanje ne moe se
prepustiti samo nekolicini drava, jer bi time one dobile zlokobnu mo nad
ivotom gladnih na svetu."
U ovome se sastoji politika Komiteta 300 o namernom izgladnjavanju
afrikih naroda, do smrti, to se dokazalo u podsaharskim dravama. To je
bio cinizam najgore vrste, jer je Komitet 300 ve ovlastio sebe za donoenje odluka o ivotu i smrti i Peci je to znao. To je pokazao u svojoj ranije
izdatoj knjizi Limits oj Growth (Granice rasta). Odbacio je potpuno razvoj
industrije i poljoprivrede i umesto toga izneo zahtev da ceo svet potpadne
pod jedno koordinacijsko vee, i to pod Rimski klub i njegove institucije u
NATO-u, tj. svetsku vladu.
Prirodna bogatstva e se dodeljivati pod okriljem globalnog planiranja.
Drave-nacije moraju ili da prihvate vlast Rimskog kluba ili da ive po zakonima dungle i da se bore za opstanak. Kao prvi ogled" Medous i Forester planirali su, za Kraljevski institut za meunarodne odnose, arapsko-izraelski rat iz 1973. godine, kako bi na jasan nain pokazali svetu da e prirodna bogatstva poput nafte u budunosti doi pod vlast globalnih planera,
to naravno znai, u ruke Komiteta 300.
Tavistok institut je zatraio savetovanje s Pecijem, na koje su bili pozvani i Mekdord Bundi, Homer Perimuter i dr Aleksander King. Peci je iz
Londona otputovao u Belu kuu, gde se sastao sa Predsednikom i njegovim
kabinetom, posle ega je usledila poseta Ministarstvu spoljnih poslova (State
Department), gde je razgovarao sa ministrom spoljnih poslova, sa Obavetajnom slubom tog Ministarstva i njegovim Veem za planiranje politike (Policy Planning Council). Tako je vlada Sjedinjenih Amerikih Drava, od sa24
mog poetka, bila potpuno svesna planova koje je Komitet 300 pripremio za
Ameriku. Ovo bi trebalo da bude dovoljan odgovor na esto postavljeno pitanje, koje glasi: Zato bi naa Vlada dozvolila Rimskom klubu da u Sjedinjenim Amerikim Dravama deluje subverzivno?"
Vokerova ekonomska i monetarna politka je bila preslikana politika Sir
Defrija Houva, britanskog ministra finansija i lana Komiteta 300. Ovo ilustruje koliko Velika Britanija kontrolie Sjedinjene Amerike Drave, to je
poelo nedugo posle rata iz 1812. godine i to ini bez prestanka preko politike Komiteta 300.
Sta su ciljevi te tajne elitne zajednice, naslednika iluminizma (Morijskog
pobedonosnog vetra, Moriah Conquering Wind), Dionizijevog kulta, Kulta
Izisa, katarizma, bogumilistva? Ova elitna zajednica, koja sebe naziva i
Olimpijcima (jer zaista veruju da su po moi i poloaju jednaki legendarnim
bogovima Olimpa, koji su sebe, kao i njihov bog Lucifer, postavili iznad naeg pravog Boga), apsolutno veruje da su njima povereni zadaci sprovoenja
sledeeg boanskog prava:
1. svetska vlada - Novi svetski poredak, sa jednom jedinstvenom crkvom
i jednim monetarnim sistemom, pod njihovom vlau; malo je ljudi
svesno da su lanovi svetske vlade" jo 1920-tih godina poeli da
osnivaju crkvu", svesni da je potreba za verom oveku uroena ka
ko bi imao neki oduak", pa su stoga osnovali jedno crkveno" telo
sa zadatkom da tu veru oblikuje po njihovoj elji;
2. potpuno unitenje svakog nacionalnog identiteta i nacionalnog ponosa;
3. unitenje religije, posebno hrianske, sa izuzetkom samo njihove, go
re spomenute tvorevine;
4. kontrola svake pojedine osobe pomou sredstava kontrole uma i ono
ga to je Beinski nazvao tehnotronika", to ima za cilj da stvori
ovekolike robote i sadraj terora u poredenju s kojim e crveni teror" Feliksa Djerinskog da izgleda kao deija igra;
5. potpuni prestanak industrijalizacije i proizvodnje nuklearne elektrine
energije u tom, kako ga oni zovu, drutvu nultog postindustrijskog
rasta"; postojei industrijski pogoni u Sjedinjenim Amerkim Drava
ma e se preneti u zemlje poput Meksika, gdc ima robovkse radne
25
snage u izobilju; nezaposleni e posle unitenja industrije ili da postanu zavisnici o heroinu i/ili kokainu ili samo statistike brojke u procesu eliminacije, koji se, kako danas znamo, zove Global 2000;
6. legalizacija droge i pornografije;
7. depopulacija velikih gradova prema ogledu koji je reim Pola Pota
sproveo u Kambodi; zanimljivo je napomenuti da je genocidni plan
Pola Pota izradila jedna nauna grupa Rimskog kluba u Sjedinjenim
Amerikim Dravama; takode je zanimljiva injenica da Komitet 300
sada nstoji da ponovo na vlast u Kambodi dovede koljae Pola Po
ta;
8. obustavljanje svakog naunog razvitka, osim onog koji Komitet 300
bude smatrao korisnim; posebno unitenje nuklearne energije za mi
rovne svrhe; posebno su omraeni eksperimenti fuzije koje Komitet
300 i njegove sluge u dananje vreme napadaju i ismevaju po tam
pi; (usavravanje fuzijske baklje bi potpuno obezvredilo ideju Komi
teta o ogranienim prirodnim bogatstvima"; fuzijska baklja bi, uz pra
vilnu upotrebu mogla da prozvede neograniena prirodna bogatstva iz
najobinijih stvari; njene primene su beskonane i oveanstvu bi donele napredak kakav ljudi danas ne mogu ni da zamisle;
9. ogranienim ratovima u razvijenim zemljama i izgladnjivanjem i ire
njem bolesti u zemljama Treeg sveta prouzrokovati smrt tri milijar
de ljudi do 2000. godine, ljudi koje oni nazivaju beskorisnim izjeli
cama"; Komitet 300 je zaduio Sajrusa Vensa da napie rad o toj te
mi, tj. o najboljem moguem nainu na koji bi mogao da se sprove
de jedan takav genocid; taj rad je napisan, pod naslovom Izvetaj
Global 2000" (Global 2000 Report), a predsednik Karter ga je za i u
ime Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava prihvatio i odobrio njegovo
sprovoenje; prihvatio ga je i tadanji ameriki sekretar za spoljne po
slova Edvin Maski; po tom izvetaju broj stanovnika Sjedinjenih Ame
rikih Drava mora se do 2050. godine smanjiti za 100.000.000;
10. oslabiti moralnu osnovu nacije i demoralisati pripadnike radnikog
sloja stvaranjem stanja masovne nezaposlenosti; kako se broj radnih
mesta kao rezultat nultog postindustrijskog razvoja koji je uveo Rim
ski klub bude smanjivao, demoralisani i obeshrabreni radnici e pri26
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
tije kao MI6, to sam izneo 1985. godine u knjizi What Really Happened in Iran (ta se zaista dogodilo u Iranu);
izvoz ideja verske slobode" u sve zemlje sveta kako bi se obezvredile sve postojee religije, a na kraju i hrianska; ovo je poelo Jsusovskom teologijom osloboenja", koja je dovela do pada porodice
Somoza u Nikaragvi i koja danas razara El Salvador, u kome ve 25
godina traje graanski rat", kao i Kostariku i Honduras; jedno vrlo
aktivno telo koje sprovodi teologiju osloboenja je komunistiki orijentisanja Misija Meri Knol (Mary Knoll Mission); to objanjava za
to su mediji posvetili toliku panju ubistvu etiri takozvane asne
sestre ove Misije u El Salvadoru pre nekoliko godina; te etiri asne
sestre su bile koministiki subverzivni agenti ije je aktivnosti Vla
da El Salvadora nairoko dokumentovala; velika koliina dokumenta
cije salvadorske Vlade koja dokazuje ta su asne sestre Misije Me
ri Knol radile u toj zemlji nije dobila nimalo prostora u amerikoj
tampi niti u drugim medijima; organizacija Meri Knol deluje u mno
gim zemljama, a igrala je vodeu ulogu u irenju i pobedi komuni
zma u Rodeziji, Mozambiku, Angoli i Junoj Africi;
prouzrokovati potpuni slom svetske ekonomije i tako stvoriti potpu
no politiko rasulo;
preuzeti vlast nad sveukupnom spoljnom i unutranjom politikom Sje
dinjenih Amerikih Drava;
dati puni podrku nadnacionalnim institucijama poput Ujedinjenih na
cija (UN-a), Meunarodnog monetarnog fonda (MMF-a), Meunarod
ne banke za obraune (Bank for International Settlement, BIS), Me
unarodnog suda, i to je vie mogue smanjiti uticaj dravnih insti
tucija, dok se ne ugase ili ne dovedu pod okrilje Ujedinjenih nacija;
prodreti u vlade svih drava i u njima subverzivno delovati iznutra
kako bi se unitio suverenitet i integritet zemalja koje te vlade pred
stavljaju;
organizovati svetski teroristiki aparat i pregovarati sa teroristima gde
god se dogode teroristike aktivnosti; treba se prisetiti da je upravo
Betino Kraksi pridobio italijansku i ameriku Vladu da pregovaraju
sa Crvenim brigadama kada su kidnapovale italijanskog predsednika
28
d) zonama slobodnog preduzetnitva, u kojima smutljivci mogu nekontrolisano da deluju i u kojima trgovina drogom moe nesmetano da cveta;
e) obustavljanju celokupne industrijske proizvodnje i
f) zatvaranju svih nuklearnih elektrana.
Fon Hajekove zamisli su u savrenom skladu sa zamislima Rimskog kluba. Verovatno zato ga tako dobro reklamiraju u amerikim desniarskim krugovima. Fon Hajekova dunost je predata novom, mlaem ekonomisti, Defriju Saksu, koga su poslali u Poljsku kako bi nastavio posao koji je Von
Hajek tamo zapoeo. Podsetimo se da je Rimski klub organizovao poljsku
ekonomsku krizu, koja je dovela do destabilizacije te zemlje. Potpuno identian ekonomski plan, ako ga tako moemo nazvati, bie nametnut i Rusiji.
Ipak, naie li na otar otpor, brzo e se ponovo uvesti stari sistem donacija.
Komitet 300 je naloio Rimskom klubu da iskoristi poljski nacionalizam
kao sredstvo za ruenje Katolike crkve i stvaranje uslova za ponovni ulazak
ruske vojske i okupacije Poljske. Pokret Solidarnost", je bio tvorevina lana Komiteta 300 Zbignjeva Beinskog, koji je sam odabrao ime tom radnikom sindikatu", njegove voe i organizatore. Solidarnost nije nikakav
radniki" pokret, bez obzira na to to su za njegovo lansiranje iskorieni
radnici brodogradilita Gdanjsk. To je bila visoko organizovana politika organizacija, stvorena radi nasilnog uvoenja promena kao priprema za nadolazeu svetsku krizu.
Veina voa Solidarnosti su bili potomci boljevikih idova iz Odese,
koji nisu bili ba poznati po tome to su mrzeli komunizam. Ovo objanjava veliku medijsku panju koju je taj pokret dobio od amerikih medija. Profesor Saks otiao je korak dalje u tom procesu, ime je osigurao ekonomsko
ropstvo Poljske, koja se nedavno oslobodila dominacije SSSR-a. Poljska e
sada da postane ekonomski rob Sjedinjenih Amerikih Drava. Dogodila se
samo smena gospodara.
Beinski je napisao jednu knjigu koju treba da proita svaki ameriki
graanin koga zanima budunost Amerike. Knjiga nosi naslov The Technotronic Era (Tehnotronska era), a koju je naruio Rimski klub. Ova knjiga je
otvorena najava naina i metoda koji e se primenjivati u kontroli Sjedinje30
31
Beinski nije sve ovo napisao kao obian graanin, ve kao savetnik za
nacionalnu sigurnost predsednika Kartera, kao vodei lan Rimskog kluba i
Komiteta 300, kao lan Vea za spoljne poslove (CFR-a) i lan starog poljskog crnog plemstva. Njegova knjiga govori o tome kako Amerika mora da
se odrekne svoje industrijske baze i da ue u, kako on tvrdi, potpuno novo
istorijsko doba".
Beinski kae i ovo: Ono to Ameriku ini jedinstvenom je njena
spremnost da okusi budunost, bilo da se radi o pop umetnosti, bilo o LSDu. Danas je Amerika zemlja kreativnog drutva, dok je druge zemlje, svesno
ili nesvesno, oponaaju." Ono to je zaista trebalo da kae je to da je Amerika eksperimentalno tlo za politiku Komiteta 300, koja vodi direktno u raspad starog poretka i u ulazak u svetsku vladu - Novi svetski poredak.
U jednom poglavlju knjige Tehnotronska era autor opisuje kako e ova
tehnologija da dovede do snanih sukoba koji e da narue socijalni mir i
uopte mir u svetu. udno, ali ve se nalazimo u velikoj napetosti zbog nadzora. Lurdes na Kubi je jedno od mesta gde se upravo to dogaa. Drugo takvo mesto je sedite NATO-a u Briselu, u Belgiji, gde se nalazi dinovski
kompjuter, pod ifrom 666", koji moe da sauva sve vrste podataka koje
Beinski spominje i ima tako veliki kapacitet da moe da sauva podatke o
nekoliko milijardi ljudi vie nego to ih danas ima na planeti zemlji, ako se
to ikada ostvari. Ali, u svetlu genocida izvetaja Global 2000, tako velika
memorija nee nikada da bude potrebna.
U Sjedinjenim Amerikim Dravama e biti lako doi do takvih podataka, jer e se broju 666 jednostavno dodati broj socijalnog osiguranja ili broj
vozake dozvole, ime e se omoguiti nadzor nad svakom osobom, kako su
to najavili Beinski i njegove kolege iz Komiteta 300. Ve 1981. godine
Komitet je upozorio vlade, ukljuujui i vladu SSSR-a, da e nastati rasulo
ako Komitet 300 ne preuzme kontrolu nad pripremama za Novi svetski poredak. Kontrola e se sprovoditi preko naeg Komiteta i preko globalnog
planiranja i upravljanje krizama" (naglasio D. K.). O ovoj informaciji sam
izvetavao 1981. godine, i to nekoliko meseci poto sam je dobio. Tada sam
32
Vlade. Osim mene i jednog ili dvojice kolega iz obavetajne zajednice, te bivih kolega, izgledalo je da niko nije uo za Gonzalesa do njegove posete Kubi. Gonzales je bio slubenik Rimskog kluba zaduen za El Salvador i prvi socijalista koji je doao na vlast u paniji od smrti generala Franka.
Gonzales je u to vreme putovao u Vaington na sastanak Rimskog kluba na temu sreivanje Regana", odran u decembru 1980. godine. Sastanak
Gonzalesa i Kastra na Kubi najavio je predstavnik leviarske gerile ilermo
Ungo, koji je bio pod kontrolom Instituta za politike studije (Institute for
Political Studies, skraeno IPS), najzloglasnijeg leviarskog trusta mozgova
Komiteta 300, sa seditem u Vaingtonu. Ungom je upravljao jedan profesor
iz IPS-a, koji je poginuo u misterioznoj avionskoj nesrei, dok je putovao iz
Vaingtona u Havanu, u posetu Kastru.
Kao to veina nas zna, i politikom levicom i politikom desnicom upravljaju isti ljudi, to objanjava injenicu da je Ungo bio doivotni prijatelj
voe salvadorske desnice, pokojnog Napoleona Duartea. Upravo je posle tog
sastanka na Kubi izvedena konana ofanziva" salvadorske gerile.
Polarizaciju June Amerike i Sjedinjenih Amerikih Drava Komitet 300
je poverio Kisinderu, kao specijalni zadatak. Malvinski rat (poznat i pod nazivom Falklandski rat) i kasnije ruenje argentinske vlade, posle ega su usledili ekonomsko rasulo i politiki nemiri, isplanirali su Kisinderovi saradnici
u saradnji s lordom Karingtonom, jednim od vrhovnih lanova Komiteta 300.
Jedna od glavnih institucija Komiteta 300 u SAD-u, Institut Aspen u Koloradu (Aspen Institut of Colorado), takode je saraivao u planiranju dogaaja u Argentini, kao i u ruenju iranskog aha. Latinska Amerika je vana
za Sjedinjene Amerike Drave ne samo zbog toga to SAD imaju veliki broj
odbrambenih ugovora s tamonjim zemljama, ve i zbog velikog potencijalnog trita za izvoz amerike tehnologije i proizvoda teke industrije, to bi
oivelo mnoge amerike kompanije koje jedva preivljavaju i osiguralo hiljade novih radnih mesta. Komitet 300 je to morao da sprei po svaku cenu,
ak i po cenu tridesetogodinjeg rata.
Umesto da taj veliki potencijal vidi u pozitivnom svetlu, Komitet 300 ga
je video kao veliku opasnost za svoj plan nultog postindustrijskog razvoja
SAD-a pa je odmah stupio u akciju kako bi primerom Argentine drugim la-tinoamerikim zemljama uputio upozorenje da zaborave svaku moguu po34
36
Ne zaboravimo da je taj govor odran 1981. godine. Po stanju nae ekonomije i industrije se jasno vidi koliko je ser Piterova prognoza bila tana. Kada me zabrinuti ljudi pitaju koliko e trajati recesija iz 1991. godine, ja ih upuujem na taj ser Piterov govor i dodam svoje miljenje da e trajati sve do
1995/96. godine, a i ono to posle nje nastane nee biti Amerika kakvu smo
poznavali ezdesetih i sedamdesetih godina. Ta Amerika je ve unitena.
Ser Piterov govor sam preneo u svom biltenu ubrzo poto je odran. Koliko je samo taj govor bio proroanski! Uostalom, bilo je lako predvideti budunost koju su za Ameriku ve napisali Komitet 300 i njegovo izvrno telo - Rimski klub. ta je ser Piter, na jedan ublaen nain hteo da kae? Prevedeno na svakidanji jezik rekao je da e Novi svetski poredak skrsiti stari ameriki nalin ivota, na pravi republikanski oblik vlasti, kojem verujemo i koji je utemeljen na naem Ustavu. Amerika kakvu smo poznavali e
morati da nestane ili e biti sruena.
Kako sam rekao, lanovi Komiteta 300 esto su svima vidljive i veoma
istaknute osobe. Ni ser Piter nije bio izuzetak. Kako bi svi razumeli odakle
je, svoj govor je zaokruio recima:
Savreno sam zadovoljan saradnjim sa Fondacijom Heritejd i slinim zajednicama. Istinski fabijanisti oekuju od nove desnice da e da progura neke od njihovih radikalnih ideja. Ve vie od deset godina britanski narod je podvrgnut stalnoj propagandi o nekadanjem ivotu u industrijskim pogonima. Sve to je istina,
ali je krajnji rezultat te propagande bio demoralisanje stanovnifta. (Upravo onaK
';',' stanja. Ako nema planiranja budunosti i ako vlast ne zaustavi napredak, doi e
do drutvenog rasula ije je razmere teko zamisliti. Izgledi za urbanu Ameriku
su slabi. Postoji mogunost da se neto uradi sa gradskim centrima, ali ono to
je najvanije, gradovi e se smanjivati, a proizvodna baza e slabiti. To e dovesti do socijalnih potresa.
>;;
" ,'
Da li je ser Piter bio vidovit, veliki mag ili moda arlatanski prorok
sudbine koji je imao puno sree? Odgovor je: nijedno od toga. On je samo
Reci u zagradama dodao je dr D. Kolman. - nap. prev.
37
itao projekat Rimskog kluba, tela Komiteta 300 o laganoj smrti Sjedinjenih
Amerikih Drava kao nekadanjeg industrijskog dina. Gledajui unazad
ovih deset godina od njegovih predvianja, moe li iko sumnjati da je plan
Komiteta 30Qro ruenju industrijalizovane Amerike postao stvarnost?
Zar se nisu predvianja ser Pitera pokazala neverovatno istinita? Zaista
jesu, skoro do poslednjeg slova. Vredno je spomenuti kako je ser Piter Vikers (tast ser Pitera Vikersa Hola) sudelovao u izradi dokumenta Stenfordskog instituta za istraivanje koji nosi naslov Promenljive slike oveka"
(Changing Images of Man). Veliki deo savetodavnog materijala, od 3.000
strana, poslatog kabinetu predsednika Regana, bio je preuzet iz tog dokumenta.
ta vie, ser Piter Vikers je kao visoki funkcioner britanske tajne slube MI6,
bio u poziciji da Fondaciji Heritejd unapred da mnoge informacije.
Kao lan Komiteta 300 i NATO-a, ser Piter Vikers je bio aktivan i kada je NATO Rimskom klubu naloio izradu drutvenog programa kojim e
se u potpunosti eliminasti smer u kome Amerika eli da ide. Rimsko klub
je, po nalogu Tavistok instituta, za izradu tog programa zaduio Stenfordski
institut za istraivanje (SRI), ali ne samo za Ameriku, ve i za sve zemlje
Atlantskog saveza i OECD-a.
Spomenutih 3.000 preporuka" predsedniku Reganu je uruio ser Piterov
tienik Stjuart Batler. Preporuke" su nedvosmisleno sadravale neka miljenja Entonija Vedvuda Bena, lana Britanskog parlamenta i visokokotiranog
lana Komiteta 300. Ben je lanovima Socijalistike internacionale, koji su
se sastali 8. decembra 1980. godine u Vaingtonu, rekao: Moete da cvetate pod Vokerovim kreditnim slomom ako profiliete Regana da taj kreditni
slom pojaa."
injenicu da je Reganova vlada prihvatila i primenila taj Batlerov savet
potvruje slom banke Savings and Loan i bankarske privrede, koji su ubrzale
Reganove ekonomske mere. Po izrazom profilisati", Ben je mislio kako
Reganu treba oprati mozak. Vredno je napomenuti da se Von Hajek, jedan
od osnivaa Fondacije Heritejd, posluio svojim studentom Miltonom Fridmanom tako to ga je postavio na mesto predsedavajueg na projektu Rimskog kluba za deindustrijalizaciju Amerike pomou Reganovog ubrzanja sloma, na primer, prvo eline a potom i automobilske industrije, pa na kraju i
stambene izgradnje.
38
Sual tesno sarauje sa Holom i drugim fabijanistima. Kao veoma koristan za Britansku tajnu slubu odabran je jo kao student na Radnikom fakultetu Raskin (Ruskin Labour College) engleskog Univerziteta Oksford
(Oxford Universitv), istog onog centra za komunistiko obrazovanje iz koga
su ponikli Milner, Rods, Bardis, MekLin i Kim Filbi. Univerziteti Oksford
i Kembrid su ve dugo vremena podruja nastanjena sinovima i kerkama
elita, onih iji roditelji pripadaju gornjem sloju" britanskog visokog drutva.
Dok je bio na Oksfordu, Sual se prikljuio organizaciji Young People's Socialist League (Socijalistika liga omladine), a Britanska tajna sluba ga je
ubrzo potom unovila.
Sual je zaposlen u Sjedinjenim Aemerikim Dravama, gde je bio pod zatitom i pokroviteljstvom jednog od najtvrdokornijih amerikih leviara, Voltera Lipmana. Lipman je osnovao i predvodio Ligu za industrijsku demokratiju
(League for Industrial Democracv) i organizaciju Students for a Democratic Society (Studenti za demokratsko drutvo). Obe ove leviarske organizacije organizovale su operacije za stvaranje netrpeljivosti izmeu industrijskih radnika i,
po njihovim recima, kapitalistikog sloja" i menadmenta. Oba Lipmanova
projekta bila su integralni delovi aparata Komiteta 300, koji se protezao du
ele Amerike i iji je najvaniji lan bio upravo Lipman.
Sual ima jake veze sa amerikim Ministarstvom spoljnih poslova i moe
da od FBI-a dobije dosije svake osobe na koju se okomi. To ministarstvo ima
nalog da Sualu da sve to poeli i kada god to poeli. Sal se u veini
sluajeva bavi analizom desnih grupacija i pojedinaca". Antidefamacijskoj ligi su otvorena vrata Ministarstva spoljnih poslova i ona se obilno koristi impresivnom tajnom slubom tog ministarstva.
Ministarstvo spoljnih poslova ima u svom desnom krilu ceo niz agenata
koji se prikazuju kao neustraivi pobornici antisemitizma". Ta grupacija dounika ima etvoricu voa, od kojih su trojica Jevreji i prikriveni homoseksualci. Ova pijunska grupacija deluje ve dvadeset godina. Izdaju zajedljive
antiidovske novine" i prodaju veliki broj antisemitskih knjiga. Jedan od
glavnih operau'vaca deluje u saveznoj dravi Luizijani. lan ove grupacije je
i jedan pisac koji je vrlo omiljen u desnim hrianskim krugovima. Ova grupa i pojedinci koji joj pripadaju su pod zatitom Antidefamacijske lige. Sual
je bio duboko upleten u ABSCAM i esto mu se obraaju agencije za spro40
ti nemiri dogodili u isto vreme kada i oni u Njujorku, Bonu, Pragu i Zapadnom Berlinu.
Sa strunjacima s podruja koordiniranja, sa svojom specijalnom obavetajnom mreom, iji je integralni deo i INTERPOL, Komitetu 300 nije bilo
teko, kako bi na prvi pogled moglo da se uini, da pokrene brino pripremane akcije na globalnom nivou, bilo da je re o studentskim nemirima ili
0 ruenju predsednika toboe suverenih drava. Za Olimpijce" je to bilo oas
posla. Ejd je iz Meksika poslat da se povee s teroristikim grupacijama u
Portoriku. U tom razdoblju postao je osoba od poverenja kubanskog diktato
ra Fidela Kastra.
Ne treba mislidi da je Ejd dok je provodio te operacije bio nepokoran"
agent. Naprotiv, tokom svih tih zaduenja saraivao je sa CIA-om. Problem je
nastao kada je Kastrova DGI (kubanska tajna sluba) uspela da ga vrbuje. Nastavio je da radi kao lan CIA-e sve dok njegova dvostruka uloga nije otkrivena. U to je bila ukljuena najvea sovjetska prisluivaka stanica na Zapadu,
smetena u mestu Lurdes na Kubi. Sa 3.000 sovjetskih specijalaca za praenje
1 deifrovanje signala, ta stanica moe da prati hiljade ekektronskih signala isto
vremeno. Ta stanica je presrela mnoge privatne telefonske razgovore izmeu
kongresmena i njihovih ljubavnica i dobro ih iskoristila.
Danas, 1991. godine, priaju nam kako je komunizam mrtav", ali Sjedinjene Amerike Drave nisu uradile nita kako bi zatvorile tu veliku pijunsku stanicu pred sopstvenim vratima. Ta stanica je sposobna da uhvati i
najslabije olujne" signale, kakve odailje telefaks ili elektrina pisaa maina, koji kada se deifruju otkrivaju sadraj svakog dokumenta koji se alje
telefaksom ili radio telegrafom. Ne postoji apsolutno nijedan razlog za dalji
opstanak te stanice. Ako izmeu SAD-a i SSSR-a uistinu vlada mir, emu
potreba za tako velikom pijunskom stanicom? Jednostavna istina je injenica da je KGB umesto smanjenja osoblja, u ta bi eleli da verujemo, tokom
1990. i 1991. godine poveao broj zaposlenih na toj stanici.
Ime Bernarda Levina verovatno nije dobro poznato u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Za razliku od pop zvezda" i najnovijih bednih holivudskih
otkria", akademici retko, ako i ikada, izlaze pred oi javnosti. Od stotina akademika u SAD-u koji rade pod kontrolom Rimskog kluba, Levina je vredno
posebno spomenuti, ako ni zbog ega drugog ono zbog njegove uloge u sla42
bljenju Irana, Filipina, June Afrike, Nikaragve i June Koreje. Ruenje iranskog aha sprovedeno je prema planu koji su osmislili Bernard Levin i Riard
Falk, a nadgledao institut Aspen, na elu s Robertom Andersonom.
Levin je bio autor dokumenta pod naslovom Vremenska perspektiva i moral - publikacije Rimskog kluba koja se bavi nainom slamanja morala drava i pojedinih dravnih poglavara. Evo jednog odlomka iz tog dokumenta:
Jedna od glavnih tehnika slamanja morala strategijom terora se sastoji tano od
sledee taktike: drati osobu u neznanju to se tie njenog statusa i oekivanja.
Osim toga, ako este promene, od strogih disciplinskih mera do obeanja dobrog
odnosa, uz irenje protivrenih vesti, kognitivnu strukturu takvog stanja uine
krajnje nejasnom, osoba vie nee ni znati da li je vodi odreeni plan ka eljenom cilju ili je od tog istog cilja udaljava. U tim uslovima ak i one osobe koje
imaju jasno zacrtane ciljeve i koje su spremne da preduzmu rizike postaju paralizovane snanim unutranjim sukobom i ne mogu da donesu odluku o tome ta
treba da uine.
Ovaj plan Rimskog kluba odnosi se na zemlje, jednako kao i na pojedince, a na kraju i na elnike tih zemalja. Mi u SAD-u ne trebamo da mislimo ovako: Pa dobro, ovo je Amerika i takve stvari se ovde jednostavno
dogaaju." Dopustite mi da vas uverim kako se takve stvari dogaaju u
SAD-u moda u veoj meri nego u bilo kojoj drugoj zemlji.
Plan Rimskog kluba koji je izradio Levin ima svrhu da demoralie sve
nas tako da na kraju ponemo da mislimo kako treba da prihvatimo i sledimo
bilo ta to nam je namenjeno. Da, slediemo Rimski klub kao ovde. Prema
bilo kom snanom poglavaru koji se odjednom pojavljuje kako bi spasao"
dravu moramo biti krajnje sumnjiavi. Imajte na umu da je Ho-meinija
godinama uzgajala Britanska tajna sluba, posebno za vreme njegovog
boravka u Parizu, a onda se odjednom pojavio kao spasitelj Irana. Boris
Jeljcin je potekao iz istog tog tora obavetajne slube MI6.
Rimski klub veruje kako je proveo zadatak Komiteta 300 u pogledu
omekivanja" Sjedinjenih Amerikih Drava. Posle 45 godina ratovanja protiv
ove nacije, ko e da posumnja da je zadatak zaista i obavio? Osvrnite se oko
sebe pa ete i sami da vidite koliko smo demoralisani. Droga, pornografija,
rok end rol muzika", seksualne slobode, porodica koja je skoro unite43
Profilisanje je tehnika koja je osmiljena 1922. godine po nalogu Kraljevskog instituta za meunarodne poslove (RJIA). Oficir Don Roulings Ris, strunjak za tehniku Britanske vojske, dobio je nareenje da u Institutu za ljudske
odnose Tavistok, sastavnom delu Univerziteta Saseks, postavi najvec'i sistem za
pranje mozgova na svetu. Taj sistem je postao sr britanskog Biroa za psiholoki rat (Psvchological Warfare Bureau). Kada sam 1970. godine prvi put u
Americi spomenuo imena Risa i Tavistok instituta, to nije probudilo skoro nikakvo interesovanje. Ali tokom godina, kako sam otkrivao sve vie informacija
o Institutu Tavistok i njegovoj kljunoj ulozi u ovoj zaveri, postalo je popularno da se oponaaju rezultati mog tadanjeg istraivanja.
Britanski biro za psiholoki rat iskoristio je Risov rad u ogledu na 80.000
britanskih vojnika-pokusnih kunia koji su proli mnoge oblike testiranja.
Upravo metodama koje je osmislio Tavistok institut Sjedinjene Amerike Drave su uvuene u Drugi svetski rat, a pod vodstvom dr Kurta Levina osnovan je OSS, pretea CIA-e. Levin je postao direktor Projekta stratekog bombardovanja (Strategic Bombing Survey) koji je postao plan britanskog Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva (Royal Air Force), za tepih" bombardovanje nemakih radnikih etvrti, dok su nemaki vojni ciljevi, kao to su fabrike oruja, ostali netaknuti. Fabrike oruja i municije na obe strane bile su
u vlasnitvu meunarodnih bankara, koji i nisu ba eleli da svoju imovinu
vide unitenu.
Kasnije, poto se rat zavrio, NATO je Saseks univerzitetu naloio da
osnuje vrlo specijalizovani centar za pranje mozga, koji je postao deo britanskog Biroa za psiholoki rat, samo to je ovog puta istraivanje bilo usmereno na civilne, a ne na vojne ciljeve. U poglavlju o drogi vratiemo se na
49
tu strogo poverljivu instituciju nazvanu Science Policv Research Institute (Institut za istraivanje naune politike), skraeno SPRI.
Cilj tepih" bombardovanja civilnih nemakih etvrti je bio da se skri
moral nemakih radnika. -Taj plan nije bio osmiljen kao napad na menaki
vojni sastav. Levin i njegov tim strunjaka doli su do sledeih ciljnih statistika: ako se bombardovanjem britanskog RAF-a razrui 65% stanova nemakih radnika, sruie se moral nemakih civila. Taj dokument je izradilo Osiguravajue drutvo Prudenal (Prudential Assurance Companv).
RAF je, pod zapovednitvom bombardera" Harisa, proveo Levinov plan,
iji je vrhunac bilo strahovito bombardovanje Drezdena, u kome je ubijeno
vie od 125.000 civila, uglavnom staraca, ena i dece. Istina o uasnim bombakim pohodima bombardera" Harisa na nemake civile je bila dobro uvana tajna dugo posle zavretka Drugog svetskog rata.
Tavistok institut je izradio i veinu detaljnih programa koji su doveli do
osnivanja Kancelarije tajne slube Ratne mornarice (Office of Neval Intelligence, skraeno ONI) - tajne slube broj jedan u Sjedinjenim Amerikim Dravama, koja veliinom i dosegom nadmauje CIA-u. Vlada Sjedinjenih Amerikih Drava sklopila je sa Institutom Tavistok ugovore vredne milijarde dolara, a planeri tog instituta izrauju veinu onoga ime se Pentagon koristi
za odbranu naeg sistema, ak i dan danas. I ovo pokazuje koliko Komitet
300 dri u aci Sjedinjene Amerike Drave i veinu naih institucija. Tavistok ima vie od 30 naunih institucija u Sjedinjenim Amerikim Dravama,
a sve emo da ih nabrojimo u grafikonu na kraju knjige.
Mnoge od tih Tavistok amerikih institucija su prerasle u dinovska udovita, koja su prodrla u sve agencije nae Vlade i preuzela vlast u odluivanju. Jedan od glavnih Tavistokovih ruitelja naeg naina ivota je bio dr
Aleksandar King, jedan od osnivaa NATO-a, miljenik Komiteta 300 i istaknuti lan Rimskog kluba. Rimski klub je zaduio dr Kinga da uniti ameriko obrazovanje, u saradnji s nekim lanovima zakonodavnih tela i sudija. Ako
javnost nije znala koliko je uticaj Komiteta 300 sveobuhvatan, ova knjiga bi
trebalo da razrei sve ostatke dvoumljenja.
Proba za Saveznu agenciju za upravljanje krizama (FEMA), koju je stvorio Rimski klub, je bio ogledni pohod na nuklearnu elektranu Three - Mile
Island u Hariburgu, u saveznoj dravi Pensilvaniji. Mediji su ga histerino
50
nazivali nesreni sluaj", iako se nije radilo o nesrenom sluaju ve o namemo izazvanoj krizi kao eksperimentu FEMA-e. Dodatna korist za tu instituciju bili su strah i histerija koje su stvorili mediji nateravi tamonje stanovnike na beg iako nije bilo nikakve opasnosti.
FEMA je taj ogled ocenila kao veoma uspean i dobila je mnogo poena
za svoje antinuklearne snage. Three - Mile Island je postao zborno mesto
boraca za ouvanje okoline", visoko fmansirane i kontrolisane grupacije kojom upravlja Institut Aspen u korist Rimskog kluba. Besplatno medijsko praenje osigurao je bivi agent Britanske tajne slube Viljem Pejli iz televizijske kue CBS.
FEMA je prirodni naslednik Projekta stratekog bombardovanja iz Drugog svetskog rata. Dr Kurt Levin, teoretiar onoga to su iz Instituta Tavistok nazvali upravljanjem i krizama, bio je jedan od vanijih autora tog projekta. Levin i institut Tavistok povezani su neprekinutim lancem, koji traje
ve trideset i sedam godina. Program stratekog bombardovanja je u FEMAu ugradio uz neka prilagoavanja, a jedno od njih je meta - ne vie Nemaka, ve Sjedinjene Amerike Drave. etrdeset i pet godina po zavretku
Drugog svetskog rata obara je jo uvek bio u rukama Tavistoka, a oruje
je upereno protiv Sjedinjenih Amerikih Drava.
Pokojna Margaret Mejd izgradila je, pod pokroviteljstvom Tavistok instituta, temeljnu studiju o nemakom i japanskom stanovnitvu, i o tome kako
reaguju na stres prouzrokovan vazdunim bombardovanjem. Saradnik na tom
projektu bio je profesor Ervin Dejnus. Projekat je nadzirao dr Don Rolins
Riz, koji je u britanskoj vojski unapreen u brigadnog generala. Rezultati tog
istraivanja predati su FEMA-i. Izvetaj Ervina Dejnusa je bio dragocen za
formulisanje FEMA-ine politike. Dejnus je taj izvetaj kasnije iskoristio u
knjizi kojoj je dao naslov Air War and Stress (Vazduno ratovanje i stres).
Zamisli iz te knjige FEMA je tokom krize" Three - Mile Island primenila do zadnjeg slova. Dejnusova zamisao bila je dosta jednostavna: stimulisati niz uzastopnih kriza i manipulisati ljudima, sledei Levinove taktike terora, i ljudi e uraditi upravo ono to se od njih trai.
