"Daljinski Upravljivi" Automobili

Www.Maturski.Org

sadraj

Sadraj .................................................................................................................................................... 1
1. Uvod .............................................................................................................................................. 2
2. Primjena Gps-A U Automobilima ................................................................................................. 3
3. Zatita Vozila Od Krae ................................................................................................................ 6
4. Rke ................................................................................................................................................. 9
5. Automatski Sustav Za Parkiranje U Garau ................................................................................ 11
6. Obd ............................................................................................................................................. 13
7. Literatura ..................................................................................................................................... 15

1. Uvod

Od Kada Je Davne 1895. Godine Karl Benz Napravio Prvi Moderni Automobil I Tako Otvorio
Vrata Auto - Industriji, Jednoj Od Najunosnijih Grana Industije , Automobili Se Nisu U Sutini
Previe Promijenili. Jo Uvijek Su to Vozila Na etiri Kotaa Pokretana Uglavnom Otto Ili Diesel
Motorom. Zbog Smanjenja Zagaivanja Okolia, Poeo Je Razvoj Ekoloki Prihvatljivije Pokretanih
Automobila (Elektriki, Hibridni Pogon), Ali Jo Uvijek Je Broj Takvih Automobila Zanemariv U
Odnosu Na klasine". Dosta Se Promijenio Sam Izgled Automobila Kao Posljedica Velikog Razvoja
Grane Fizike Zvane Aerodinamika. Meutim, Najvea Promjena Je Posljedica Naglog Razvoja
Elektronike. U Suvremeni Automobil Je Ugraena Nezamisliva Koliina Elektronikih Ureaja, A
Nova Rjeenja Koja Su Tek U Projektnoj Fazi Nude Vozaima Donedavno Nevjerojatne Mogunosti.
Naravno, Sve Ove Promjene Izgledaju Kao Revolucionarne, Ali Ipak Ne Mijenjaju Sam Princip Rada
Automobila.
U Automobile Se Ugrauju Navigacijski Sustavi Koji Dozvoljavaju Vozau Da Uope Ne Treba
Razmiljati O Nainu Dolaska Do Odredita. Gps Omoguuje Praenje Automobila Kao I Lociranje
Nakon Krae. ak Ve Postoje Alarmni Ureaji Koji Putem Mobitela Javljaju Aktivnosti Na Vozilu.
Elektronika Omoguuje Otkljuavanje I Startanje Motora Kada Se Vlasnik Priblii, Odnosno Sjedne
U Automobil. Nevjerojatno Zvui Da Bmw Razvija Sustav Koji Sam Parkira Vozilo U Garau.
Takoer, Svaki Automobil Ima Sredinju Upravaljku Jedinicu Na Koju Se Moe Spojiti Raunalo I
Provjeriti Stanje Vozila...

2. Primjena Gps-A U Automobilima

Gps
Gps (Global Positioning System) Je Za Sada Jedini Potpuno Funkcionalan I Dostupan Sustav
Gnss-A (Global Navigation Satellite System). Gnss Je Standardni Naziv Za Satelitske Navigacijske
Sustave Koji Omoguuju Da Se Pomou Malog Elektronikog Ureaja Odredi Njegova Lokacija Na
Zemljinoj Kugli S Tonou Od Nekoliko Metara, Uz Upotrebu Signala Koje Emitiraju Sateliti. Gps
Je Proizveden U Sad-U I Rezultat Je Projekta Slubeno Nazvanog Navstar Gps Ministarstva Obrane.
Sustav Se Sastoji Od Tri Segmenta: Svemirskog, Kontrolnog I Korisnikog. Svemirski Segment ine
Najmanje 24 Satelita (Slika 1) Pri emu Se Stvarni Broj Satelita Mijenja Zbog Promjene Starih I
Dodavanja Novih (U Travnju 2007. Bilo Je 30 Aktivnih Satelita U Orbiti). Vei Broj Satelita
Omoguava Veu Preciznost U Odreivanju Poloaja. Sateliti Su Raspodijeljeni U est Krunih
Orbitalnih Ravnina I Nalaze Se Na Visini Od Oko 20,200 Km. Kontrolni Segment ini Pet
Kontrolnih Stanica Na Zemlji Koje, Kao to I Samo Ime Kae, Kontroliraju Rad Cjelokupnog
Sustava. Korisniki Segment Sainjvaju Svi Korisnici Gps Prijemnika.
Cijeli Sustav Radi Tako Da Gps Prijemnik Rauna Svoj Poloaj Mjerei Udaljenosti Izmeu
Samog Sebe I Tri Gps Satelita. Mjerei Vrijeme Kanjenja Izmeu Odailjanja I Primanja Svakog
Gps Signala, Odreuje Se Udaljenost Svakog Satelita Poto Je Poznata Brzina Putovanja Signala
(Takvi Signali Nose I Informaciju O Poloaju Satelita). Na Temelju Triju Izraunatih Udaljenosti,
Prijemnik Moe Odrediti Svoj Poloaj Na Naelu Triangulacije. Uglavnom Prijemnici Nemaju
Dovoljno Precizan Sat Pa Moraju Koristiti Jo Jedan Signal (etvrti Satelit) Kako Bi Korigirali
Pogreku Mjerenja Vremena.