Sprovodei taj eksperiment, Levin je otkrio neto novo: drutvena kontrola na irokom nivou moe se postii primenom isceliteljskih medija koji,
putem televizije, ljudima tumae strahote nuklearnog rata. Otkriveno je da su
51
enski asopisi vrlo uticajni u dramatizovanju strahota nuklearnog rata. Dejnus je za probu angaovao Beti Bampers, suprugu senatora Dejla Bampersa
iz Arkanzasa, da za asopis Mekkols pie" o toj temi.
U izdanju asopisa Mekkols lanak se pojavio u januaru 1983. godine.
Nije ga napisala gospoa Bampers, nego joj ga je podmetnula grupa autora
iz Tavistok instituta, ija su specijalnost bile takve teme. Bila je to zbirka
neistina, aluzija i nagaanja, u potpunosti zasnovanih na lanim pretpostavkama. lanak gospoe Bampers bio je tipina psiholoka manipulacija, to
Tavistok radi sjajno. Nije se moglo dogoditi da ijedna gospoa koja je proitala taj lanak ostane ravnoduna prema strahotama nuklearnog rata.
Komitet 300 ima na raspolaganju veliku birokratiju, sastavljenu od stotina
trustova mozgova i organizacija koje upravljaju celim nizom privatnih
kompanija, te elnih ljudi u krugovima vlasti. Naveu njihova imena, tj. onoliko koliko bude moglo da stane u ovu knjigu, poevi od Nemakog fonda
Maral. Njegovi lanovi, a zapamtite da su oni u isto vreme i lanovi NATO-a i Rimskog kluba, su: Dejvid Rokfeler, vlasnik banke ejs Menhetn,
Gabriel Hag iz prestine korporacije Manufecturers Hanover Trust and Finan-ce,
Milton Kec iz Fondacije Ford (Ford Foundation), Vili Brant, predsednik
Socijalistie internacionale, agent KGB-a i lan Komiteta 300, Irving Blustoun, predsednik izvrnog odbora Ujedinjenih radnika automobilske industrije
(United Auto Workers), Rasel Trejn, ameriki predsednik Rimskog kluba i
institucije World Wildlife Fund, koja je u vlasnitvu princa Filipa, Elizabeta
Midli, producent programa televizije CBS, B. R. Gajford, direktor Fondacije
Rasel Sejd (Russel Sage Foundation), Gvido Goldman iz Instituta Aspen,
pokojni Averel Hariman, izvanredni lan Komiteta 300, Tomas L. Hjuz iz
Fondacije Karnegi (Carnegie Endovvment Fund), Denis Medous i Dej
Forester iz svetske dinamike" - Instituta za tehnologiju Univerziteta
Masausets (Massachusetts Intstitute of Technologv, MIT).
Iako Komitet 300 postoji ve 150 godina, svoj dananji oblik je poprimio tek 1897. godine. Oduvek je izdavao naloge preko drugih institucija, poput
Kraljevskog instituta za meunarodne poslove. Kada je odlueno da Evropu
treba da nadgleda jedno podtelo, Kraljevski institut za meunarodne poslove
je osnovao Tavistok institut, koji je opet osnovao NATO. NATO se pet
godina finansirao iz Nemakog fonda Maral. Moda je najvaniji lan
52
BiJderberke grupe - tela Komiteta 300 za spoljnu politiku - bio Dozef Retinger, za koga se veruje da je bio osniva i organizator Bilderbergera, ije
godinje sednice ve vie desetina godina oduevljavaju lovce na zavere.
Retinger je bio vrlo obrazovan isusovski svetenik i mason trideset i treeg nivoa. I godpoa Ketrin Mejer Grem, za koju se sumnja da je ubila svog
supruga kako bi preuzela vlast nad Vaington Postom, bila je visoko kotiran
lan Rimskog kluba, kao i Pol G. Hofman iz osiguravajueg drutva New
York Life Insurance Companv koje je jedno od najveih u Sjedinjenim Amerikim Dravama, i iz kompanije Renk, koji je direktno povezan sa uom porodicom engleske kraljice Elizabete II. Osnivai Bilderbergera i Rimskog kluba
bili su Don J. Mekloj, ovek koji je posle Drugog svetskog rata pokuao
da Nemaku zbrie s lica zemlje, i poslednji, ali ne i manje vaan,
Dejms A. Perkins iz Karnegi korporacije.
Kakva sjajna skupina! A ipak, to je dosta udno, retki su ljudi izvan
obavetajnih grupa, ako je uopte bilo takvih, koji su sve do nedavno uopte uli za tu organizaciju. Mo ovih vanih osoba i korporacija, televizijskih
stanica, novina, osiguravajuih drutava i banaka koje oni predstavljaju jednaka je moi i uticaju najmanje dve evropske zemlje, a ovo je samo uski vrh
ogromnih, razgranatih i ispretpletanih interesa Komiteta 300.
U gore navedenom popisu spomenuli smo Riarda Gardnera, koji je, iako
jedan od ranih lanova Komiteta 300, bio poslat u Rim zbog jednog specijalnog
zadatka. Oenio se iz jedne od najstarijih porodica venecijanskog crnog
plemstva, to je venecijanskoj aristokratiji omoguilo direktnu vezu sa Belom
kuom. Pokojni Averel Hariman bio je jo jedna direktna veza Komiteta 300
sa Kremljom i Belom kuom. Posle njegove smrti, na tom poloaju ga je
nasledio Kisinder.
Rimski klub je zaista zastraujui ogranak Komiteta 300. Iako se prividno bavi amerikim pitanjima, ta grupacija se preklapa s drugim ograncima
Komiteta 300 i njeni lanovi iz SAD-a se esto mogu videti kako reavaju
probleme" u Japanu i Nemakoj.
Evo nekih, ali ne i svih elnih organizacija kojima upravlja Komitet 300:
53
54
56
Jugozapadna Azija se mora neutralizovati (itaj komunizovati", tj. pretvoriti u komunistiki region);
Hladni rat se mora zaustaviti;
rasna diskriminacija se mora ukinuti:
zemljama u razvoju se mora pruiti pomo (mislei na pomo u njihovom unitenju);
nema vojnih reavanja problema (teta to to nisu rekli Dordu Buu
pre Zalivskog rata);
reenja na dravnom nivou nisu odgovarajua;
koegzistencija je nuna;
HARVARD PSYCHOLOGICAL CLINIC
(Psiholoka klinika Harvard)
lanovi: dr Kurt Levin i ekipa od 15 naunika nove nauke. Cilj: stvaranje
klime u kojoj e Komitet 300 moi da preuzme neogranienu vlast nad
SAD-om.
'*' INSTITUTE FOR SOCIAL RESEARCH
(Institut za drutvena istraivanja)
1
lanovi: dr Kurt Levin i ekipa od 20 naunika nove nauke. (" Cilj:
osmiljavanje potpuno novog niza socijalnih programa kako bi se Amerika
odvratila od industrije.
SCIENCE POLICY RESEARCH UNIT
(Odelenje za istraivanje naune politike) lanovi: Lilend Bredford, Kenet
Dam, Ronald Lipert. Cilj: ovo je institucija za istraivanje buduih okova",
odelenje Univerziteta Saseks u Engleskoj, deo mree Tavistok instituta.
SYSTEMS DEVELOPMENT CORPORATION (SDC)
(Korporacija za razvoj sistema)
lanovi: eldon Arenberg i osoblje od vie stotina slubenika, koje je
nemogue ovde nabrojati.
58
Progressive
Raconteur
The New Republic
Working Papers for a New Society
Ovo ni u kom sluaju nisu svi asopisi koji se izdaju pod pokroviteljstvom Rimskog kluba. Ima ih jo nekoliko stotina. Zapravo, svaka institucija
ima svoj sopstveni asopis. S obzirom na broj institucija kojima upravlja
Tavistok institut i Rimski klub, ovde moemo da damo samo njihov delimian opis.
U sledeem popisu su neke od vanijih fondacija i trustova mozgova,
ukljuujui i vojne trustove mozgova.
Amerika jvanost bi se zaprepastila kada bi znala koliko je vojska duboko upletena u istraivanje novih ratnih taktika" sa trustovima mozgova Komiteta 300. Amerikanci nisu svesni da je Komitet 300 1946. godine naloio
Rimskom klubu da ubrza stvaranje trustova mozgova koji, kako su rekli, nude nova sredstva irenja filozofije Komiteta 300. Uticaj tih trustova mozgova na nau vojsku samo od 1959. godine, kada su se naglo namnoili, je uistinu zapanjujui. Nema nikakve sumnje da e oni igrati jo veu ulogu u
svakodnevnim poslovima ove zemlje to se vie budemo pribliavali 2000toj godini.
THE MONT PELERIN SOCIETY
(Drutvo Mont Pelerin)
Drutvo Mont Pelerin je ekonomska fondacija koja ima zadatak da osmiljava i izdaje obmanjujue ekonomske teorije i utie na ekonomiste u Zapadnom svetu da slede modele koje im ono s vremena na vreme isporui.
Vodei strunjaci" ovog drutva su Von Hajek i Milton Fridman.
THE HOOVER INSTITUTION
(Institucija Huver)
Izvorno osnovana za borbu protiv komunizma, ova institucija se polako
ali sigurno okrenula socijalizmu. Ima godinji budet od dva miliona dolara,
koje joj doniraju kompanije pod okriljem Kimiteta 300. Danas se usredsre60
uje na mirne promene", sa naglaskom na kontrolu oruja i unutranje amerike probleme. Mediji se esto koriste ovom institucijom kao konzervativnom" organizacijom i trae njena miljenja kada im trebaju konzervativni
aspekti. Institucija Huver je daleko od toga i od 1953. godine, kada ju je preuzela grupacija povezana sa Rimskom klubom, postala je potparol svetske
vlade - Novog svetskog poretka za poeljnu" politiku.
HERITAGE FOUNDATION
(Fondacija Heritejdz)
Dozef Kors, tajkun proizvodnje piva je osnovao ovu fondaciju, sa svrhom da deluje kao konzervativni trust mozgova, ali su je ubrzo potom, a po
nalogu Rimskog kluba, preuzeli fabijanisti ser Piter Vikers Hol, Stjuart Batler, Stiven Ajzler, Robert Mos i Frederik fon Hajek. Ova institucija je odigrala vanu ulogu u sprovoenju naloga britanske Laburistike stranke Entonija Vedvuda Bena o taerizaciji Regana". Fondacija Heritejdz nikako nije
konzervativna institucija, iako tako ponekad izgleda i zvui.
HUMAN RESOURCES RESEARCH OFFICE (HUMRRO)
(Kancelarija za istraivanje ljudskih resursa)
Ovo je vojna nauna institucija koja se bavi psihotehnologijom". Veina njenog osoblja je kolovano na Tavistok institutu. Psihotehnologija" pokriva vojniku motivaciju, moral i muziku kojom se koristi neprijatelj. U
stvari, izgleda da veliki deo onoga to je Dord Orvel napisao u svojoj knjizi 1984 neverovatno podsea na ono to se izuava u ovoj instituciji. 1969.
godine Komitet 300 je preuzeo ovu vanu instituciju i pretvorio je u privatnu neprofitnu organizaciju koja deluje pod pokroviteljstvom Rimskog kluba.
Ovo je najvea bihevioristika nauna institucija u SAD-u.
Jedna od njenih specijalnosti je prouavanje malih grupa pod stresom.
Ona ui vojsku kako je vojnik samo produena ruka svog oruja. Napravila
je veliki uticaj na sistem ovek/oruje" i njegovu kontrolu ljudskih resursa", tako iroko prihvaenu u Amerikoj vojsci. Ova institucija je oduvek
imala veliki uticaj na ponaanje vojske. Njene tehnike oblikovanja uma direktno su preuzete od Tavistok instituta. Njeni kursevi iz primenjene psihologije navodno ue visoke vojne oficire kako da stave u pogon ljudsko oru61
je. Dobar primer je nain na koji su vojnici u ratu protiv Iraka bili spremni
da prekre svoja pravila slube i zakopaju 12.000 ivih irakih vojnika.
Ova vrsta ispiranja mozga je posebno opasna jer se danas primenjuje na
vojsku, a vojska ga opet primenjuje na okrutno ubijanje hiljade neprijateljskih" vojnika, dok bi sutra ta ista vojska mogla da prihvati da je neka civilna
grupacija koja se protivi vladinoj politici neprijatelj". Ve smo pretvoreni u
bezglavo stado ovaca sa ispranim mozgovima, a ipak se ini da HU-MRRO
moe da ide i korak dalje sa svojim tehnikama oblikovanja i kontrole uma.
HUMRRO je vredan dodataka Tavistok instituta i mnoge lekcije koje su
nauene upravo u HUMRRO-u primenjivane su u Zalivskom ratu. Zato je
malo lake za razumeti kako se dogodilo da su se ameriki vojnici ponaali
kao okrutne i bezdune ubice, to nema nikakve veze sa idejom tradicionalnog
amerikog vojnika.
RESEARCH ANALYSIS CORPORATION
(Korporacija za naunu analizu)
Ova HUMRRO-ova sestrinska organizacija tipa Orvelove 1984 smetena
je u gradu Meklinu u saveznoj dravi Virdiniji. Osnovana je 1984. godine,
a Komitet 300 ju je preuzeo 1961. godine, kada je postala delom bloka institucija Don Hopkins. Sudelovala je u izradi vie od 600 projekata, ukljuujui i integraciju crnaca u Ameriku vojsku, taktinu primenu nuklearnog
oruja, programe psiholokog ratovanja i masovnu kontrolu stanovnitva.
Jasno je da postoji veliki broj trustova mozgova. U ovoj knjizi emo spomenuti veinu. Jedno od najvanijih saradnje izmeu onoga to trustovi mozgova proizvode i onoga to postaje dravna i javna politika su ankete". Zadatak kompanija koje prave ankete je da se oblikuje i stvara javno miljenje
koje odgovara zaverenicima. CBS, NBC, ABC, New York Times i
Washington Post neprestano prave ankete. Veina tih projekata koordinie se
u Centru za istraivanje nacionalnog miljenja (National Opinion Research
Center), koji je, bez obzira na to to e ova vest zaprepastiti veinu italaca, napravio psiholoki profil za elu zemlju.
Rezultati se unose u kompjutere institucija Gallup Poli" i ,,Yankelovitch,
Skellev and White" radi komparativne procene. Veinu onoga to itamo u
62
novinama i gledamo na televiziji kompanije su ve proistile. Mi vidimo samo ono to anketari misle da bi trebalo da vidimo. To se zove stvaranje
javnog mnenja". Ono to lei -iza-ovog delia drutvenog savetovanja jeste
kako da se otkrije koliko je javnost podlona politikim smernicama Komiteta 300. Nazivaju nas ciljnom populacijom", a anketari mere koliko ima otpora onome to se objavi u emisiji Veernje vesti". Kasnije emo tano da
saznamo kako je ova praksa poela i ko je za to odgovoran.
Sve to je sastavni deo temeljno razraenog procesa stvaranja javnog mnenja, osmiljenog u Tavistok Institutu. Nai ljudi danas veruju kako su dobro
informisani, a ne shvataju da su stavovi koje smatraju sopstvenim, zapravo,
stvoreni u amerikim naunim institucijama i trustovima mozgova i da niko
od nas nema slobodu da stvara sopstveno miljenje zbog informacija koje
nam plasiraju mediji i anketari.
Anketiranje je pretvoreno u finu umetnost neposredno pre ulaska Sjedinjenih Amerikih Drava u Drugi svetski rat. Amerikanci su, a da toga nisu
ni svesni, bili uslovljeni da na Nemaku i Japan gledaju kao na opasne neprijatelje koje treba zaustaviti. To je, u izvesnom smislu, bilo tano, to ini
uslovljenost javnog mnenja jo opasnijim, jer na temelju informacija kojima
smo bili svakodnevno zasuti, uistinu se inilo da su neprijatelji Nema-ka i
Japan. Tek nedavno smo videli koliko dobro funkcionie Tavistokov proces
uslovljavanja - kada su Amerikanci bili uslovljeni da Irak doivljavaju kao
opasnost, a Sadama Huseina kao linog neprijatelja Sjedinjenih Amerikih
Drava.
Takav proces uslovljavanja se tehniki opisuje kao poruka koja dopire
do oseajnih organa osoba na koje treba da se izvri uticaj". Jedan od najcenjenijih od svih anketara je lan Komiteta 300 Daniel Jankelovi, iz kompanije Yankelovich, Skellez and White. Jankelovi pak s ponosom svojim studentima govori kako su ankete oruje za menjanje javnog miljenja, iako u
tome nije originalan, jer je nadahnue preuzeo iz knjige Dejvida Najsbeta
Trend Report, koju je naruio Rimski klub.
U toj knjizi Najsbet opsiju sve tehnike kojima se slue stvaraoci javnog
mnenja kako bi stvorili javno miljenje koje odgovara Komitetu 300. Stvaranje javnog miljenja je biser u kruni Olimpijaca, jer se, sa hiljadama novih
drutvenih naunika nove nauke, koji sluaju svaki njihov treptaj, uz injeni63
cu da u rukama dre medije, o skoro svakoj temi moe stvoriti javno miljenje i u roku od dve nedelje proiriti po elom svetu.
Upravo to se dogodilo kada je njihov sluga Dord Bu dobio nalog da
krene u rat protiv Iraka. Za dve nedelje se javno miljenje, ne samo u SADu, ve i u skoro elom svetu, okrenulo protiv Iraka i njegovog predsednika
Sadama Huseina. Ti medijski umetnici promena i manipulatori vesti su direktno odgovorni Rimskom klubu, koji je, opet odgovoran Komitetu 300, na
ijem elu sedi engleska kraljica i vlada velikom mreom vrsto ispretpletenih korporacija koje nikada ne plaaju poreze i nisu nikome odgovorne, a
koje opet finansiraju naune institucije preko fondacija koje zajednikim aktivnostima skoro potpuno upravljaju naim svakodnevnim ivotima.
Zajedno sa svojim ispretpletenim kompanijama, osiguravajuim drutvima, bankama, finansijskim korporacijama, naftnim kompanijama, novinama,
asopisima, radijima i televizisjkim stanicama, taj ogromni aparat je zajahao
Ameriku i ceo svet. Nema nijednog politiara u Vaingtonu koji tom aparatu, na neki nain, ne pripada. Levica ga psuje, nazivajui ga imperijalistikim", to on zaista i jeste, ali tom levicom opet upravljaju oni isti ljudi koji
upravljaju i svim ostalim, tako da vie nije nimalo slobodnija od drugih.
Naunici koji rade na procesu uslovljavanja se zovu drutveni inenjeri" ili drutveni naunici nove nauke", i ine integralni deo onoga to vidimo, ujemo, i itamo. Drutveni inenjeri stare kole" bili su Kurt K. Levin, profesor Hedli Kantril, Margaret Mid, profesor Dervin Kartrajt i profesor Lipsit. Oni su, uz Don Rolings Riza, bili krem naunika nove nauke u
Tavistok institutu.
Tokom Drugog svetskog rata, pod vodstvom Kurta Levina radilo je vie
od 100 naunika, koji su pokorno kopirali metode Rejnharta Hejdriha iz SSa. OSS organizacija je utemeljena na Hejdrihovoj metodologiji, a kao to znamo, OSS je bio pretea Centralne obavetajne agencije (CIA-e). Svim ovim
elim da kaem da vlade Velike Britanije i Sjedinjenih Amerikih Drava
ve imaju aparat pomou kojeg e nas dovoditi u red Novom svetskom poretku, u kojem e biti tek neznatnog otpora. Taj sistem postoji jo od 1946.
godine, a svake sledee godine se sve vie usavravao.
Komitet 300 je uspostavio mreu i mehanizme kontrole koji su daleko
vie obavezujui od bilo ega to je ikada postojalo na svetu. Da bi nas po64
Meknamara. Regan je, uprkos obeanjima, nastavio sa slabljenjem nae industrijske baze. Nastavio je tamo gde je Karter stao. Potrebna nam je snana
odbrana, ali je nemogue izgraditi sa slabom industrijskom bazom, jer bez
dobro voenog vojno-industrijskog kompleksa ne moemo da imamo pouzdan odbrambeni sistem. Komitet 300 to zna i od 1953. godine planira svoju
politiku nultog postindustrijskog razvoja, koja je danas u punom jeku.
Zahvaljujui Rimskom klubu, na tehnoloki potencijal se smanjio na nivo ispod onog u Japanu i Nemakoj, dravama koje smo, navodno porazili
u Drugom svetskom ratu. Kako se to dogodilo? Zbog ljudi poput dr Aleksandra Kinga i naeg zaslepljenog uma nismo uspeli da prepoznamo razaranje naih obrazovnih institucija i sistema obrazovanja. Kao rezultat naeg slepila vie ne kolujemo inenjere i naunike u dovoljnom broju da bi ostali
meu industrijalizovanim zemljama sveta. Zahvaljujui dr Kingu, oveku za
koga su vrlo retki ljudi u Americi uopte uli, obrazovanje u SAD-u je na
najniem nivou od 1786. godine. Statistike koje je izradio Institut za vie
obrazovanje (Institute for Higher Learning) pokazuju da su sposobnosti itanja i pisanja amerike omladine koja zavrava srednju koli ispod onih u poreenju sa omladinom 1786. godine.
Danas nismo samo suoeni sa gubitkom slobode i same drave, ve i sa
jo gorim gubitkom - same due. Stalno nagrizanje temelja na kojima poiva ova republika, ostavilo je prazninu koju satanisti i kultisti ubrzano popunjavaju svojim umetnikim duevnim materijalom. Ovu istinu je teko prihvatiti i shvatiti, jer u tom pogledu nije bilo nikakvih naglih dogaanja. Kada
bi nas pogodio neki iznenadni ok, kulturni ili religijski, protresao bi nas i
izvukao iz apatije u koju smo upali.
'# Ali, postupnost, a fabijanizam se upravo bazira na tome, ne ini nita to
bi iniciralo uzbunu. Kako ogromna veina Amerikanaca ne vidi nikakvu motivaciju za ovim o emu piem, ne mogu to da prihvate, pa se na pomisao
o zaveri samo mrte i ismejavaju je. Stvarajui rasulo koje nam svakog dana nude na stotine mogunosti, doli smo do stanja u kojem se, ako nema
jasne motivacije, sve informacije odbijaju.
Ovo je u isto vreme i slaba i jaka spona u zaverenikom lancu. Veina
ljudi odbacuje sve to nema motiva pa se zaverenici oseaju sigurnim iza lavina ismejavanja onih koji ukazuju na nadlozau krizu u naoj zemlji i u na66
Zakonodavno telo Aljaske je 1970. godine prihvatilo taj predlog, skoro bez izmena. Grihan je za Komitet 300 obavio izvanredan posao. Od tih poetaka \
taj Centar je prerastao u instituciju koja zapoljava 4.000 ljudi, sa godinjim i
prometom od 160 miliona dolara. Njegov predsednik, arls A. Anderson, za *
vreme svog mandata bio je svedok velikog dela tog rasta, kao i profesor Vi-1
68
Us Harman, direktor odelenja tog Centra koje se zove Istraivanje socijalne po-
69
litike (Study of Social Policies), i koje zapoljava na stotine naunika nove nauke, a mnogi od visoko pozicionisanih elnika su dovedeni iz sedita Tavistok
instituta iz Londona. Jedan od njih je bio predsednik Odbora Centra za istraivanje Stenford, bivi obavetajac Dejvid Sarnov, koji je dvadeset i pet godina bio tesno povezan sa Harmonom i njegovim timom. Sarnov je bio neka vrsta psa uvara" za majinski institut iz Saseksa.
Centar za istraivanje Stenford kae kako ne pravi nikakve moralne predrasude kada su u pitanju pogledi projekata koje prihvata, pa tako radi i za
Izrael i za Arape, za Junu Afriku i za Libiju. Kako se moe i oekivati, takvim stavom sebi osigurava informacije iz prve ruke" u pogledu vlada stranih zemalja, koje CIA nalazi vrlo korisnim. U knjizi Dima Ridveja, pod
naslovom The Closed Corporation (Zatvorena korporacija), portparol Centra
za istraivanje Stenford gospodin Gibson blebee o nediskriminirajuem stavu ovog centra. Iako ovaj centar nije na pooi.su Saveznog centra za istraivanje ugovora (Federal Contract Research Center), danas je on najvei vojni
trust mozgova, koji je zasenio i Hadson i Rend. Meu njegovim specijalizovanim odelenjima su eksperimentalni centri za hemijsko i bioloko ratovanje.
Jedna od opasnijih delatnosti Stenford Centra su vojne operacije protiv
pobunjenog naroda usmerene na civilno stanovnitvo - stvari poput Orvelove 1984", kakve Vlada ve primenjuje protiv svog naroda. Amerika vlada
centru Stenford plaa milione dolara godinje za to vrlo kontravezno istraivanje". Posle studentskih demonstracija protiv pokuaja hemijskog rata koji
se sprovodi u Stenford centru, taj centar je prodat" jednoj privatnoj kompaniji
za samo 25 miliona dolara. Nita se naravno, nije promenilo. Centar za
istraivanje Stenford je jo uvek projekat Tavistok instututa i jo uvek je u
posedu Komiteta 300, a lakoverni su, ini se zadovoljeni tom beznaajnom
kozmetikom promenom.
1958. godine se dogodilo neto zaista uznemirujue. Agencija za istraivanje novih tehnologija (Advanced Research Products Agencv, skraeno ARPA), ugovorna agencija Ministarstva prosvete, predloila je Centru za istraivanje Stenford jedan strogo poverljiv projekat. Don Foster iz Pentagona je
rekao tom Centru kako im je potreban projekat kojim e se Sjedinjene Amerike Drave osigurati od tehnolokog iznenaenja". Foster je eleo da dovede do savrenstva stanje u kojem sama prirodna sredina postaje oruje, a
70
kom pojednim osobom. Centar za istraivanje Stenford je ve tada bio uveliko na putu da postanje kljuna zdravstvena organizacija Komiteta 300.
Ve 80-tih godina 60% ugovora tog Centra bilo je posveeno ,,futurizmu", za vojne i za civilne primene. Najvei naruioci su mu bili Uprava za
istraivanje odbrane i inenjerstvo (Directorate of Defense Research and Engineering) amerikog Ministarstva odbrane, Kancelarija za istraivanje vazdunog prostora (Office of Aerospace Research) koja se bavila primenama bihevioristikih nauka na upravljanje istraivanjem", Izvrna kancelarija amerikog predsednika (Executive Office of the President), Kancelarija za nauku
i tehnologiju (Office of Science and Technologv), i ameriko Ministarstvo
zdravlja. Centar za istraivanje Stenford je za Ministarstvo zdravlja izradio
projekat koji je nazvan Obrasci za ispitivanje dostignua oitavanja u ESDEA Titla I" (Patterns in ESDEA Title I Reading Achievements Tests). Meu ostalim kupcima su ameriko Ministarstvo energije, ameriko Ministarstvo
rada, ameriko Ministarstvo saobraaja i Nacionalna fondacija za nauku (National Science Foundation, skraeno NSF). Od velike vanosti je bio rad napravljen za NSF, pod naslovom Procena buduih i meunarodnih problema
(Assessment of Future and International Problems).
Centar za istraivanje Stenford je pod pokroviteljstvom Tavistok instituta
iz Londona izradio jedan dalekoseniji i opasniji sistem, koji je nazvao
Program poslovnog obavetavanja (Business Intelligence Program). Vie od
600 kompanija iz SAD-a i drugih zemalja su postale pretplatnici ovog programa. Taj program je pokrivao istraivanja na: Japanskim poslovnim odnosima (Japanese Foreing Business Relations), Potroakom marketingu u razdoblju promena (Consumer Marketing in a Period of a Change), Rastuoj
opasnosti od meunarodnog terorizma (Mounting Challenge of International
Terrorism), Senzornoj proceni proizvoda iroke potronje (Sensorj Evaluation
in Consumer Products), Sistemu elektronskog prebacivanja novca (Electronic
Funds Transfer System), Amerikoj ratnoj industriji (The U.S. Defense Industry) i Dostupnosti kapitala (Capital Avaliability). Medu vrhunskim kompanijama Komiteta 300 koje su postale naruioci ovog programa su: Bechtel
Corporation, na ijem elu je bio Dord ulc, Hewlett Packard, Eastman
Dillon, Saga Foods Corporation, McDonnell Douglas, Crown Zellerbach,
Wells Fargo i Kaiser Industries.
72
Ali, jedan od najmranijih od svih programa Centra za istraivanje Stenford, sa mogunou nanoenja ogromne tete promenom smera u kojem e
Sjedinjene Amerike Drave ii, drutveno, moralno i verski, je bio program
Stenfordove Fondacije arls F. Ketering, nazvan i Promenljive slike oveka
(Changing Images of the Man), pod Stenfordovom slubenom oznakom:
Contract Number URH (486)-2150, Policv Report Number: 4/4/74, Prepared
by SRI Center for Study of Social Policv, Director Willis Harmon" (Ugovor
broj URH (489)-2150, broj izvetaja: 4/4/74, pripremio centar za prouavanje
socijalne politike SRI-a, direktor: Willis Harmon). Ovo je verovatno jedno od
najdalekosenijih istraivanja u istoriji o tome kako se ovek moe promeniti.
Ovaj izvetaj, koji ima 319 strana, napisalo je 14 naunika nove nauke,
pod nadzorom Instituta Tavistok i njegovih 23-oje najviih kontrolora, meu
kojima su bili B. F. Skiner, Margaret Mid, Ervin Laslo i ser Defri Vikers,
visoki oficir britanske obavetajne slube MI6. Podsetimo se da je njegov zet,
ser Piter Vikers Hol, bio jedan od osnivaa takozvane konzervativne Fondacije Heritejd. Veliki deo od 3.000 stranica preporuka", koje su u januaru
1981. godine predate predsedniku Reganu, temeljio se na materijalu koji je
uzet iz projekta Vilisa Harmona ,J*romenljive slike oveka".
Bio sam povlaen da od kolega iz obavetajne slube dobijem jedan primerak tog projekta, pet dana poto ga je amerika Vlada prihvatila. Ono to
sam tamo proitao me je okiralo, jer sam shvatio da gledam u projekat koji
se odnosi na buduu Ameriku, neto drugaije od svega to sam do tada video. Po tom programu nacija e biti programirana na promene da nee biti mogue primetiti kada su se velike promene dogodile. Tako brzo smo se strmoglavljivali otkako je napisana knjiga The Aquarian Conspiracy (Zavera Vodolija) da danas razvod braka ne ostavlja nikakav peat, samoubistvo je na najviem nivou, a da se zbog toga retki uzbuuju, drutvena skretanja i seksualni
poremeaji, koji se nekada u pristojnim krugovima nisu mogli ni spomenuti,
danas su uobiajena pojava i ne pobuuju nikakav poseban protest.
Kao nacija, nismo primetili kako su promenljive slike oveka" zauvek
radikalno promenile na ameriki nain ivota. Nekako smo bili zaokupljeni
Sindromom Votergejta". Neko vreme smo bili okirani i ojaeni, saznavi
da je Nikson samo obian prevarant koji se druio sa mafijakim prijatelji-;
73
ma Erla Vorena u prekrasnoj kui koju su mu izgradili odmah pored Niksonovog imanja. U vreme kada je veliki broj buduih okova" i novinskih naslova zahtevao nau panju, izgubili smo se ili smo, pre bih rekao, velikim
brojem mogunosti koje su nam svakodnevno plasirali i koje nam jo uvek
plasiraju, bili do te mere zbunjeni da vie nismo bih' sposobni da napravimo
izbor.
to je jo gore, naa nacija, poto je bila izloena velikoj koliini zloina
na visokim poloajima, nakon ega je dosta trauma Vijetnamskog rata, kao
da vie nije elela da vidi istinu. Ta rekacija je detaljno opisana u tehnikom
radu Vilisa Harmona. Ukratko, amerika nacija je reagovala tano onako
kako je bila profilisana da reaguje. Kao jo gore, ne elei da prihvatimo
istinu, stvari smo odveli korak dalje: oekivali smo da nas Vlada zatiti od
istine.
eleli smo da se korumpirani smrad Reganove i Busove vlade zakopa
dva metra ispod zemlje. Nismo eleli da se otkriju zloini poinjeni pod nazivom afera (ili skandal) Iran/Kontra. Dozvolili smo svom predsedniku da nas
lae u pogledu toga gde je bio od 20. do 23. Oktobra 1980. A ti zloini su
bili daleko vei od bilo ega to je Nikson napravio dok je bio predsednik.
Da li mi, kao nacija, shvatamo da vozimo nizbrdo bez konica?
Ne, ne shvatamo. Umesto da nam kau istinu oni koji su imali dunost
da amerikom narodu kau istinu o tome kako privatna, dobro organizovana
mala vlada unutar Bele kue pravi jedan zloin za drugim, a svi ti zloini
su napad na samu duu nae nacije i republikanskih institucija na kojima je
ona sazdana, govoreno nam je da ne uznemiravamo javnost takvim stvarima.
Reenica Zaista ne elimo da znamo za sva ta nagaanja" postala je standardna reakcija.
Kada je najvii izabrani predstavnik ove zemlje, naoigled svih, stavio
zakon Ujedinjenih nacija iznad Ustava Sjedinjenih Amerikih Drava, to je
prekraj za ostavku, veina ljudi je to prihvatila kao normalno". Kada je taj
najvii izabrani predstavnik krenuo u rat, bez objave rata koju moe da donese samo ameriki Kongres, mediji su tu injenicu cenzurisali pa smo i to
prihvatili, radije nego da se suoimo sa istinom.
Kada je poeo Zalivski rat, koji je isplanirao i iskonstruisao na predsednik, ne samo da smo bili sreni zbog te najoiglcdnije cenzure, nego smo to
74
nih, ni zbog 15 miliona dece koja su do sada umrla. To je otpad" doba Vodolije, zavere koja je tako prokleta da e vec'ina ljudi, koja se sa njom suoi, zanemariti njeno postojanje, objanjavajui sebi te dogaaje kao vremena su se promenila".
Na takvu rekaciju su nas programirali Tavistok institut i Vilis Harmon.
Ruenje naih ideala se nastavlja bez presedana. Duhovna i intelektualna snaga naeg naroda je ve unitena. 27. Maja 1991, predsednik Bu je rekao
jednu veoma duboku reenicu, iji je smisao, ini se, veina politikih komentatora potpuno pogreno upotrebila. Bu je rekao:
Moralna dimenzija amerike politike zahteva od nas da zacrtamo moralni put za
svet sa manjim zlom. To je stvaran svet, ni crn ni beo. Svet sa vrlo malo moralnih naela.
dunosti. Danas predsednik Bus, sa svojom vladom koja vrvi od ljudi iz Komiteta 300, moe da kae: Gledajte, ljudi, ta hoete od mene? Rekao sam
vam da u praviti kompromise kada to budem smatrao potrebnim, ak i ako
to znai da moram da spavam u istom krevetu sa ubicama Pola Pota. Pa ta
onda - poljubite me u zadnjicu."
Pritisak u cilju promena e doiveti svoju kulminaciju 1993. godine i postaemo svedoci scena kakve nismo mogli ni da zamislimo. Pijana Amerika
e reagovati, ali vrlo slabo. Ne uznemiruje nas ni najnovija opasnost za nau slobodu - lini kompjuterski ipovi. Knjiga Promenljive slike oveka bila
bi previe struna za veinu ljudi pa su unajmili usluge Merilina Fergusona
kako bi sve mogli lake da objasne. Doba Vodolije" je najavilo predstave
sa golim glumcima, a pesma koja je postala hit broj jedan na top listama,
Svanue doba vodolije" (The Dawning od the Age of Acquarius), je u trenutku obila ceo svet.
Lini kompjuterski ipovi e nas liiti naeg prirodnog okruenja kada se
svima dodele, a okruenje, kao to emo moi da vidimo, znai mnogo vie
od uobiajeno prihvaenog znaenja te reci. Sjedinjene Amerike Drave su
prole razdoblje intenzivne traume koja nikada u istoriji ovog sveta nije obila nijednu zemlju niti ijednu naciju, a najgore tek dolazi.
Sve se odvija prema zapovestima Tavistok instituta i s onim to su zacrtali sociolozi iz Stenford centra. Vremena se ne menjaju. Ljudi su ti koji
uzrokuju promene. Sve te promene su unapred planirane i dogaaju se kao
rezultat dobro osmiljenog delovanja. Nas su menjali, u poetku postepeno,
ali se danas brzina promena poveava. Sjedinjene Amerike Drave se iz
jedne nacije pod Bogom" pretvaraju u mnotvo nacija pod nekoliko bogova. SAD vie nisu jedna nacija pod Bogom". Tvorci Ustava definitivno su
izgubili bitku.
Nai preci su govorili istim jezikom, imali istu veru - hrianstvo, i iste
ideje. U naoj sredini nije bilo stranaca. To se dogodilo kasnije, smiljeno isplaniranim inom razbijanja Sjedinjenih Amerikih Drava u niz razjedinjenih nacionalnosti, kultura i vera. Ako sumnjate u ovo, otiite na Istsajd u
Njujorku, ili na Vestsajd u Los Anelesu, bilo koje subote, i osvrnite se oko
sebe. Sjedinjene Amerike Drave su sastavljene od nekoliko nacija koje se
bore za koegzistenciju pod zajednikim sistemom vlasti. Kada je Frenklin D.
78
Ruzvelt, roak predsednice Komiteta 300, irom otvorio branu za useljavanje, kulturni ok je izazvao veliku zbrku i iaenje te jednu naciju" pretvorio
u neodriv koncept. Rimski klub i NATO su to stanje jo pojaali. Voli
blinjeg svoga" e funkcionisati samo onda kada je tvoj blinji kao ti".
Tvorci Ustava istine, koji su postavljeni za budue narataje, stvorili su
istine koje su same po sebi oigledne". Kako nisu bili sigurni da e budui
narataji te istine, na koje su ovu naciju obavezali, smatrati same po sebi
oiglednim", odluili su da ih jasno iskau. Izgleda da su se bojali kako bi
moglo da doe vreme u kome te istine vie nee biti same po sebi oigledne.