Sl. 1. Navstar GPS satelit

3

Navigacijski Sustav
Navigacijski Sustavi U Automobilu Pruaju Pomo Pri Traenju Optimalnog Puta Prema
eljenom Odreditu I Snalaenju U Nepoznatom Okoliu. Mogu Imati Sljedee Zadatke: Odreivanje
Vlastitog Poloaja, Odailjanje Poloaja Vozila, Proraun Optimalne Rute S Obzirom Na Stanje U
Prometu, Navoenje Na Odredite Preporukama O Smjeru Vonje I Sl. Osnovni Dijelovi Su
Navigacijsko Raunalo S Gps Prijemnikom, Gps Antena I Posluni Elementi (Izlazni Signal Moe
Biti Prikazan U Obliku Govora I Slike Na Pokazniku). Jedan Takav Pokaznik Je Prikazan Na Slici 2.
Odreivanje Vlstitog Poloaja - Vlastiti Poloaj Vozila Najvaniji Je Podatak Za Proraun
Rute Vonje, A Odreuje Se Pomou Gps-A. Da Bi Se Poveala Tonost (Pogotovo Zbog
Vanjskih Utjecaja: Vonja U Tunelu, Mostovima I Sl.) Raunalom Se Obrauju I Signali
Ostalih Senzora Kao to Su Senzori Kotaa, Taho - Signal I G - Senzor (iroskop), Te Se U
Navigacijskom Raunalu Naprave Moebitni Ispravci Poloaja.
Odailjanje Poloaja - U Sluaju Nezgode Ili Kvara Na Vozilu Dostavlja Se Poloaj Vozila
Slubama Spaavanja Ili Pomoi Na Cesti. Osim Toga, Ukradeno Vozilo S Navigacijskim
Sustavom Moe Biti Bre Prodaeno.
Proraun Optimalne Rute - Unese Li Voza Putem Tipkala Ili Govorom eljeno Odredite,
Uz Pomo Pohranjenih Podataka (Auto - Karte) Proraunava Se Optimalna Ruta. Putem
Komunikacijskih Sustava (Npr. Rds, Internet) Moe Se Uzeti U Obzir Trenutana Prometna
Situacija (Zastoji, Radovi Na Cesti, Blokade).

Navoenje Na Odredite Preporukama O Smjeru Vonje - Unese Li Voza Odredite,

Navigacijsko Raunalo Pomou Gps-A Odredi Poloaj I Od Njega Izraunava Rutu Do
Odredita. Preraunavajui Smjer Vonje, Navigacijski Sustav Vodi Vozilo Po Ruti Do
Odredita. Senzori Kotaa, Najee Abs - Senzori Na Nepogonskim Osovinama, alju
Podatke O Gibanju Vozila (Npr. Broj Okretaja Lijevog Ili Desnog Kotaa). Time Se Mogu
Izmjeriti Udaljenosti I Razlikovati Vonju Po Pravcu I Zavojima. Za Bolju Preciznost
Dodatno Se Koriste I Taho - Signal I G - Senzor. Podaci Dobivani Sa Senzora Usporeuju Se
S Podacima Na CD - Rom-U (Pohranjene Auto - Karte) I U Danom Sluaju Korigiraju.
Navigacijski Sustav Navodi Vozaa Prema Odreditu Po Predloenoj Ruti Pomou
Pokazivaa Smjera Vonje Na Pokazniku, Ili Govornim Porukama.

Sustavi Za Lociranje I Praenje Vozila

Sustavi Za Lociranje I Praenje Vozila Omoguuju Vlasnicima Vozila Ili Treim Osobama Da
Prate Poziciju Vozila. To Je Postalo Vrlo Jednostavno I Dostupno Od Kada Se U Vozila Ugrauje
Gps Ureaj, A Mogue Ga Je I Potajno Ugraditi (Sakrije Se U Elektroniku Vozila Kako Bi Ga Se
Tee Lociralo). Praenje Vozila Se U Osnovi Dijeli Na Pasivno I Aktivno. Kod Pasivnog Praenja
Ureaj Sprema Gps Koordinate, Brzinu, Dogaaje (Otvaranje Vrata, Pokretanje Motora Itd.) I Sl. Ti
Podaci Se S Ureaja Skinu Na Raunalo I Slue Za Daljnju Obradu. Kod Aktivnog Praenja Ureaj U
Vozilu Prikuplja Iste Informacije, Ali Ih Putem Komunikacijskih Mrea alje Na Unaprijed
Definirano Raunalo (Slika 3). Dakle, Takvo Praenje Se Dogaa U Stvarnom Vremenu. Jedna Od
Primjena Ovog Sustava Je Upravljanje Grupom Vozila Kod Dostave, Taksi Usluga, Zatite Itd. Ako
Se U Svakom Trenutku Zna Raspored Svih Npr. Taksi Vozila, Znatno e Se Poveati Efikasnost