Tavistokov institut za ljudske odnose pobrinuo se da zaista nestane ono za ta
su se tvorci Ustava bojali da bi moglo da nestane. To vreme je dolo s
predsednikom Buom, njegovim stavom da nema apsoluta" i njegovim Novim
svetskim poretkom pod vlau Komiteta 300.
Ovo je deo projekta drutvenih promena koje su nametnute Amerikancima, za koje su Harmon i Rimski klub rekli da e prouzrokovati snanu traumu i ogroman pritisak na ameriki narod. Drutveni sukobi i prevrati koji
su se dogodili od pojave Tavistok instituta, Rimskog kluba i NATO-a nastavie se u SAD-u toliko dugo sve dok se bude ignorisala granica njihovog
prihvaanja. Drave su sazdane od pojedinaca i kao i pojedinci imaju granicu
absorbovanja promena, bez obzira na to koliko su otporne.
Ovu psiholoku istinu je potpuno dokazao Projekat stratekog bombardovanja, koji je zagovarao snano bombardovanje stambenih etvrti nemakih radnika. Kao to sam ve spomenuo, taj projekat je napravljen od strane
osiguravajueg drutva Prudential i danas niko ne sumnja da je Nemaka
pretrpela poraz zahvaljujui toj operaciji. Mnogi naunici koji su radili na
tom projektu danas rade na gustom bombardovanju Amerike, a oni koji su
umrli svoja umea su ostavili u rukama drugih, onih koji su doli posle njih.
Naslede koje su iza sebe ostavili moe se nai u injenici da kao nacija
nismo tako mnogo izgubili, ve smo usmereni ka putu suprotnom od onoga na
koji su nas, pre 200 godina, poveli tvorci Deklaracije o nezavisnosti. Ukratko,
izgubili smo vezu sa svojim istorijskim genima, sa svojom verom, koja je
nadahnula bezbroj narataja Amerikanaca, da kao nacija idu napred, koristei
se batinom koju su nam ostavili tvorci Deklaracije o nezavisnosti
79
sledici stanja u kome su nas izloili tolikom mnotvu mogunosti da smo postali zbunjeni. To su promene koje menjaju nau okolinu i u isto vreme nam
slamaju otpor na promene, tako da postajemo oamueni, maloduni i da na
kraju usred bitke zaspemo.
Za ovo stanje postoji tehniki izraz, koji glasi: napetost od dalekometnog proimanja". Umee podvrgavanja veoma velike grupe ljudi stalnom i
dalekosenom proimanju osmislili su naunici iz Tavistok instituta za ljudske
odnose i njihove kancelarije u SAD-u - centra za istraivanje Stenford i
Korporacije Rand, te jo najmanje 150 naunih institucija u SAD-u.
Dr Kurt Levin, naunik koji je osmislio ovo nehumano ratovanje, doveo
je do toga da se proseni ameriki veteran izjeda zbog raznih teorija zavere
i ima oseaj nesigurnosti i izolovanosti, a moda i straha, dok traga, ali ne
razume trule koja je prouzrokovana promenljivim slikama oveka", nesposoban da identifikuje i da se bori protiv drutvenih, moralnih, ekonomskih i
politikih promena koje smatra nepoeljnim i koje ne eli, a koje na svakom
koraku postaju sve brojnije i snanije.
Ime dr Levina neete pronai ni u jednoj od amerikih slubenih publikacija, koje, u svakom sluaju, sadre podatke uglavnom s take gledita vladajueg sloja, tj. pobednika u ratovima. Stoga vas sa ponosom upoznajem sa
njegovim imenom. Kao to sam ve spomenuo, dr Levin je organizovao Psiholoku kliniku Harvard i Institut za drutvena istraivanja, pod okriljem Tavistok instituta. Iz imena tih institucija ne moe se ba naslutiti njihova prava
svrha.
To me podsea na zloglasni Zakon o reformi sistema kovanja novca i
kovanica, koji je donet 1827. godine. Naziv tog zakona je bio sasvim bezazlen, ili je tako zvuao, to je i bila namera njegovih tvoraca. Preko tog Zakona senator Don Serman predao je zemlju u ruke meunarodnih bankara.
erman je, navodno, podrao taj zakon a da ga nije ni proitao". Kao to
znamo, prava svrha tog zakona bila je da se oduzme vrednost (da se povue
is upotrebe) srebru i da se bankarskim prevarantima da neograniena mo nad
kreditima ove drave, mo na koju oigledno nisu imali pravi po jasnim i
nepogreivim odredbama amerikog Ustava.
Kurt Levin je omoguio Tavistok institutu, Rimskom klubu i NATO-u
neogranienu mo nad Amerikom, na koju nijedna oreganizacija, nijedno te81
ratovi bandi doli niko nije znao do 1980-tih, kada su otkriveni skriveni kontrolori koji upravljaju takozvanim drutvenim pojavama".
Ratovi bandi bili su detaljno isplanirani na Stenfordu i osmiljeni su s
namerom da okiraju drutvo i prouzrokuju talase uznemirenosti. Do 1958.
godine bilo je vie od 200 takvih bandi. Postale su i popularne na osnovu
mjuzikla i holivudskog filma Pria sa zapadne strane (West Side Story). Poto su deset godina bile glavna tema, 1966. godione su naglo nestale sa ulica
Njujorka, Los Andelesa, Nevarka, Nju Dersija, Filadelfije i ikaga.
Tokom skoro deset godina nasilnitva bandi, javnost je reagovala u skladu sa profiliranom reakcijom kakvu je Stenford upravo i oekivao. Drutvo
kao celina nije moglo da razume ratove bandi, a javnost je reagovala na nain loeg prilagoavanja. Da je bilo pametnih koji bi u ratovima bandi mogli da prepoznaju Stenfordov ogled iz drutvenog inenjeringa i pranja mozga, ta zavera bi bila otkrivena. Ili nismo imali kolovane strunjake koji bi
mogli da vide ta se deava (to je malo verovatno) ili im je neko zapretio
pa su morali da ute. Saradnja Stenforda s medijima dovela je u prvi plan
napad novog doba" (new age) na nau okolinu, upravo onako kako su predvideli drutveni inenjeri i naunici nove nauke is Tavistoka.
1989. godine ratovi bandi su ponovo uvedeni na ulice a sa ciljem drutvenog uslovljavanja promena. Samo nekoliko meseci posle prvog incidenta
bande su poele da se mnoe, prvo u desetinama, a potom u stotinama po
ulicama Ist Sajda u Los Anelesu. Namnoile su se jazbine droge i prostitucije. Ulicama su zavladali dileri drogom. Ko god bi im stao na put bio je
upucan. Povici u tampi su bili vrlo glasni i trajali su dugo. Stenfordova velika ciljna populacijska zajednica poela je da se brani obeanjima koje nije
elela da ispuni. To je upravo ono to Tavistok naziva novom fazom, u kojoj ciljna grupa ne uspeva da identifikuje uzroke krize.
Druga faza u krizi ratova bandi bila je fragmentacija". Ljudi koji nisu
iveli u etvrtima gde su vladale bande govorili su: Hvala Bogu to nisi u
naoj etvrti". Time se zanemarivala injenica da se kriza nastavila sa ili bez
njenog prepoznavanja i da je drutveni poredak Los Andelesa poeo da se
slama. Ba kao to je Tavistok i isprofilisao, one zajednice koje nisu bile pogoene ratovima bandi su se odcepile kako bi se odbranile". Zato to izvor
85
Kao i u sluaju ratova bandi, nita se ne bi postiglo bez saradnje medija, posebno elektronskih, i posebno besramnog Eda Salivana, koga su zaverenici uvebali za ulogu koju je trebalo da odigra. Niko ne bi obratio veliku
panju na budalastu grupu iz Liverpula i na njihov 12-atonalni sistem muzike" koja je usledila da nije bilo ogromnog publiciteta u tampi. Taj 12-atonalni sistem se sastojao od tekih, ponavljajuih zvukova, koje je Adorno,
specijalni prijatelj kraljice Elizabete, pa time i Komiteta 300, uzeo iz muzike
Dionizijskog kulta i svetenstva Bala i dodao im moderniji" timung.
Tavistok institut i njegov Stenfordski centar za istraivanje osmislili su
pokretake reci, koje su potom ule u optu upotrebu kada je re o rok muzici" i njenim oboavaocima. Reci koje su pokrenule elu priu stvorile su
prepoznatljivu, novu otpadniku, uglavnom mladu populacijsku grupu, koja je
drutvenim inenjeringom i uslovljavanjem bila prisiljena da veruje kako su
joj Bitlsi" zaista omiljeni bend. Sve pokretake reci izmiljene u kontekstu
rok muzike" imale su svrhu masovne kontrole nad novom ciljnom grupom
- amerikom omladinom.
Bitlsi" su obavili savren posao ili bi moda bilo tanije rei kako su
Tavistok i Stenford obavili savren posao, dok su Bitlsi" samo reagovali kao
trenirani roboti uz malo pomoi od svojih prijatelja" (with a little help of
our friends" - ifrirane reci za upotrebu droge i za to da bude cool").
Bitlsi" su postali snano vidljiv novi tip" - i ovo je Tavistokov argon -i
kao takvi ubrzo su promovisali nove stilove: masovne hirove u oblaenju
(fads), frizure i jezik, to je nerviralo stariji narataj, a to je i bila svrha. Bio
je to deo procesa fragmentacije (cepanja) i loeg prilagoavanja", koji je
osmislio naunik Vilis Harman sa svojim timom drutvenih naunika i spletkaroa za genetski inenjering i pustio ga u pogon.
Uloga tampe i elektronskih medija u naem drutvu presudna je za uspeh
pranja mozga velikim populacijskim grupama. Ratovi bandi su prestali u Los
Anelesu 1966. godine, kada su im mediji uskratili prostor. Isto e se dogoditi i sa dananjim talasom ratova bandi u Los Anelesu. Uline bande e
da uvenu kao tune vrbe kada se zagluujua medijska buka stia i potom
potpuno ugasi. Kao i 1966. godine, tema e da sagori". Uline bande e da
poslue svojoj svrsi, a to je da stvore nemir i nesigurnost. Potpuno identian
87
tanje koje vapi za odgovorni je: ta je u to vreme radila Agencija za suzbijanje droge (Drug Enforcement Agencv, skraeno DEA)? Postoje snane indicije koje pokazuju da je DEA znala ta se deava, ali da joj je naloeno
da ne preduzima nikakve akcije da to sprei.
Sa znatnim brojem novih britanskih rok" bendova koji su stizali u SAD,
datumi rok koncerata su postali vrsto oznaeni brojevma na kalendaru drutvenih dogaaja amerike omladine. Sotonska ludnica neusklaenih i tekih
bit zvukova umrtvljavala je mozgove slualaca, tako da su lako mogli biti
privoljeni da probaju novu drogu, uz pa, svi to rade". Pritisak vrnjaka je
vrlo snano oruje. Nova kultura" je dobijala maksimalne koliine prostora
od sluganskih medija, to zaverenika nije kotalo ni centa.
Jedan broj graanskih elnika i crkvenih ljudi oseao je veliko ogorenje zbog tog novog kulta, ali su svoju energiju usmeravali u pogrenom smeru - protiv posledica tih dogaaja, a ne protiv uzroka. Kritiari rok kulta
pravili su iste greke kao i kritiari iz perioda prohibicije. Kritikovali su agencije za sprovoenje zakona, profesore, roditelje - sve osim zaverenika.
Zbog ljutnje i ogorenosti koju oseam prema tom velikom zlu od droge,
ne elim da se izvinjavam zbog upotrebe renika koji nemam obiaj da
koristim. Jedan od najgorih drogerakih dripaca koji je ikada hodao ulicama
Amerike bio je Alen Ginsberg. Taj Ginsberg je progurao upotrebu LSD-a
kroz televizijsku reklamu koja ga nije nita kotala, iako bi ga, u normalnim
okolnostima kotala na milione dolara. Te besplatne reklame za drogu, na
kraju LSD, dosegnule su svoj vrhunac 1960-tih, zahvaljujui medijima koju
su uvek spremni na saradnju. Delotvornost Ginsbergove kampanje masovnog
reklamiranja bio je razoran. Amerika javnost je bila podvrgnuta kulturnim
okovima, koji su se sa velikom brzinom redali jedan za drugim.
Postali smo previe izloeni i previe stimulirani, i dopustite mi da vas
podsetim kako je i ovo Tavistokov argon, preuzet iz Tavistokovog prirunika.
Postali smo preplavljeni novim dogaajima, a kada smo dostigli tu ta-ku,
nai mozgovi su poeli da padaju u malodunost. Bilo je to jednostavno
previe da bi mogli s tim da se nosimo, to jest, dalekoseno proimanje nas
je ve zarobilo". Ginsberg je izjavljivao da je pesnik, ali vee smee nije napisao niko ko je ikada u istoriji pretendovao ka pesnitvu. Glavna funkcija
89
(talk shovvs) u kojima grupa strunjaka promovie proizvod i/ili ideju, pod
izgovorom da se o njemu/njoj raspravlja". Rasprava se sastoji od stavova i
kontrastavova, a sudije za i sudije protiv iznose svoja miljenja. Kada se sve
zavri, ta upravo raspravljana tema je ve usaena u glave gledaoca. To je
poetkom 1970-tih godina bila novina, ali je danas ustaljena praksa od koje
tokou cvetaju.
Lovovu reportau od pet strana za LSD" i za Ginsberga" uredno je objavio NjujorkTajms. Da je Ginsberg pokuao da kupi toliko oglasnog prostora, to bi ga kotalo najmanje 50.000 dolara. No, nije bilo njegovo da o
tome brine. Zahvaljujui svom prijatelju Keniju Lovu, dobio je ogromnu reklamu besplatno. Sa novinama poput Njujork Tajmsa i Voington Posta u rukama Komiteta 300 takvu vrstu besplatne reklame bi dobila svaka tema, a
najvie ona koja promovie dekadenciju ivotnog stila - drogu i hedonizam
- i bilo ta to bi jo vie zbunilo ameriki narod. Posle ogledne reportae
sa Ginsbergom i LSD-om, standardna praksa Rimskog kluba bila je da se
obrati velikim novinama u Americi i da kada oni to ele reklamiraju ljude i
ideje koje oni zastupaju.
to je jo gore, ili jo bolje, zavisno od take gledita, agencija Junajted
Pres (UP) preuzela je besplatnu reklamu o Ginsbergu i LSD-u koju je napisao Keni Lov i poslala je teleksom stotinama novina i asopisa irom zemlje, pod naslovom nove" prie. ak su i visoko cenjeni asopisi poput
Harpers Bazaara i TIME A uinile vrednim potovanja gospodina Ginsberga.
Da je promiljenu kampanju tih razmera za Ginsbega i promotere LSD-a uradila neka marketinka agencija, cena za to iznosila bi najmanje milion dolara, onih iz ranih 1970-tih. Danas bi to iznosilo najmanje 15 do 16 miliona
dolara. Nije udo da izvetake medije nazivam slugama".
Predlaem da pokuamo da pronaemo bilo koji medij koji bi objavio izvetaj o Narodnoj banci SAD-a. Ja sam pokuao. Svoj lanak koji je bio dobar prikaz najvee prevare na zemaljskoj kugli odneo sam u sve vee novine, radija i televizijske stanice, asopise, i domainima-voditeljima vie urednikih emisija. Neki su mi dali obeanja da e me pozvati na raspravu, da
im dam oko nedelju dana i da e mi se javiti. Nijedna od tih osoba mi se
nikada nije javila niti je moj lanak ikada ugledao svetlost dana na stranica91
ma njihovih novina i asopisa. Kao da je baen prekriva na mene i na temu koju sam nastojao da objavim. Upravo tako je bilo.
Bez masovne medijske reklame i bez skoro neprekidne medijske pokrivenosti, rok hipi-bitnika - kult droge se nikada ne bi odlepio od zemlje. Zavrio bi kao udna pojava na lokalnom nivou. Bitlsi", sa svojim ratimovanim gitarama, glupim izrazima, drogerakim slengom i nakaradnom odeom
ne bi porasli ni kao gomila graka. Umesto toga, budui da su od medija dobili zagluujui prostor, Sjedinjene Amerike Drave bile su izuloene jednom za drugim okom.
Osobe zakopane u trustovima mozgova i naunih instituta, ija su lica i
imena jo uvek poznata samo malom broju ljudi, pobrinule su se da mediji odigraju svoju ulogu. Suprotno tome, vana je odluka medija da ne razotkriju
mo koja je stajala iz buduih kulturnih okova, ime se pobrinula za to da
izvori kriza ne budu identifikovani. Tako je nae drutvo psiholokim okovima i stresom dovedeno do ludila. Izraz dovedeno do ludila" (driven mad) uzet
je iz Tavistok prirunika. Od svojih skromnih poetaka 1921. godine, Tavistok
je 1966. godine postao spreman da lansira velike nepovratne kulturne revolucije u Americi, to jo uvek traje. Zavera Vodolija je deo toga.
Tako smekana, naa zemlja je potom ocenjena da je zrela za uvoenje
droge, koja e da nadmai doba prohibicije, razmerima i velikom zaradom. I
ovo ini intergralni deo zavere Vodolija. Sirenje upotrebe droge je bila jedna
od tema koje je istraivala jedinica za istraivanje naune politike (Science
Policv Research Unit, SPRU), na Tavistokovom Univerzitetu Saseks. Bio je
poznat pod nazivom centar za budue okove" (future shocks center), koji se
daje takozvanoj psihologiji orijentisanoj na budunost, osmiljenoj radi
manipulisanja celim populacijskim skupinama na koje treba da se primene
budui okovi". Bila je to prva od nekoliko takvih institucija koje je osnovao Tavistok institut.
Budui okovi" su opisani kao niz dogaaja koji se redaju tako brzo da
ljudski mozak ne moe da absorbuje toliko informacija. Kao to sam ve rekao, nauka je pokazala kako postoje jasno oznaene granice do kojih ljudski
mozak moe da absorbuje promene i njihovu prirodu. Posle neprestanih uzastopnih okova, velika ciljna populacijska grupa shvata da vie ne eli da bira
niti da odluuje. Tada nastupa malodunost, pre kojeg esto dolazi do bez92
umnog nasilja, poput onoga koje se desilo tokom sukoba ulinih bandi u Los
Anelesu, serijskih ubistava, silovatelja i otimaa dece.
Takvu grupu je zatim lako kontrolisati, jer e posluno da slede naloge,
bez pobune, to je sami cilj tog procesa. Metoda buduih okova", kae
SPRU, definie se kao fizika i psihika rastrojenost zbog prevelike optereenosti mehanizma ljudskog uma za donoenje odluka". Ovo je Tavistokov
argon, uzet direktno iz Tavistokovih prirunika, za koje ne znaju da su u
mom posedu.
Ba kao to e preoptereeni elektrini krug aktivirati napravu za iskljuivanje, tako e se i ljudi iskljuiti", a taj sindrom medicinska nauka tek
poinje da razumeva, iako je Don Rolings Riz vrio eksperimente na tom
podruju jo davnih 1920-tih godina. Kao to se moe videti, takva ciljna
grupa je spremna da se iskljui" i pribegne drogi kao sredstvu bega od pritiska koji stvara velika mogunost izbora i odluka. Na taj nain se upotreba
droge tako brzo proirila medu amerikom beat generacijom". Ono to je
zapoeto sa Bitlsima" i uzorcima LSD-a preraslo je u lavinu upotrebe droge, koja guta Ameriku.
Trgovinu drogom kontrolie Komitet 300, od vrha prema dnu. Trgovina
drogom je poela sa Britanskom istono-indijskom kompanijom, a ubrzo je
sledila i Holandska istono-indijska kompanija. Obe je kontrolisalo telo zvano Vee 300". Popis imena lanova i deoniara Britanske istono-indijske
kompanije lii na knjigu s popisom engleskog plemstva. Britanska istonoindijska kompanije je osnovala Kinesku kopnenu misiju" (China Inland Mission), iji je zadatak bio da pretvori kineske seljake u, kako su ih zvali, ,,coolies", zavisnike o drogi. Tako je stvoreno trite opijuma, koje je popunila
Britanska istono-indijska kompanija.
Na vrlo slian nain Komitet 300 se posluio Bitlsima da bi popularizovao drutvenu drogu" medu amerikom omladinom i holivudskim drutvom". Ed Salivan je poslat u Englesku da bi se upoznao s prvim rok sastavom" Tavistok instituta koji e da doplovi do obala Sjedinjenih Amerikih Drava. Salivan se potom vratio u Sjedinjene Amerike Drave kako bi
osmislio strategiju za elektronske medije, tj. kako e upakovati i prodati taj
sastav. Bez potpune saradnje ekeltronskih medija, posebno Eda Salivana,
93
Bitlsi" i njihova muzika" bi se sasuili kao vrbe. Umesto toga, nain ivota i karakter Sjedinjenih Amerikih Drava se promenio zauvek.
Sada kada sve znamo, potpuno nam je jasno koliko je uspena bila kampanja Bitlsa" za irenje upotrebe droge. injenica da je sve stihove i muziku za Bitlse" pisao i komponovao Teo Adorno bila je skrivena od javnosti.
Najvanija funkcija Bitlsa" bila je ta da ih otkriju" tinejderi, koji su potom bili podvrgnuti neprestanoj paljbi bitls muzike", dok se nisu uverili da
te zvuke vole i prihvataju, sa svim to uz njih ide. Liverpulski sastav je ispunio oekivanja i uz malo pomoi od svojih prijatelja", tj. ilegalnih supstanci koje nazivano drogom, stvorili su eli novi sloj mladih Amerikanaca,
oblikovanih tano onako kako je to naruio Tavistok institut.
Tavistok je pre toga stvorio visoko izraen novi tip", kao preteu droge. Hrianski misionari" iz Kineske kopnene misije se ne bi uklopili u
1960-te. Izraz novi tip" je deo argona naunika nove nauke, a onaavao je
to da su Bitlsi stvorili novi drutveni obrazac, u prvom redu normalizovanje
i popularisanje upotrebe droge, novih ukusa u oblaenju i novih frizura, koje
su se zaista razlikovale od onih kod starijih generacija, to i jeste bila na-mera
Tavistoka.
Vano je napomenuti namerno uvedeni Tavistokov renik podele. Tinejderi" nisu ni u snu sanjali da su sve one drugaije" stvari kojima su teili
bile proizvod starijih naunika iz engleskih trustvoa mozgova i Stenford
centra. Kako bi bili posramljeni da su otkrili kako je njihove naj cool" navike i izraze namerno, za njihovu upotrebu, smislila i stvorila grupa starijih
naunika drutvene nauke!
Uloga medija u promovisanju upotrebe droge na nacionalnom nivou bila
je i ostala veoma velika. Kada su mediji naglo prestali da se bave ulinim
bandama, one su sagorele" kao drutvena pojava. Usledilo je novo doba"
(new age) droge. Mediji su oduvek sluili kao katalizator i oduvek su gurali
nove ideje", a ovog puta su panju usredsredili na upotrebu droge i njene
pobornike, beat generaciju", to je takoe Tavistokov izraz, odluni da
dovedu do drutvenih promena u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Upotreba droge je postala deo svakodnevnog ivota. Ovaj Tavistokov
program je zahvatio milione amerike omladine, a starije generacije su poele
da misle kako Amerika proivljava prirodnu drutvenu revoluciju, ne shva94
tajui svo to vreme da ono to se deava njihovoj deci nije spontani pokret,
ve visoko kontrolisana tvorevina koja je smiljena radi nametanja promena
u amerikom drutvenom i politikom ivotu.
Potomci Britanske istono-indijske kompanije bili su oduevljeni uspehom svog programa proturanja droge u Americi. Njihovi uenici su postali
upueni sa liserginu kiselinu (LSD), koju su im tako dobro osigurali gospodari trgovine drogom popult Oldosa Hakslija, uz pomo visoko potopvane
firme Sandoz iz vajcarske, a finansirala bankarska dinastija Warburg. Nova
udotvorna droga" je brzo distribuirana na rok koncertima i univerzitetima,
u besplatnim primercima. Pitanje koje vapi da ga neko postavi jeste: Sta je
radio FBI dok se to sve dogaalo?"
Svrha Bitlsa" je postala i previe jasna. Potomci Britanske istono-indijske kompanije, pripadnici visokog londonskog sloja, mora da su se oseali
zaista dobro kada su milioni dolara poeli da im pristiu. Sa nadolazeim
rokom", koji e od tada da vai kao skraenica za Adornovu prevarantsku
sotonsku muziku, dogodio se straan porast upotrebe droge, posebno marihuane. Trgovina drogom je u celini proirena pod nadzorom i po nalozima Naunog odelenja za istraivanje politike (SPRU-a).
Na elu SPRU-a su bili Lilend Bredford, Kenet Dam i Ronald Lipert,
pod ijim je strunim vodstvom kolovan veliki broj naunika nove nauke
kako bi pripremali budue okove", a jedan od glavnih bilo je dramatino
poveanje upotrebe droge medu amerikim tinejderima. SPRU je mnogim
dravnim agencijama, ukljuujui i Agenciju za suzbijanje droge (DEA-u),
podmetnuo sopstvene programe za suzbijanje droge i time odredio tok katastrofalnom ratu protiv droge", koji su, navodno, pokrenule Reganova i Busova vlada.
*>>1 To je bila pretea dananjeg naina voenja vlasti u Americi, koja je u
rukama razliitih odbora ili vea, tj. vlade u senci, koja deluje na osnovu
dokumenata iz Tavistok instituta, za koje vrsto veruju da su njihovi sopstveni. Te praktino nepoznate osobe donose odluke koje e zauvek da promene oblik vlasti i kvalitet ivota u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Prilagoavanjem na krize" ve smo se toliko promenili da se ne moemo porediti sa drutvom koje smo bili 1950-tih godina. Promenila se i naa prirodna sredina.
95
Kako stoje stvari, mi, narod, nemamo apsolutno nikakav nain da saznamo ta vlada o nama zna ili ne zna. Vladini kompjuterski dosijei nisu podvrgnuti kontroli ir javnosti. Da li smo tako glupi da verujemo kako su lini podaci svetinja? Zapamtite da u svakom drutvu postoje bogate i mone
porodice koje imaju vlast nad agencijama za sprovoenje zakona. Dokazao
sam postojanje takvih porodica. Ako te familije poele da neto saznaju o
nama, nemojte da mislite kako im to nee poi za rukom. Te porodice veoma esto imaju po jednog lana u Komitetu 300.
Uzmite na primer Kisindera, koji ima sopstvene dosijee preko stotinu
hiljada ljudi, ne samo iz SAD-a, ve i iz celog sveta. Da li se i mi nalazimo na njegovom popisu neprijatelja? Da li preterujem? Ne, nimalo. Uzmite
na primer, masonsku lou P2 i Komitet Monte Karlo, koji imaju takve popise sa desetinama hiljada imena. Kisinder je sluajno jedan od njih. Ima i
drugih privatnih" obavetajnih agencija, kao to je INTEL, koje emo upoznati kasnije.
Jedan od naina pristizanja heroina u Evropu je preko Kneevine Mona
ko. Heroin stie sa Korzike, trajektima koji tokom leta redovno prolaze iz
meu Korzike i Monte Karla. Niko ne proverava ta se u njih tovari, niti ta
se istovara. Kako izmeu Francuske i Monte Karla nema granice, droga, i to
uglavnom heroin (delimino obraeni opijum), tee preko te otvorene grani
ce Monaka do laboratorija u Francuskoj ili, ako je ve preraen heroin, di
rektno u distribuciju.
*
. < t> N? . ,
Porodica Grimaldi bavi se krijumarenjem droge ve vekovima. Budui da
je princ Ranije postao pohlepan i poeo da ubire velike koliine ovako steenih prihoda, princeza Grejs je ubijena u automobilskoj nesrei". Ranije je potcenio mo Komiteta, iji je i sam lan. Ulje u konicama rovera" koji je princeza vozila bilo je tako podeeno da je posle svakog pritiska konice odreena
koliina iscurela, tako da kada je dola do jedne od najopasnijih krivina vie
nije bilo ulja u konicama, pa je automobil preleteo preko kamenog zida, pao
u provaliju duboku pedeset metara i potpuno se raspao.
Operativci Komiteta 300 su uinili sve to je mogue kako bi sakrili istinu o ubistvu princeze Grejs. Njen rover" i danas je u posedu francuske policije, pokriven prekri vaem, smeten u prikolicu kojoj niko ne sme da se priblii, a kamoli da je pregleda ili ispituje. Signal za smaknue princeze Grejs
97
snimila je prislukivaka stanica britanske vojske na Kipru, a dobro pozicionirani izvori veruju kako su nareenje izdali Komitet Monte Karlo i masonska loa P2.
Trgovina drogom, koja je u rukama Komiteta 300 je zloin protiv oveanstva, ali uslovljeni i smekani dugogodinjim neprestanim bombardovanjem Tavistok instituta, svoju manje-vie promenjenu okolinu kada je u pitanju trgovina drogom prihvatili smo kao preveliki" problem da bi ga mogli resiti. To nije tano. Ako smo mogli da dignemo na noge elu naciju, da
opremimo milione amerikih vojnika i poaljemo ih u rat u Evropu, u koji
nismo smeli da se petljamo, ako smo mogli da pobedimo veliku silu, onda
moemo da unitimo i trgovinu drogom, istim taktikama koje smo primenili
u Drugom svetskom ratu.
Logistiki problemi koje smo morali da resimo kada smo ulazili u Drugi svetski rat su nam i danas nepojmljivi. A ipak smo uspeli da sve probleme prebrodimo uspeno. Kako to onda da je nemogue da porazimo tako dobro odreenog neprijatelja, daleko manjeg i slabijeg od ondanje Nemake, i
to sa daleko naprednijim orujem i opremom za prislukivanje, kakvu danas
posedujemo? Pravi razlog zbog koga se problem droge ne iskorenjuje je taj
to je trgovina u rukama najviih porodica celog sveta, kao deo koordinisanog divovskog aparata za zaradu novca.
1930. godine britanska kapitalna ulaganja u Junoj Americi bila su znatno
vea od onih u britanskim dominionima". Grem, ovek koji je autoritet kada
su u pitanju britanska ulaganja u inostranstvu, izjavio je da su britanska ulaganja u Junoj Americi premaila milion milijardi funti". Zapamtite, bilo je
to 1930. godine, a u to vreme milion milijardi je bio ogroman novac. Koji je
bio razlog tako velikim ulaganjima u Junoj Americi? Jednom reju - droga.
Plutokratija koja kontrolie britanske banke imala je novac u svojim rukama, pa je i tada, kao i sada, izmislila vrlo cenjenu fasadu kao pokrie onoga
to je zaista radila. Niko nikoga od njih nije nikada zatekao isprljanih ruku.
Uvek su imali svoje plaenike, kao i danas, spremne da preuzmu odgovornost
ako stvari krenu kako ne treba. I tada su, kao i danas, njihove veze sa
trgovinom drogom bile u najbolju ruku tanke. Niko nikada nije uspeo da
upre prstom u cenjene i plemenite" bankarske porodice Velike Britanije, iji su pripadnici lanovi Komiteta 300.
98
Skoro 13 % indijskih prihoda u vreme britanske vlasti dolazilo je od prodaje bengalskog opijuma visokog kvaliteta distributerima droge u Kini, koji
su bili pod britanskom upravom. Kineska kopnena misija - tadanji Bitlsi napravila je izvrstan posao irenja upotrebe opijuma medu siromanim kineskim radnicima (coolies, kako su ih zvali). Nisu se ti zavisnici odjednom pojavili iz vedra neba, kao ni tinejderski zavisnici u SAD-u. Moramo da zapamtimo da su u oba sluaja oni namerno stvoreni. U Kini je prvo stvoreno trite opijuma, a onda je to trite popunjeno opijumom iz Bengala. Na
isti nain je u SAD-u prvo stvoreno trite marihuane i LSD-a, metodama
koje sam ve opisao, a potom su ga britanske plutokrate i njihovi amerki
roaci, uz pomo gospodara britanskog bankarskog aparata, popunili.
Unosna trgovina drogom je jedan od najgorih primera zarade novca na
ljudskoj bedi. Drugi je legalna trgovina drogom, koju vode farmaceutske kue
u vlasnitvu Rokfelera. Najvie ih ima u SAD-u, ali ih ima i u vajcar-skoj,
Francuskoj, Velikoj Britaniji, a imaju punu podrku Amerikog Medicinskog
udruenja (American Medical Association, AMA). Prljave transakcije droge i
tako steen novac teku preko londonskog Sitija, Hong Konga, Du-baija i u
poslednje vreme Libana, zahvaljujui izraelskoj invaziji na tu zemlju.
Postoje ljudi koji ne veruju u ove tvrdnje. Pogledajte poslovne kolumne u Fajnanl Tajmsu", rei e takvi. Nemojte mi govoriti kako je sve to
povezano s novcem od droge?" Naravno da jeste, ali nemojte ni na trenutak
da pomislite da e plemeniti engleski lordovi i dame o toj injenici otvoreno
da razgovaraju. Seate li se Britanske istono-indijske kompanije? Zvani-no,
njen posao je bio trgovina ajem.
List The London Times nikada se nije usudio da svojim itaocima kae
kako je nemogue imati tako ogromne zarade na aju, niti je taj prestini
asopis ikada mogao i da nasluti kako trgovinu opijumom vode oni koji svoje
slobodno vreme provode po mondenskim londonskim klubovima ili igraju
polo u Kraljevskom klubu Vindzor (Royal Windsor Club), niti da su dentlmeni-slubenici koji su u Indiju odlazili u slubi Britanskog Carstva, svoje
ogromne plate dobijali od novca steenog iskljuivo na bedama miliona kineskih coolija zavisnih od opijuma.
100
Trgovinom drogom je upravljala uzviena Britanska istono-indijska kompanija, ije uplitanje u politika, verska i ekonomska pitanja u Sjedinjenim
Amerikim Dravama ova zemlja veoma skupo plaa ve vie od 200 godina.
Upravni odbor Britanske istono-indijske kompanije, njih 300, bili su stale
iznad obinog stada. Bili su toliko moni da, kako je jednom rekao lord
Bertrand Rasel, ,,i Bogu mogu dati savet kada bude imao problema na nebu". Ne smemo ni da pomislimo da se u meuvremenu neto promenilo. Meu
lanovima Komiteta 300 i danas preovladava potpuno identian stav i upravo
zato sebe nazivaju Olimpijcima".
t Kasnije se Britanska Kruna, tj. kraljevska porodica, prikljuila trgovini
Britanske istono-indijske kompanije i njome se koristila kao sredstvom za
proizvodnju opijuma u Bengalu i drugde u Indiji, te takozvanim tranzitnim
carinama" kontrolisala izvoz opijuma u Kinu. Drugim recima, Kruna je naplaivala porez svim proizvoaima opijuma koji su kao takvi bili uredno registrovani kod dravnih vlasti i svoj opijum slali u Kinu.
Do 1896, kada je trgovina drogom jo uvek bila ilegalna" (ta re se koristila zbog izvlaenja to veih poreza od proizvoaa opijuma; nikada nije
bilo ni najmanjeg pokuaja da se zaustavi trgovina opijumom), ogromne koliine opijuma su se izvozile iz Indije kineskim brodovima za prevoz aja"
(China Tea Clippers"), istim onim jedrenjacima oko kojih su sazdane prie
i legende, koji su toboe, prevozili bale aja iz Indije i Kine na londonske
pijace.
TI lordovi i dame iz Britanske istono-indijske kompanije bili su tako drski
da su tu smrtonosnu stvar pokuali da prodavaju vojnicima na obe strane u
Amerikom graanskom ratu, i to u obliku tableta protiv bolova". Da li je
mogue zamisliti ta bi se dogodilo da im je plan uspeo? Svi vojnici, njih stotine hiljada, napustili bi ratite potpuno zavisni od opijuma. Bitlsi su, neto kasnije, bili daleko uspeniji u stvaranju miliona tinejderskih zavisnika.
Bengalski trgovci i njihovi britanski kontrolori i bankari postali su debeli
i gramzivi od velikih koliina novca koji se iz depova bednih kineskih
coolija slivao u kovege Britanske istono-indijske kompanije. Zarada te
kompanije, ak i u ono vreme, daleko je nadmaivala jednogodinju zaradu
Deneral Motorsa, Forda i Krajslera zajedno, i to u njihovim najboljim godinama. Obiaj da se zarauju ogromne koliine novca na drogi do 1960-tih
101
godina su odravali legalni" trgovci smru, poput proizvoaa LSD-a, Sandoze, i proizvoaa valijuma Hofmana la Roea. Trokovi Hofmana La Roea za kupovinu sirovina i proizvodnju jednog kilograma valijuma iznose 3
dolara (2,2 funte). Distributerima se prodaje po ceni od 20.000 dolara po kilogramu. Dok stigne do potroaa, cena valijuma je porasla na 50.000 dolara
po kilogramu. Valijum je ,,lek" koji se konzumira u ogromnim koliinama
u Evropi i Americi. To je, verovatno, najee konzumirani lek te vrste na
elom svetu.
Hofman la Roe takoe radi i sa vitaminom C. Proizvodnja kota 1 cent
po kilogramu. Taj proizvod im donosi zaradu od 10.000%. Kada je jedan moj
prijatelj upozorio na tu zloinaku kompaniju, koja je sa ostalim proizvoaima istih proizvoda sklopila monopolske ugovore i time prekrila zakone
Evropske ekonomske zajednice, uhapsili su ga na vajcarsko-italijanskoj granici i odveli u zatvor. vajcarska policija je pretila njegovoj supruzi sve dok
ova njije poinila samoubistvo. Kao britanskog dravljanina, spasio ga je britanski konzul u Bernu im je saznao za njegovu nevolju. Izbavio ga je iz zatvora i avionom poslao iz vajcarske. Ostao je bez ene, bez posla i bez plate,
jer se usudio da obelodani tajne kompanije Hofman la Roe. Svajcarci vrlo
ozbiljno shvataju svoj Zakon o industrijskoj pijunai.