4
Sl. 3. GPS praenje vozila

Usluge (Kao I Utedjeti Gorivo). Sljedea Mogua Upotreba Je Promatranje Ponaanja Vozaa.
Njome Se Mogu Koristiti Auto - Prijevoznici Koji ele Biti Sigurni Da Se Njihovi Zaposlenici Dre
Radnog Ugovora. Takoer Je Mogu Primjeniti I Roditelji Kako Bi Nadzirali Tinejderske Vozae.
Znantnu Korist Od Ovakvih Sustava Ima I Policija. Mogue Ga Je Primjeniti Za Neprimjetno
Praenje Vozila (Nije Potrebno Stalno Imati Na Oku Vozilo Koje Slijede) Kao I Za Lociranje Vozila
Nakon Krae. Ovdje Posebno Dolazi Do Izraaja Skrivanje Sustava U Vozilo Kako Bi to Tee
Dolo Do Njegovog Uklanjanja.

3. Zatita Vozila Od Krae

Protuprovalni Sustav Je Obino Ugraen U Vozilo Zajedno Sa Sredinjim Zakljuavanjem.
Zadaci Ovog Sustava Su Zatita Protiv: Krae Vozila, Krae Dijelova Vozila I Oteivanja. Dijelovi
Protuprovalnog Sustava Mogu Biti: Blokada Odvoenja Vozila, Alarmni Ureaj, Nadzor Unutarnjeg
Prostora, Zatita Kotaa, Zatita Protiv Odvlaenja Vozila. Aktiviranje Protuprovalnog Sustava Se
Moe Provesti: Mehanikim Sustavom S Kljuem I Kontaktnim Prekidanjem Vrata, Ic-Daljinskim
Upravljanjem Ili Radio Daljinskim Upravljanjem. Kad Se Vozilo Zakljua Kljuem, Upravljaki
Sklop Dobije Informaciju S Kontaktnog Prekidaa Vrata I Ukljui Protuprovalni Sustav. Ako Se
Vozilo Zakljua Putem Ic-Zraka, Odnosno Radiovalova, Ic Ili Radio Prijemnik Pretvara Signal
Odailjaa U Elektrini I alje Ga Upravljakom Ureaju Za Aktiviranje Protuprovalnog Sustava.

Blokada Odvoenja Vozila

Blokada Odvoenja Vozila Je Elektroniki Sustav Koji Sprjeava Neovlatenim Osobama
Pokretanje Vozila. Ovaj Sustav Se Sastoji Iz Upravljakog Sklopa I, Ovisno O Proizvoau, Bilo
Runog Odailjaa S Elektroniki Kodiranom Bravom Paljenja, Transpondera (Slika 4), Bilo ip Kartice (Chip - Card). Transponder Ima Mikroip Zatvoren U Staklenom Tijelu I Indukcijski Svitak
(Namotaj). Opskrba Mikroipa Energijom Izvedena Je Induktivnim Putem, Na Principu
Transformatora: Energija Se Prenosi Sa Svitka U Bravi Paljenja Na Svitak ipa.

Sl. 4. Transponder - Prijenosnik U Kljuu Za Paljenje

Nakon Punjenja, Mikroipu Se Dodjeljuje Jedan Jedinstveni (I Jednokratni!) Neizbrisivi Kodni
Broj (Id - Code - Identifications Code). Istodobno, Rezervira Se Jedno Naknadno Programabilno
Memorijsko Mjesto (U Eeprom) Za Postupak Promjene Koda. Zakretanjem Kljua U Bravi Paljenja
Indukcijski Namot Prenosi Energiju U Mikroip. Ova Je Energija Dovoljna Za Postupak Oitavanja
Koda U Mikroipu Kljua. Postupak Oitavanja Provodi Upravljaki Sklop Blokade Odvoenja.
Transponder Prepoznaje Signal Oitavanja I Predaje Svoj I'd - Kod Koji Se Usporeuje S
Pohranjenim. Ako Je I'd - Kod Ispravan, Upravljaki Sklop Blokade Daje Upravljakoj Jedinici Ecu
(Engine Control Unit) S Njegove Strane Kodiran Digitalni Signal, Npr. Putem Can -Sabirnice. Ako Se
Ovaj Signal Prihvati, Motor Se Moe Pokrenuti. U Sluaju Da Je I'd -Kod Neispravan, Dojavljuje Se
Upravljakoj Jedinici I Motor Se Moe Pokrenuti.
Upravljaki Sklop Blokade Odvoenja Istodobno Daje Novi I'd - Kod Prema Sluajnom Odabiru
Kojeg Sprema U Programabilni Dio Memorije Transpondera (Postupak Zamjene Koda). Time Je
Osigurano Da Se Pri Svakom Procesu Pokretanja Motora Pohrani U Klju Jedan Novi I'd - Kod, Dok
Stari Postaje Nevrijedei. Blok Shema Ovog Sustava Je Prikazana Na Slici 5.

Sl. 5. Shematski Prikaz Blokade Odvoenja Vozila

Alarmni Sustav
Aktivni Alarmni Ureaj (Slika 6) Pri Nedoputenom Dodiru Ili Udaru Daje Optike I
Akustike Upozoravajue Signale. Mogu Ga initi Sljedei Dijelovi: Daljinsko Upravljanje,
Upravljaki Sklop S Vlastitim Napajanjem, Ultrazvuni Prijemnik I Predajnik Za Nadzor Unutarnjeg
Prostora, Kontaktni Prekida Vrata, Poklopca Prtljanog I Motornog Prostora, Senzor Poloaja Za
Zatitu Kotaa I Zatitu Od Odvlaenja, Indikatora Stanja, Signalna Truba (Sirena), Ureaj Za
Pokretanje Motora. Kada Se Aktivira Alarmni Ureaj, Upravljaki Sklop Provjerava Zatvorenost
Vrata, Prozora, Kliznog Krova, Poklopca Motornog Prostora I Poklopca Prtljanog Prostora.
Zakljuanost Vrata I Poklopca Utvruje Se Preko Njihovih Kontaktnih Prekidaa. Ako Su Ispunjeni
Svi Preduvjeti Za Stanje Zakljuano, Mogu Se Nakon 10 - 20s Aktivirati Svi Ulazi Alarmnog
Ureaja. Pripravnost Alarmnog Ureaja Protuprovalnog Sustava Prikazuje Se Indikatorom Stanja,
Npr. Trepterenjem Led. Dijelovi Koji Mogu Aktivirati Alarm Su: Sva Vrata Vozila, Poklopac
Prtljanog Prostora, Unutarnji Prostor, Ukljuivanje Paljenja Motora, Klju S Nevaeim I'd - Kodom
U Bravi Paljenja, Poklopac Motornog Prostora, Radio Ureaj, Demontaa Sirene Alarma, Povremeni
Prekidi Napajanja Upravljakog Ureaja. Aktivni Alarmni Sustav Moe Dojavljivati Dodatno
Ugraenom Alarmnom Sirenom, Treptanjem migavaca I Paljenjem Osvjetljenja Putnikog Prostora
(Danas I Dojavljivanje Putem Mobitela!). Vrijeme Ukljuenosti Alarma Odreeno Je Propisima
Pojedinih Zemalja, Npr. Sirena Moe Davati Signale 30s, A migavci Mogu Treptati I Due Od 30s.
Dananji Sustavi Blokade Odvoenja Istodobno Sprjeavaju I Pokretanje Motora. Protuprovalni Se
Sustav Iskljuuje Aktiviranjem Tipke Otkljuavanja Daljinskog Upravljanja, Odnosno Cilindrom
Brave Na Vratima Pri Otkljuavanju.
Nadzor Unutarnjeg Prostora Mogue Je Provesti Ultrazvunm Ili Ic -Nadzorom. Ic - Nadzor
Unutarnjeg Prostora Provodi Se Ic - Senzorima. Ukljuivanjem Alarmnog Sustava Ukljuuje Se I Ic Senzor Koji Provede Samotestiranje U Intervalu Od Npr. Desetak Sekundi. Nakon Toga Badarenjem
Odredi Prostorno Stanje Putnikog Prostora. Promijeni Li Se Stanje Prostora Brzinom Veom Od
Doputene, Npr. 0,1m/s, Alarmni Sustav Aktivira Alarm. Kod Ultrazvunog Nadzora Ultrazvuni
Odailja Stvara U Unutranjosti Vozila Ultrazvuno Polje S Frekvencijom Od Priblino 20khz.
Ultrazvuni Detektor Prepoznaje Promjenu Polja (Tlane Oscilacije), Npr. Pri Upadu U Prostor Ili
Razbijanjem Stakla, Pa Elektronika Aktivira Alarm.