Setite se ovoga kada sledei put vidite one prelepe reklame sa vajcarskim skijakim visoravnima, lepim satovima, ogromnim planinama i satovi-makukavicama. To nije vajcarska. vajcarska je zemlja pranja multimilion-skih
iznosa prljavog novca, koje obavljaju najvee vajcarske bankarske kue.
Ona je legalni" proizvoa droge za Komitet 300. vajcarska je postala
sigurno utoite" za novac Komiteta 300 i za njihova tela u vreme globalne
katastrofe.
Ali, upozoravam vas, ovek moe da upadne u grdne probleme sa vajcarskim vlastima zbog odavanja bilo kakvih podataka o tim sramnim radnjama. Svajcarci to smatraju industrijskom piojunaom", za koju se obino dobija 5 godina zatvora. Lagodnije je praviti se kako je vajcarska lepa i ista
zemlja, umesto da podiemo tepihe i prekopavamo po njenim kantama za otpatke.
1931. godine generalni direktori takozvanih pet velikih" britanskih kompanije za svoje delatnosti pranja novca od droge su dobili nagradu - plemi102
ku titulu Peer. Ko odluuje o takvim stvarima i dodeljuje takve poasti? Engleska kraljica, koja dodeljuje poasne titule ljudima na najviim poloajima
u trgovini drogom. Britanskih banaka koje deluju u toj stranoj trgovini ima
oliko da ih je nemogue nabrojati, ali evo nekoliko najveih:
The British Bank of the Middle East
Midland Bank
National and Westminster Bank
Bardays Bank
Royal Bank of Canada
Hong Kong and Shangai Bank
Baring Brothers Bank.
" Mnoge komercijalne banke su do grla u splainama profita od trgovine
drogom, poput recimo Hambros banke, na ijem je elu Sir Jocelvn Hambro.
Za veoma zanimljivu veliku studiju o trgovini opijumom u Kini, oveku bi
trebalo da bude dostupan India Office (Kancelarija za Indiju) u Londonu. Ja
sam uspeo da odem tamo zahvaljujui tome to sam radio u obavetajnoj slubi i dobio sam veliku pomo od osobe kojoj su povereni dokumenti i radovi
pokojnog profesora Frederika Velsa Viliamsona, u kojima sam naao veliki
broj podataka o trgovini opijumom koju je u 18. i 19. veku u Indiji i Kini
sprovodila Britanska istono-indijska kompanija. Kada bi se samo ti dokumenti
mogli izneti u javnost, kakva oluja bi se nadigla nad glavama okrunjenih
evropskih zmija otrovnica!
Danas se trgovina drogom donekle premestila. Jeftiniji kokain je preuzeo
dobar deo severnoamerikog trita. Tokom 1960-tih godina zapretila je opasnost da e poplava heorina iz Hong Konga, Libana i Dubaija progutati Sjedinjene Amerike Drave i Zapadnu Evropu. Kada je potranja premaila ponudu, prelo se na kokain. Ali danas, na kraju 1991, taj trend se preokrenuo.
Danas je heroin opet u prednosti, iako je tano i to da je kokain jo uvek
zastupljeniji medu siromanim slojevima.
Heorin, kako kau, vie zadovoljava zavisnike. Delovanje je daleko snanije i due traje nego kod kokaina, a i meunarodna panja je manje usmerena na proizvoae heorina nego na kolumbijske dobavljae kokaina. Osim
103
toga, vrlo mali su izgledi da e SAD preuzeti bilo kakve ozbiljne mere za
zaustavljanje proizvodnje opijuma u Zlatnom trouglu, koji je pod vlau Kineske vojske. Izbio bi ozbiljan rat kada bi bilo koja zemlja pokuala da presee tu trgovinu. Ozbiljan napad na trgovinu opijumom doveo bi do kineske
vojne intervencije.
Britanci to znaju. Oni nemaju nikakvih nesuglasica s Kinom, s izuzetkom povremenih prepirki o tome ko dobija vei deo kolaa. Velika Britanija
je upletena u trgovinu opijumom u Kini ve vie od dvesta godina. Niko
nee biti toliko glup da pone da ljulja taj brod, kada milioni miliona dolara
pristiu na bankovne raune britanske oligarhije i kada trgovina zlatom na
hongkongkom tritu zlata premauje trgovinu zlatom u Londonu i Njujor-ku
zajedno.
Pojedinci koji sebi lepo zamiljaju kako mogu da sklope neki posao sa
nekim malim kineskim ili burmanskim gospodarom droge u brdima Zlatnog
trougla nemaju pojma u ta se uputaju. Da znaju, ne bi nikada ni zucnuli o
obustavi trgovine opijumom. im o tome govore jasno je da im nisu poznate
razmere ni sloenosti kineske trgovine opijumom.
Britanske plutokrate, ruski KGB, CIA, ameriki bankari - svi su u kolu
s Kinom. Da li bi iko kao pojedinac mogao da zaustavi ili ak napravi i najmanje pomeranje u toj trgovini? Bilo bi apsurdno tako neto i zamisliti. ta
je heroin i zato je on danas cenjeniji od kokaina? Po recima priznatog strunjaka za to podruje, profesora Galena, heroin je derivat opijuma - droge koja
otupljuje oseanja i dovodi do dugog spavanja. Upravo to veina zavisni-ka i
eli, a to stanje se zove biti u rukama Morfeja". Opijum je droga koja,
medu svim oveanstvu poznatim drogama stvara najveu zavisnost. Mnogi
farmaceutski lekovi sadre opijum u razliitim koliinama, a veruje se da se
i papir koji se koristi za proizvodnju cigareta prvo impregnira opijumom i
da zato puai postaju zavisni o puenju.
Seme maka iz koga se dobija opijum bilo je dugo poznato indijskim vraevima, koji su to seme meali s ajem i napitak davali opasnim protivnicima.
Koristi se i kao lek protiv bolova i u tom smislu je velikim delom zamenio
hloroform i druge anestetike iz prolosti. Opijum je bio popularan u svim mondenskim klubovima viktorijanske Engleske i nije bilo nikakva tajna da ga ljudi
poput brae Haksli obilno koriste. Svi pripadnici kulta Orfeja-Dionizija u he104
lenistikoj Grkoj i Ozirisa-Horusa u ptolomejskom Egiptu, koje je viktorijansko drutvo oberuke prihvatilo, puili su opijum. Bilo je to ,,in".
Puili su ga i neki koji su se 1903. godine sastali u hotelu St. Ermins kako bi odluili u kakvom emo svetu iveti. Potomci uesnika na sastanku u
hotelu St. Ermins danas se mogu nai u Komitetu 300. Upravo su ti takozvani svetski lideri doveli do svih promena u naoj okolini koje su omoguile irenje upotrebe droge do te mere da ju je nemogue zaustaviti postojeim zakonskim procedurama i politikom. Ovo posebno vredi za velike gradove, jer
veliki broj ljudi moe da sakrije veliki deo onoga to se tamo dogaa.
Mnogi pripadnici krugova kraljevskih porodica bili su redovni konzumenti
opijuma. Jedan od njihovih omiljenih pisaca bio je Kodenhove-Kalergi, koji je
1932. godine napisao knjigu pod naslovom Revolution Through Techno-logy
(Revolucija tehnologijom), koja je bila program za povratak sveta u srednjevekovno drutvo. Ta knjiga je postala radni dokument na temelju kojeg je
Komitet 300 napravio planove za deindustrijalizaciju sveta, poevi od Sjedinjenih Amerikih Drava. Tvrdei kako su pritisci od prenapuenosti sveta
ozbiljan problem, Kalergi je savetovao povratak na, kako je to nazvao, otvoreni prostor". Da li vam ovo zvui kao Crveni Kmeri i Pol Pot? Evo nekih
odlomaka iz te knjige:
Po svojoj infrastrukturi, grad budunosti e biti slian gradu Srednjeg veka... a
oni koji, zbog profesije i posla, ne budu osueni na ivot u gradu, ii na selo.
Naa civilizacija je kultura velikih gradova pa je ona stoga fabrika movare, koju
su stvorili degenerisani, bolesni i dekadentni ljudi, koji su, svojom ili tuom
voljom, zavrili u toj slepoj ulici ivota. Zar nije ovo blizu onoga to je Ankar
Vot" dao kao svoje" razloge za depopulaciju Pnom Pena.
rika Vlada navodno danas bije bitku protiv trgovaca drogom i kao i Kina
trpi ogromne poraze. Ipak, postoji jedna velika razlika: kineska vlast se borila kako bi pobedila, dok amerika Vlada nema nikakve elje da tu bitku
dobije, to objanjava tako veliku fluktuaciju osoblja u Agenciji za suzbijanje narkotika (DEA-i).
U poslednje vreme opijum visokog kvaliteta putuje iz Pakistana do Makre na pustoj pakistanskoj obali, odakle se brodovima prevozi u Dubai, gde
se razmenjuje za zlato. Kau da je to delimino razlog zbog koga je danas
heroin privlaniji od kokaina. Trgovina heroinom je diskretnija. Nema ubistava visokih dravnika, to je u Kolumbiji postalo gotovo svakodnevno. Pakistanski opijum ne postie cenu onoga iz Zlatnog trougla polumeseca (iranski
opijum). To je uveliko podstaklo proizvodnju i prodaju heroina, koji bi ubrzo mogao da potue kokain i postane droga broj jedan.
Ve godinama se u visokim krugovima engleskog drutva zloinaka trgovina opijumom pominje kao plen Britanskog Carstva". Uzvienim priama o hrabrosti na prevoju Harbar zamaskirana je ogromna trgovina opijumom. Britanska vojska bila je stacionirana na tom prevoju da bi titila karavan sirovog opijuma od pljaki pripadnika brdskih plemena. Da li je britanska kraljevska porodica znala za to? Morala je da zna. ta bi inae navelo
britansku Krunu da dri vojsku na tom podruju, na kojem bije bilo niega
vrednog osim unosne trgovine drogom? Bilo je veoma skupo izdravati ljude pod orujem u toj dalekoj zemlji. Mora da je Njeno Velianstvo pitalo
zato su te vojne jedinice tamo prisutne. Sigurno ne zato da bi igrali polo u
vojnikoj menzi.
Britanska istono-indijska kompanija bila je ljubomorna na svoj monopol
na opijum. Buduih konkurenata reavala se po kratkom postupku. U jednom
zapaenom procesu iz 1791. godine neki Voren Hastings bio je optuen da
je pomagao prijatelju da ue u trgovinu opijumom na tetu Britanske isto-noindijske kompanije. Formulacija koju sam naao u dosijeu tog sluaja, koji se
nalazio u Kancelariji za Indiju, donekle daje uvid u razmere trgovine
opijumom: Hastings je optuen da je sklopio ugovor o etvorogodinjoj nabavci opijuma za Stivena Salivena, bez oglaavanja iste, pod uslovima koji
su veoma oigledni i bezrazlono preterani, a u svrhu sticanja trenutnog bogatstva za navedenog gospodina Viliama Salivena" (naglasio autor).
107
godine. Ako izuzmemo to, ovi partneri i dalje imaju jednake udele u unosnoj trgovini opijumom, sa seditem u Hong Kongu.
Britanske oligarhijske porodice iz Komiteta 300, koje su na vrhuncu trgovine opijumom bile do grla u Kini, predale su poloaje svojim naslednicima. Pogledajte popis istaknutih britanskih dravljana u Kini pa ete medu njima da naete lanove Komiteta 300. To vai i za Hong Kong. Te plutokrate feudalnog doba, u koje ele da vrate dananji svet, dre u rukama trgovinu zlatom i opijumom, ije je sedite u Hong Kongu. Uzgajivaima opijuma
iz Burme i Kine plaa se u zlatu. Nemaju oni poverenja u amerike papirne
novanice. To objanjava ogromni promet na berzi zlata u Hong Kongu.
Zlatni trougao vie nije najvei proizvoa opijuma. Tu dvostruku titulu,
od 1987. godine deli sa Zlatnim polumesecom (u Iranu), Pakistanom i Libanom. To su glavni proizvoai opijuma, iako opet stiu manje koliine iz Avganistana i iz Turske. Trgovina drogom, a posebno trgovina opijumom, ne bi
mogla da funkcionie bez pomoi banaka, to emo pokazati u nastavku ove
knjige.
Kako se banke, sa svojim naizgled velikim ugledom, uklapaju u trgovinu
drogom i sveukupno propratno smee te trgovine? To je vrlo duga i sloena
pria, koja bi mogla da bude tema posebne knjige. Jedan od naina na koje
banke sudeluju je taj to finansiraju isturene kompanije koje uvoze he-mikalije
potrebne za preradu sirovog opijuma u heroin. Hongkongska i an-gajska
banka (Hong Kong and Shanghai Bank) sa predstavnitvom u Londonu u
samom je sreditu te trgovine preko kompanije zvane Tejapaibul, koja
posluje sa Hongkongkom i angajskom bankom. ta ta kompanija radi?
Ona uvozi u Hong Kong veinu hemikalija potrebnih za proces rafinisanja
heroina.
Ona je i najvei dobavlja anhidrida oktene kiselina za Zlatni polumesec
i Zlatni trougao, za Pakistan, Tursku i Liban. Taj deo posla se finansira odvojeno, a finansira ga Bangkoka banka Metropoliten (Bangkok Metropolitan
Bank). Ta sekundarna aktivnost, povezana sa preradom opijuma, nije u istoj
kategoriji sa trgovinom opijuma, ali ipak bankama donosi znatne prihode. Ali
izvor pravih prihoda Hongkongke i angajske banke, kao i svih banaka na
tom podruju, je finansiranje trgovine opijumom.
110
Trebalo mi je mnogo istraivakog rada da bih cenu zlata povezao s cenom opijuma. Svima koji su eleli da sluaju govorio sam: Ako elite da
saznate cenu zlata, saznajte cenu kilograma opijuma u Hong Kongu." Svojim kritiarima odgovarao sam ovako: Pogledajte ta se dogodilo 1977, te
kritine godine za zlato." Kineska banka (Bank of China) je okirala strunjake za zlato i sve one pametne proroke, kojih je u Americi veliki broj, time to je iznenada i bez upozorenja na trite ubacila 80 tona zlata.
To je naglo smanjilo cenu zlata. Strunjaci nisu imali nita da dodaju
osim: Nismo imali pojma da Kina ima toliko zlata. Odakle je to zlato dolo?" Dolo je iz onih koliina koje se Kini isplauju na hongkongkom tritu zlata za ogromne koliine opijuma. Dananja kineske politika prema engleskoj istovetna je onoj iz XVIII i XIX veka. Kineska ekonomija koja je
povezana sa ekonomijom Hong Konga - a pod tim ne mislim na televizore,
tekstilne proizvode, radio prijemnike, satove, piratske kasete ni video igrice,
ve mislim na opijum/heroin - grdno bi nastradala da nije trgovine opijumom koju deli sa Velikom Britanijom. Vie nema Britanske istono-indijske
kompanije, ali su to potomci Vea 300, koji su danas lanovi Komiteta 300.
Najstarije britanske oligarhijske porodice koje su na elu trgovine drogom ve 200 godina i danas se bave istim zanatom. Uzmite, na primer porodicu Metson. Ta aristokratska" porodica jedan je od stepenika trgovine
opijumom. Kada je pre nekoliko godina situacija u Kini izgledala malo klimavo, Metsonovi su uskoili i dali Kini pozajmicu od 300 miliona dolara za
ulaganje u nekretnine. To je prokazano kao zajedniko ulagane Narodne Republike Kine i Banke Metson". Kada sam u Kancelariji za Indiju u Londonu
istraivao dokumenta iz XVIII veka, naiao sam na prezime Metson, a onda
je poelo da se pojavljuje svuda - u Londonu, Pekingu, Dubaiu, Hong Kongu, tj. gde god su se spominjali heroin i opijum.
Problem trgovine drogom je u tome to je ona postala opasna po nacionalnu bezbednost. Evo ta je o toj svetskoj opasnosti rekao venecuelanski poslanik pri Ujedinjenim Nacijama:
Problem droge je ve prestao da bude samo zdravstveni ili socijalni problem.
Pretvorio se u neto daleko ozbiljnije i dalekosenije, to utie na nau nacionalnu bezbednost. Postao je problem nacionalne sigurnosti zato to udara na dravnu nezavisnost. Droga nas u svim svojim oblicima - od proizvodnje, preko pro-
111
To je upravo nain na koji deluju Meunarodna obraunska banka i Meunarodni monetarni fond. Dozvolite mi da bez uvijanja kaem kako te dve
banke nisu nita drugo nego nasilne obraunske institucije za trgovinu drogom. Meunarodna obraunska banka ima zadatak da prodre u svaku zemlju
koju Meunarodni monetarni fond eli da potopi, tako to odreuje naine i
sredstva za lagano oticanje kapitala iz te zemlje. Osim toga, ta banka ne pravi
nikakvu razliku izmeu odliva kapitala i opranog novca od droge.
Ona posluje po gangsterskim pravilima. Ako neka zemlja ne eli da se
podvrgne MMF-ovoj pljaki njenog novca, onda ona kae neto to znai
upravo ovo: Dobro, onda emo da vas ukrotimo pomou naih ogromnih zaliha narko dolara". Lako je shvatiti zato je zlato demonetizovano i zamenjeno papirnim dolarima", kao svetskom vrstom valutom. Nije lako ucenjivati zemlju koja ima zlatne zalihe kao onu koja te zalihe ima u papirnim dolarima.
MMF je pre nekoliko godina odrao sastanak u Hong Kongu, na kojem
je prisustvovao jedan moj kolega. Rekao mi je da je tema tog seminara bilo
upravo ovo pitanje. Izvestio me da su agenti MMF-a na tom sastanku iznosili
kako mogu doslovno da prouzrokuju navalu investitora na valutu bilo koje
zemlje pomou narko dolara, to bi dovelo do odliva kapitala. Predstavnik
banke Credit Suisse i lan Komiteta 300, Rainer-Gut, rekao je da moe da
predvidi situaciju u kojoj e do kraja XX veka krediti i finansije neke drave
biti pod istim kiobranom. Iako ovom izjavom nije sve rekao, svi uesnici tog
seminara su znali tano o emu govori.
Od Kolumbije do Majamija, od Zlatnog trougla do Zlatnih vrata, od
Hong Konga do Njujorka, od Bogote do Frankfurta, trgovina drogom, a na
kraju trgovina heroinom, je ogroman biznis, a njima upravljaju, od vrha prema nanie, neke od najnedodirljivijih" porodica na svetu, od kojih svaka ima
najmanje po jednog lana u Komitetu 300. Nije to prodaja droge na ulici.
Da bi taj posao tekao glatko, potrebno je mnogo novca i znanja. Za to se
brine sistem kojim direktno upravlja Komitet 300
Takve talente je nemogue videti na njujorkim ulicama i na stanicama
podzemne eleznice. Prodavci droge na takvim mestima su integralni deo te
112
trgovine, ali tek kao sitni, povremeno zaposleni. Kaem povremeno zato to
samo oni bivaju uhapeni, a konkurencija neke od njih i pobije. Ali, kome
je to vano? Ima toliko novih koji e da zauzmu njihova mesta.
Nije to posao koji bi bio zanimljiv Ministarstvi za malo preduzetnitvo.
To je veliki posao (big business), ogromno carstvo, taj prljavi posao droge.
Za taj posao potrebno je da se njime upravlja od vrha prema dole, u apsolutno svakoj zemlji na svetu. Danas je to najvea preduzetnika grana na svetu, vea od svih drugih. Da je zatiena od vrha prema dnu dokazuje i injenica da je, kao ni meunarodni terorizam, nije mogue iskoreniti, to svakoj razumnoj osobi govori da njome upravljaju neka od najveih imena iz
krugova kraljevskih porodica, oligarhije i plutokratije, bez obzira na to to se
to upravljanje odvija preko posrednika.
Glavne zemlje koje su uzgajivanice maka i koke su Burma, severna Kina, Avganistan, Iran, Pakistan, Tajland, Liban, Turska, Peru, Ekvador i Bolivija. Kolumbija ne uzgaja koku, ali kao sused Bolivije, vodea je za rafiniranje kokaina i finansijski je centar trgovine kokainom, mada joj je taj poloaj ugroen otkako je predsednik kidnapovao i zatovrio panamskog generala Norijegu, pa se Panama od tada pretvara u sredite pranja novca od droge i finansiranja trgovine kokainom.
Trgovinu heroinom finansiraju Hongkongka banka, londonske banke i
neke bliskoistone banke, kao to je Britanska blisko-istona banka (British
Bank of the Middle East). Liban se ubrzano pretvara u vajcarsku Bliskog
istoka". Zemlje koje sarauju u distribuciji i usmeravanju heroina su Hong
Kong, Turska, Bugarska, Italija, Monako, Francuska (Korzika i Marselj), Liban i Pakistan. Sjedinjene Amerike Drave su najvei potroa narkotika, od
kojih prvo mesto zauzima kokain, a primat mu preuzima heroin. Zemlje Zapadne Evrope i jugozapadne Azije su najvei potroai heroina. Iran ima
ogromnu populaciju zavisnika o heroinu - vie od dva miliona (podatak iz
1991. godine).
Ne postoji nijedna vlada koja ne zna tano ta se deava u pogledu trgovine drogom. 0 pojedinim monim lanovima tih vlada brine Komitet 300
preko svoje svetske mree kancelarija. Postane li neki lan vlade teak",
uklanja se kao i u sluaju pakistanskog predsednika Ali Buta i italijanskog
premijera Alda Mora. Niko nije izvan dosega svemonog Komiteta, iako je
113
Malezija uspela da izdri sve do danas. Malezija ima najstroije zakone pro
tiv droge na svetu. Posedovanje i najmanje koliine droge kanjava se smrt
nom presudom.
"
"i/
Poput bugarske kompanije Kinteks, veina malih zemalja je direktno
upletena u ovu kriminalnu delatnost. Kamioni Kinteksa su redovno prevozili
heroin u Zapadnu Evropu. Ta kompanija ima svoju flotu kamiona, sa znakom Evropske ekonomske zajednice, Trougli meunarodni prevoznik (Triangle International Routier), skraeno TIR. Postoji nalog da se kamioni s tom
oznatkom i brojem za prepoznavanje EEZ-a ne zaustavljaju na graninim carinama. Kamionima TIR je zvanino dozvoljen prevoz samo kvarljive robe.
Oni se, navodno, pregledaju u zemlji porekla, a svaki voza sa sobom mora
da ima dokumentaciju s tog pregleda.
Takva je procedura po meunarodnim sporazumima. Zato kamioni Kinteksa mogu da utovaruju heroin i dokumentuju ga kao svee voe ili povre", a potom da nastavljaju pit po Zapadnoj Evropi i ak ulaze u strogo osigurane baze NATO-a u Severnoj Italiji. Na taj nain Bugarska je postala jedna od glavnih zemalja za dopremanje heroina.
Jedini nain na koji moe da se sprei dostavljanje tih ogromnih koliina
herona i kokaina na evropska trita je ukidanje sistema TIR-a. Odredbe
meunarodnog ugovora koje sam upravo spomenuo osmislio je Komitet 300
uz pomo svojih zapanjujuih mrea i kontrolnih mehanizama, radi olakavanje prolaza svih vrsta droge u Zapadnu Evropu. Zaboravite na kvarljivu robu! Jedan bivi agent DEA-e (amerike Agencije za suzbijanje droge), stacioniran u Italiji, mi je rekao: ,,TIR=DROGA".
Setite se ovoga kada sledei put proitate u novinama kako je na aerodromu Kenedi pronaena velika koliina kokaina u dvostrukom dnu neijeg
kofera. Opet je neka budala" koja nije imala sree platila cenu za svoju kriminalnu delatnost. To su samo male ribe", bacanje peska u oi javnosti, kako bismo mislili da naa vlada zaista neto radi po pitanju droge. Uzmite, na
primer Francusku konekciju - program koji je Nikson preuzeo bez znanja i
odobrenja Komiteta 300.
Ukupna koliina opijuma i heroina zaplenjena u toj akciji iznosi neto
manje od etvrtine jednog kamiona TIR-a. Komitet 300 se pobrinuo da Nikson plati veliku cenu za relativno malu koliinu zaplenjene droge. Nije tu bi114
la vana koliina zaplenjene droge, ve injenica da je neko kome su pomogli da doe u Belu kuu pomislio kako moe da radi bez njihove pomoi i
odobrenja, ili ak suprotno nalozima koji stiu odozgo.
Mehanizam trgovine heroinom izgleda ovako: primitivna plemena na brdovitim predelima Tajlanda i Burme uzgajaju mak od koga se pravi opijum.
U vreme berbe, aice maka sa semenom se zarezuju iletom ili otrim noem. Kroz posekotinu iscuri smolasta masa koja poinje da se ukruuje. Ta
masa je sirovi opijum. On se potom oblikuje u lepljive kuglice. Uzgajivaima se plaa u zlatnim polugama teine oko jednog kilograma, poznatim kao
4/10, koje se izlivaju u banci Credit Suisse. Te male ipke se koriste samo
za tu svrhu - za plaanje uzgajivaima opijuma - spomenutim pripadnicima
plemena. Velikim trgovcima sirovog opijuma ili polupreraenog heroina na
hongkonkom tritu se plaa zlatnim polugama normalne veliine. Iste metode se koriste i za plaanje brdskih plemena u Indiji - Baluija - koji se
ovim poslom bave jo od vremena mogula. U sezoni droge", kako se zove,
na tritu Hong Konga nastaje poplava trgovine zlatom.
Meksiko je poeo da proizvodi relativno male koliine heroina zvanog
meksiki smei", za kojim postoji velika potranja u Holivudu. I u toj zemlji trgovinom narkoticima upravljaju najvei dravni funkcioneri, koji na
svojoj strani imaju i vojsku. Neki proizvoai, meksikog smeeg" zarauju
milione dolara meseno opskrbljavajui narkoticima svoje klijente u SAD-u.
Kada se neki pripadnici meksike Savezne policije, s vremena na vreme,
nahukaju na preduzimanje akcije protiv proizvoaa heroina, odjednom se,
kao iz vedra bena, pojavi vojska i oisti" teren.
Takav sluaj se dogodio u novembru 1991. na jednom izolovanom poljskom aerodromu na podruju uzgoja opijuma. Pripadnici Odelenja za borbu
protiv narkotika meskike Savezne policije opkolili su taj aerodrom i spremali se da pohapse ljude koji su ve tovarili heroin u avion, kada ih je iznenadila jedna vojna jedinica. Vojnici su opkolili pripadnike Federalne policije za borbu protiv narkotika i sistematski ih poubijali. Ta akcija je postala
ozbiljna opasnost za meksikog predsednika Goltarina, koji je kasnije suoen
sa odlunim zahtevima da se sprovede detaljna istraga o tim ubistvima. Goltarin se naao u kripcu: nije mogao da se odupre zahtevima za istragom ni115
ti da sebi priuti da se zameri vojsci. To je prva pukotina takve vrste u meksikom lancu komandovanja, koji se protee sve do Komiteta 300.
Sirovi opijum iz Zlatnog trougla se neprekidno dostavljao sicilijanskoj
mafiji i na odredita u Francusku, gde se rafinira u laboratorijama koje su
postavljene du Aurne obale, od Marselja do Monte Karla. Liban i Turska
danas isporuuju sve vie rafiniranog heroina, jer je tokom poslednje etiri
godine u tim dvema zemljama niklo mnotvo takvih laboratorija. Takve laboratorije postoje i u Pakistanu, ali ne toliko koliko ih ima, na primer, u
Francuskoj.
Marruta za prevoz opijuma iz Zlatnog polumeseca ide preko Irana, Turske
i Libana. Kada je u Iranu na vlasti bio ah, odbio je da dozvoli dalju trgovinu
heroinom pa je neko vreme bila obustavljena, dok se Komitet 300 nije
pozabavio njime". Sirovi opijum iz Turske i Libana stie do Korzike, odakle
se brodovima prevozi u Monte Karlo, uz preutno odobravanje porodice
Grimaldi. Pakistanske laboratorije pod pseudonimom vojnih odbrambenih laboratorija", rafiniraju vie heroina nego pre dve godine, ali se rafiniranje najboljeg kvaliteta jo uvek obavlja du francuske sredozemne obale i u Turskoj. I u finansiranju ovih operacija kljunu ulogu imaju banke.
Zaustavimo se na trenutak ovde. Da li treba da poverujemo da se, uz sve
moderne i neverovatno napredne tehnike prislukivanja, ukljuujui i satelitska snimanja koja stoje na raspolaganju agencijama za sprovoenje zakona u
svim navedenim zemljama, ova zla trgovina ne moe otkriti i zaustaviti? Kako
to da agencije za sprovoenje zakona ne mogu da uu u te laboratorije i
jednostavno ih unite? Ako je to tako, a mi jo uvek ne moemo da preseemo trgovinu heroinom, onda naa policijska odelenja za borbu protiv narkotika treba da zovemo gerijatrija", a ne agencije za suzbijanje droge.
Naim suzbijaima" droge i malo dete bi moglo da kae ta treba da
urade. Jednostavno treba pratiti sve fabrike u kojima se proizvodi anhidrid
oktene kiseline, te najneophodnije hemijske supstance bez koje laboratorije
ne bi mogle da rafiniraju heroin iz sirovog opijuma. Zatim treba pratiti taj
trag! Eto, nita lake! Kada razmiljam o naporima koje policija za suzbijanje droge ulae u pronalaenju laboratorija za rafinisanje heroina uvek se setim Pitera Selersa iz serije Pink Panter. ak i neko tako nespretan kao taj
116
e u Lengliju, u saveznoj dravi Virdiniji, uvek su mu prostirali crveni tepih. Postoji podatak da su mu Obavetajna sluba amerike vojske (U.S.
Army Intelligence) i CI A platili iznos od 320.000 dolara.
Onda su na horizontu poeli da se pojavljuju olujni oblaci, istovremeno
kada je Kali kartel poeo da preuzima trgovinu kokainom od brae Ooa i
Pabla Eskobara. Pod vodstvom senatora Desija Helmsa, koji se 1985. godine
prodao Arielu aronu i izraelskoj stranci Histardut, odjednom je poelo
agitovanje za uklanjanje Norijege. Desija Helmsa i njegove istomiljenike je
podrao Sajmon Her, britanski obavetajac koji radi za Njujork Tajms, a taj
list je britanski medij u SAD-u jo od vremena kada je ef obavetajne slube MI6, sir Viliam Stivenson, zauzeo zgradu RCA u Njujorku.
Vrlo je znaajno da je Helms odluio da bude predvodnik optubi protiv Norijege. Helms je bio ljubimac aronove frakcije u Vaingtonu, a aron
je bio glavni krijumar oruja u Srednjoj Americi i Kolumbiji. tavie, Helms
uiva potovanje hrianskih fundamentalista, koji veruju u maksimu: Izrael,
moja zemlja, prava ili kriva". Oigledno je da je Norijega mogao vrlo lako
da bude prepreka meunarodnim trgovcima drogom i njihovim bankarima iz
Komiteta 300 pa je morao da bude uklonjen pre nego je uspeo da nanese
znaajnu tetu.
Na Bua su njegovi britanski gospodari vrili pritisak da u Panami sprovede jednu ilegalnu operaciju pretresa i zaplene, koja je rezultirala smru najmanje 7.000 Panamaca i divljim bezrazlonim unitavanjem imovine. Nije
pronaeno nita to bi ukazivali da je Norijega diler" droge pa je bio otet
i doveden u SAD, to je bio jedan od najeklatantnijih primera meunarodne
hajke u istoriji sveta. Ova ilegalna akcija se verovatno najbolje podudara s
Buovom filozofijom, koja glasi: Moralne dimenzije amerike (itaj: britanske kraljevske porodice - Komiteta 300) spoljne politike zahtevaju od nas da
stvaramo moralni put kroz svet manjih zala. To je stvaran svet, ni crn ni beo.
To je svet sa vrlo malo apsoluta."
Bilo je manje zlo" kidnapovati Norijegu, nego da Norijega naopake
prevrne banke u Panami, koje rade za Komitet 300. Sluaj Norijege je prototip monstruoznih poteza svetske vlade", kakvi nas ekaju u stanju pripravnosti. Osokoljeni Bu je progovorio otvoreno, bez straha, zato to smo mi,
narod, obukli duhovni ogrta koji dozvoljava lai i ne eli istinu. To je svet
120
koji smo odluili da prihvatimo. Da nije tako, bes oluje bi preplavio zemlju
zbog invazije na Panamu i nebi prestao sve dok se Bus ne izbaci iz Bele kue. Niksonova afera Votergejt postaje bleda i beznaajna slika u poreenju
sa brojnim grehovima koje je predsednik Bu poinio kada je naredio invaziju na Panamu i kidnapovanje generala Norijege. Za sve te grehe je zasluio
smenu.
Optunica protiv Norijege se temelji na lanom svedoenju jedne grupe
gangsterskih finansijskih monika, od kojih je veina bila osuivana zbog krivokletstva pa su pojedinano i grupno kroz zube cedili lai kako bi im se
smanjile kazne. Njihove predstave bi bile ogromno zadovoljstvo Gilbertu i
Salivanu, da su ivi. Reenica: Pretvorili su ih u vladare DEA-e", mogla bi
na primer da stoji umesto reenice: Pretvorili su ih u vladare Kraljiine ratne
mornarice", iz predstave HMS Pinafor. Potpuno groteskno je gledati te robijae-umetnike kako igraju uloge ne ba dobro uvebanih delfina za ameriko
Ministarstvo pravosua, ako elimo da te lepe i iste ivotinje uvredimo
takvim poniavajuim poreenjem.
Kljuni datumi se uveliko ne poklapaju u svedoenju, nedostatak kljunih pojedinosti je oigledan, a postoje i rupe u pamenju kljunih svedoka,
to su sve argumenti koji zajedno potvruju injenicu da amerika vlada nema nikakvih osnova za optunicu protiv Norijege, ali to nije vano. Kraljevski institut za meunarodne poslove (RIIA) kae svejedno, osudite ga" i to
je ono to jadni Norijega moe i da oekuje. Jedan od kljunih svedoka amerikog Ministarstva spoljnih poslova je neki Flojd Karlton Kakeres, bivi pilot koji je radio za brau Ooa. Uhapen je 1986. godine, a sada svoj poloaj pokuava da ublai na raun Norijege.
Istraiteljima Agencije za suzbijanje droge je rekao kako su braa Ooa
platila Norijegi 600.000 dolara za dozolu da tri aviona natovarena kokainom
slete i uzmu gorivo u Panami. Ali, kada je doao na sud u Majami, ubrzo
je postalo jasno da je osoba koja je proglaena za kljunog svedoka tuioca
tek prazna puka. Tokom unakrsnog ispitivanja na videlo je izbila ela istinita pria. Nema ni govora da je bio plaen za dozvolu za sletanje aviona.
Braa Ooa se nisu ni obratila Norijegi. to je jo gore, u decembru 1983.
godine Norijega je zapovedio da se svim avionima koji lete iz Medelina za
121
Panamu odbije zahtev za sletanje u Panamu. Karlton nije jedini diskreditovani svedok.
Jo bedniji laov od Karltona je Karlos Lehder, koji je bio jedan od glavnih efova u Medelin kartelu, dok ga nisu uhapsili u paniji i poslali u SAD.
Ko je Agenciji za suzbijanje droge dao najvaniji podatak o tome da je Lehder u Madridu? DEA je nevoljno priznala da tu vanu informaciju duguje
Norijegi. Ali, ameriko Ministarstvo pravosua je svejedno iskoristilo Lehdera kao svedoka protiv Norijege. Ako nita drugo, ovaj svedok predstavlja bedan izvor informacija u sluaju amerike Vlade protiv Manuela Norijege.
Kao nadoknadu za pruene usluge, Lehderu su date garancije smanjenja
kazne i daleko bolje zatvorsko prebivalite - sobu sa pogledom i televizorom - a njegova porodica je dobila stalni boravak u SAD-u. Bivi ameriki
javni tuilac, Robert Merkel, koji je 1988. vodio sluaj protiv Lehdera, je u
Vaington Postu izjavio: Ne mislim da bi Vlada trebala da ima posla sa
Karlosom Lehderom, i taka. Taj tip je potpuni laov od glave do pete."
Ministarstvo pravosua, a to je samo ime koje nema nikakvu slinost s
onim to bi to ime trebalo da simbolizuje, do sada se posluilo svim svojim
prljavim trikovima u suenju protiv Norijege, a to su: ilegalno prislukivanje
njegovih razgovora s advokatom, imenovanje dravnog branioca koji je glumio da radi za Norijegu, ali je usred sluaja nestao, zamrzavanje njegovih
bankovnih rauna tako da ne moe da plaa pravu odbranu, kidnapovanje,
ilegalni pretres i zaplena njegovih stvari. Nema stvari koje nisu uradili. Amerika vlada je prekrila vie zakona nego Norijega tokom ele svoje vladavina - ako je uopte i krio bilo kakve zakone.
Ovo je proces koji je deset puta vie vaniji za ameriko Ministarstvo
pravosua nego za generala Norijegu. Norijegin sluaj detaljno pokazuje svo
zlo sistema koji se u ovoj zemlji predstavlja pod nazivom pravosudni". Ovde se sudi amerikom ratu protiv droge", kao i takozvanoj politici prema
drogi Busove vlade. Iako e Norijegino suenje da zavri kao flagrantno nasilje nad pravdom, svima koji nisu gluvi, slepi niti nemi e ipak da prui nek
satisfakciju, jer jednom zauvek dokazuje kako Velika Britanija diriguje naom Vladom i otkriva krajnje pokvarenu ideologiju Busove vlade, koja bi trebala da ima sledei moto: ,,U svakom sluaju, cilj uvek opravdava sredstva.