Sl. 6. Shematski Prikaz Alarmnog Sustava

Kao to Je Ve Reeno, Aktiviranje Alarma Se Moe Dojaviti I Putem Mobitela. Naime, U
Svijetu Postoji Niz Proizvoaa Alarmnih Ureaja Za Automobile Koji Nude Proizvode S Takvom
Uslugom (Tzv. Gsm Auto Alarmi). Kod Takvih Alarma, Uz Uobiajeno Dojavljivanje (Sirena,
migavci), Na Vlasnikov Mobitel Stie I Sms Poruka (Slika 7) Koja Obavjetava Korisnika O
Aktivnostima Na Automobilu (Otvorena Vrata, Klju S Nevaeim I'd - Kodom Itd.). Svaki Takav
Alarm Mora Imati Sim Karticu Koja Omoguuje Ureaju Pozivanje Korisnikovog Mobitela Putem
Gsm Mree. Meutim, Najvea Pogodnost Kod Ovakvih Alarmnih Sustava Je Da Korisnik Sms
Porukama Moe Daljinski Upravljati Njime. Tako Vlasnik U Sluaju Provaljivanja U Automobil, Sms
Porukom Moe Aktivirati Blokadu Odvoenja Vozila, Tj. Preko Alarmnog Sustava Javi Upravljakoj
Jedinici Da Ne Dozvoli Rad Motora Vozila.

Sl. 7. SMS poruka alarmnog sustava

4. Rke
Rke (Remote Keyless Entry Sytem) Je Sustsav Koji Omoguava Daljinsko Zakljuavanje
Automobila. Sustav Je Nadogradnja Sredinjeg Zakljuavanja Koje Omoguuje Zakljuavanje,
Otkljuavanje I Osiguravanje Svih Vrata, Stranjeg Poklopca I Poklopca Goriva Vozila S Jednog
Mjesta. Da Bi Brave Na Tim Mjestima Mogle Biti Zakljuavane I Otkljuavane, Potrebno Je Imati
Postavne lanove. Stoga Prema Nainu Aktiviranja Postavnih lanova Razlikujemo Elektrino I
Elektropneumatsko Sredinje Zakljuavanje. Sustavom Se Moe Rukovati Na Dva Naina:
Mehanikim Sustavom S Kljuem (Sredinja Brava) Ili Daljinsko.
Mehaniki Sustav S Kljuem - Kod Ovog Se Sustava S Jednom Ili Vie Toaka
Zakljuavanja Okretanjem Kljua U Zapornom Cilindru Mehaniki Otkljuava, Odnosno
Zakljuava, Dotina Toka Zakljuavanja. Istodobno Se Elektrinim Prekidaem alje
Upravljaki Signal Na Sve Ostale Postavne lanove Koji Otkljuavaju/zakljuavaju Ostale
Brave Na Vozilu.
Infracrveno (Ic) Daljinsko Upravljanje - Pored Mogunosti Mehanikog Otkjuavanja I
Zakljuavanja Prednjih Vrata I Poklopca Prtljanog Prostora, Mogue Je Izvesti Postupak I Ic
7

Signalom S Udaljenosti Do 6m. Ic - Odailja (U Kljuu) alje Ic -Signale Prijemniku Ic Daljinskog Upravljanja. Prijemnik Je Spojen S Ic -Upravljakim Sklopom Koji Prepoznaje
Pomou Releja Potvrdnog Signala Zatvaranja Jesu Li Vrata Vozila Zakljuana Ili Otkljuana.
Ako Je Vozilo Zakljuano, Voza e Biti Obavijeten (Npr. Treptanjem Led). Ove Se
Informacije Prosljeuju I Upravljakom Sklopu Sspojenom Preko Can - Sabirnice S
Pneumatskim Upravljakim Sklopom. Taj Sklop Kod Elektropneumatskog Sredinjeg
Zakljuavanja Daje Tlak I Podtlak Za Potrebe Koraka Zakljuavanjai Otkljuavanja.

Odailjaki Klju Ic Daljinskog Upravljanja

prijemni Sklop Ic Daljinskog Upravljanja |c Upravljaki Sklop

Sl. 8. Ic - Daljinsko Upravljnje Sredinjeg Zakljuavanja

Sustavi S Radio Daljinskim Upravljanjem - Aktiviranje Postavnih lanova Moe Se Izvesti I
Radiovalovima, A Ostatak Procesa Je Slian Kao I Kod Ic - Upravaljanja. Odailja Ne Mora
Biti Strogo Usmjeren Prema Prijemniku, Pa Se Postupak Zakljuavanja I Aktiviranja Alarma
Moe Izvesti I Preko Prepreka. Sljedea Je Prednost Znatno Sloenije Kodiranje Signala
Zakljuavanja, A Time I Manja Opasnost Otkrivanja Koda Od Strane Neovlatene Osobe.
Upravo Na Radiovalovima I Rade Najnoviji Rke. Udaljenost Odailjakog Kljua (Slika 9)
Varira Meu Proizvoaima, A Ovisi I O Kutu Prema Automobilu. Naprimjer, Ford Koristi
20m Za Europu I Sjevernu Ameriku, A 5m Za Japan I Ostala Trita Na Kojima Vrijede Stroi
Zakoni O Snazi Odailjanog Signala. Vrijedi Napomenuti Da Je Sve ea Pojava I Rki-A
(Remote Keyless Ignition System). Rki Omoguuje Da Se Pokrene Motor Automobila Takoer
Daljinski Pritiskom Na Tipku, Bez Potrebe Za Mehanikim Okretanjem Kljua U Bravi.