Nema moralnih apsoluta." Kao i za veinu politiara, i Buu bi standard mo122
ralnih apsoluta bio jednak samoubistvu. Samo u takvoj klimi mogli smo
da dozvolimo predsedniku Buu da pokrene rat protiv Iraka i prekri najmanje est zakona Sjedinjenih Amerikih Drava i na desetine meunarodnih
sporazuma.
Danas smo svedoci potpune promene upravljanja trgovinom kokaina, i u
Kolumbiji i u Vaingtonu. Nema vie divljanja. Nema vie oruja. Neka uglaena gospoda iz Kali kartela u prugastim gangsterskim odelima taj posao vode
na gospodski nain. Ukratko, Komitet 300 je direktno preuzeo vlast nad
trgovinom kokainom, koja e od sada da se odvija podjednako glatko kao i
trgovina heroinom. Nova kolumbijska vlada je dobila naloge za promenu taktike i smera. Upozorena je da mora da se ponaa saglasno Komitetovom planu igre.
Potrebno je spomenuti amerike sauesnike u trgovini opijumom u Kini,
koja je zapoeta na jugu Sjedinjenih Amerikih Drava pre graanskog rata
u Americi. Kako moemo da poveemo trgovinu opijumom s velikim plantaama pamuka na amerikom Jugu? Da bi to uinili, moramo da krenemo
od Bengala u Indiji, tj. od tamonjih proizvoaa najfinijeg (ako tu prljavu
materiju uopte moemo tako da nazovemo) opijuma, za kojim je postojala
velika potranja. Pamuk je bio najvea trgovaka grana u Engleskoj, odmah
iza prodaje opijuma preko Britanske istono-indijske komapnije.
Veina pamuka sa junjakih plantaa preraivala se u robovskim predionicama Severne Engleske, u kojima su ene i deca radili po 16 sati dnevno za mizerne plate. Vlasnici tih predionica su bili bogati socijalisti iz Londona - Barinzi, Palmerstoni, Kesvicki, a najvei je bio Gardin Mejtson, koji
je bio i vlasni brodarske kompanije Blue Star Shipping Line, kojom su gotovi
proizvodi odvoeni u Indiju. Nisu ih ni najmanje zabrinjavali bedni uslo-vi u
kojima su ivele podanice Njenog Visoanstva. Na kraju krajeva, za to su
te ene i bile stvorene, dok su im muevi i sinovi bili iskorieni za ratovanja
radi ouvanja ogromnog carstva Njenog Visoanstva (to su radili stotinama
godina pre toga, kao i kasnije u krvavom Burskom ratu), one su trunule u
memljivim predionicama radei za siu. Uostalom, zar to nije britanska
tradicija?
Gotovi pamuni proizvodi koji su se izvozili u Indiju unitili su vekovne indijske proizvoae finalnih pamunih proizvoda. Hiljade Indijaca je za123
palo u stranu bedu poto su ostali bez posla zato to su im jeftiniji britanski
proizvodi zauzeli trite. Potom je Indija postala potpuno zavisna od Velike
Britanije kako bi stvorila dovoljno novca za izgradnju eleznica i izvoz svojih
gotovih proizvoda. Postojalo je samo jedno reenje indijskih ekonomskih
nevolja - proizvoditi vie opijuma i prodavati ga po nioj ceni Britanskoj
istono-indijskoj kompaniji. To je bila stena na kojoj je rasla i cvetala britanska
trgovina. Bez trgovine opijumom, Velika Britanija bi isto tako bankrotirala kao i
Indija.
Da li su vlasnici junjakih plantaa znali za tu runu tajnu razmene pamuka za opijum? Teko je poverovati da neki od njih nisu znali ta se deava. Uzmite, na primer, porodicu Saterlend, vlasnike jedne od najveih plantaa na amerikom jugu. Porodica Saterlend je bila blisko povezana sa porodicom Mejtson, tj. porodicom Gardina Mejtsona, iji su poslovni partneri bila
braa Baring (kompanija Baring Braders), osnivai uvene brodarske kompanije
P&O (Peninsular and Orient Navigation Line), najvee meu brojnim britanskim
brodskim kompanijama.
Braa Baring su bili veliki investitori u junjake plantae, kao i u amerike jedrenjake koji su plovili morima izmeu kineskih luka i svih vanih
luka duinom istone obale Sjedinjenih Amerikih Drava. Porodica Baring
danas ima vie vrlo znaajnih finansijskih kua u SAD-u. Sva ve pomenuta imena bila su ono to su njihovi potomci danas, lanovi Komiteta 300.
Veina porodica koje ine istonu liberalnu frakciju", a meu njima su
i najbogatije porodice ove zemlje, svoja su bogatstva stekli ili trgovinom pamuka ili trgovinom opijuma, a neke i obema. Istaknuti primer meu takvima
je porodica Lehman. Kada je re o bogatstvu koje je steeno iskljuivo putem trgovine opijumom u Kini, prva imena koja mi padaju na pamet su Astor
i Delano. Setite se da je supruga predsednika Franklina D. Ruzvelta bila iz
porodice Delano.
Don Dejkob Astor je stekao ogromno bogatstvo na trgovini opijumom
u Kini, a onda je stekao ugled tako to je svojim prljavim novcem kupio masivne nekretnine na Menhetnu. Tokom celog svog ivota igrao je veliku ulogu
u raspravama Komiteta 300. U stvari, Komitet 300 je odluivao o tome kome
e biti doputeno da sudeluje u basnoslovno unosnoj trgovini opijumom u
Kini. inio je to uz pomo svoje monopolistike Britanske istono124
indijske kompanije, a oni koji su se okoristili njihovom velikodunou zauvek su ostali povezani s Komitetom 300.
Upravo zato, kao to emo kasnije da otkrijemo, veina nekretnina na
Menhetnu pripada raznim lanovima Komiteta 300, i to jo od vremena kada
je Astor poeo da tamo kupuje nekretnine. Zahvaljujui tome to sam imao
pristup bazi podataka koja nije dostupna nikome osim Britanskoj oba-vetajnoj
slubi, otkrio sam da je Astor dugo bio ovek Britanske obavetaj-ne slube u
SAD-u. Njegovo finansiranje Arona Bura, ubice Aleksandra Ha-miltona,
nedvosmisleno dokazuje ovu tvrdnju.
Sinu Dona Dejkoba Astora, Voldorfu Astoru dodeljena je jo jedna ast
- bio je imenovan za lana Kraljevskog instituta za meunarodne poslove,
preko kojeg je Komitet 300 nadzirao sve sfere ivota u SAD-u. Veruje se da
je porodica Astor izabrala Ovena Latimora kao oveka koji e da nastavi njihovu povezanost sa trgovinom opijumom, to je on i uinio preko Instituta
za pacifike odnose (Institute for Pacific Relations, skraeno IPR) koji finansira Laura Spelman. Upravo taj institut je nadzirao ulazak Kine kao ravnopravnog partnera u trgovinu opijumom, a ne samo kao dobavljaa. Upravo
taj institut je poploao put za japanski napad na Perl Harbur. Pokuaj pretvaranja Japanaca u zavisnike od opijuma dozi veo je strahovit neuspeh.
Na prelazu iz XIX u XX vek britanske oligarhijske plutokrate postali su
kao prederani leinari u Dolini Serengeti za vreme godinjeg pohoda na divlja. Njihovi prihodi od prodaje opijuma u Kini su premaivali prihode Dejvida Rokfelera za vie hiljada milijardi dolara godinje. Istorijski podaci koji
su mi bili dostupni u Britanskom muzeju u Londonu, u Kancelariji za Indiju i
iz drugih izvora (od bivih kolega na visokim pozicijama) u celini potvruju
ove navode.
1905. godine kineska vlada, duboko zabrinuta porastom broja zavisnika
u Kini, pokuala je da dobije pomo od meunarodne zajednice. Velika Britanija je glumila saradnju, ali se apsolutno nimalo nije pridravala protokola
koji je te godine potpisala. Kasnije je Vlada Njenog visoanstva potpuno promenila stav, poto je Kini pokazala da joj je bolje da se prikljui u trgovini
opijumom nego da pokuava da tu trgovinu zaustavi.
Velika Britanija se narugala i Hakoj konvenciji. Uesnici te Konvencije
su se ve bili dogovorili da Velika Britanija mora da potuje protokole ko125
je je potpisala, ime bi se drastino smanjila prodaja opijuma u Kini i u drugim zemljama. Britanci su samo lepo govorili, ali nisu imali nikakve namere da odustanu od svoje trgovine ljudskom bedom, koja je ukljuivala i takozvanu trgovinu svinjama" (,,pig trade").*
Njihov sluga, predsednik Dord Bus, vodei okrutni genocidni rat protiv Iraka, iskljuivo za i u korist britanskih interesa, na jednak nain pokazao je prezir prema Hakom sporazumu o vazdunom bombardovanju i elom nizu meunarodnih konvencija koje su potpisale SAD, ukljuujui i sve
enevske konvencije.
Kada su posle dve godine otkriveni dokazi o tome kako prodaja opijuma raste "umesto da se smanjuje, a otkrili su ih Japanci koji su bili sve zabrinutiji zbog britanskog krijumarenja opijuma u njihovu zemlju, izaslanik
Njenog Visoanstva je na Petoj hakoj konvenciji izaao sa statistikim podacima koji su se kosili s onima koji su bili predoeni Japancima. Potom je
britanski izaslanik otvorio karte rekavi kako je to veoma snaan razlog za
legalizaciju prodaje opijuma, ime bi se ukinulo takozvano crno trite".
U ime Vlada Njenog visoanstva rekao je kako e u tom sluaju japanska Vlada imati monopol i potpunu kontrolu nad tom trgovinom. Ovo je tano isti argument koji u ime porodice Bronfam i drugih dilera drogom iz
slavnih vremena otkrivaju razni istureni ljudi - legalizujte kokain, marihuanu i heroin, neka vlada SAD-a ima monopol, tako ete prestati da troite milijarde dolara na rat protiv droge i poreskim obveznicama ete
utedeti milijarde dolara.
U periodu od 1791. do 1894. broj registrovanih jazbina za puenje opijuma u angajskoj meunarodnoj etvrti porastao je sa 87 na 663. Ubrzan
je i dotok opijuma u Sjedinjene Amerike Drave. Oseajui da bi mogli da
imaju neke probleme u Kini i da bi svetska panja mogla da se usmeri na
njih, plutokrate iz Vitezova Sv. Ivana i iz Reda Podvezice preusmerili su deo
panje na Persiju (Iran).
Lord Inkejp koji je na prelazu iz XVIII u XIX vek osnovao najveu
kompaniju parobroda na svetu, legendarnu Peninsula and Orient Steam Navigation Company, bio je glavni pokreta i inicijator osnivanja Hongkongke
i angajske banke, koja je i danas najvea i najmanje nadzirana praonica novTrgovina kineskim radnicima - nap. prev.
126
njegova porodica su samo iz ovog izvora zgrtali na stotine hiljada dolara godinje, to pretvoreno u vrednost dananjih dolara, iznosi najmanje 100 miliona dolara svake godine.
Iste te britanske i amerike porodice, koje su nekada udruile snage kako bi unitile indijsku tekstilnu industriju radi promovisanja trgovine opijuma i koje su u SAD dovozile robove iz Afrike, udruile su se i u pretvaranju trgovine svinjama" u jedan veoma unosan posao. Kasnije e zajednikim snagama prouzrokovati i promovisati strahoviti rat izmeu amerikog Severa i Juga, poznat i kao Ameriki graanski rat.
Dekadentne amerike porodice iz tog bezbonog partnerstva, koje se, do
sri pokvarene, valjaju u prljavom novcu, kasnije su postale ono to danas
nazivamo istoni liberalni establiment" (Eastern Liberal Establishment), iji
su pripadnici, pod pomnim vodstvom Engleske Krune, i kasnije njene izvrne
ruke za spoljnu politiku - Kraljevskog instituta za meunarodne poslove
(RIIA), vladali ovom zemljom i jo uvek njome vladaju, od vrha do dna, preko
svoje tajne paralelne vlade na visokom nivou, koja je tesno povezana sa
Komitetom 300 - vrhovnim tajnim drutvom.
Do 1923. ljudi su dizali glas protiv te opasnosti kojoj je doputen ulaz
u Sjedinjene Amerike Drave. Verujui kako su SAD slobodna i suverena
zamlja, kongresmen Stiven Porter, predsednik Odbora za spoljne poslove
Predstvanikog doma, predloio je zakon kojim se od Velike Britanije zahtevalo da svakoj zemlji ponaosob poloi raune za svoj uvoz i izvoz opijuma. U tom predlogu bile su utvrene kvote za svaku zemlju, koje bi, da su
primenjene, smanjile trgovinu opijumom za 10%. Predlog je prihvatio Kongres Sjedinjenih Amerikih Drava, pa je time postao zakon.
Ali Kraljevski institut za meunarodne poslove imao je drugaije zamisli. Osnovan 1919, odmah posle Parike mirovne konferencije odrane u Versaju ovo telo je jedno od prvih izvritelja spoljne politike Komiteta 300. Istraivanje koje sam sproveo u arhivi Predstavnikog doma amerikog Konresa pokazuje kako kongresmen Porter nije uopte bio svestan monih sila kojima se usprotivio. ak nije bio svestan ni postojanja Kraljevskog instituta za
meunarodne poslove, a jo manje njegove specifine uloge - kontrole svih
vidova ivota u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
128
ji je skoro trideset godina bio ef Imperijalne kineske carinske slube (Imperial Chinese Customs Service) - itaj: agent Britanske Krune broj jedan u trgovini opijumom u Kini - kasnije je bio imenovan za lana Upravnog odbora Dalekoistonog odelenja Morganove Garantne banke (Far Eastern Division of the Morgan Guarantee Bank).
Uvidom u istorijske arhive u Londonu i Hong Kongu, uspeo sam da utvrdim da je ser Robert izgradio bliske odnose s Morganovim operacijama u
Sjedinjenim Amerikim Dravama. Vredno je spomenuti da Morganovi interesi u trgovini opijumom/heroinom traju bez prekida. Zapamtite injenicu da
je Dejvid Njubiging lan Savetodavnog odbora Morganove Hongkonke banke, koja posluje u saradnji s kompanijom Daidin Mejtson.
Onima koji poznaju Hong Kong poznato je i prezime Njubiging, kao najmonije prezime u Hong Kongu. Osim poloaja u Morganovoj elitnoj banci,
Njubiging je i savetnik kineske Vlade. Opijum za raketnu tehnologiju, opijum za zlato, opijum za ureaje visoke tehnologije - Njubigingu je svejedno. Nain na koji su ispretpletane te banke, finansijske kue, trgovake kompanije i porodice koje njima upravljaju, zapanjio bi i erloka Holmsa, a opet
nekako se moraju razmrsiti i pratiti ako elimo da shvatimo njihovu povezanost s trgovinom drogom i njihovo lanstvo u Komitetu 300.
Ulaz alkohola i droge u Sjedinjene Amerike Drave, iz dva razliita
smera, je proizvod istih punokrvnih ivotinja iz iste tale. Prvo je u SAD trebalo uvesti prohibiciju. To su uradili naslednici Britanske istono-indijske
kompanije koji su, sledei iskustvo koje su stekli na temelju masivno dokumentovanog arhiva Kineske kopnene misije u Indijskoj kui, osnovali enski
hrianski trezvenjaki savez (Women's Christian Temperance Union), toboe radi borbe protiv alkohola u Americi.
** Kaemo da se istorija ponavlja, i to je na neki nain tano, osim to se
ponavlja u stalnoj uzlaznoj putanji. Danas nam je poznato da su neke od najveih kompanija koje, navodno, zagauju" nau prirodnu sredinu, u isto vreme i najvei donatori pokreta za ouvanje sredine. Velika imena" odailju
svoje poruke. Princ Filip je jedan od njihovih junaka, dok istovremeno princ
arls poseduje milione jutara poumljenog zemljita u Velsu, gde se redovno see drvo, a istovremeno je i jedan od najveih vlasnika nekretnina u sirotinjskim stambenim etvrtima u Londonu, u kojima cveta zagaenje.
131
0 onima koji su psovali protiv zala pijanstva" saznajemo da su ih finansirali Astori, Rokfeleri, Spelmani, Vanderbilti, i Varburzi, koji su imali
interes od trgovine alkoholom. Po nalogu engleske Krune, lord Beverbruk je
doputovao iz Engleske u Ameriku kako bi bogatim amerikim porodicama
rekao da moraju da ulau u enski hrianski trezvenjaki savez. (Bio je to
onaj isti lord Beverbruk koji je 1940. godine doao u Vaington i predsedniku Ruzveltu zapovedio da ue u rat na strani Velike Britanije.)
Ruzvelt se pokorio tako to je jednu flotilu amerike ratne mornarice stacionirao na Grenlandu, gde je boravila 9 meseci pre odlaska u Perl Harbor
i napada na nemake U-brodove. Kao i njegov naslednik Dord Bu, Ruzvelt je Kongres smatrao smetnjom pa se ponaao kao kralj - to je duboko
i oseao budui da je bio u rodbinskoj vezi sa britanskom kraljevskom porodicom - i nikada nije zatraio odobrenje od Kongresa za to svoje nezakonito delovanje. Upravo je to ono to Britanci najvie vole kada govore o svojim specijalnim odnosima sa Amerikom".
Trgovina drogom je povezana i sa ubistvom predsednika Dona F. Kenedija. To prljavo delo je ljaga na karakteru nacije, i ostae ljaga sve dok se
njegovi izvrioci ne pronau i ne privedu pred lice pravde. Postoji dokaz da
je u to, preko CIA-e, bila umeana mafija, to navodi na razmiljanje kako
je sve poelo sa poznatom mreom Mejera Lenskija, koja je prerasla u teroristiku organizaciju Irgun, a pokazalo se da je Lenski jedan od najboljih
sredstava za voenje kulturnog rata protiv Zapada.
Pomou uglednijih isturenih osoba Lanski je bio povezan sa nekima na
viim poloajima u Velikoj Britaniji u svrhu uvoenja kockanja i distribucije
droge na Rajskom ostrvu na Bahamima, pod maskom Kompanije za proizvodnju boja Meri Karter (Mary arter Paint Companv), koja je bila u suvlasnitvu Lenskija i britanske obavetajne slube MI6. Lord Sason je kasnije
ubijen zato to je ubirao kajmak i pretio da e progovoriti ako ga kazne. Rej
Volf je bio uglaeniji i predstavljao je porodicu Bronfman iz Kanade.
Bronfmanovi nisu bili upueni u Cerilov ogromni Projekat Nova kotska,
ali su ipak bili i jo uvek su vana spona u distribuciji droge za britansku
kraljevsku porodicu.
Sem Rotberg je kao blizak saradnik Mejera Lenskija radio sa Tiborom
Rozenbaumom i Pinasom Sapirom, efovima u Lenskijevom lancu droge.
132
Rozenbaum je iz vajcarske upravljao operacijom pranja novca od droge, preko banke koju je u tu svrhu osnovao - Banque de Credit Internacional (Meunarodna kreditna banka). Ta banka je brzo proirila svoje delatnosti i postala glavna banka Lenskija i njegovih mafijakih saradnika za pranje novca
od prostitucije, droge i drugih mafijakih reketa.
Vredno je spomenuti da je banku Tibora Rozenbauma koristio i ovek iz
senke, ef britanske obavetajne slube ser Vilijam Stivenson, ija je desna
ruka, oficir Don Mortimer Blumfild, dravljanin Kanade, tokom Drugog
svetskog rata bio na elu Petog odelenja (Division Five) amerikog FBI-a.
Stivenson je s poetka XX veka postao lan Komiteta 300, ali Blumfild nije
nikada tako daleko dogurao. Kao to sam otkrio u nizu pamfleta o ubi-stvu
predsednika Kenedija, upravo je Stivenson osmislio tu operaciju, koju je kao
praktiar proveo Blumfild. Fasadu za Kenedijevo ubistvo je osigurala jedna
druga fiktivna kompanija povezana sa trgovinom droge - Permanent Industrial Expositions, skraeno PERMINDEX (Stalne industrijske izlobe) osnovana 1957. godine, sa seditem u zgradi Svetskog trgovinskog centra
(World Trade Center) u sreditu Nju Orleansa.
- Blumfild je, kao sluajno, bio advokat porodice Bronfman. Svetski trgovinski centar su osnovali pukovnik Klej ouv i ef kancelarije Petog odelenja FBI-a iz Nju Orleansa Gaj Banister. ouv i Banister su bili bliski drugovi Lija Harvija Osvalda, koji je optuen za ubistvo Kenedija. Osvalda je
ubio profesionalni agent CIA-e Dek Rubi, tako da Osvald nije mogao da
dokae kako on nije ubica predsednika Kenedija. Uprkos Vorenovoj komisiji
i brojnim slubenim izvetajima, nikada nije utvreno da je Osvald posedovao puku Mannlicher iz koje se tvrdi da je pucano u Kenedija (a nije),
niti da je on pucao. Veza izmeu trgovine drogom, ouva, Banistera i Blumfilda je utvrena vie puta pa se ovde neemo baviti time.
U periodu neposredno posle Drugog svetskog rata jedna od najeih metoda kojom su se, u svrhu pranja novca, koristile kompanije Risorts International i druge kompanije povezane sa drogom je bila sluba dostave novca u
banku za pranje novca. Danas se sve to promenilo. Samo se male ribe jo
uvek koriste tom riskantnom metodom. Velike ribe" svoj novac prebacuju
preko CHIPS sistema, ro je skraenica za Clearing House International
Pavments Svstem (Obraunska kua za sistem meunarodnog plaanja), ko133
jom upravlja kompjuterski sistem Burroughs, smeten u Njujorkoj obraunskoj kui (New York Clearing House). Tim sistemom se koristi dvanaest najveih banaka. Jedna od njih je Hongkonka i angajska banka. Druga je Credit Suisse, taj, ah, tako ugledni uzor bankarskog poslovanja - dok se malo
ne zagrebe ispod povrine. Zajedno sa sistemom SWIFT smetenim u Virdiniji, prljavi novac od droge postaje nevidljiv. Samo se u sluaju krajnje
napanje ponekad dogodi da FBI ima sree, ako i kada ima nalog da ne okree
glavu.
Samo dileri droge niskog ranga bivaju uhapeni sa drogerakim novcem
u rukama. Elita - Dreksel Burnhem, vajcarska kreditna banka, Hongkonka
i angajska banka - ne biva otkrivena. Ali, i to se menja sa propau Meunarodne kreditne i komercijalne banke (Bank of Credit and Commerce International, skraeno BCCI), to e verovatno razotkriti mnogo toga u pogledu
trgovine drogom ako se ikada sprovede pravilna istraga.
Jedna od najveih kompanija u portfelju Komiteta 300 je Ameriken Ekspres (AMEX). Njeni redovni predsednici su lanovi Komiteta 300. Prvi put
sam se zainteresovao za Amex dok sam sprovodio jednu istragu na licu mesta, koja me je dovela do Banke za razvoj trgovine (Trade Development
Bank) u enevi. To me je kasnije uvalilo u probleme. Otkrio sam da ta banka,
na ijem je elu tada bio Edmund Safra, kljuni ovek u razmeni zlata za
opijum, distribuira na hongkonko trite tone zlata.
Pre odlaska u Svajcarsku otiao sam u Pretoriju u Junoj Africi, gde sam
razgovarao sa dr Krisom Stalsom, tadanjim zamenikom guvernera Junoafrike banke za rezerve (South African Reserve Bank), koja nadzire sve velike transakcije zlata koje je proizvedeno u Junoj Africi. Posle nekoliko razgovora za nedelju dana mi je reeno da banka ne moe da mi proda deset
tona zlata, koje sam, kako sam rekao, trebao da kupim kao predstavnik stranaka koje zastupam. Moji prijatelji na pravim mestima su znali kako da naprave dokumente koji su bili prihvatani bez pitanja.
Banka za rezerve me je uputila na jednu svajcarsku kompaniju, ije ime
ne mogu da spomenem, jer bih time otkrio izvor informacija. Dali su mi i
adresu Trgovinske banke za razvoj (Trade Development Bank) u enevi. Svrha
tih mojih nastojanja je bila da otkrijem mehanizme prebacivanja i prodaje
zlata i testiranja lane dokumentacije koje su mi pripremili prijatelji, biv134
135
136
malnim ustavima oseali bedno. (Ima li neko bedniji od osobe koja dugo trai
i ne nalazi posao?) Takva vrsta droge bi bila blagoslov, ali blagoslov prepun
ozbiljnih socijalnih i politikih opasnosti. inei bezopasno sintetiko sredstvo
besplatno dostupnim, diktator (itaj Komitet 300*) moe da dovede do toga da
se ela jedna populacija pomiri sa stanjem sa kojim se ljudsko bie koje ima samopotovanja ne bi smelo pomiriti.
Pravo remek-delo dijalektike. Ono to je Haksli zagovarao i to je slubena politika Komiteta 300 i njegovog surogata - Kraljevskog instituta za
meunarodne poslove - moe se vrlo jednostavno formulisati kao masovna
kontrola uma. Do sada nam nije palo na pamet da je trgovina drogom specijalni rat niskog intenziteta protiv ele ljudske rase - slobodnih ljudi. Specijalni rat je najstraniji oblik ratovanja koji ima poetak, ali ne i kraj.
Neki e dovoditi u pitanje umeanost pripadnika britanske kraljevske porodice, prolih i sadanjih, u trgovinu drogom. Vide ti te podatke u tampi na
prvi pogled se ini apsurdnim, a danas to sve ee susreemo u tampi kako bi upravo tako izgledalo - apsurdno. Najstarija maksima obavetajnog rada je: Ako neto eli da sakrije, stavi to svima pred oi".
Knjiga F. S. Tarnera, pod naslovom British Opium Policy (Britanska opijumska politika), objavljena 1876, pokazuje kako su lanovi britanske monarhije i njeni privesci - rodbina - bili duboko upleteni u trgovinu opijumom.
Tamer je bio slubenik Anglo-orijentalnog drutva za suzbijanje trgovine opijumom (Anglo-Oriental Societv of the Suppression od the Opium Trade).
Portparol engleske Krune ser R. Templ pokuao je da ga uutka, to je ovaj
odbio. Utvrdio je kako je Vlada, a time i Kruna, morala da se odrekne monopola nad opijumom, uz savet: Ako budete uzimali ikakve prihode, uzimajte one od poreza poteno zamiljenih da budu restriktivna sila".
Tarneru je odgovorio portparol monarhije lord Lorens, koji se borio protiv toga da Britanska istono-indijska komapnija izgubi svoj monopol. Bilo
bi poeljno osloboditi se monopola, ali lino nisam sklon promenama. Ako
je re o skromnom gubitku kakav sebi moemo da priutimo, ne bih oklevao da to sprovedeni". (Uzeto iz dokumenta Calcutta Papers 1870).
1874. godine se zahuktao rat protiv britanske monarhije i aristokratije
zbog njihove duboke umeanosti u trgovinu opijumom u Kini. Drutvo za suzbijanje trgovine opijumom je snano napalo tamonju aristokratiju i svoje
137
je odlazio direktno u kovege kraljevske porodice i u depove plemstva, oligarha, plutokrata koji su postali milijarderi.
Rauntrijeva knjiga The Imperial Drug Trade (Imperijalistika trgovina
drogom) je fascinatna pria o tome kako su engleski premijer Gledston i njegovi plutokrati lagali, varali, izvrtali i okretali istinu kako bi spreili razotkrivanje zapanjujue istine o umeanosti britanske monarhije u trgovinu opijumom. Ta knjiga je riznica podataka o dubokoj umeanosti britanske kraljevske porodice i engleskih lordova i dama u trgovinu opijumom, te nepreglednih bogatstava koje su nagomilali na bedi kineskih zavisnika.
Lord Kimberli, slubenik istrane komisije, i sam je bio duboko umean u
trgovinu drogom, pa je inio sve to je bilo u njegovoj moi kako bi sakrio
podatke od svih koji su tragali za istinom. Na kraju je Kraljevska komisija,
pod velikim pritiskom javnosti, bila prisiljena da otvori vrata te istrage, ali ih
je samo odkrinula, pa je postalo jasno da trgovinom opijumom upravljaju najvii faktori te zemlje i na tome stiu ogromna bogatstva. Vrata su se zatim brzo zalupila, a Kraljevska komisija nije pozivala nikakve strunjake svedoke i
ubrzo je prestala sa radom. Komisija je bila samo farsa za pokrie, poput onih
kakve smo navikli da gledamo u Americi dvadesetog veka.
Amerike porodice iz istonog liberalnog establimenta, bile su, i jo
uvek su, jednako umeane u trgovinu opijumom u Kini kao i britanske porodice. Pogledajte nedavnu istoriju, kada je Dejms Eri Karter svrgnuo iranskog aha. Zato je amerika vlada svrgnula, a zatim i ubila iranskog aha?
Jednom reju, zbog droge. ah je pritisnuo i praktino zaustavio neverovatno unosnu britansku trgovinu opijumom iz Irana. Kada je ah preuzeo vlast,
u Iranu je ve bilo milion zavisnika od opijuma/heroina.
Britanci to nisu bili spremni da toleriu pa su poslali Sjedinjene Amerike Drave da, u ime specijalnih odnosa" izmeu ovih zemalja, obave, u njihovu korist, njihov prljavi posao. Kada je Homeini zauzeo ameriku ambasadu u Teheranu, otkrio je da amerika prodaja oruja, zapoeta za vreme
aha, jo uvek traje. Zato? Da je prestala, Homeini bi ukinuo britanski monopol na trgovinu opijumom u svojoj zemlji. Evo dokaza: zbog Homeinijevog liberalnog stava prema opijumu, broj zavisnika se, od 1984, poveao na
2 miliona, prema statistikim podacima Ujedinjenih Nacija i Svetske zdravstvene oreganizacije.
139
I predsednik Karter, i njegov naslednik Regan, svojevoljno i potpuno svesni svih posledica, nastavili su sa nabavkom oruja za Iran, i onda kada su
u iranskom zatoenitvu amili ameriki taoci. 1980. godine napisao sam lanak pod naslovom ta se zaista dogodilo u Iranu", u kojem sam izneo injenice. Prodaja oruja Iranu je ugovorena na sastanku Sajrusa Vensa, sluge
Komiteta 300, i dr Haemija, pole ega je, avionima amerikog ratnog vazduhoplovstva, odmah zapoeta dostava oruja Iranu, koja se nastavila i na
vrhuncu talake krize. Oruje je dopremano iz amerikih vojnih zaliha u Nemakoj, a jedan deo direktno iz Sjedinjenih Amerikih Drava, sa sletanjima
u Azorima, radi uzimanja goriva.
Sa Homeinijevim dolaskom na vlast, a doveo ga je Komitet 300, proizvodnja opijuma je naglo procvetala. Godinja proizvodnja je 1984. godine iznosila vie od 650 metrikih tona. Karter i Regan su se zapravo pobrinuli da
vie ne bude meanja u trgovinu opijumom - sproveli su nalog koji su im u
pogledu trgovine opijuma u Iranu dale britanske oligarhijske porodice. Iran
danas proizvodnjom opijuma konkurie Zlatnom trouglu.
ah nije bio jedina rtva Komiteta 300. Vilijam Bakli, ef ispostave CIA-e
u Bejrutu, bez ikakvog iskustva u pogledu toga ko stoji iza trgovine opijumom, poeo je da vodi istragu u Iranu i Libanu, a neko vreme je
proveo i u Pakistanu. Iz Islamabada je, u sedite CIA-e u Lengliju, poeo da
alje osuujuce izvetaje o cvetanju trgovine opijumom u pakistanskom
Zlatnom polumesecu. Posle toga, amerika ambasada u Islamabadu je
napadnuta zapaljivim bombama, ali je Bakli uspeo da umakne tom
mafijakom napadu i da se vrati u Vaington. Nepoznate sile su otkrile
njegovo skrovite.
Onda se dogodilo neto veoma udno. Suprotno svim pravilima CIA-e u
sluaju otkrivanja skrovita nekog agenta, Bakli je poslat nazad u Bejrut. Kako bi ga uutkala, CIA je tim potezom Baklija osudila na smrt, a u ovom
sluaju presuda je i izvrena. Vilijama Baklija su kidnapovali agenti Komiteta 300. U toku okrutnog ispitivanja koje je sprovodio general Muhamed el
Huili iz sirijske obavetajne slube, kako bi ga prisilio da otkrije imena svih
pripadnika DEA-e u tim zemljama, okrutno je ubijen. Njegovi napori na razotkrivanju trgovine opijumom u Pakistanu, Libanu i Iranu kotali su ga ivota.
140
dustrije zlata i dijamanata u svojoj zemlji, dok istovremeno, svake godine milijarde dolara odlaze bankarima iz Komiteta 300. To je jedna od najprljavijih
i najpodlijih pria o pohlepi, krai i ubijanju jedne nacije, zabeleenih u
analima istorije.
Kako je britanskoj kruni uspelo da izvede tu zapanjujuu prevaru dinovskih razmera? Da bi se takav herkulski cilj postigao, potrebna je ogromna organizacija i odani agenti na pravim mestima koji e da sprovode dnevne
smernice dobijene od hijerarhije zaverenika. Prvi korak je bila novinska propagandna kampanja u kojoj su Buri prikazivani kao necivilizovani varvari,
jedva ljudska bia, koja su britanskim dravljanima u Burskoj republici uskratili pravo glasa. Zatim je Velika Britanija elniku te transvalske republike
Paulu Krugeru, uputila niz zahteva kojima je, naravno bilo nemogue da se
udovolji. Posle toga je isprovociran niz incidenata sa svrhom da se Buri pokrene na osvetu, ali ni to nije uspelo. Usledio je zloglasni Dejmsonov napad, u kome je neki Dejmson predvodio grupu od nekoliko stotina naoruanih ljudi u napadu na Transval. Odmah posle toga je usledio rat.
Kraljica Viktorija je okupila do tada (1898.) najveu i najbolje opremljenu vojsku u istoriji sveta. Mislila je da e rat biti gotov za dve nedelje, budui da Buri nisu imali ni vojsku ni obuenu odbrambenu gardu, pa nee
moi da se nose sa vojskom od 400.000 vojnika, iz redova britanske sirotinje. Bura nikada nije bilo vie od 80.000 - seljaka i njihovih sinova, od kojih su neki imali samo etrnaest godina. I Radjard Kipling je mislio da e
se rat zavriti za dve nedelje.
Umesto toga, sa pukom u jednoj i Biblijom u drugoj ruci, Buri su se
drali tri godine. Otili smo u Junu Afriku mislei da e rat biti gotov za
nedelju dana", rekao je Kipling i dodao: Umesto toga, Buri su nam odrali
lekciju". Ta ista lekcija bi mogla danas da se odri Komitetu 300 kada bismo
pronali samo 80.000 voa, dobrih ljudi, koji bi istinski poveli ovu naciju u
bitku protiv dinovskog udovita koje je krenulo da proguta sve ono to
zastupa na Ustav.
Poto se rat zavrio, 1902. godine, britanska Kruna je morala da uvrsti
svoju apu nad nezamislivim bogatstvom zlata i dijamanata koje je lealo ispod neplodne zemlje Burske Republike Transval i Slobodne Drave Orind.
Taj zadatak je obavio Okrugli sto o legendi kralja Artura i njegovih vitezo142
Fondacija Dili (Ditchley Foundation), tajni bankarski klub koji sam razotkrio u knjizi iz 1983. pod naslovom International Bankers Conspracy: The
Ditchley Foundatio" (Meunarodna bankarska zavera: Fondacija Dili), zatim Trilateralna komisija, Atlantsko vee Sjedinjenih Amerikih Drava i Institut Aspen za humanistike studije, iji je dobro skriveni osniva, ovek iza
scene, bio lord Bulok iz Kraljevskog instituta za meunarodne poslove, a fasada mu je bio Robert Anderson.
Nain na koji je Henri Kisinder, glavni ovek Kraljevskog instituta za
meunarodne poslove u Americi, doao na vlast, pria je o pobedi jedne institucije britanske monarhije nad republikom Sjedinjenih Amerikih Drava.
To je strana pria, isuvie dugaka da bismo se njome ovde bavili. Ipak, napravio bih propust kada ne bih spomenuo samo nekoliko najsvetlijih taaka
iz Kisinderovog uspona ka slavi, bogatstvu i moi.
Posle kratkog vremena u amerikoj vojsci, gde je zapoeo da radi kao
voza generala Frica Krejmera po ratom opustoenoj Nemakoj, zahvaljujui
porodici Openhajmer, Kisinder je odabran za odlazak u Vilton Park na kolovanje i dalju obuku. U to vreme imao je in vodnika prve klase. 1952. godine je poslat u Tavistok institut, gde ga je u ruke uzeo R.V. Diks i potpuno
ga preokrenuo. Od tada niko nije mogao da ga zaustavi. Kasnije je angaovan u slubi, pod vodstvom Dorda Frenklina i Hamiltona Fia, u njujorkoj kancelariji Vea za inostrane odnose.
rf Veruje se da je zvanina nuklearna politika koju su prihvatile Sjedinjene
Amerike Drave Kisinderu usaena za vreme njegovog boravka u Tavistok
institutu i kasnije oblikovana njegovim sauestvovanjem na seminaru Okruglog
stola pod radnim nazivom Nuklearno oruje i spoljna politika (Nuc-lear
Wapons and Foreing Policy), koji je iznedrio doktrinu zvanu fleksibilna
rekacija", koja nema veze sa razumom, a postala je poznata po skraenici
MAD.
Zahvaljujui Vilijamu Jandelu Eliotu i pod budnim okom Dona Vilera
Bene ta, najvieg obavetajnog direktora Okruglog stola i glavnog terenskog
operativca obavetajne slube MI6 u SAD-u, Kisinder je postao Eliotov
omiljeni sin", kako je to sam opisao u svojoj knjizi The Pragmatic Revolt
in Politics (Pragmatina pobuna u politici). Ubaen je u Okrugli sto kako bi
145
300 i da pobede. Kenedi je iz istih razloga okrutno ubijen pred oima amerikog naroda. Niksona nisu smatrali dovoljno vrednim da doivi sudbinu
Dona Ficderalda Kenedija.