Sl. 9. Odailjaki Klju (Chrysler)

Postoje Ve I Naprednije Verzije Rke-A Koje Nemaju Zajedniko Ime, Ve Se Takve Aplikacije
Kod Svakog Proizvoaa Automobila Koji Ih Koristi Razliiti Zovu. Najee Upotrebljavani Naziv
Je Advanced Key (Naziv Slubeno Upotrebljava Audi), A Radi Se O Daljinski Upravljanom
Zakljuavanju I Startanju Automobila Bez Potrebe Za Pritiskom Na Tipku. Naime, Na Automobilu
Postoje Senzori Koji Registriraju Da Se Ureaj Nalazi Unutar Odreene Udaljenosti (Npr. 1,5m) Od
Automobila I Tada Se Otkljuaju Brave Na Vratima. Kada Voza Ue U Automobil (S Njime I
Ureaj U Depu), Automatski Se Pokrene I Motor Kada Pritisne Konicu. Imena Slinih Ureaja
Koje Koriste Drugi Poznati Proizvoai Su : Comfort Access (Bmw), Keylessgo (Mercedes-Benz),
Smart Key System (Toyota)...

5. Automatski Sustav Za Parkiranje U Garau

Bmw Grupacija Radi Na Sustavu Koji Automobile Potpuno Automatski Parkiraju U Garau I
Izvoze Iz Nje. Takav Razvoj Na Podruju Sustava Asistencije Vozaa Postavlja Visoke Zahtjeve Na
Funkcionalnost Sustava Kamera I Senzoriku Koja Obuhvaa Okolinu Vozila. Istrani Projekt Jasno
Pokazuje Da Razvoj Kod Sustava Asistencije U Vonji Jo Dugo Nee Biti Iscrpljen, Nego Naprotiv
Jo Postoji Mogunost Realizacije Mnogobrojnih Funkcija. S Potpuno Automatskom Funkcijom
Asistencije Parkiranja U Garau Obraa Se Panja Na injenicu Da Se Dimenzije Suvremenih
Automobila U Veini Sluaja S Promjenom Modela Poveavaju, Te Da Je Tako Mjesto U Garaama
Pri Ulasku I Izlasku Sve Vie Ogranieno. Ovaj Sustav Udobnosti, Koji Je Trenutno U Razvoju,
Utedit e Vozau Provlaenje Kroz Malo Otvorena Vrata, Te Hodanje Na Uskom Prostoru Uz Boni
Zid Garae. Dodatno Se Iskljuuje Rizik Oteenja Kod Otvaranja Vrata.
Pokusno Vozilo, Bmw Serije 7 (Slika 10), Opremljen Je S Video Kamerom Koja Je Smjetena U
Visini Unutranjog Retrovizora I Koja Obuhvaa Cijelu Okolinu Vozila. Takve Kamere Se Koriste I
Za Druge Sustave Asistencije Kao Npr. Upozorenje Pri Prelaenju Iz Trake Na Kojoj Se Vozi. U
Sredini Prednjeg Zida Garae Smjeten Je Posebni Reflektor Koji Je Obuhvaen Kamerom.
Informacije O Poziciji I Veliini Vozila Ispred Garae Dobivaju Se Pomou Vrijednosti Koje Je
Snimila Kamera Pomou Slike Reflektora. Kod Potrebe Za Parkiranje U Garau, Elektrini Motor Na
Sustavu Upravljaa Korigira Upravljanje. Uz to Senzori Park Distance Control Sustava (Pdc)
Izraunavaju Razmak Od Moguih Prepreka. Ako Je Potrebno Prekida Se Parkiranje Vozila Kako Bi
Se Izbjegle Kolizije. Raunalo Sustava Preuzima Upravljanje Kretanjem Vozila, Te Promjene
Stupnjeva Prijenosa, Upravljaa I Pdc-A. Takoer Aktivira I Konice, Svjetla I Funkciju Ukljuivanja
etiri migavaca. Takoer, Vanjska Ogledala Se Automatski Sklapaju I Rasklapaju.
Voza Daje Naredbu Za Potpuno Automatsko Parkiranje Preko Tipke Za Centralno
Zakljuavanje Daljinskog Upravljaa (Klju). On Upravlja I Nadzire Cijeli Manevar Parkiranja. U Tu