Ali, bez obzira na metode, Komitet 300 se pobrinuo da svi budui pretedenti na Belu kuu dobiju ovu poruku: Niko nije izvan naeg domaaja".
injenicu da ova poruka ima jednaku snagu kao i onda kada je Kenedi ubijen i Nikson isteran dokazuje karakter predsednika Dorda Bua, ija bi gorljiva spremnost da udovolji svojim gospodarima trebala da bude razlog ozbiljne zabrinutosti medu onima koji su zabrinuti za budunost Sjedinjenih Amerikih Drava.
Svrha ele prie je postala jasna u epizodi o pentagonskim dokumentima
i u zapoljavanju lezingera u Niksonovoj vladi sa svrhom da u odbrambenom sistemu deluje kao smetnja i kao protivnik razvoju atomske energije, a
tu je ulogu sprovodio iz svog zatienog poloaja u Komisiji za atomsku
energiju (Atomic Energv Commission), jednom od kljunih faktora deindustrijalizacije Sjedinjenih Amerikih Drava, i delu planirane strategije Rimskog kluba o nultom postindustrijskom rastu. Od tog poetka moemo da sledimo korene recesije/depresije iz 1991. godine, zbog koje je do te godine 30
miliona Amerikanaca ostalo bez posla.
Praktino je nemogue da se prodre u Komitet 300, i u oligarhijske porodice koje ga ine. Kamuflau koju na sebe navlae kao zatitni prekriva
je vrlo teko strgnuti. Ovu injenicu treba da zapamte svi Amerikanci koji
vole slobodu: Komitet 300 diktira ono to prolazi kao spoljna i unutranja
politika SAD-a, i to ve punih 200 godina. Nikada to nije bilo tako upeatljivo izraeno kao kada je eril izbio dah umiljenom predsedniku Trumanu tako to je, tom oveuljku iz Indipendensa u Misuriju", niz grlo zabio
njegovu sopstvenu Trumanovu doktrinu".
Medu bivim lanovima Komiteta 300, ija su mesta posle njihove smrti
popunili njihovi naslednici, i dananjim imenima jesu ser Mark Tarner,
Derald Vilijers, Semjuel Montagju, porodica Inkejp, Kesvik, Piz, reder,
Arli, eril, Frejzer, Lazard i Dardin Mejtson. Celokupni spisak lanova se
nalazi pri kraju knjige. Ti lanovi Komiteta su u Prvom svetskom ratu, naredili predsedniku Vilsonu da krene u rat protiv Nemake. Taj Komitet je
147
nikakav autsajder" ne moe da pretenduje na sticanje politike moi u Engleskoj. Neki su ipak uspeli da se proguraju.
Uzmite lorda Halifaksa, biveg britanskog ambasadora u Vaingtonu i oveka koji je nioj Vladi tokom Drugog svetskog rata isporuivao nareenja
Komiteta 300. Njegov sin arls Vud se oenio gospoicom Primrouz, koja
je bila u krvnom srodstvu sa lordom Rotildom. Iza imena kao to je lord
Svajtling je skriveno ime Montagju, direktora Engleske banke te savetnika i
oveka od poverenja veinskog vlasnika naftne kompanije el - kraljice Elizabete II. Svi oni su lanovi Komiteta 300. Neke od starih zapreka su maknute. Titula nije jedini kriterijum za ulazak u Rimski klub.
Potrebno je izneti kratak pregled onoga to Komitet 300 eli da postigne, tj. koji su mu ciljevi, pre nego to preemo na njegovu ogromnu mreu
banaka, osiguravajuih drutava, korporacija itd. Za informaciju koja sledi bile su potrebne godine istraivakog rada kako bi se spojili konci iz stotina
dokumenata i mojih izvora koji su mi omoguili pristup nekim od dokumenata u kojima su ti podaci skriveni.
Komitet 300 se sastoji od specijalista za posebna podruja, ukljuujui
strunjake za kult satane, za droge koje menjaju um, za ubistva trovanjem,
za obavetajne poslove, bankarstvo i sve vrste poslovnih aktivnosti. Bie potrebno spomenuti bive lanove, ve pokojne, zbog njihovih nekadanjih uloga i zato to su njihova mesta data lanovima njihovih porodica ili novim
lanovima za koje se smatralo da su vredni te poasti.
Meu lanovima su i stare porodice evropskog crnog plemstva, porodice
amerikog istonog liberalnog establimenta (lanovi vrha masona i Reda lobanje i kostiju), Iluminati (ili, kako ih sam Komitet zove, Pobedonosni vetar Morije), Muma grupa, Nacionalno vee crkava i Svetsko vee crkava,
Krug inicijata, Devetorica nepoznatih ljudi, Fondacija Lukis, Isusovski teolozi
osloboenja, Red sionskih mudraca, Prinevi Nasilja, Meunarodni monetarni
fond (MMF), Centralni britanski Koronati Kvador, italijanska masonska loa
P2 - na kraju krajeva oni iz vrha vatikanske hijerarhije - Centralna oba-vetajna
agencija (CIA), probrano osoblje iz Tavistok instituta, razni lanovi iz
vodeih fondacija i osiguravajuih drutava, ija su imena navedena u popisima u ovoj knjizi, Hongkonka i angajska banka, Milnerova grupa Okrugli sto, Fondacija ini, Nemaki fond Maral, Dili fondacija, NATO,
149
Rimski klub, elnici pokreta za ouvanje sredine, Red sv. Ivana Jerusalimskog, Crni red (Black Order), Drutvo Tule (Thule Societv), Anenherb-rozenkrojceri, Veliki nadmoni (The Great Superior Ones) i, doslovno, stotine drugih organizacija.
Sta, dakle vidimo? Jednu labavo povezanu grupu ljudi sa udnim idejama? Ni govora. U Komitetu 300, ija je istorija stara 150 godina, imamo neke
od najsjajnijih umova okupljenih radi osmiljavanja potpunog totalitarnog,
apsolutno kontrolisanog novog" drutva - samo to nije novo, nego je veinu svojih ideja preuzelo od Kluba sotonskog kulta. To je organizacija koja
ima za cilj stvaranje svetske vlade, koju je jedan njen pokojni lan, H. G.
Vels, prilino dobro opisao u knjizi koju je od njega naruio Komitet 300 i
kojoj je on dao smeo naslov: Open Conspiracj - Plans for a World Revolution (Otvorena zavera - planovi za svetsku revoluciju). Bio je to smeo iskaz namera, ali u isto vreme i ne tako smeo, s obzirom da mu niko nije verovao osim Velikih nadmonih, Anenherbea i onih koje bi danas mogli da
nazovemo insajderi" (upueni). Evo odlomka iz Velsove knjige:
Otvorena zavera e, po mom miljenju, prvo da se pojavi kao svesna organizacija inteligentnih, i u nekim sluajevima, bogatih ljudi, kao pokret s jasnim drutvenim i politikim ciljevima koji e otvoreno da ignorie ceo postojei sistem
politike vlasti ili e samo da se koristi njime kao sluajnim alatom u razliitim
fazama, tek za pokretanje odreenog broja ljudi u odreenom smeru, koji e tada da otkriju, sa iznenaenjem, da imaju zajedniki cilj prema kome se svi kreu. Na sve naine e da utiu na tadanju vladu i da je kontroliu.
Kao i knjiga Dorda Orvela, 1984, i ova Velsova knjiga je masovni poziv na stvaranje svetske vlade. Ukratko, namera i svrha Komiteta 300 je da
dovede do toga da ljudi prihvate:
Svetsku vladu i jedinstven monetarni sistem pod vlau stalnih, neizabranih, naslednih oligarha, koji se biraju sami medu svojim redovima
a u obliku feudalnog sistema, poput onog iz Srednjeg veka. U tom svetskom entitetu, broj stanovnika e se smanjivati ograniavanjem broja
roene dece, bolestima, ratovima, glau, sve dok se broj stanovnika na
150
od drave. Svetom e se upravljati na temelju izvrnih odredbi" Komiteta 300, koje e odmah po donoenju imati snagu zakona. Boris
Jeljcinj primenjuje odredbe Komiteta 300 da bi, kao ogled, Rusiji nametnuo volju Komiteta 300. Postojae kazneni sudovi, a ne sudovi
pravde.
Industrija e biti potpuno unitena, zajedno sa sistemima nuklearne
energije. Samo e lanovi Komiteta 300 i njihova elita da imaju pra
vo na prirodna bogatstva zemlje. Poljoprivreda e biti iskljuivo u ru
kama Komiteta 300, a proizvodnja hrane e biti strogo kontrolisana.
Kako ove mere budu poele da se primenjuju, veliki broj stanovnika
iz velikih gradova e biti preseljen u daleka podruja, a oni koji to od
biju bie istrebnljeni u skladu sa pokusom koji je za svetsku vladu
sproveo Pol Pot u Kambodi.
Eutanazija za smrtno bolesne i stare e postati obavezna.
Nijedan grad nee smete da ima vie od unapred utvrenog broja sta
novnika, kao to je opisao Kalergi. Preko potrebni radnici e biti pre
seljeni u druge gradove ako onaj u kome ive postane prenaseljen. Dru
gi, nebitni radnici e biti nasumice birani i slati u nedovljno naseljene
gradove zbog popunjavanja kvota".
Najmanje 4 milijarde, beskorisnih izelica" e biti eliminisano sa lica
zemlje do 2050. godine ogranienim ratovima, organizovanim epidemi
jama smrtonosnih brzo prenosivih bolesti i izgladnjivanjem. Energija,
hrana i voda za neelitu e biti odravana na nivou preivljavanja, po
evi sa belim narodima Zapadne Evrope i Severne Amerike, posle ega e se prei na druge rase. Broj stanovnika Kanade, Zapdne Evrope
i Sjedinjenih Amerikih Drava e da bude desetkovan bre nego na
drugim kontinetnima, a taj proces e trajati sve dok se ukupan broj sta
novnika zemlje ne svede na jednu milijardu, brojku koju je lako kontrolisati. Najvie e biti Kineza i Japanca, 500 miliona, zato to ti na
rodi ve vekovima ive u reimima koji zahtevaju visok nivo discipli
ne, pa su naviknuti na poslunost bez pitanja.
'# ;,;
S vremena na vreme stvarae se nestaice vode, hrane i lekova, kako
bi se mase podsetile da su za golo preivljavanje zavisne od Komite
ta 300.
153
Iz navedenog je jasno da je potrebno uiniti jo mnogo posla do uspostavljanja svetske vlade. Komitet 300 je odavno zavrio planove za destabilizaciju civilizacije kakvu poznajemo. Neke od tih planova izneo je na svetlost dana Zbinjev Beinski u svom klasinom delu The Technotronic Era
(Tehnotronska era), kao i Aurelio Peci, osniva Rimskog kluba, u vie knjiga
a posebno u knjizi The Chasm Ahead (Put u ponor), u kojoj je jasno izneo
planove Komiteta 300 o kroenju oveka, koga je nazvao pravim neprijateljem
(The Enemy). Peci je citirao ono to je Feliks Djerinski jednom rekao
Sidniju Rajliju, na vrhuncu crvenog terora, kada su u Rusiji ubijani mi-lioni
ljudi: Zato bih se brinuo koliko ljudi biva ubijeno? ak i hrianska Biblija
kae ta je ovek da bi Bog prema njemu imao obzira? Za mene je ovek
samo mozak na jednom kraju i fabrika govana na drugom."
Upravo je zbog ovakvog okrutnog stav Krist Emanuel doao da spase svet.
Sidni Rajli je bio agent tajne slube MI6, koji je poslat da nadzire aktivnosti
Djerinskog. Rajlija je navodno ubio njegov prijatelj Feliks dok je pokuavao
da pobegne iz Rusije. Ta dobro osmiljena zavera smiljena kada su neki lanovi britanskog Parlamenta digli galamu i poeli glasno da zahtevaju izvetaje o Rajlijevim aktivnostima u Rusiji pa je postojala opasnost od razotkrivanja
uloge Komiteta 300 u preuzimanju vlasti nad naftnim poljima u Bakuu i jo
vee uloge u pomaganju Lenjinu i Trockom tokom Boljevike revolucije. Kako
iz Rajlija ne bi izvukli istinu, MI6 je smatrao da je bolje iscenirati njegovu
smrt. Rajli je svoj ivotni vek proiveo u krajnjoj raskoi, u jednoj ruskoj vili
koja je obino bila rezervisana za boljeviku elitu.
Tvrdei da e doi do rasula ako postindustrijskom Amerikom ne bude
vladao Atlantski savez" (blai izraz za Komitet 300), Peci je predloio maltuzijansko trojstvo na svetskom nivou. Predviao je spoj nauno-tehnolokovojnog aparata Sovjetskog Saveza i Zapadnog Sveta. Zbog toga je, po njegovom miljenju, zemljama Varavskog pakta trebalo da se ponudi stapanje
sa Zapadom i stvaranje svetske vlade koja e da vlada svetom na temelju
upravljanja krizama i globalnog planiranja.
Dogaaji koji su usledili na podruju biveg SSSR-a i pojava nekoliko
nezavisnih drava u labavoj federaciji s Rusijom odvijali su se upravo onako
kako su to zamislili Peci i Rimski klub, to je Peci jasno izneo u obema
knjigama koje sam gore pomenuo. Sa tako podeljenim SSSR-om lake e da
156
Ali, sa dolaskom Novog svetskog poretka-svetske vlade, ubrzae se dalekoseni ogledi nad ljudima kako bi se ta ovekova Bogom dana enja za slobodom istisnula iz njegovog uma, tela i due. Ono to danas doivljavamo samo je sitnica u poredenju s onim to tek dolazi. Napad na duu je zadatak
mnogih drutvenih ogleda koji se pripremaju i alim to moram da kaem da
e institucije u Sjedinjenim Amerikim Dravama igrati glavnu ulogu u tim
stranim eksperimentima koji se ve sprovode na lokalnom nivou, u mestima
poput Bolnice ratne mornarice u Betesdi i zatvora Vejkvil u Kaliforniji.
U filmove koje smo do sada videli ubrajaju se filmovi sa Dejmsom
Bondom, Assassination Bureau, Matarese Circle, itd. Ti filmovi su bili bajke ija je svrha da se sakrije istina o tome da takve organizacije zaista postoje i to u daleko veim razmerama nego to i najplodniji holivudski tvorci
ideja mogu da zamisle.
Ipak, Assassination Bureau je potpuno istinit film. On postoji i u Evropi i u Sjedinjenim Amerikim Dravama, te iskljuivo po nalogu Komiteta
300 sprovode ubistva ljudi na visokim poloajima, poto sve druge metode
propadnu. Kenedijevim ubistvom je rukovodio PERMINDEX, pod vodstvom
Sir Vilijama Stivensona, koji je godinama bio prvi operativac engleske kraljice za kontrolu gamadi".
Ugovorni agent CIA-e, Klej o, upravljao je PERMINDEX-om iz centra
Trejd Mart u Nju Orleansu. Bivi dravni advokat u Nju Orleansu, Dim Garison, bio je vrlo blizu razotkrivanja zavere o Kenedijevom ubistvu - uspevi da doe do Kleja oa, a potom su ga resili" i oa proglasili nedunim
u pogledu umeanosti u zaveru za Kenedijevo ubistvo. injenica da je So
eliminisan na isti nain kao i Dek Rubi, koji je takoe bio ugovorni agent
CIA-e (obojica su umrla od namerno prouzrokovanog brzo delujuceg raka),
jasno govori da je Garison bio na pravom tragu.
. * . Jedna druga kancelarija za ubistva nalazi se u vajcarskoj i donedavno
je na njenom elu bila osoba iz senke ija se nijedna fotografija nije pojavila
od 1941. Operacije te kancelarije finansirala je i verovatno ih jo uvek finansira porodica Oltramejr - vajcarska crna aristokratija, vlasnici enevske
banke Lombard-Odier (Lombard-Odier Bank of Geneva), koja je takoe deo
Komiteta 300. Prva osoba za kontakt bio je ak Sostel (prema podacima tajne slube G2 Amerike vojske).
161
Ova grupa bila je tesno povezana i sa Alenom Dulsom i an de Menilom, vanim lanom Komiteta 300 i vrlo vanim imenom u teksakoj naftnoj industriji. Baza podataka vojno-obavetajne slube G2 pokazuje da je ta
grupa bila duboko umeana u trgovinu orujem na Bliskom istoku. Ta sluba je, uz ostalo, organizovala najmanje 30 pokuaja ubistva generala De Gola, u koje je ak Sostel bio direktno umean. Isti taj ak Sostel je bio osoba za vezu sa gerilskom grupom Sendero Luminoso (Blistava staza), koja je
titila Komitetove proizvoae kokaina u Peruu.
Kada su svi mogui pokuaji ubistva francuskog predsednika De Gola
propali, zahvaljujui odlino obavljenom poslu francuske obavetajne slube
DGSE (bive SDECE), taj posao je poveren tajnoj slubi MI6 (Militarv Intelligence Department Six = Vojno-obavetajna sluba, Odelenje est), poznatoj i pod nazivom Secret Intelligence Service (Tajna obavetajna sluba),
skraeno SIS, pod ifrom Jackal" (akal). Francuska sluba SDECE je uposlila pametne mlade ljude koji su uglavnom bili diplomirani strunjaci, tako
da nije bilo suvie infiltrirana agentima iz MI6 i KGB-a. Zbog svojih uspeha u pronalaenju stranih agenata, francuska obavetajna sluba je postala
predmet zavisti tajnih slubi svih zemalja i upravo je ta grupa sledila akala" do krajnjeg odredita i ubila ga pre nego to je uspeo da ispali metak na
sveanu automobilsku povorku generala De Gola.
Tajna sluba SDECE otkrila je i sovjetsku krticu u De Golovoj Vladi,
oveka koji je bio i veza CIA-e u Langliju. Da bi diskreditovao SDECE,
Alen Dules, koji je mrzeo De Gola (oseanja su bila obostrana) smestio je
agentu SDECE-a Roderu de Lutjeu da ga uhvate s koliinom heroina vrednom 12 miliona dolara. Posle dugotrajnog ispitivanja" De Lutje je priznao",
ali nije mogao da objasni zato je krijumario drogu u SAD. Ceo sluaj je
beskrajno smrdeo na nametaljku.
Tada su saznali metode koje je SDECE primenjivao u zatiti De Gola,
posebno sveane automobilske povorke, pa su FBI, Tajna sluba (Secret Ser
vice) i CIA tano znali kako predsednika Kenedija da lie osiguranja i
PEMINDEX-ovim strelcima olakaju njegovo ubistvo na Trgu Delej, u de
cembru 1963.
'
Jedan drugi primer istine prikazane u obliku izmiljene prie je roman
Leona Urisa, Topaz, koji sadri istinitu priu o aktivnostima Tiro de Voo162
lija, istog onog agenta KGB-a koga je francuska tajna sluba SDECE otkrila kao agenta KGB-a i CIA-e. Postoje brojni romani o aktivnostima MOSSAD-a, a skoro svi se temelje na istinitim dogaajima.
MOSSAD je poznat i pod nazivom Institut" (The Institute). Mnogi nazovi pisci navode besmislene reenice o toj slubi, posebno jedan pisac koji
snano zagovara hriansko desno krilo, to se prihvata kao istina. ovek
moe da oprosti nekome ko nema nikakvog obrazovanja iz podruja rada tajnih slubi. udno kako to neznanje ljude ne spreava da svuda izbacuju ,,Mosadova imena".
Takva praksa dezinformisanja je uobiajena protiv amerikih desno orijentisanih patriotskih grupa. MOSSAD se u poetku sastojao iz tri grupe:
Kancelarije za vojno-obavetajnu slubu, Politikog odelenja Ministarstva
spoljnih poslova i Ministarstva za bezbednost (erut Habitakon). Dejvid Ben
Gurion, lan Komiteta 300 dobio je znaajnu pomo od tajne slube MI6 u
objedinjavanju te tri slube.
Ali, taj posao nije ba bio uspean, pa ih je 1951. Ser Vilijem Stivenson iz tajne slube MI6 preusmerio u jedinstvenu tajnu slubu pod okriljem
Politikog odelenja izraelskog Ministarstva spoljnih poslova, s grupom za
specijalne operacije pijunae i crnih poslova". Britanska obavetajna sluba
je pomogla oko osposobljavanja i opremanja slube Sarajet Maktal,
poznate i kao Jedinica Glavnog odelenja za prislukivanje, po uzoru na britanski
SAS (Special Air Service = Specijalna sluba Ratnog vazduhoplovstva). Ovu
slubu MOSSAD-a nikada niko ne pominje pravim imenom, nego ih
jednostavno zovu The Guys" (Momci).
The Guys" su samo kancelarija posebne britanske obavetajne jedinice
SAS, koja ih redovno obuava i osavremenjuje u pogledu novih metoda rada. Pripadnici ove jedinice su ubili elnike PLO-a i kidmapovali Adolfa Ajhmana. Agenti ove jedinice, kao i eli MOSSAD, deluju po ratnim pravilima.
MOSSAD ima ogromnu prednost u odnosu na obavetajne slube drugih zemalja zato to u svakoj zemlji postoji dominantna jevrejska zajednica. **
Prouavanjem drutvenih i kaznenih podataka MOSSAD moe da pronae
agente meu jevrejskim lobijem svake zemlje, koje potom moe da dri u
aci i da ih prisili da besplatno rade za MOSSAD. MOSSAD ima prednost
i zato to ima pristup podacima svih amerikih agencija za sprovoenje
163
to glavni izvor Komiteta 300 kada je re o obavetavanju, posao koji je obavila francuska obavetajna sluba granii se s udom.
MI6 vue korene sve od ser Frensisa Volingema, glavnog stratega kraljice Elizabete I. za operaciju prljavih trikova. Tokom vekova MI6 je stvorila arhivu koju nijedna druga strana sluba ne moe ni priblino da stvori.
Agenti slube MI6 su prikupljali podatke sa svih strana sveta i sprovodili tajne
operacije koje bi, kada bi se obelodanile, zapanjile i najupuenije i upa-vo
zbog toga vai za glavnu slubu" Komiteta 300.
MI6 ne postoji zvanino. Novac dobija od kraljice i od privatnih fondova", a smatra se da je to iznos izmeu 300 i 500 miliona dolara godinje,
ali niko ne zna tanu sumu. U dananjem obliku MI6 postoji od 1911, kada
je na njegovom elu bio ser Mensfild Kaming, kapetan Kraljevske ratne mornarice, koga su uvek oznaavali slovom ,,C" pa odatle i slavni ,,M" u filmovima Dejmsa Bonda.
Ne postoji nikakva zvanina arhiva o uspehu i neuspehu slube MI6, toliko je tajanstvena, iako je katastrofalna izdaja grupe Bardis, Meklin,
Blejk i Blant nanela veliku tetu moralu njenih agenata. Za razliku od
drugih tajnih slubi, budui lanovi se uzimaju sa univerziteta i drugih podruja
obrazovanja, a angauju ih uvebani lovci na talente", kao to smo videli i
u sluaju Rodsovih stipendista koji su uvueni u Okrugli sto. Jedini uslov je
znanje stranih jezika. Kandidati prolaze kroz strogo privikavanje na krv"
(blooding).
Uz pomo takve strane sile Komitet 300 nije imao strah od svoga mogueg razotkrivanja i to stanje e trajati jo decenijama. Ono to postojanje
Komiteta 300 ini neverovatnim jeste neverovatna diskrecija koja ga prekriva. Nijedan mediji nije nikada ni spomenuo tu zavereniku hijerarhiju. Zato
ljudi, to je i za oekivati, sumnjaju u njegovo postojanje.
Komitet 300 je pod veinskom vlau britanskog monarhizma, danas Elizabete II. Veruje se da je kraljica Viktorija bila prilino paranoina u pogledu tajnosti ovog drutva, te se veoma trudila da prikrije masonske poruke ispisane krvlju rtava Deka Trboseka", koje su aludirale na povezanost Komiteta 300 s tim ogledima", koje je sprovodio jedan lan kraljevske porodice koji je u isto vreme bio i visoki lan kotskog obreda masona (Scottish
Rite of Freemasonrv), Komitet 300 ine pripadnici britanske aristokrati je ko166
gresa, ANC-a). Moe se s velikom sigurnou rei da su najmonije britanske oligarhijske porodice osnovale Eagle Star kao sredstvo za crne operacije" protiv onih koje se suprotstavljaju politici Komiteta 300.
Za razliku od CIA-e, po britanskim zakonima je iznoenje imena lanova slube MI6 ozbiljno kanjivo delo, pa stoga sledei spisak ukljuuje samo sami vrh" te tajne slube, ljude koji su (ili su bili) lanovi Komteta 300:
Blyth, Eastman Dillon, grupe Morgan, Lazard Freres i Kuhn Loeb Rhodes.
Nita se ne deava na Vol Stritu to nije pod nadzorom Engleske banke
(Bank of England), ije se smernice prenose preko Morganovih grupa i zatim provode kroz kljune brokerske kue, iji su glavni direktori na kraju odgovorni za sprovodenje naredbi Komiteta 300.
Brokerska kua Drexel Burnham Lambert bila je omiljena kua Komiteta
300 dok nije prela granicu koju je postavila druga brokerska kua Morgan
Guarantee. 1981. godine skoro sve brokerske kue na Vol Stritu su prodale
veinske udele Komitetu 300, a kua Philbro se spojila s kuom Salo-mon
Brothers. Kua Philbro je isturena ruka Openhajmera iz kompanije An-glo
American Corporation. Tim kontrolnim mehanizmom Komitet 300 se brine o
tome da njegovi lanovi i njihove razgranate korporacije svoja ulaganja na
Vol Stritu obru dvostruko bre od ostalih stranih ulagaa - autsajdera".
Ne zaboravite da neke od najbogatijih porodica sveta ive u Evropi pa
je stoga prirodno da imaju prevagu u Komitetu 300. U poreenju s porodicom Fon Turn i Taksis, nekadanjim vlasnicima koncesije Nemake pote,
Dejvid Rokfeler izgleda kao siromani roak. Dinastija Fon Turn iJTaksis je
stara 300 godina i njeni lanovi iz generacije u generaciju imaju svoja mesta u Komitetu 300, koja zauzimaju i dan danas. Ve smo naveli imena mnogih lanova Komiteta 300 iz najbogatijih porodica venecijanske crne aristokratije, a druga imena emo da dodamo kako budemo na njih nailazili na raznim podrujima poslovnog ivota. Sada emo da navedemo imena nekih
Amerikanaca koji su lanovi Komiteta 300 i da pokuamo da pratimo njihove
porodine i druge veze s Britanskom Krunom.
Kako se ove injenice mogu proveriti? Neke se, u stvari, i ne mogu proveriti zato to su podaci uzeti direktno iz baza podataka obavetajnih slubi,
ali uz mnogo trkaranja i rada mogue je pronai mnoge izvore koji mogu
potvrditi bar deo ovih injenica. Taj posao bi uskljuivao i konstantno pretraivanje poslovnih imenika Dun and Bradstreet Reference Book of Corporations, Standards and Poors, britanska i amerika izdanja Ko je ko (Who is
Who), uz mnogo sati rada na povezivanju imena i njihovih veza sa poslovnim svetom.
Korporacije, banke i osiguravajue kompanije Komiteta 300 deluju pod
jedinstvenim zapovednim telom koje pokriva sva mogua pitanja strategije i
171
Sve tri navedene mree imaju svoje predstavnike u Komitetu 300 i povezane su sa ogromnim masovnim komunikacijskim kompanijama - korporacijama Xerox iz Roestera u saveznoj dravi Njujork, iji je direktor Robert M. Bek upravo lan Komiteta 300. Bek je i direktor osiguravajueg drutva Prudential Life Insurance Companv, kancelarije londonskog drutva Prudential Assurance Companv Limited.
- U Upravnom odboru Xeroxa su i Hauard Klark iz American Expressa,
jednog od glavnih kanala za prebacivanje novca pomou putnikih ekova",
bivi ameriki ministar finansija Vilijam Sajmon i Sol Linovic, koji je u ime
Komiteta 300 vodio pregovore za potpisivanje Ugovora o Panamskom kanalu. Linovic je Komitetu 300 vaan zbog svog dugogodinjeg iskustva u pranju novca od droge preko banaka Marine Midlend i Hong Kong and Shangai Bank.
lan Upravnog odbora Xeroxa su i Robert Sproul, koji je dosta zanimljiv
zato to je kao rektor Univerziteta Roester u saradnji sa CIA-om dozvolio
Tavistoku da koristi prostor i opremu Univerziteta za sprovoenje dvadesetogodinjeg ogleda na drogi MK-Ultra LSD. Takvu zloupotrebu svojih prostora
i opreme dozvolilo je jo 85 amerikih univerziteta. Koliko god je Xerox
divovska korporacija, zasenjuje je Organizacija Rank - konglomerat sa seditem u Londonu i pod potpunom vlau ue porodice kraljice Elizabete.
jj Itaknuti lanovi Upravnog odbora Organizacije Rank, koji su istovremeno
i lanovi Komiteta 300,'su:
lord Helsbi, predsednik banke Midlend - obraunske kue za novac od
droge. Helsbi je i jedan od direktora u ogromnoj kompaniji Imperial
Group i u Industrial and Commercial Finance Corporation;
ser Arnold Frank, direktor kopanije Tube Investments, koja upravlja
londonskim sistemom podzemnih eleznica. Frank je i jedan od direk
tora Engleske banke (Bank of England), koja uveliko nadzire Ameri
ke Centralne banke (Federal Reserve Banks);
ser Denis Mauntajn, predsednik mone kompanije Eagle Star i jedan
od direktora korporacije English Propertv Corp, jedne od kreditno-finansijskih kompanije britanske kraljevske porodice;
173
,.'!- Jedan od lanova je i aristokrata Angus Ogilvije, tzv. princ kompanije", ija je supruga njeno kraljevsko visoanstvo princeza Aleksandria,
sestra nadvojvode od Kenta i voe kotskog obreda masona, osobe koja
preuzima mesto kraljice kada je ona van Velike Britanije. Ogilvie je i
jedan od direktora Engleske banke i predsednik divovskog konglomerata
LONRHO, koji je dokrajio vlast Jana Srni ta u Rodeziji da bi na
njegovo mesto mogao da doe Robert Mugabe. U pitanju su bili rudnici
hroma u Rodeziji, koji daju najfiniji hrom visokog kvaliteta na svetu;
Siril Hamilton, predsednik banke Standard and Chartered (bive banke
Lord Milner-Cecil Rhodes) i lan Odbora Engleske banke. Hamilton je
i lan Odbora korporacije Xerox, banke Malta International Banking
: Corporation (banke Maltekih vitezova), jedan od direktora banke Standard Bank of South Africa - najvee banke u toj zemlji, i jedan od
direktora Belgijske afrike banke (Banque Belge d'Afrique);
lord O'Brajan od Loterbija, bivi predsednik Udruenja britanskih ban
kara (British Bankers Association), direktor mone banke Morgan
Grenfell i direktor kompanije Prudential Assurance, direktor kompani
je J. F. Morgan, direktor Engleske banke i lan Odbora Meunarodne
obraunske banke, kao i jedan od direktora dinovskog konglomerata
Unilever;
ser Rej Geds, predsednik dinosvkih proizvoaa automobilskih guma
- kompanija Dunlop i Pirelli, direktor banaka Midland i International,
direktor Engleske banke. Obratite panju na injenicu da su toliki me
u njima u isto vreme i direktori Engleske banke, ime se kontrola
amerike fiskalne politike ini veoma jednostavnom.
Mnoge od ovih organizacija i institucija, kompanija i banaka su tako povezane i ispretpletane da ih je skoro nemogue razvrstati. U odboru RCA-a
sedi Tornton Bradou, predsednik kompanije Atlantic Richfield i lan NATO-a, World "VVildlife Fonda, Rimskog kluba, Aspen instituta za humanistike studije i Vea za inostrane odnose. Bredou je i predsednik NBC-a. Najvanija uloga RCA-a je i dalje sluenje Britanskoj obavetajnoj slubi.
iroj javnosti nije poznato koliku monu ulogu je odigrao Komitet 300
u zasutavljanju istrage o CIA-i, koju je senator Mek Kartni skoro uspeo da
174
pokrene. Da je u svom naumu uspeo, predsednik Don F. Kenedi bi verovatno i danas bio iv.
Kada je Mek Kartni rekao da e pred svoju istranu komisiju da pozove Vilijama Bandija, u Vaingtonu i Londonu je zavladala opta panika. Da
je Bandi doao na sasluanje, verovatno bi pukao i razotkrio specijalne odnose" izmeu britanskih oligarhijskih krugova i njihovih roaka u Vladi
SAD-a.
Takva mogunost nije se smela dozvoliti. Pozvan je Kraljevski institut za
meunarodne poslove da dokraji Mek Kratnija. Institut je odabrao Alena
Dalsa, oveka koji je potpuno zaljubljen u dekadentno britansko drutvo, da
svim sredstvima napadne Mek Kartnija. Dals je za sluaj Mek Kartni zaduio Patrika Lajmana i Riarda Helmsa. Helms je kasnije za usluge protiv Mek
Kartnija nagraen poloajima direktora CIA-a.
Generala Marka Klarka, lana CFR-a i jednog od omiljenih vojnih osoba
u londonskim krugovima, general Ajzenhauer je zaduio da odbije snani Mek
Kartnijev napad na CIA-u. Mek Kartnija su pridobili tako to je Klark najavio
da e se osnovati posebna komisija za istraivanje CIA-e. Po uput-stvima
Kraljevskog instituta za meunarodne poslove, Klark je preporuio osnivanje
kongresnog odbora za nadzor koji e povremeno ispitivati delova-nje
vladinih obavetajnih agencija". Ceo taj sluaj je zavrio kao ogromna
tragedija za Ameriku i pobeda za Veliku Britaniju, koja se bojala da bi Mek
Kartni mogao da napadne Komitet 300 i njegovu vlast nad svim aspektima
ivota u SAD-u.
Bivi predsednik Odbora komapnije Lehman Brothers Kuhn Loeb, Piter
G. Piterson, radio je za tajnu slubu MI6 u vreme njenog direktora ser Vilijama Vajzmana, pa kao takav nije bio nepoznat britanskoj kraljevskoj porodici. Piterson je povezan sa Aspen institutom, takoe produenom rukom
Britanske obavetajne slube.
Don R. Peti je predsednik banke Marine Midland, ije su veze sa trgovinom droge bile dokazane pre nego to je bila preuzeta od Hongkongke i
angajske banke, koja je verovatno jo od 1914. godine banka broj jedan u
trgovini opijumom.
-v Ali, najvei dokaz o postojanju Komiteta 300 je Organizacija Rank koja, zajedno sa kompanijom Eagle Star, jeste sama Britanska Kruna. Ta or175
nim tajnama (Official Secrets Act), koji je u celosti kopija britanskog zakona
donetog 1913. godine. Tim zloglasnim zakonom su pokriveni droga, pranje
prljavog novca, kriminal i reketiranje.
Mnogima nije poznata injenica da osobe optuene po Zakonu o slubenim tajnama, koji se moe tumaiti na bilo koji nain koji odaberu agenti
Krune, mogu dobiti i smrtnu kaznu. Kao to sam mnogo puta od 1980. godine govorio, Kanada nije poput zemalja June Afrike ili Holandije ili Belgije. Oduvek je bila, a i danas je vezana za uzice koje vue kraljica Engleske. Zato je to zemlja koja uvek prva ispunjava elje kraljice Elizabete. Kanadski voujnici borili su se u svakom ratu Njenog Visoasntva, ukljuujui i
Burmski rat (1899-1903).
Slino svom amerikom bratu, Veu za spoljne poslove, i Kanadski institut
za meunarodne poslove (Canadian Institute for International Affairs) je de-te
Kraljevskog instituta za meunarodne poslove (RIIA) i upravlja kanadskom
politikom. Njegovi lanovi zauzimaju poloaj ministra spoljnih poslova sve od
njegovog osnivanja 1925. godine. Institut za pacifike odnose je telo koje je
izazvalo napad na Perl Harbor i koje je oberuke doekano u Kanadi poto je,
1947. godine, otkriveno izdajniko delovanje Ovena Latimora i njegovih kolega, te su napustili SAD pre nego to su mogli da budu optueni.
Kanadski institut za meunarodne poslove povezan je sa Organizacijom
Rank preko ser Keneta Stronga, koji je bio drugi ovek tajne slube MI6 na
kraju Drugog svetskog rata. Kao lan Reda Sv. Jovana Jerusalimskog, Strong
je drugi ovek u Kanadi za Rank organizaciju i kada su u pitanju britanski
komercijalni interesi. lan je odbora najveih drogerakih banaka - Hongkonke i angajske banke i Banke Nova kotska, preko koje se slivaju prihodi od prodaje heroina u Kanadi.
Prvi je sir Brajan Evard Mauntin, visokopozicioniran lan Vitezova Reda
Sv. Jovana Jerusalimskog. Dobro je zapamtiti da je Britanska Kruna, kada je
elela da Sjedinjene Amerike Drave uu u Drugi svetski rat, poslala lorda
Biverbruka i ser Brajana Mauntina da se sastanu sa predsednikom Ruzveltom i
da mu u tom smislu isporue naloge Krune. Ruzvelt se pokorio tako to je
ratnoj mornarici SAD-a naredio da dejstvuju iz baze na Grenlandu, odakle su
preduzimani napadi na nemake podmornice devet meseci pre Perl Harbura.
To je inio bez znanja i odobrenja amerikog Kongresa.
177
Drugo, veliko ime u kanadskoj mrei Ranka bio je sir Kenet Kejt, direktor kanadske dvojnice Hongkongke i angajske banke - Banke Nova
kotska, koja pliva u opranom novcu od droge. Bio je i lan odbora najstarije i najcenjenije britanske novinske institucije - London Times-a i Sunday
Times-a. Times je ve vie od stotinu gofina glas Engleske Krune za spoljnu politiku, finansijska pitanja i politiki ivot u Engleskoj.
Kao i mnogi drugi lanovi Komiteta 300, Ser Kenet je cirkulisao izmeu tajne slube MI6 i zapovednog lanca trgovine drogom u Hong Kongu i
Kini, toboe na slubenim putovanjima za Kanadski institut za meunarodne
poslove, iji je i sam bio lan. Dalje, kao jedan od diorektora banke Hil Samjuel, njegovo prisustvo i u Indiji i u Hong Kongu moglo objasniti bez ikakvih problema. Jedan od njegovih najbliih saradnika van tajne slube MI6
bio je ser Filip de Zuleta, lan Komiteta 300 koji je direktno zaduen za kontrolu svih britanskih premijera, i konzervativaca i laburista. Ser Kenet Strong
povezao je sve konce droge, ukljuujui i terorizam, proizvodnju opijuma, trite zlata, pranje prljavog novca i bankarstvo sa njihovom centralnom sutinom - Britanskom Krunom.
Na vrhu sistema vlasti Britanske Krune nad Kanadom je bio Volter Gordon. Kao bivi lan kraljiinog praktinog odbora za nadzor, poznatog i kao
Krunsko vee (Privy Council), Gordon je sponzorisao Institut za pacifike poslove preko Kanadskog instituta za meunarodne odnose. Kao bivi ministar
finansija, Gordon je uspeo da birane ekonomiste i pravnike Komiteta 300 postavi u tri glavne ovlatene banke: New Scotia Bank, Canadian Imperial Bank
i Toronto Dominion Bank.
Preko te tri krunske banke" ela mrea agenata Komiteta 300, direktno
odgovornih Gordonu nadzirala je drugu po veliini operaciju pranja prljavog
novca na svetu, koja je imala direktno otvorena vrata u Kini. Pre svoje smrti
Gordon je kontrolisao Dejsma Endikota, estera Roninga i Pola Lina, koje je
tajna sluba MI6 identifikovala kao vrhunske kanadske specijaliste za Kinu".
Sva trojica su tesno saradivala sa u En Lajom, koji je jednom Ab-dulu
Naseru rekao da bi Velikoj Britaniji i SAD-u uradio isto ono to su one uradile
Kini, tj. pretvorio ih u zemlje zavisnika od heroina. u En laj je ispunio
svoje obeanje, poevi sa amerikim vojnicima u Vijetnamu. Drugi
178
Iako se kompanija Metropolitan Life Insurance ne moe poreditit s dinovskom bankom Komiteta 300, Assicurazioni Generali, ipak je dobar pokazatelj naina na koji se mo brae Hoton protee irom poslovnog spektra
SAD-a i Kanade. Poevi s kompanijom R. H. Macy (iji su nadglednici prestali da nose crvene karanfile kao znak odanosti svoje kompanije komunizmu), kao i kompanijama Royal Bank of Canada, National and Westminster
Bank, Intertel (pakosnom i zlom privatnom obavetajnom agencijom), Canadian Pacific, The Reader's Digest, RCA, AT&T, te institucijama poput Harvardskog poslovnog fakulteta (Harvard Business Scholl), brodskom kompanijom W. R. Grace Shipping Companv, Ralston Purina Companv, U. S. Steel,
Irving Trust, Consolidated Edison iz Njujorka i ABC-om, mona mrea brae
Hoton se protee sve do Hongkongke i angajske banke.
Uspena kompanija Organizacije Rank u SAD-u je i Reliance Insurance
Group. Kao integralni deo Projekta stratekog bombardovanja (Strategic
Bombing Survev), ta kompanija je uspostavila prvu bazu za pranje mozga,
stvaranje javnog miljenja, anketiranje, istraivanje i sistem analize kojim se
Tavistok institut koristi u SAD-u. Kompanija Reliance Insurance, sa seditem
u Filadelfiji, je osnovala korporacijsku strukturu koja je omoguila da se Projekat stratekog bombardovanja usmeri protiv stanovnika SAD-a, koji su poslednjih 45 godina, iako toga nisu svesni, podvrgnuti snanom psiholokom
ratu.
Glavni operativac u tom napadu na SAD je bio Dejvid Bialkin, iz kancelarijske kue Komiteta 30 ,,Walkie, Farr and Gallagher", Bialkin je dugo
godina bio na elu Antidifamacijske lige (ADL-a). ADL je institucija Britanske obavetajne slube koju je u SAD-u osnovala tajna sluba MI6, a na elu su joj bili Saul Stajnberg i Erik Trist iz Tavistok instituta. Saul Stajnberg
je lan Predstavnikog doma amerikog Kongresa i poslovni partner porodice Dejkoba de Rotilda iz Londona.
Na elu korporacije Reliance sedi Karl Lindner, koji je naslednik Elija
Bleka, poto je ovaj pao" kroz prozor 44-tog sprata jednog od njujorkih
oblakodera. Kompanija Reliance je povezana s monom kompanijom United
Fruit iz Bostona i Nju Orleansa, na ijem je elu Maks Fier koji je ranije
bio dobro poznata figura detroitskog podzemlja. Kompanija United Fruit je
ve dugo vremena dobavlja heroina i kokaina u SAD, pod strunim vod180
stvom Mialma Rilisa iz Korporacije Rapid American, koji organizuje prevoz droge iz Kanade u SAD. Zapamtite, sve se to dogaa pod okriljem jedne
jedine kompanije, koja je povezana i ispretpletena sa nizom manjih kompanija
i institucija kako bi Komitetu 300 osigurala potpunu kontrolu nad velikim
brojem operacija, od kojih su sve pomno povezane i umreene.
Kompanija Reliance je izdanak kompanije ija je funkcija pranje mozga
amerikom narodu pomou mree institucija za sprovoenje anketa - kreatora javnog miljenja, a za direktne veze sa Institutom Tavistok se oslanja na
instituciju Operations Research (Istraivanje operacija). Povezana je i sa kompanijom Leasco, koja je opet u tesnoj saradnji sa kompanijama AT&T, Disclosure Incorporated, Western Union International, Imbucon Ltd i Yankelovich, Skellv and White.
Danijel Jankelovi je kralj udruene mree anketara - proizuvoaa javnog mnenja u SAD-u, ogromnog aparata koji osigurava, da citiramo Edvarda Bernajsa, javno mnjenje o vanim drutvenim, ekonomskim i politikim
pitanjima". Upravo ovaj ogromni aparat je Amerikance, koji nikada nisu uli za Sadama Huseina i koji su tek maglovito uli o Iraku kao zemlji koja
se nalazi negde na Bliskom istoku, pretvorio u ljude koji trae Sadamovu krv
i istrebljenje Iraana kao nacije.
Jankelovi se do krajnosti koristio znanjem koje je stekao tokom Drugog
svetskog rata. Kao ratniku druge generaciije, Jankeloviu nema ravnog i upra
vo zato su ankete ABC-a koje sprovodi njegova kompanija uvek u prvim izvetajima o javnom mnenju". Graani SAD-a su napadnuti na isti nain kao
i nemake radnike stambene etvrti - napadom na smisao za stvarnost. Ta
tehnika je, naravno, deo standardne obuke obavetajnih grupa, ukljuujui i
CIA-u.
.
Jankelovi je imao zadatak da razori tradicionalne amerike vrednosti i
da na njihovo mesto uvede vrednosti novog doba - doba Vodolije". Kao
najstariji tvorac javnog mnenja za Komitet 300, niko ne moe da posumnja
da je svoj zadatak obavio izvrsno.
Koje se metode primenjuju i kakvi se reztultati mogu oekivati moda
se najbolje moe prikazati ako citiramo Dona Najsbita, tj. deo objanjenja
iz njegovog izvetaja pod naslovom Trend Report. Nesbit je bio savetnik
predsednika Lindona Donsona, kompanija Eastman Kodak, IBM, American
181
Express, Centra za politike studije (Center for Policy Study), banke Chase
Manhattan, kompanije General Motors, kue Louis Harris Polis, Bele kue,
Instituta za ivotno osiguranje (Institute of Life Insurance), Amerikog crvenog krsta (American Red Cross), kompanija Mobil Oil i British Petroleum,
kao i brojnih drugih kompanija i institucija Komiteta 300. Njegova metodologija je, utemeljena na proceduri Tavistok instituta i tajne slube MI6, i naravno jedinstvena je:
Ukratko u da iznesem nau metodologiju. Kod izrade Trend Reporta za svoje
poslovne partnere u veini sluajeva se oslanjamo na sistem posmatranja lokalnih
dogaaja i ponaanja. Do krajnosti smo impresionirani dosegom do kojeg je ovo
drutvo sazdano odozdo prema gore, tako da radije posmatramo ta se de-Jj, ava
na lokalnom nivou nego ta se deava u Vaingtonu ili Njujorku, u lampi, Hartfordu,
Viiti, Portlandu, San Dijegu i Denveru. Ovo drutvo je uveliko drutvo odozdo
prema gore.
Koncept praenja koji je primenjen kod odreivanja tih trendova vue svoje korene jo iz Drugog svetskog rata. Za vreme rata obavetajni strunjaci su nastojali
da pronau metodu pribavljanja informacija o neprijateljskim zemljama koje bi u
normalnim uslovima dobili preko anketa. Pod vodstvom Paula Lazarsfelda i Harolda
Losvela osmiljena je metoda za praenje dogaaja u ovom drutvu, ukljuujui i
analizu sadraja dnevnih novina.
lako ovu metodu praenja javnog miljenja i dalje primenjuju obavetajne grupe, zemlja godinje troi milione dolara na analize novinskih sadraja sa svih
strana sveta... Razlog zbog koga ovaj sistem praenja promena u drutvu tako
dobro funkcionie jeste injenica da su rupe" u novinskim vestima postale zatvoren sistem. Iz ekonomskih razloga novine nikada ne poveavaju prostor koji je
posveen vestima.
Tako, kada se u taj prostor za vesti uvede neto novo (jedna ili vie vesti), neto drugo se mora izbaciti ili ispustiti. Naelo koje se ovde primenjuje zove se
prisilni izbor unutar zatvorenog sistema U toj prisilnoj situaciji dodaju se nove
brige, a zaboravljaju stare. Mi pratimo i one nove, dodate, i stare, odbaene.
Drutva su oigledno kao ljudska bia. Ne znam taan broj, ali ovek istovremeno moe da u glavi dri odreeni broj problema. Ako se tom broju doda jedan
182
novi problem ili briga, neki stari mora da se izbaci. Mi pratimo ono to su Amerikanci odbacili i ono to su prihvatili.
Sjedinjene Amerike Drave se ubrzano menjaju iz masovnog industrijskog drutva u informacijsko drutvo, a konaan uinak e biti dublji nego prelaz iz poljoprivrednog u industrijsko drutvo iz 19. veka. Poevi od 1979, kancelarijski
posao je postao zanimanje broj jedan u SAD-u, a to mesto je nekada pripadalo
radnicima i farmerima. U ovoj zadnjoj reenici je sadrana kratka istorija Sjedinjenih Amerikih Drava.
Nije sluajno Najsbit lan Rimskog kluba, i kao takav stariji lan" Komiteta 300. On je i jedan od starijih podpredsednika kompanije Yankelovich,
Skellv and White. To to Nebit radi nije predvianje trendova, ve stvaranje trendova. Videli smo kako je unitena industrijska baza Sjedinjenih Amerikih Drava, to je zapoelo unitenjem industrije elika. Godine 1982. napisao sam knjigu pod naslovom Death of the Steel Industry (Smrt industrije
elika), u kojoj sam izjavio da e se do sredine 1990-tih proizvodnja elika
u SAD-u smanjiti do take sa koje nee biti povratka, te da e automobilska industrija i stambena izgradnja ii istim smerom.
To vreme je dolo i ono ega smo danas svedoci nije ekonomska recesija prouzrokovana nezdravom ekonomskom politikom, ve namerno isplanirano unitenje nae industrijske baze, a s njom i unitenje jedinstvenog amerikog srednjeg sloja kao osnove drutva koja zavisi od progresivne industrijske ekspanzije u cilju industrijskog rasta i zaposlenosti.
Ovo je jedan od razloga zbog kojeg se recesija koja je zapoela u julu
1991. pretvorila u krizu iz koje najverovatnije vie nikada nee niknuti Sjedinjene Amerike Drave kakve smo poznavali 1960-tih i 1970-tih godina.
Ekonomija se nee izvui iz krize iz 1991. sve do, najranije, 1995. ili 1996,
a do tada e Sjedinjene Amerike Drave postati drutvo koje e biti potpunmo drugaije od onog s poetka krize.
Kreatori javnog mnenja odigrali su veliku ulogu u tom ratu protivi Sjedinjenih Amerikih Drava. Moramo da ispitamo ulogu Komiteta 300 u kreiranju tih dalekosenih promena i nain na koji su se drutveni inenjeri koristili centralnim analizama sistema kako bi javnom mnenju zabranili da iz183
rai bilo ta to nije bila politika nevidljive vlade. Kako i gde je sve to poelo?
Iz dokumenata o Prvom svetskom ratu koje sam uspeo da prikupim i ispitam u britanskom Ministarstvu rata u Londonu, ini se da je Komitet 300
od Kraljevskog instituta za meunarodne poslove naruio studiju o manipulisanju ratnim informacijama. Taj zadatak je poveren lordu Nortklifu, lordu
Ratmiru i Arnoldu Tojnbiju, agentu tajne slube MI6 u Kraljevskom institutu za meunarodne poslove. Porodica lorda Ratmiru je posedovala novinsku
kuu, koja je bila koriena kao podrka raznih dravnih stavova pa se mislilo da bi te novine mogle da promene javno mnenje, posebno meu rastuim brojem protivnika rata.
Projekat je smeten u Kuu Velington (Wellington House), nazvanu po
vojvodi od Velslija. Meu amerikim specijalistima pozvanim u pomo lordovima Ratmiru i Nortklifu bili su Edvard Bernajs i Volter Lipman. Grupa
je odravala nevezane" rasprave kako bi razradila tehnike za postizanje masovne podrke ratu, posebno meu radnicima, od ijih se sinova oekivalo da
u rekordnom broju odlaze na polja za klanje u Flandriji.
Koristei se novinama lorda Ratmira, isprobane su nove tehnike manipulisanja, i posle otprilike est meseci, jasno se videlo da su doivele uspeh.
Ti istraivai su otkrili da samo mala grupa ljudi razume proces rasuivanja
i ima sposobnost posmatranja problema te ne prihvata ponueno miljenje.
Ponueno miljenje o ratu, kako je rekao lord Ratmir, prihvata 87% britanske javnosti, te je dodao kako se to isto naelB moe primeniti ne samo na
rat, nego i na svaki mogui problem u drutvu u celini.
Kampanjom u novinama lorda Ratmira neracionalnost je podignuta na visok nivo svetske javne svesti. Manipulatori su zatim delovali na tom nivou
kako bi umanjili i omeli oseaj za stvarnost u bilo kojoj situaciji i to problem u modernom industrijskom drutvu postaje sloeniji to je lake unositi
sve veu i veu pometnju, koja deluje tako da na kraju imamo stanje u kome apsolutno nevana miljenja masa, stvorena vetim manipulisanjem, postaju nauna injenica.
Poto su bukvalno nabasali na taj duboki zakljuak, manipulatori su tokom
rata sprovodili jedan ogled za drugim tako da, uprkos tome to su na frontovima Francuske poklane stotine hiljada britanskih omladinaca, nije bilo prak184
tino nikakvog protivljenja tom krvavom ratu. Podaci iz tog vremena pokazuju da do 1917, to jest neposredno pre ulaska Sjedinjenih Amerikih Drava u
taj rat, 94% pripadnika britanskog radnikog sloja, koji je nosio glavni teret rata, nisu imali pojma za ta se bore, osim to su imali sliku koju su stvorili
medijski manipulatori o tome kako su Nemci strana rasa, koja se namerila da
uniti njihovog kralja i zemlju i koju treba zbrisati sa lica zemlje.
Skoro nita se nije promenilo, jer smo 1991. imali skoro istu situaciju
koju su stvorili mediji i koja je predsedniku Buu omoguila flagrantno krenje Ustava - genocidni rat protiv Iraka, uz punu podrku 87% Amerikanaca. Predsedniku Vudrou Vilsonu se mora proznati, ako je to pravi izraz, da
je uskoio u vagon manipulatorske bande i iskoristio ga za ostvarenje ciljeva koje mu je na uho aputao njegov kontrolor, pukovnik Haus.
Po nalozima predsednika Vilsona, ili radije pukovnika Hausa, osnovana
je Kompanija Kril (Creel Companv), koja je, koliko je to uopte mogue
utvrditi, bila prva organizacija u SAD-u koja se za pravljenje anketa i masovne propagande koristila tehnikama i metodologijom Kraljevskog instituta
za meunarodne poslove. Ogledi psiholokog rata usavreni u Kui Velington sa jednakim uspehom su se primenjivali i u Drugom svetskom ratu i neprestano se primenjuju u masovnom psiholokom ratu protiv Sjedinjenih
Amerikih Drava, koji je zapoeo 1946. odine. Metode se nisu promenile.
Promenila se samo meta. Meta vie nisu bile nemake radnike etvrti, nego ameriki srednji sloj, koji je postao fokus napada.
Kao to se esto dogaa, zaverenici nisu mogli da obuzdaju svoje veselje. Posle Prvog svetskog rata, tanije 1922, Lipman je obavljeni posao Kraljevskog instituta za meunarodne poslove u tanine izneo u knjizi pod naslovom Public Opinion (Javno miljenje), gde je napisao ovo:
Javno miljenje se bavi neverovatnim, nevidljivim i zbunjujuim injenicama o kojima nema nieg oiglednog. Situacije na koje se javno miljenje odnosi su poznate samo kao miljenja, slike unutar glava ljudskih bia, slike o njima samima, o druguma, o njihovim potrebama, svrhama i odnosima. To su njihova javna miljenja. Te slike, na koje deluju grupe ljudi ili pojedinci u ime grupa, su
slubeno Javno miljenje". Slika u glavi neke osobe esto tu osobu navodi na
pogrean put u njenom odnosu na svet izvan njene glave.
185
Nije ni udo da je Lipman odabran da narod Sjedinjenih Amerikih Drava napravi kao" Bitlse kada su ovi stigli do naih obala i bili nametnuti
zemlji koja nije imala pojma o emu je re. Zajedno sa propagandom, danonono odailjanom putem radija i televizije, za kratko vreme Bitlsi su postali
popularni". Tehnika po kojoj su radio stanice, toboe, dobijale na stotine
zahteva za bitlsmuzikom od tobonjih slualaca je dovela do hijerarjije, najboljih deset", koja se postepeno irila sve dok nije, 1992. narasla do najboljih 40".
1928. godine Lipmanov zemljak Edvard Bernajs je napisao knjigu pod naslovom Crystalizing Public Opinion (Kristalisanje javnog miljenja), a iste godine je objavljena i njegova druga knjiga sa jednostavnim naslovom PROPAGANDA, u kojoj je Bernajs opisao svoja iskustva u kui Velington. Bernajs je
bio blizak prijatelj majstora manipulacije H. G. Velsa, ijim se brojnim kvazi
romanima Bernajs koristio za osmiljavanje metoda za kontrolu uma.
Vels se nije stideo svoje uloge voe u menjanju drutvenih slojeva,
uglavnom zato jer je bio blizak prijatelj nekih lanova britanske kraljevske
porodice i to je mnogo vremena provodio sa nekim tadanjim politiarima
na najviim poloajima, kao to su ser Evard Grej, lord Holdejn, Robert Sesil iz jevrejske porodice Sesil, koja je kontrolisala britansku monarhiju iz vremena kada je jedan lan te prorodice postao lini saradnik i ljubavnik kraljice Elizabete I, zatim Li Ameri, Holford Mekinder iz tajne slube MI6, a
kasnije dekan Londonskog ekonomskog fakulteta (London School of Economics), iji je student Brus Lokhart za tajnu slubu MI6 postao kontrolor Lenjina i Trockog za vreme boljevike revolucije, ak i velikog oveka lorda
Alfreda Milnera.
Jedno od omiljenih mesta u koja je Vels zalazio bio je prestini hotel
Sent Luis, sastajalite lanova Kluba Koeficijent, u koji se primala samo odabrana gospoda i sastajala jednom meseno. Svi gore pomenuti su bili lanovi Kluba dua (Souls Club). Vels je tvrdio kako je mogue da porazi svaku
zemlju, ne direkntim sukobom, nego razumevanjem ljudskog uma, onoga to
je nazvao zabaenim mentalnim predelima, skrivenim iza svake osobe".
Uz tako snanog pobornika, Bernajs se oseao dovoljno sigurnim za lansiranje svoje Propagande, u kojoj kae:
186
Kako civilizacija postaje sloenija, i kako se sve vie pokazala potreba za nevidljivom vladom (podvukao D. K.), izmuena su i razvijena tehnika sredstva
kojima se javno miljenje moe kontrolisati (podvukao D. K.). Sa monom tampom i novinama, telefonom, telegrafom, radijom i avionom, ideje se mogu brzo
iriti, ak i trenutno, po cei oj Americi.
Bemajs tada nije znao koliko e televizija, koja e tek doi, bolje obaviti posao. Zatim nastavlja:
Svesno i inteligentno mcmipulisanje ustaljenim obiajima i miljenjima masa je
vaan elemenat u demokratskom drutvu. Oni koji manipuliu tim nevidljivim mehanizmom drutva ine nevidljivu vladu koja je istinska vladajua sila u naoj
zemlji.
Kako bi svoje stanovite potkrepio, Bernajs je citirao lanak H. G. Velsa, objavljen u New York Timesu, u kome je Vels zduno podravao ideju o
modernim sredstvima komunikacije kao otvaranje novog sveta politikih procesa koji e omoguiti da se zajedniki plan dokumentuje i opstane u okolnostima izopaenosti i izdaje" (nevidljve vlade).
Evo jo nekoliko otrkia iz knjige Propaganda:
Nad nama vladaju, nae umove oblikuju, nae ukuse sh'araju i nae ideje usauju uglavnom ljudi za koje nikada nismo uli. Kakvo god stajalite ovek da odlui da zauzme prema ovom stanju, ostaje injenica da u skoro svakom inu naeg svakodnevnog ivota, bilo u sferi politike ili posla, naeg drutvenog ponaanja i naeg etikog razmiljanja, nad nama vlada relativno mali broj osoba,
neznatan deo naih stotinu i dvadeset miliona, koji razume ju mentalne procese i
drutvene ohrazce masa. Te osobe povlae konce koji kontroliu javni um, koji
obuzdavaju stare drutvene sile i smiljaju nove naine kojima e da veu i vode svet. (Podvukao D. K.)
Bernajs nije bio dovoljno smeo da svetu kae ko su oni" koji povlae konce koji kontroliu javni um...", ali emo u ovoj knjizi popuniti njegov namerni propust tako to emo otkriti postojanje tog relativno malog
broja" - Komiteta 300. Bernajsu je otvoreno aplaudiralo Vee za inostrane
187
ko sa ponosom nosi malteki krst, isti onaj kakav na rukavu nose vitezovi
reda Podvezice.
Tako su nam isprali mozgove da verujemo kao je britanska kraljevska
porodica samo fina, bezopasna i slikovita institucija, da ne shvatamo koliko
je pokvarena i stoga krajnje opasna ta institucija zvana britanska monarhija.
Vitezovi reda Podvezice su najui krug najpokvarenijih sluga, koji su do krajnosti izdali poverenje koje im je ukazala njihova nacija, njihov narod.
Vitezovi reda Podvezice su elnici Komiteta 300, najue krunsko vee"
kraljice Elizabete II. Kada sam, pre nekoliko godina, istraivao Red Sv. Jovana Jerusalimskog, otiao sam na Univerzitet Oksford kako bih razgovarao
sa jednim od dekana, specijalistom za stare i moderne britanske tradicije. Rekao mi je da su vitezovi Podvezice najui kabinet, elita elite Njenog Velianstva - Najasnijeg reda Sv. Jovana Jerusalimskog. Dozvolite mi da kaem
da ovo nije izvorni red koji je osnovao istinski hrianski borac otac erar,
ali je tipian primer mnogih dobrih institucija koje su preuzete i razorene iznutra, dok neupuenima jo uvek izgledaju kao izvorne.
Iz Oksforda sam otiao u muzeje Viktorije i Alberta, gde sam dobio pristup dokumentima lorda Palmerstona, jednog od osnivaa opijumske dinastije u Kini. Kao i veina njegovog soja, Palmerston nije bio samo mason, ve
i odani sluga gnosticizma...Kao i dananja kraljevska porodica", Palmerston
je glumio da je hrianin, a zapravo je bio sluga Satane. Mnogi satanisti su
postali kljuni ljudi britanske aristokratije, te uspeli da steknu ogromna bogatstva na trgovini opijuma u Kini.
Iz dokumeata u muzeju koji je dobio ime po kraljici Viktoriji saznao sam
da je ona 1885. godine promenila ime Redu Sv. Jovana Jerusalimskog, kako
bi raskinula vezu sa katolikim osnivaem tog reda ocem erarom. Dala mu
je naziv Protestantski najasniji jerusalimski red" (Protestant Most Venerable Order of Jerusalem). Ulanjenje je bilo dozvoljeno pripadnicima svih oligarhijskih porodica koje su se obogatile na trgovini opijumom u Kini, te je
svaka do sri dekadentna porodica dobila mesto u tom novom redu".
Mnogi od te asne gospode bili su zadueni za nadzor prohibicije u Sjedinjenim Amerikim Dravama, iz Kanade, gde je vie njihovih lanova nabavljalo viski koji se odvozio u SAD. Istaknuti sauesnik te grupe bio je lan
Komiteta 300 grof Hejg, koji je svoju licencu za viski dao starom Dou Ke189
Informacije koje dostavlja HSS, posebno scenarije poput pripremljenih za ocrnjivanje predsednika Sadama Huseina i onih koje e da opravdaju budui napad na Libiju, te da osude PLO - sve su napravljene za specijalne prilike.
Pria o pokolju u Mai Laiju, koji je objavio Simor Her je dola direktno iz
HSS-a. Da ne bismo sluajno mislili kako ljudi poput Hera sami provode
svoja istraivanja.
Meunarodni institut za strateke studije nije nita drugo do vii sloj stvaraoca javnog miljenja, kako ih definiu Lipman i Bernajs. Oni ne piu te
knjige. Oni imaju novine koje objavljuju miljenja koja im plasiraju izabrani
kolumnisti, a HSS je osnovan kao koordinacijski centar ne samo za stvaranje
miljenja, ve i za njihovo daleko bre dostavljanje veini italaca nego to
bi moglo da se postigne na primer, knjigama. HSS je dobar primer sprege i
ispretpletenosti institucija Komiteta 300.
Ideja o osnivanju HSS-a se pojavila na sastanku Bilderbergera, 1957. godine. Podsetimo se da je Bilderberka konferencija tvorevina tajne slube
MI6, po nalogu Kraljevskog instituta za meunarodne odnose. Ideju je dao
Alister Buan, sin lorda Tvidsmjuira. Buan je tada bio predsedavajui Bilderberke konferencije i lan Odbora Kraljevskog instituta za meunarodne
poslove i lan Okruglog stola, navodno osoba koja je bila vrlo bliska britanskoj kraljevskoj porodici. Bila je to ista ona Konferencija na kojoj je u njeno
lanstvo primljen voa britanske Laburistike stranke Denis Hili. Konferenciji
su prisustvovali i Fransoa Dian, iji je zatitnik, an Mone Dian, bio na
eu Trilateralne komisije, pod pokroviteljstvom H.V. Diksa iz Centra
Kolumbus (Columbus Center) Instituta Tavistok.
U vladajuem veu ovog divovskog propagandnog sistema za stvaranje
javnog miljenja, izmeu ostalih, sede:
Frenk Kitson, nekadanji kontrolor privremenih lanova IRA-e, ovek
koji je zapoeo ustanak pokreta Mau-Mau u Keniji;
Banka hazard Freres, koju predstavlja Robert Elsvort;
Banka N. M. Rotild, koju predstavlja Don Laudon;
Hi: Paul Nie, predstavnik banke reder (Schroeder Bank), koji je odigrao
veoma istaknutu i bitnu ulogu u pogledu Sporazuma o kontroli oruja,
kojim oduvek upravlja Kraljevski institut za meunarodne poslove;
191
i u svim drugim zemljama sa republikanskim temeljima, iju su politiku promenili, IPS je odigrao vodeu ulogu, kakvu danas igra u Junoj Africi i Junoj Koreji. Mnoge aktivnosti IPS-a sam opisao u knjizi IPS Revisited (Opet
o IPS-u), koja je objavljena 1990.
Glavna uloga IPS-a bila je da iri neslogu i dezinformacije koje dovode
do rasula. Jedan od tih programa, usmeren ka amerikoj omladini je bio
usredsreden na drogu. Nizom isturenih akcija, kao to su kamenovanje Niksonove sveane automobilske povorke i velikog broja podmetanja bombi,
uspeno je stvorena klima prevare, koja je veinu Amerikanaca navela da poveruje kako su SAD u opasnosti od KGB-a, GRU-a i kubanskog DGI-a. Putena je vest da veliki broj tih izmiljenih agenata ima bliske veze sa Demokratskom strankom preko Dorda Mekgoverna. To je bio pravi primer dezinformacijske kampanje po kakvima je MI6 sa razlogom poznat.
Haldeman, Erlihman i Niksonovi najblii saradnici nisu imali predstavu
ta se deava, u prilog emu ide i injenica o mnotvu izjava iz Bele kue
o tome kako Istona Nemaka, Sovjetski Savez, Severna Koreja i Kuba uvebavaju teroriste i finansiraju njihove operacije u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Sumnjam da je Nikson znao za IPS, a o radnjama tog instituta u
pogledu svog predsednikog mandata nije ni nasluivao. I mi smo pretrpeli
istu vrstu dezinformacija za vreme Zalivskog rata, kada je putena vest kako se teroristi svih profila pripremaju da napadnu SAD i da sve raznesu bombama.
Predsednik Nikson je doslovno dran u mraku. Nije znao ak ni to da
Dejvid Jang, jedan od Kisinderovih uenika, radi u podrumu Bele kue nadzirui informacije koje cure". Jang je diplimirao na Oksfordu i godinama se druio sa Kisinderovim lanovima i organizacijama Okruglog stola,
poput advokatske kancelarije Milbank Tweed. Predsednik Nikson nije bio dorastao silama koje su krenule na njega, pod vodstvom tajne slube MI6, u
ime Kraljevskog instituta za meuanrodne poslove, to znai britanske kraljevske porodice.
Jedino za ta je Nikson bio kriv, kada je re o Votergejtu, bilo je njegovo neznanje o tome ta se oko njega deava. Kada je Dejms Mekord sudiji Donu Sirici priznao", Nikson je odmah morao da shvati da Mekord
igra dvostruku igru. Morao je odmah, na licu mesta, da pozove Kisindera i
194
da ispita njegov odnos sa Mekordom. Time bi stao u kraj celoj zaveri i unitio elu operaciju tajne slube MI6 - operaciju Votergejt.
Nikson nije zloupotrebio svoja predsednika ovlaenja. Njegov zloin je
bio taj to nije branio Ustav Sjedinjenih Amerikih Drava i to gospou Ketrin Mejer Grejem i Bena Bredlija nije optuio za zaveru. Pedigre gospoe
Grejem je vrlo sumnjiv, to bi Desika Fleer iz detektivske serije Murder,
She Wrote" brzo otkrila. Ali i kada bi to znali, kontrolori gospoe Grejem
bi se zduno trudili da zatakaju stvari. Washington Post je imao ulogu da
zagreva aferu jednim otkriem" za drugim i da time u javnosti stvori klimu
nepoverenja prema predsedniku Niksonu, iako nije bilo ni trunke dokaza o
njegovim navodnim zlodelima.
injenica da je gospoa Grejem, dugo godina osumnjiena za ubistvo supruga Filipa L. Grejema (koje je slubeno oznaeno kao samoubistvo"), uopte zadrala imalo verodostojnosti, dokazuje ogromnu mo novina, kao to su
Lipman i Bernajs sa pravom predvideli. Drugi izdajnici koje je trebalo optuiti za veleizdaju bili su: Kisinder, Hejg, Halperin, Elsberg, Jang, Mekord,
Dozef Kalifano i omski iz IPS-a, te agenti CIA-e koji su otili u Mekordovu kuu i spalili sve njegove papire. Jo jednom je vredno spomenuti da
je Votergejt, kao i mnoge druge operacije koje ovde, zbog ogranienog prostora, nismo mogli uvrstiti, pokazao kako Komitet 300 ima potpunu vlast
nad Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Ako se Nikson druio sa ljudima poput Erla Vorena i nekih mafijakih
efova koji su Vorenu izgradili kuu, to ne znai da je trebalo da bude osramoen aferom Votergejt. Moja odbojnost prema Niksonu je rezultat njegovog
dobrovoljnog potpisivanja zloglasnog Ugovora o antibalistikim raketama
(AMB Treatv) iz 1972. godine, i njegovog suvie bliskog odnosa sa Leonidom Brenjevim. Jedan od najalosnijih propusta Vea za manjine (Minoritv
Council) bio je taj to su propustili da iznesu u javnost prljavu ulogu INTERTEL-a, privatne tajne slube kompanije Corning Group, koju smo ve
upoznali, pomou koje je mnogo materijala u pogledu Votergejta procurelo" Edvardu Kenediju, i ova injenica je vredna prezira. Privatne tajne slube kao to je INTERTEL nemaju pravo da postoje u Sjedinjenim Amerikim Dravama. One su opasnost po nae pravo na privatnost i napad na sve
slobodne ljude bilo gde na svetu.
195
Krivica mora da padne i na one ija je dunost bila da tite predsednika Niksona od eline mree kojom su ga opasali kako bi ga izolovali. Obavetajno osoblje oko njega je bila jedna bedna druina, koja nije imala pojma o temeljnosti britanskih obavetajnih operacija. Zaista nisu imali blage veze
da je Votergejt u celini operacija Britanske obavetajne slube. Zavera Votergejt je bila dravni udar na Sjedinjene Amerike Drave, kao i ubistvo
Dona F. Kenedija. Iako se ova injenica danas tako ne shvata, siguran sam
da su se ta dva dravna udara, jedan protiv Kenedija, a drugi protiv Niksona, zaista dogodila, a posle njih je usledio najsnaniji mogui napad na institucije na kojima je sazdana republika Sjedinjene Amerike Drave.
Osoba koja najvie zasluuje naziv izdajnika i koja je najodgovornija za
izdaju je general Aleksander Hejg. Tog kancelarijskog pukovnika, koji je u
svojoj vojnoj karijeri samo prebirao papire, koji nije nikada, ni u kakvoj bici, bio zapovednik nijednom vojniku, naglo je bacila na scenu nevidljiva paralelna vlada iz visokog sloja. Predsednik Nikson ga je jednom opisao kao
oveka koji je od Kisindera morao da trai doputenje i kada ide u toalet.
Hejg je bio proizvod Okruglog stola. Zapazio ga je okruglostola Dozef Kalifano, jedan od pripadnika Okruglog stolu u SAD-u u koga je Njeno
Visoanstvo imalo najvie poverenja. Dozef Kalifano, pravni savetnik Demokratske nacionalne konvencije, intervjuisao je Alfreda Boldvina, jednog od
vodoinstalera", mesec dana pre nego to se provala dogodila. Kalifano je
bio toliko glup da je o tom intervjuu napisao memorandum u kome je izneo
detaljne podatke o Mekordovoj prolosti i o tome zato je Mekord odabrao
Boldvina u svoj tim.
Kao jo tetnije, Kalifanov memorandum je sadrao sve pojedinosti transkripta prislukivanih razgovora izmeu Niksona i Odbora za ponovne izbo
re, i to pre same provale. Kalifano je trebao da bude optuen za krenje de
setak saveznih zakona. Umesto toga, za svoje zloinake radnje je proao ne
kanjeno. Licemerni Sem Ervin nije dozvolio Fredu Tompsonu iz Vea za
manjine da vrlo vaan dokazni materijal uvrsti u sasluanje o aferi Votergejt,
lano navodei da je previe pitan".
*
Po nalogu Okruglog stola, Kisinder je Hejga unapredio iz pukovnika
u generala sa etiri zvezdice. To je bilo najmeteorskije napredovanje koje
je zabeleeno u analima vojne istorije Sjedinjenih Amerikih Drava, ko196
jim je Hejg preskoio 280 starijih generala i drugih visokih oficira Amerike vojske.
Tokom Hejgovog unapreenja" i kao rezultat tog unapreenja, 25 starijih amerikih generala je prisilno sklonjeno sa dunosti. Kao nagradu za izdaju predsednika Niksona i Sjedinjenih Amerikih Drava, Hejg je dobio
sjajan poloaj - postavljen je za glavnog zapovednika Oruanih snaga Severnoatlantskog saveza (NATO-a), iako je bio najmanje kvalifikovan zapovednik za taj poloaj u istoriji NATO-a. Tom prilikom je preskoio 400 starijih generala iz zemalja lanica NATO-a i SAD-a.
Kada je vest doprla do Visokog zapovednika Sovjetskih oruanih snaga,
maral Orgakov je pozvao trojicu svojih najviih generala Varavskog pakta,
iz Poljske i Istone Nemake, na sastanak koji je proao veoma veselo - kucalo se aama i pio se ampanjac do kasno u no. Tokom celog Hejgovog
mandata na mestu zapovednika NATO snaga, pripadnici elitnog profesionalnog osoblja Sovjetskih oruanih snaga, ljudi koji su ceo ivot proveli kao
profesionalni vojnici, izraavali su krajnji prezir prema Hejgu i otvoreno ga
nazivali kancelarijskim menaderom NATO-a". Znali su da Hejg svoje imenovanje treba da zahvali Kraljevskom institutu za meunarodne poslove, a ne
vojnim snagama Sjedinjenih Amerikih Drava.