Sl. 10. Automatsko parkiranje vozila u garau

Svrhu Voza Prvo Dolazi Ispred Garae, Stavlja Ruicu Automatskog Mjenjaa U Poloaj "P", Ugasi
Motor I Izlazi Iz Automobila. Pomou Dvostrukog Pritiska Na Tipku Za Zakljuavanje Na
Daljinskom Upravljau Voza Aktivira Sustav. Kada Video Kamera Snimi Reflektor Na Prednjem
Zidu Garae, A Raunalo Ga Prepozna, Asistencija Parkiranja U Garau Izraunava Odgovorajuu
Ulaznu Putanju. Istovremeno Je Aktivan I Pdc Kako Bi Prepoznao Potencijalne Prepreke Ispred Ili U
Garai. Kada Su Vanjski Retrovizori Sklopljeni, Voza Za Aktivaciju Ponovno Pritisne Tipku Za
Zakljuavanje. Mjenja Sam Mjenja U "D" Modus. Nakon Toga Kroz Mijenjanje Iz Pozicije "D" I
"N" Omoguuje Se Automatska Vrlo Lagana Vonja. Za Vrijeme Cijelog Postupka Parkiranja Tipka
Za Zakljuavanje Mora Biti Pritisnuta. Ako Se Tipka Otpusti, Vozilo Odmah Stane. Raunalo Stalno
Nadzire Poziciju Vozila Preme Reflektoru Pomou Od Kamere Dobivenih Podataka. Ako Smjer
Kretanja Nije Toan, Elektromotor Integriran U Upravljau Korigira Smjer. Pri Tome Sustav
Parkiranja Brine O Tome Da Je Smjer Prema Garanim Vratima to Ravniji I Centriran Jer Otvor
Vrata Obino Predstavlja Najui Dio Puta. Napokon Vozilo Kree S Upaljenim Svjetlima Polagano
Do Zida Garae I Tamo Se Automatski Zaustavlja. Koenje Preuzima Elektromehanika Parkirna
Konica. Na Kraju Se Gasi Motor I Svjetla. Izlazak Iz Garae Nakon Otvaranja Garanih Vrata Je
Identian Ulasku I Aktivira Se Dvostrukim Pritiskom Na Tipku Daljinskog Upravljaa. Tu Se Prvo
Ukljuuje Motor, Te Aktivira Pdc. Vozilo S Ukljuena etiri migavca Vozi Unazad Iz Garae. Kako
Je Proces Parkiranja Pohranjen U Raunalo, Vozilo Pri Izlasku Iz Garae Tono Slijedi Put Kojim Je I

Ulo, Te Se Zaustavlja Na Istom Mjestu Gdje Je Proces Parkiravanja Zapoeo. Vrata Se Otkljuavaju,
A etiri migavca Se Gase. Ako Se Vrata Ne Otvore Nakon Odreenog Vremena, Sustav Gasi Motor
I Ponovno Zakljuava Vozilo.
Automatski Sustav Za Parkiranje U Garau Impresivno Pokazuje Kako Se Dopunjavaju
Kamera I Ultrazvuni Senzor I Kako Zajedno Stvaraju Funkcionalni Sustav Koji Vozau Olakava
ivot. S Tom Inovacijom Bmw-Ova Grupacija Potcrtava Praktinu Primjenu Kod Razvoja
Suvremenih Sustava.

6. Obd
Engine Control Unit (Ecu) Je Elektrina Upravaljaka Jedinica Koja U Osnovi Regulira Sustav
Paljenja S Poljem Karakteristika, Integriran S Elektroniki Upravljanim Sustavom Ubrizgavanja
Goriva. Ecu Dakle Kontrolira Kvalitetu Goriva Koja Se Ubrizgava U Cilindar, Vrijeme I Pritiskak
Ubrizgavanja, Otvaranje/zatvaranje Ventila I Sl., Obraujui Podatke Dobivene Sa Senzora U Motoru.
Moderni Ecu Sadri Mikroprocesor Koji Obrauje Podatke U Stvarnom Vremenu. Hardverski Se
Radi O Pcb Ploici iji Osnovni Element Je Mikrokontroler, Dok Je Softver Tipino Pohranjen U
Eeprom Ili Flash Memoriju Kako Bi Se Ecu Mogao Reprogramirati. Poto Ecu Prikuplja Podatke S
Raznih Senzora, Postoji Mogunost Da Se itanjem Njegove Memorije Prikupe Upravo Ti Podaci.
Upravo Na Tom Principu Radi Obd (On - Board Diagnostics).
Obd Sustav Daje Vlasniku Vozila Ili Tehniaru Podatke O Stanju Podsustava U Vozilu. Koliina
Dostupnih Podataka Je Jako Varirala Kroz Prolost, Sve Od Kada Se Prije Dvadesetak Godina U
Vozila Poeo Ugraivati Obc (On - Board Vehicle Computer). Glavna Ideja Obd-A Je Kontrola
tetnih Tvari U Ispunim Plinovima I Zbog Toga Su Se I Razvijali Ecu-I Kako Bi Se Postiglo to
Kvalitetnije Izgaranje Goriva U Motoru, Sve U Svrhu Smanjenja Emeisije tatnih Tvari. Postoji Vie
Standarda Za Obd, Pri emu Je Sigurno Obd-II Najraireniji. To Je Zapravo Znaajno Poboljanje (U
Mogunostima, Kao I U Samoj Standardizaciji) Obd-I Standarda Koji Je Bio Poetak Kontorliranja
Emisije tetnih Tvari U Atmosferu Iz Vozila. Obd-II Standard Propisuje Konektor (enski 16-Pinski
J1962), Komunikacijski Standard (J1850pwm, J1850vpw, Iso9141-2, Iso14230, Iso15765 Can) I
Format Komunikacijskih Poruka.

1 ----------------------------2 ----------------------------3 ----------------------------4 ----------------------------5 ----------------------------6 ----------------------------7 ----------------------------8 ----------------------------9 -----------------------------

5
4
6
7
14
10
2
15
16

(Signal Ground)
(Chassis Ground)
(Can High (J-2284)
(Iso 9141-2 K Line)
(Can Low J-2284)
(J1850 Bus-)
(J1850 Bus+)
(Iso 9141-2 L Line)
(Battery Power)

Sl. 11. Primjer Obd-II Konektora (Bmw)

Poto Je Uvoenjem Obd-II Zapravo Standardizirana Komunikacija S Ecu-Om, Obd Je
Prerasao U Potpuni Dijagnostiki Sustav, A Ne Slui Samo Primarnoj Svrsi Kontroliranja Izgaranja
Goriva I Emisije tetnih Tvari. Postalo Je Jednostavno Spojiti Se Raunalom Na Upravljaku Jedinicu
I Provjeriti Stanje Podsustava U Vozilu (Slika 12). Moderni Obd Ureaji Razvojem Digitalnih
Komunikacijskih Sustava Omoguuju Dobivanje Podataka Iz Vozila U Stvarnom Vremenu.

U Suvremenim Se Vozilima Pogreke, Nastale Tijekom Pogona, Pohranjuju U

Memoriju Upravljake Jedinice. Pogreke Se Zapisuju U Obliku Brojeva, Tzv. Kodova
Pogreaka (Diagnostic Trouble Codes - Dtc) Koji Se Zatim Pomou Obd-A Mogu Proitati Iz
Memorije. Zatim Se Na Vozilu Obave Odgovarajui Popravci Te Se Izbriu Kodovi
Pogreaka Koji Odgovaraju Popravljenim Kvarovima.

10

Format Komunikacijske Poruke Je Sljedei: Prvo Dolaze 3 Bajta Zaglavlja, Zatim Do 7

Bajtova Podataka Te Na Kraju Dolazi Crc Bit Za Provjeru Ispravnosti Poruke. Najvaniji Su Bajtovi
Podataka Jer Njima Se Zapravo Vri Komunikacija S Ecu-Om. Prvi Bajt Podataka Oznaava Mod U
Kojem Se Radi. Ima 9 Modova, A Najee Koritena Su Sljedea 4 Moda:
Mod1 - Vraa Trenutne (On - Line) Podatke Iz Ecu (Broj Dtc-A I Vrijednosti Mjerenih
Veliina Senzorima U Motoru: Npr. Pritisak Ubrizgavanja Goriva, Temperatura U
Cilindru, Vrijeme Rada Motora, Broj Okretaja Itd...)
Mod2 - Slino Kao I Modi, Ali Vraa Spremljene (Off - Line) Podatke
Mod3 - Ispisuje Dtc-E
Mod4 - Brie Dtc-E
Drugi Bajt Predstavlja Zahtjevani Pid (Parametar Identification Number). Pomou Njega Se U
Modi I U Mod2 Nainu Rada Od Ecu Trai Odreeni Parametar. Postoje Tablice Koje Definiraju Koji
Pid to Predstavalja. Sljedei Bajtovi Podataka (Prvenstveno Njihov Broj) Ovise O Modu U Kojem
Se Radi I O Koliini Podataka Koje Pojedini Pid Vraa.

7. Literatura
1. Rolf Gscheidle: Tehnika Motornih Vozila; Preveo: Goran Popovi; Izvorni
Naziv: Fachkunde Kraftfahrzeugtechnik
2. Wikipedia, The Free Encyclopedia: Http://en.Wikipedia.Org
3. Autoweb - Auto Portal: Http://www.Autoweb.Hr

Www.Maturski.Org

11