No, pre nego ga je unapreenje odvelo iz Vaingtona, mora se znati da je
Aleksandar Hejg, u sprezi sa Kisinderom, skoro potpuno razorio ulogu predsednika Sjedinjenih Amerikih Drava i njegove Vlade. Koliko mi je poznato,
niko nikada nije opisao rasulo koje su Kisinder i Hejg za sobom ostavili posle afere Votergejt. Po zahtevu Kraljevskog instituta za meunarodne poslove
Hejg je, posle dravnog udara iz aprila 1973, praktino preuzeo vlast nad Vladom Sjedinjenih Amerikih Drava. Doveo je 100 izabranih agenata Okruglog
stola iz Institucije Brukings (Brookings Institution), Instituta za politike studije
(Institute for Policv Studies), i Vea za inostrane poslove i stotinu najviih
poloaja u Vaingtonu popunio tim ljudima, koji su, kao i on, bili obavezni i
odani stranoj sili. U krahu koji je posle toga nastao, Niksonova Vlada je rastragana na komadie, a sa njom i Sjedinjene Amerike Drave.
Razmeui se otrcanim frazama i pozama o tobonjoj odbrani Ustava, senator Sem Irvin je prouzrokovao vie tete nego to bi prouzrokovalo bilo
koje od navodnih zlodela za koje su optuivali predsednika Niksona. Sjedi197
Koje je to navodne prestupe poinio predsednik Nikson, za koje je zasluio smenjivanje, i koji je to takozvani krunski" dokaz kojim su optube
trebale da budu podkrepljene? Prvo o krunskom" dokazu. Tu izmiljotinu
su osmislili Kisinder i Hejg oko magnetofomske trake od 23. maja, koju je
Nikson, na Hejgov nagovor, predao Leonu Javorskom.
Hejg je satima uveravao predsednika Niksona da e ga ta Traka pokopati, jer bez imalo dvoumljenja" dokazuje kako je Nikson poinio krivino
delo time to je bio sauesnik u provali. Prva reakcija predsednika Niksona
su bile sledee reci upuene Hejgu: Krajnja je besmislica od toga praviti tako veliko pitanje". Ali Hejg je bio uporan u svom uveravanju sve dok Nikson i sam nije poeo da veruje kako se nee moi odbraniti pred Senatom,
i to iskljuivo zbog te trake od 23. maja.
Kako je Hejg obavio svoju misiju? Sprovodei scenario koji su mu spremili njegovi kontrolori iz Okruglog stola, imao je jedan neredigovan snimak
krunskog" dokaza, koji mu je snimio neko od njegovog osoblja. Na traci
nije bilo niega to predsednik Nikson ne bi mogao da objasni. Oseajui to,
Hejg je primerke tog neautorizovanog i neredigovanog snimka poslao najveim Niksonovim pobornicima u Predstavnikom domu i u Senatu, kao i samom vrhu Republikanske stranke. Zainjen izrazima kao to su krunski" i
razoran", te s obzirom na injenicu da ga alje Niksonov ovek od poverenja, transkript je delovao kao jastreb kad se obrui na jato golubova - Niksonovi pobornici su se uspaniili i razbeali u zaklon.
Posle te izdaje Hejg je u svoju kancelariju pozvao kongresmena arlsa
Viginsa, tvrdog Niksonovog pobornika, koji je ve bio pristao da u Predstavnikom domu predvodi bitku protiv postupka ostavke. Laui ga u oi, Hejg
mu je rekao: Bitka je izgubljena". Vigins je posle toga izgubio svaki interes da brani Niksona, verujui kako je Nikson ve pristao da odustane od dalje borbe. Hejg se zatim na isti nain pobrinuo i za senatora Grifina, vodeeg Predsednikovog pobornika u Senatu. Kao rezultat Hejgovih izdajnikih
poteza, senator Grifin je odmah napisao pismo predsedniku Niksonu u kome ga je pozvao da podnese ostavku.
Tri meseca pre toga, Institut za politike studije, kojim vlada Okrugli
sto i koji je edo svog osnivaa Dejmsa Varburga, i njegovog kolege Markusa Raskina, izdao je potpuno jednak ultimatum - da predsednik Nikson
199
ni dogaaj trebalo je da natera amerike senatore da prihvate vlast Meunarodnog monetarnog fonda nad amerikom monetarnom i fiskalnom politikom.
Denis Vederston iz banke Morgan Guarantee sa Vol Strita je izjavio kako je
uveren da je to jedini mogui spas za Sjedinjene Amerike Drave.
Taj predlog je odobrila Dili grupa, koja je nastala u maju 1982. u Parku Dili u Londonu. 10. i 11. januara 1983. ta strana grupa se sastala u Vaingtonu krei time Sermanov zakon protiv trustova (Sherman Antitrust Act)
i Klejtonov zakon, i skovala zaveru za ruenje suvereniteta Sjedinjenih Amerikih Drava na podruju monetarne i finansijske slobode. Ameriki ministar unutranjih poslova je znao za taj sastanak i njegovu svrhu. Umesto da
uesnike sastanka optui za zaveru, tj. planiranje zloina na saveznom nivou,
jednostavno je okrenuo glavu na drugu stranu.
Po gore navedenim zakonima, za dokazivanje zloina je potreban samo
dokaz o postojanju zavere, a dokaza da se zavera zaista dogodila, bilo je u
izobilju. Ali budui da su se lanovi Fondacije Dili sastali na zahtev Kraljevskog instituta za meunarodne poslove i budui da im je domain bio
Okrugli sto, niko u Mininstarstvu pravosua nije imao hrabrosti da preuzme
bilo kakve mere kakve su bili u obavezi da preduzmu oni koji su se zakleli da e da tite zakone Sjedinjenih Amerikih Drava.
Dili plan o preuzimanju vlasti nad fiskalnom i monetarnom politikom
Sjedinjenih Amerikih Drava je bio umotvorina ser Herolda Livera, snanog
pobornika kraljevske porodice i lana Komiteta 300. Ser Herold Liver je bio
direktor ogromnog konglomerata UNILEVER, vane kompanije Komiteta
300. Liverov plan je zahtevao proirenje uticaja MMF, kako bi MMF mogao
da utie na centralne banke svih zemlja, ukljuujui i SAD, i da ih preda u
ruke banke svetske vlade.
To se smatralo vitalnim korakom na putu stvaranja stanja u kome e
MMF da postane vrhovni sudija svetskog bankarskog sistema. Tom krajnje
tajnom januarskom sastanku prethodio je sastanak iz oktobra 1982, kome su
prisustvovali predstavnici 36 najveih svetskih banaka i koji se odrao u hotelu Vista" u Njujorku. Mere obezbeenja tog seminara, odranog 26. i 27.
oktobra, bile su najsnanije u istoriji Velike jabuke".* I raniji sastanak Grupe Dili je odran u suprotnosti sa amerikim zakonima.
201
Obraajui se prisutnima, ser Herold Liver je rekao kako je od krucijelne vanosti, do 2000. godine, dokrajiti taj ostatak prolosti - nacionalni suverenitet. Sjedinjene Amerike Drave e ubrzo morati da shvate da nee
biti nimalo bolje od bilo koje zemlje Treeg sveta, kada MMF preuzme
vlast", rekao je ser Herold. Nekim lanovim Predstavnikog doma je kasnije
reeno kako se pripremaju planovi o imenovanju MMF-a kontrolorom fiskalne
politike Sjedinjenih Amerikih Drava, koji e se izneti pred Senat Sjedinjenih
Amerikih Drava do 2000. godine.
Govorei u ime banke Morgan Guarantee, Rimer de Vri je rekao kako
je krajnje vreme da Sjedinjene Amerike Drave postanu lanice Meunarodnog monetarnog fonda. Mora se ponovo razmotriti oklevanje SAD-a iz proteklih 50 godina", izjavio je De Vri. Neki britanski i nemaki bankari, bojei
se mogueg krenja amerikih zakona, rekli su kako je Grupa Dili samo
odbor za ispravljanje tekuih problema. I Feliks Rohatin je govorio o velikoj
potrebi menjanja amerikih zakona o bankarskom poslovanju kako bi MMF
mogao da igra veu ulogu u toj zemlj. Rohatin je tada bio na elu banke Lazard Freres, koja pripada Rimskom klubu i sastavni je deo Grupe Eagle Star,
koju smo ve upoznali.
Okruglostolai Vilijam Ogden i Verner Stang su nadahnuto govorili u prilog predaje amerikog fisklanog suvereniteta Meunarodnom monetarnom
fondu i Meunarodnoj banci za obraune. Predstavnici Bankarske grupe Alfa (Alpha Banking Group), koja pripada masonskoj loi P2, rekli su kako se
Sjedinjene Amerike Drave moraju prisiliti na predaju vioj vlasti neke
svetske banke", kao uslov za napredovanje prema Novom svetskom poretku.
8. januara 1983. godine, pre velikog sastanka od 10. i 11. januara iste godine, jedan od vodeih lanova Rimskog kluba, Hans Fogel, primljen je u Belu
kuu. Predsednik Ronald Regan je na taj sastanak pozvao Dorda ulca,
Kaspara Vajnerberga, Dorda Kenana i Lejna Kirklanda, koji su predsedniku
Reganu objasnili ciljeve Dili grupe. Od tog dana predsednik Regan je potpuno promenio stanovite i saraivao je sa raznim agencijama Komiteta 300 na
jaanju prevlasti Meunarodnog Monetarnog Fonda i Meunarodne banke za
obraune nad unutranjom i spoljnom monetarnom politikom SAD-a.
Nevidljiva vlada Komiteta 300 je napravila ogroman pritisak na Ameriku kako bi promeniia njen nain ivota - nagore. Amerika je poslednja tvr202
dava slobode, i ako nam tu slobodu uspeju da oduzmu, njihovo napredovanje prema stvaranju svetske vlade e biti skoro neminovno. Uspostavljanje
svetske vlade je ogroman posao, za koji je potrebno ogromno umee, organizacijske sposobnosti, kontrola nad vladama svih zemalja i njihovom politkom. Jedina organizacija koja moe da obavi taj posao je Komitet 300, a
upravo smo videli koliko su ve uznapredovali na putu ka tom uspehu.
Najvanije od svega je duhovna bitka. Na alost, skoro sve hrianske
crkve su se srozale na drutvene klubove, kojima upravlja beskrajno zlo Svetsko vee crkava (World Council of Churches, skraeno WCC), iji poeci ne
lee u Moskvi ve u londonskom Sitiju, to moemo da vidimo na grafikonu na kraju ove knjige, u kome je prikazana struktura crkve svetske vlade.
To telo je osnovano 20-tih godina 20. veka kao sredstvo za sprovoenje politike svetske vlade i spomenik je sposobnostima dugoronog planiranja Komiteta 300.
Jo jedno pokvareno telo, po strukturi i svrsi slino Svetskom veu crkava, jeste Savez zabrinutih naunika (Union of Concerned Scientist) koji je
osnovala Trilateralna komisija, a finansiraju ga Fondacija Karnegi (Carnegie
Endowment Fund), Fondacija Ford (Ford Foundation) i Institut Aspen. Taj
Savez je predvodio borbu protiv pokretanja amerike akcije odvraanja kao
protivmere sovjetskom programu Kosmosfera - svemirskom laserskom oruju koje moe iz svemira da uniti ciljeve u SAD-u i u drugim delovima sveta
i svemira.
Ameriki program SDI je bio osmiljen kao protivtea opasnosti od sovjetske Kosmosfere, a ta opasnost jo uvek postoji, uprkos uveravanjima da
je komunizam mrtav". Sovjetski portparol Georgije Arbatov je rekao na sastanku Saveza zabrinutih naunika kako je vano da se odupremo programu
SDI, jer, ako taj program postane stvarnost, bie to vojna katastrofa". Iz godine u godinu Savez zabrinutih naunika se opirao svakom proraunu u kome su bila predviena i sredstva za vitalni program SDI; sve dok, 1991, vie nije bilo dovoljno novca ni za finansiranje daljeg istraivakog rada, a kamoli za putanje tog sistema u orbitu. Savezom zabrinutih naunika upravlja
Kraljevski institut za meunarodne poslove i duboko je infiltriran agentima
tajne slube MI6.
203
204
205
207
209
211
212
BANKE
American Express
Banca de la Svizzera d'Italia (Italijanska vajcarska banka)
Banca Andioino
Banca d'America d'Italia (Italijanska amerika banka)
Banca Nazionale del Lavoro (Narodna radnika banka)
Banca Pri vate (Privatna banka)
213
215
Hong Kong and Shanghai Banking Corporation (Hongkongka i angajska bankarska korporacija)
Independence Bank od Encino (Nezavisna banka Encino)
Israeli Discount Bank (Izraelska diskontna banka) Litex Bank
Ljubljanska banka Llovds Bank Marina Midland Bank
Midland Bank Morgan Bank Morgan Et Cie. Morgan Grenfell
Bank Narodnv Bank
National Bank of Cleveland (Klivlendska nacionalna banka)
National Westminster Bank (Vestminsterska narodna banka)
Orion Bank Paravicini Bank Ltd.
Republic National Bank (Republika narodna banka)
Royal Bank of Canada (Kanadska kraljevska banka)
Shroeder Bank Seligman Bank
Shanghai Commercial Bank (angajska komercijalna banka)
Soong Bank
Standard and Chartered Bank
Standard Bank
Swiss Bank Corporation (vajcarska bankarska korporacija) Swiss Israel
Trade Bank (vajcarsko-izraelska trgovaka banka) Trade Development
Bank (Banka za trgovinu i razvoj) Unibank
Union Bank of Israel
Union Bank of Switzerland
Vanving Bank
White Weld Bank
World Bank (Svetska banka)
- .-...,.....
217
KNJIGOVODSTVO/REVIZIJA
Prie, Waterhouse Coopers
218
FLOW LABORATORIES
Dobija ugovore od Nacionalnoga instituta za zdravstvo
(Natinal Institute of Health)
MERLE THOMAS CORPORATION
Dobija ugovore od Amerike ratne mornarice; analizira podatke snimljene satelitom.
WALDEN RESEARCH
Obavlja poslove na podruju kontrole zagaenja.
PLANNING RESEARCH CORPORATION, ARTHUR D. LJTTLE, G.
E."TEMPO", OPERATIONS RESEARCH INC.
(Korporacija za planiranje i istraivanje, Arthur D. Little, G. E. Tempo", Istraivanje operacija Inc.)
Jedna od oko 350 firmi koje sprovode istraivanja i ispitivanja te daju
predloge amerikoj Vladi.
Sastavni su deo onoga to je predsednik Ejzenhauer nazvao moguom
opasnou po dravnu politiku, a i sam bi mogle da postanu zatoenici na-unotehnoloke elite".
BROOKINGS INSTTTUTION
Svoj posao posveuju, kako to sami zovu, pitanjima od nacionalne vanosti". Napisali su program predsednika Huvera, projekat New Deal predsednika Ruzvelta, program Great Society (Izvrsno drutvo) predsednika Donsona. Institucija Brookings ve pedeset godina nalae amerikoj Vladi kako
e obavljati svoj posao, a to radi i danas, u ime Komiteta 300.
219
HUDSON INSTITUTE
(Institut Hadson)
Pod vodstvom Hermana Kana ova institucija je uinila vie na oblikovanju naina na koji Amerikanci reaguju na politike i drutvene dogaaje, njihovog naina razmiljanja, glasanja i uopteno ponaanja, nego moda bilo
koja druga, osim velike petorice. Specijalnosti Hadson Instituta su istraivanja odbrambene politike kao i odnosi sa SSSR-om. Najvei deo njegovog vojnog rada nosi oznaku tajno. (Jedna od zamisli za vreme Vijetnamskog rata
je bila izgradnja kanala oko Sajgona). Neki od njegovih ranijih radova nose
sledee naslove: Stabilnost i mir medu starijim dravama i Analitiki saetak
pitanja politike amerike nacionalne bezbednosti.
Hadson se ponosi svojom raznovrsnou. Pomogao je NASA-i oko svemirskih programa, te u promovisanju novih moda i ideja za mlade, pobuna i
ouenost mladih, sve za Komitet 300, tvrdei kako sve to finansira KokaKola. Hadson institut moemo slobodno da svrstamo meu institucije Komiteta 300 za pranje mozga. Neki od njegovih scenarija nuklearnog rata su zanimljivo tivo i, kada bi se mogo do njih doi, preporuujem est osnovnih
termonuklearnih opasnosti i Mogui ishodi termonuklearnog rata, a jedan od
najstranijih nosi naslov Izraelso-arapski nuklearni rat.
Hadson institut se bavi i poslovnim savetovanjem za kompanije Komiteta 300: Rank, Xerox, General Electric, IBM i General Motors, da spomenemo samo neke, no njegov istinski veliki kupac jeste ameriko Ministarstvo
odbrane, koje ukljuuje pitanja civilne odbrane, nacionalne sigurnosti, vojne
politike i kontrole naoruanja. Do danas nije uao u mokru NASA-u", tj.
Nacionalnu oceanografsku agenciju (National Oceanographic Agencv).
NATIONAL TRAINING LABORATORIES, NTL
(Nacionalna laboratorija za uvebavanje)
NTL je poznat i pod nazivom International Institute for Applied Behavioral Sciences (Nacionalni institut za primenjene bihevioristike nauke). Ovaj
institut je definitivno centar za pranje mozga, utemeljen na naelima Kurta
Levina, koji ukljuuju i takozvane T-grupe (training groups, tj. grupe za vebanje), uslovljeno vebanje stresa, u kome se subjekti iznenada nau u situaciji u kojoj moraju da se brane od zlobnih optubi. Deo NTL-a je i Na220
222
maim glavnim igraima u Ligi za industrijsku demokratiju bili su konzervativka" Din Kirpatrik, Irvin Sual (iz Antidifamacijske lige), Eugen Rostov
(uesnik u pregovorima o kontroli naoruanja), Lejn Kirkland (radniki voa) i Albert anker.
Informacije radi, ovaj institut su 1963. godine objedinili Markus Raskin
i Riard Barnet, obojica veoma dobro potkovane diplomate Tavistoka. Veina
finansijskih sredstava osigurali su Rotildovi saradnici iz Amerike, poput
porodice Demsa Varburga, Fondacije porodice Stern i Fondacije Semjuela
Rubina. Semjuel Rubin je bio registrovani lan Komunistike partije koji je
ukrao prezime Faberge (Faberge je bio rizniar ruskog carskog dvora") i to
prezime ga je obogatilo.
Ciljeve Instituta za politike studije utvrdio je britanski Okrugli sto, nakon to ih je dobio od Tavistoka. Najvaniji medu njima je bilo stvaranje
nove levice" kao pokreta najirih slojeva SAD-a. Zadatak ovog instituta je
da podstie nezadovoljstvo i nemire te da iri rasulo kao poar koji izmie
kontroli, da iri ideale" levog krila nihilistikog socijalizma, da podupire
neogranienu upotrebu droge svih vrsta i da bude veliki" tap za ibanje politikog sistema Sjedinjenih Amerikih Drava.
Barnet i Raskin su nadzirali ogromnu lepezu organizacija i grupa, od Crnih pantera, preko Daniela Elsberga, lana vea za nacionalnu sigurnost Helperina, organizacije The Weatehrmen Undergroung* (Podzemni meteorolozi)
i revolucionarne grupe The Venceramos, do osoblja koje je vodilo kampanju
Dorda Mekgaverna. Nije postojao zadatak koji IPS i njegovi kontrolori nisu mogli da preuzmu i obave.
* Poznata i kao Organizacija Weather Undergroun, amerika, kako su sami sebe nazivali, revolucionarna organizacija mukaraca i ena komunista", koju su osnovali lanovi organizacije Students for Democratic Societv (Studenti za demokratsko drutvo), skraeno SDS. Grupa se izvorno zvala Revolutionarv Youth Movement (Revolucionarni pokret
mladih). Zagovarala je ruenje amerike Vlade i kapitalizma, a pred kraj svog postojanja
(bila je aktivna od 1969. do 1976.) organizovala je bombake napade, begove iz zatvora i
uline nerede. Ime je uzela iz pesme Boba Dilana Subterranean Homesick Blues", tj. iz
reci te pesme, koje glase: Ne treba ti metereolog da bih saznao u kojem smeru duva vetar" (You don't need a weatherman to know which way the wind blows). 0 istoriji i delovanju ove organizacije snimljen je i istoimeni film. - nap. prev.
223
Uzmimo zaveru o kidnapovanju" Kisindera, koja je bila u rukama Ekbala Anmeda, agenta britanske tajne slube MI6, poreklom Pakistanca, koga
je obradio TRpTS" .(trockistiki teroristi sa seditem u Londonu). FBI je
otkrio" tu zaveru" tako da nije mogla da ode predaleko. Ahmed je unapreen u direktora jedne od najuticajnijih IPS-ovih slubi - Transnacionalnog instituta koji je, kao kameleon, promenio ime (ranije se zvao Institut za meunarodne odnose) kada su tajni agenti slube BOSS (Buerau of State Securitv
- Kancelarija dravne bezbednosti) u Junoj Africi otkrili injenicu da je taj
institut direktno povezan sa Rodsovim stipendijama, Harijem Openhajmerom
i ameriko-britanskim rudarskim interesima u Junoj Africi. BOSS je istovremeno diskreditovao u Fondaciju Juna Afrika.
Preko svojih brojnih monih grupa za lobiranje na Kapitol Hilu, IPS je
neumorno koristio svoj veliki tap" i ibao Kongres. IPS ima mreu lobista,
od kojih svi navodno deluju nezavinso, ali u stvarnosti rade zajedniki, tako
da kongresmene sa svih strana napadaju naizgled razliiti lobisti. Na taj nain IPS je uspevao, i jo uvek uspeva, da smeni pojedine lanove Predstavnikog doma i da natera senatore da glasaju za trend, put kojim se stvari
kreu". Koristei se kljunim predvodnicima na Kapitol Hilu, IPS je uspeo
da se probije u samu infrastrukturu amerikog zakonodavnog sistema i njegovog naina rada.
Evo samo jednog konkretnog primera: godine 1975. jedan elnik IPS-a
je nagovorio lana Predstavnikog doma Dona Konjersa (iz Miigena) i jo
etrdeset i sedam lanova istog doma da od IPS-a zatrae izradu studije o
budetu kojom e se pobijati budet koji je pripremio predsednik Derald
Ford. Taj zahtev nije prihvaen, ali je ponovo postavljen 1976, 1977. i 1978,
prikupljajui svake godine sve vie pobornika.
A onda je, 1978, pedeset i est kongresnika svojim potpisom podralo
sponzorisanje IPS-ove studije o budetu. Studije je pripremio Markus Raskin. Predviala je smanjenje budeta za vojsku u iznosu od 55%, socijalistiki program stanogradnje koji e se naticati i postepeno istiskivati privatno preduzetnitvo u stambenoj izgradnji i trite stambenih kredita",
zdravstveno osiguranje, radikalne promene u obrazovnom sistemu kojima e
se prekinuti kapitalistiki nadzor nad raspodelom znanja" i jo nekoliko radikalnih zamisli.
224
Uticaj IPS-a na pregovore o kontroli naoruanja je bio glavni inilac kojim su Niksona 1972. privoleli da potpie izdajniki sporazum o antibalistikim raketama (ABM Treatv), posle kojeg su Sjedinjene Amerike Drave
skoro deset godina praktino ostale bez mogunosti odbrane od napada meukontinentalnim balistikim raketama (Intercontinental Balistic Missiles,
skraeno ISBM). IPS je postao, i do danas ostao, jedan od najvanijih trustova mozgova" za nadzor odluka na podruju spoljne politike, za koje mi,
narod, naivno verujemo da ih donose naa zakonodavna tela.
Finanseranjem militantnog delovanja u Americi, uz veze sa stranim revolucionarima, fabrikovanjem pobeda kao to su Pentagonski dokumenti",
napadima na ekonomsku strukturu, stvaranjem jaza nepoverenja izmeu podzemnih pokreta i prihvatljivog politikog delovanja, prodiranjem u verske organizacije i koritenjem tih organizacija za sejanje nesloge u Americi, upotrebom medija za irenje, a potom i odravanje ideja IPS-a, IPS je opravdao
i dalje opravdava ulogu zbog koje je osnovan.
STANFORD RESEARCH INSTITUTE
(Institut za istraivanje Stenford)
Prvi predsednik ovog instituta, Desi Hobson, je u jednom govoru iz
1953. jasno stavio do znanja koji put e taj institut da sledi. Ovaj institut po
njegovoj vladavini nad Sjedinjenim Amerikim Dravama moemo da opiemo
kao jedan od dragulja" u kruni Tavistok instituta. Osnovan je 1946, odmah po
zavretku Drugog svetskog rata, s naglaskom na istraivanju kontrole uma i
nauke o budunosti". Jedan od predsednika je bio i arls A. An-derson. Pod
okriljem ovog instituta bila je i Fondacija arls F. Ketering, koja je tvorac
Promenljivih slika oveka, na kojima poiva zavera vodolije. *' Neki od
najveih naruilaca i ugovora ovog instituta u poetku su bili koncentrisani oko
odbrambenog sistema. Kako je Stenford institut rastao, tako se i irila lepeza
njegovih usluga. Evo nekih njegovih projekata i naruioca:
Primene bihevioristikih nauka u istraivanju upravljanja,
Kancelarija za nauku i tehnologiju,
Program poslovne pijunae Instituta za istraivanje Stenford;,
225
226
Savremena tehnologija,
Indusrijski odnosi,
Levinova grupa za psihologiju,
Laboratorije za kompjuterska istraivanja NASA-ERC,
Grupa Kancelarije za istraivanje ratne mornarice i psihologije,
Dinamika sistema.
Podruje istraivanja instituta za istraivanje odbrane (IDA-e) je tako veliko da bi za opis njegovih aktivnosti trebalo na stotine stranica, a tememljno sam ga opisao u knjizi o ulozi koju institucije i fondacije imaju u zloinima izdaje protiv Sjedinjenih Amerikih Drava, koja e biti objavljena
poetkom 1992.
RAND RESEARCH AND DEVELOPMENT CORPORATION (RAND)
(Korporacija za istraivanje i razvoj Rand)
RAND je, bez sumnje, najodaniji trust mozgova Tavistoka i defmtivno
najuglednije sredstvo za kontrolu politike Sjedinjenih Amerikih Drava na
svim nivoima. U specifine projekte RAND-a, koji postaju izvrni, ubrajaju
se program ICBM (Interkontinentalne balistike rakete), temeljne analize za
donoenje odluka na podruju amerike spoljne politike, podsticanje svimirskih programa, amerika nuklearna politika, poslovne analize, stotine projekata za vojsku i za Centralnu obavetajnu slubu (CIA-u) povezanih sa upotrebom droga za menjanje uma, poput meskalina (pevote), LSD-a (tajna operacija MK-Ultra, koja je trajala 20 godina).
Postoji, doslovno, na hiljade neverovatno vanih kompanija, dravnih institucija i organizacija koje se koriste uslugama RAND-a i bilo bi nemogue da se sve nabroje. Meu RAND-ovim specijalnostima" je i nauna gurupa koja predvia vreme i smer kretanja termonuklearnog rata, te razrauje
228
>,
230
Abergravemy, grof
Acheson, Dean
Adeane, lord Michael
Agnelli, Giovanni
Alba, vojvoda od
Aldingron, lord
Aleman, Miguel
Alibnone, profesor T. E.
Alsop, predstavnik porodice
Almorv, Houghton
Anderson, Charles A.
Anderson, Robert 0.
Andreas, Dwayne
Asquith, lord
Astor, John Jacob i njegov naslednik
Waldorf
Aurangzeb, naslednici
Austin, Paul Baco, sir
Ranulph Balfour, Arthur
Balogh, lord
Bancroft, barun Stormont
Baring
Barnato, B
Barran, sir John
Baxendell, sir Peter
Beatrice Savojska, princeza
Beaverbrook, lord
.*.*"-.
Beck, Robert Beeley,
sir Harold
Beit, Alfred
.. , r
Benn. Anthony Wedgewood
231
Gladstone, lord
Gloucester, vojvoda od
Gordon, Walter Lockhart
Grace, Peter J.
Greenhill, lord Dennis Arthur
Greenhill, sir Dennis
Grey, sir Edward
Gyllenhammar, Pierres
Haakon, norveki kralj
Haig, sir Douglas
Hailsham, lord
Haldane, Richard Burdone
Halifax, lord
Hali, sir Peter Vickers
Hambro, sir Hocelvn
Hamilton, Cyril
Haniman, Averill
Hart, sir Robert
Hartman, Arthur H.
Healey, Dennis
Helsby, lord
Heseltine, Ser William
Hesse, potomci velikog vojvode od,
predstavnik porodice
Hoffman, Paul G.
Holland, William House,
pukovnik Mandel Howe,
sir Geoffrey Hughes,
Thomas H. Hugo,
Thieman Hutchins,
Robert M. Huxley,
Aldous Inchape, lord
Jamieson, Ken
233
Mackinder, Halford
MacMillan, Harold
Matheson, Jardine
Mazzini, Giuseppe
McClaughlin, W.E.
McCloy, John J.
McFadyean, Ser Andrew
McGhee, George
McMillan, Andrevv
Mellon, Andrevv
Mellon, William Larimer ili predstavnik porodice
Meyer, Frank
Michener, Roland
Mikojan, Anastas
Milner, lord Alfred
Mitterand, Francois
Monnet, Jean
Montague, Samuel
Montefiore, lord Sebag ili biskup
Hugh
Morgan, John P.
Mott, Stewart
Mountain, sir Brian Edvvard
Mountain, sir Dennis
Mountbatten, lord Louis
Munthe, A. ili predstavnik porodice
Naisbitt, John
Neeman, Yuval
Nevvbigging, David
Nicols, lord Nicholas od Bethala
Norman, Montague
Njeno kraljevsko Visoanstvo, kraljica Margareta
234
Schultz, George
Schwartzenberg, E.
Vence, Cyrus
Veritv, William C.
235
"'>
236
237
U.^VM'
238
CECIL RHODES, THE ANATOMY OF AN EMPIRE (Cecil Rhodes, anatomija jednog carstva): Marlowe, John
CONFERENCE ON TRANSANTLANTIC IMBALANCE AND COLLABORATION (Konferencija o transatlantskoj neravnotei i saradnji): Rappaport,
dr. Anatol
CONVERSATIONS WITH DZERZHINSKY (Razgovori sa Djerinskom):
Reilly, Sydney, u neobjavljenim dokumentima Britanske obavetajne slube.
CREATING A PARTICULAR BEHAVIORAL STRUCTURE (Stvaranje posebne bihevioristike strukture): Cartwright, Donvin
SRYSTALIZING PUBLIC OPINION (Kristalisanje javnog miljenja): Bernays, Edward.
DEMOCRATIC IDEALS AND REALITT (Demokratski ideali i stvarnost):
Mackinder, Halford.
ERWIN, SENATOR SAM. Osim to je spreio iznoenje bitnih dokaza na
sasluanju u aferi Votergejt, Ervin je, predstavljajui se kao autoritet za
Ustav, sistematski izdao ameriku naciju time to se usprotivio davanju donacija crkvenim kolama, citirajui miljenja sudija iz sluaja Everson. Kao
pripadniku kotskog obreda masona, zbog egajnu je, po mom miljenju i
dodeljena uloga predsedavajueeg u Odboru za istraivanje afere Votergejt, Ervinu je kasnije ukazana posebna ast - kotski obred masona mu je dodelio
prestinu Nagradu za podrku pravima pojedinca". Godine 1973. u senatskoj
kancelariji priredio je veliku sveanu zabavu u ast suverenog velikog zapovednika kotskog obreda masona, Klauzena.
EVERSON VS. BOARD OF EDUCATION, 330 U.S. I, 1974. (Sudski prores Everson protiv Odbora za obrazovanje, br. 330 U.S I, 1974)
239
FRANKFURTER PAPERS, Box 99 and Box 125, HUGO BLACK CORRESPONDENCE" (Frankfurstski dokumenti, delovi 99 i 125, Korespondencija Huga Blacka).
GNOSTICISM, MANICHEANISM, CATHARISM (Gnosticizam, maniheizaam, katarizam): The New Columbia Encyclopedia.
GOALS OF MANKIND (Ciljevi oveanstva): Lazlo, Ervin.
GOD'S BANKER (Boji bankar): Cornwell, Rupert. Ova knjiga donekle
daje uvid u masonsku lou P2 i ubistvo Roberta Kalvija.
HUMAN QUALITY (Ljudski kvalitet): Peccei, A.
INTERNATIONAL JOURNAL OF ELECTRONICS (Meunarodni asopis
za elektroniku).
INTRODUCTION TO THE SOCIOLOGY OF MUSIC (Uvod u sociologiju
muzike): Adorno, Theo. Adoma je Hitler proterao iz Nemake zbog njegovih
ogleda sa muzikom Dionizijskog kulta. Openhajemeri su ga odveli u Englesku,
gde mu je britanska kraljevska porodica osigurala uslove za rad u koli
Gordonstoun i materijalnu podrku. Tamo je Adorno usavrio Beatle-smusic
Rock", Punk Rock", ,,Heavy Metal Rock" i sve dekadentno bljeta-vilo koje
se danas prihvata kao muzika. Vredno je spomenuti da je naziv The
Beatles" odabran kao spona izmeu modernog rocka, kulta Izisa i bu-be
skarabeja,* verskog simbola drevnog Egipta.
INVASION FROM MARS (Invazija s Marsa): Cantril. U ovoj knjizi
Kantril analizira ponaanje ljudi koji su panino pobegli poto je Orson
Wells, na temelju knjige H. G. Wellsa Rat svetova, napravio ogled masovne histerije.
INVESTIGATION OF THE KENNEDY ASSASSINATION, THE UNCOMMISS10NED REPORT ON JIM GARRISON FINDINGS (Istraga o Kenedije240
Jr.
242
NATIONAL COUNCIL OF CHURCHES (Nacionalno vee crkava): Josephson, Emmanuel, u svojoj knjizi ROCKFELER, INTERNATIONALIST".
OIL IMPERIALISM, THE INTERNATIONAL STRUGGLE FOR PETROLEUM (Naftni imperijalizam, meunarodna borba za naftu): Fischer, Louis.
PAPERS OF SER GEORGE BIRDWOOD (Dokumenta ser Dorda Birdvuda): Dokumenti Indijske kue u Londonu.
PATTERNS IN EASDEA TTTLE I READING ACHIEVEMENT TESTS
(Obrazci postignua oitavanja ogleda u EASDEA, Broj I): Institut za istraivanje Stenford.
POPULATION BOMB (Populaciona bomba): Erlich, Paul.
PROFESSOR FREDERICK WELLS WILLIAMSON, Dokumenti Indijske
kue, London.
PUBLIC AGENDA FOUNDATION (Fondacija za javna pitanja). Osnovali su je 1975. Sajrus Vens i Daniel Jankelovi.
PUBLIC OPINION (Javno miljenje): Lippmann, Walter.
REVOLUTION THROUGH TECHNOLOGY (Revolucija tehnologijom):
Coudenhove Kalergi, grof.
/
ROCKFELLER, INTERNATIONALIST. U ovoj knjizi Dozefson daje temeljan prikaz naina na koji su se Rokfelerovi sluili svojim bogatstvom kako bi prodrli u Hriansku crkvu u Americi i kako su kasnije svog agenta
broj 1, Dona Fostera Dalsa, s kojim su bili u srodstvu, koristili za kontrolisanje svih aspekata crkvenog ivota u ovoj zemlji.
ROOM 3603 (Soba 3603): Hyde, Montgomerj. Ova knjiga razotkriva pojedinosti o operacijama britanske tajne slube MI6 kojom je upravljao ser Vi243
244
ne grupe menja njihovo miljenje o vanim pitanjima u svrhu promene smera politike neke zemlje. Knjiga obrauje i stavljanje u pogon grupa za psihijatrijske okove, poput onih koje nam prireuju lezbejske i homoseksualistike organizacije, grupe za ouvanje prirodne sredine, grupe za borbu za
pravo na pobaaj i njima sline. Koncept grupa za okove" je osmislio Don
Rolings Riz, osniva Tavistok instituta za ljudske odnose.
THE FEDERAL BUDGET AND SOCIAL RECONSTRUCTION (Savezni
budet i rekonstrukcija drutva): profesori IPS-a Raskin i Barnett. Spisak lanova Kongresa koji su od IPS-a zatraili izradu studije o alternativnom budetu i/ili su tu studiju podrali je predugaak da bismo ga u celosti naveli,
ali emo navesti neka istaknuta imena s tog spiska: Tom Harknes, Henri Rus,
Patria reder, Les Aspin, Ted Vajs, Don Edvards, Barbara Mikulski, Meri
Rouz Okar, Ronald Delums i Piter Rodino.
THE HUXLEYS (Hakslijevi): Clark.
THE IMPERIAL DRUG TRADE (Imperijalna trgovina drogom):
Rowntree.
THE JESUITS (Isusovci): Malachi, Martin.
THE LATER CECILS (Kasniji lanovi porodice Sesil): Kenneth, Rose.
THE LEGACY OF MALTHUS (Meltusova zaostavtina): Chase, Allan.
THE MANAGEMENT OF SUSTAINABLE GROWTH (Upravljanje odrivim razvojem): Clevelend, Harland. Klivlenda je NATO zaduio da napravi
izvetaj o tome u kojoj meri je projekat Rimskog kluba nazvan Postindustrijsko drutvo - nulti razvoj do tada uspeo da razotkrije industrijsku bazu Sjedinjenih Amerikih Drava. Ovaj okantni dokument je morao da proita svaki
ameriki patriota koji osea silnu potrebu da mu neko objasni kako su
SAD pred kraj 1991. godine dospele u duboku ekonomsku krizu.
245
249
250