Professional Documents
Culture Documents
Sistem Za Paljenje
Sistem Za Paljenje
SISTEM ZA PAUENJE
Na vozilu "koral 55" primenjen je
tzv. beskontaktni elektronski
sistem za paljenje. Osnovni delovi
ovog sistema su: razvodnik
paljenja sa indukcionim
generatorom si-gnala, elektronski
upravljaki modul za
transformaciju primljenog signala i
induk-cioni kalem visokog
kvaliteta.
Osnovna prednost ovog sistema
se sa-stoji u tome to su kod
razvodnika paljenja "platinska
dugmad" zamenjena jednim obrtnim indukcionim generatorom
signala, ko-ji u trenutku
presecanja magnetnih linija
indukuje struju male jaine, koja se provod-nicima dovodi do elektronskog upravlja-kog modula.
Trenutak indukovanja ove struje male jaine odgovara trenutku po-trebnog preskakanja varnice
na sveicama.
Primljeni signal se u elektronskom up-ravljakom modulu, dejstvom elektronskih komponenti,
pretvara u struju znatne jaine i upuuje u indukcioni kalem. Na taj nain se dobija snanija
varnica koja znatno olakava paljenje hladnog motora, omo-guava paljenje i siromanije smee i
povo-Ijno utie na mogunost smanjenja tok-sinosti izduvnih gasova. Ovaj sistem za paljenje
smee ne utie direktno na smanje-nje potronje goriva, ali je injenica da sa ovim sistemom
imamo manji broj izostavlja-nja paljenja, tako da na posredan nain ipak utie na smanjenje
potronje goriva. Po-trebno je naglasiti da ovaj sistem zahteva kvalitetan indukcioni kalem.
Ugao pretpaljenja se odreuje pomou centrifugalnog regulatora i depresionog ko-rektora
pretpaljenja.
Novi razvodnik paljenja je proizvodnje "Rudi ajavec" i obeleen je oznakom RPS 16 E2.
Elektronski upravljaki modul je
proizvodnje "ISKRA" - ifra BESP 04 kao i indukcioni kalem. Alternativno se koristi i elektronski
upravljaki modul "BOSCH". Ovaj sistem daje u sekundarnom kolu struju veoma visokog napona
- ak do 30 kV, pa treba biti oprezan.
Poto se induktivni generator signala u razvodniku paljenja ne haba u toku rada motora ne dolazi
do pomeranja take poetnog pretpaljenja, tako da jednom ko-rektno podeeno pretpaljenje ne
treba pe-riodino podeavati. Na sl. 7.1 data je osnovna ema povezivanja elektronskog paljenja.
SKIDANJE RAZVODNIKA PALJENJA SA MOTORA
Da bi se skinuo razvodnik paljenja sa motora najpre treba proveriti da klju za paljenje nije u
poloaju "paljenje" ve u poloaju "iskljueno".
1. Odvojiti provodnike paljenja sa sveica i "dek" kojim se razvodnik paljenja povezuje sa
elektronskim upravljakim mo-dulom.
2. Ispod tela razvodnika se nalazi apa za privrivanje, koja je pritegnuta uvrt-njem i navrtkom.
Ravastim kljuem 13 od-viti navrtku, a zatim skinuti apu i izvui razvodnik paljenja.
Ugraivanje e biti znatno olakano ako pre poetka skidanja razvodnika paljenja, motor i
razvodnik dovedemo u poloaj pa-Ijenja sveice prvog cilindra i taj poloaj razvodnika i obrtne
etkice zabeleimo. Na sl. 7.2 prikazani su delovi razvodnika paljenja.
Sl. 7.1 - Osnovna ema povezivanja elektronskog paljenja. 1 - elektronski upravljaki modul, 2 indukcioni kalem, 3 - prekida paljenja, 4 - razvodnik paljenja, 5 - sveica, 6 - akumulator
PODEAVANJE PRETPALJENJA
Tano podeeno pretpaljenje nije samo jedan od uslova besprekornog rada motora ve isto tako
pozitivno utie i na spreava-nje rasipanja
SVEICE ZA PAUENJE
Sveica za paljenje je vrlo vaan i odgo-voran element motora, s obzirom da isprav-nost rada
motora umnogome zavisi od ispravnosti rada sveice. Uloga sveice, smetene u komori za
sagorevanje u glavi
Sl. 7.3- Dovoenje pretpaljenja u fazu sa klipnim i
razvodnim mehanizmom motora. 1 - reper koji
pokazuje pretpaljenje od 10o, 2 - reper koji pokazuje pretpaljenje od 5o, 3- reper koji pokazuje
pretpaljenje od Oo, 4 - zarez za uporeenje pri
podeavanju pretpaljenja
cilindra, je da dovede struju visokog napo-na i da u
datom trenutku obezbedi varnicu izmeu svojih
elektroda. Ovako elektrino pranjenje vri se kroz
radnu smeu izmeu elektroda sveice, tako da se
ona aktivira, zagreje i upali, izazivajui sagorevanje
rad-ne smee goriva i vazduha u komori za
sagorevanje glave cilindra. Usled same pri-rode
radnog ciklusa u motoru, sveica je u toku rada
podvrgnuta znatnim promenama mehanikog i
termikog optereenja. Mak-simalna temperatura
procesa sagorevanja je 3 000C, a maksimalni
pritisci u cilindar-skom prostoru do 68,6 bara. Pored toga, napon struje na krajevima elektroda
sveice iznosi do 30 000 V. Prema tome vidi se da su uslovi pod kojima radi sveica vrlo sloeni i
teki.
Zbog toga konstrukcija sveica mora da obezbedi sledee zahteve:
- normalan rad pri naglim promenama pritiska i temperature u motoru,
- potpunu hermetinost pri svim pritisci-ma, kako bi se spreilo prodiranje gasova iz
kompresionog prostora motora pored sa-me sveice,
- pravilno, optimalno odvoenje toplote sa elektroda sveice,
- dobru izolaciju i pri visokim temperatu-rama kako bi se spreilo probijanje struje visokog
napona,
- mehaniku otpornost elektroda i izola-tora itd.
Razliiti motori razliito optereuju ter-miki svoje sveice, a da bi se odrala njihova radna
temperatura, potrebno je konstrukciju sveice prilagoditi forsiranosti motora. Za jae optereene
motore upotrebljavaju se "hladnije" sveice sa ma-njom povrinom izloenom dejstvu toplih
gasova i dobrim odvoenjem toplote, dok se za manje optereene motore koriste "to-plije"
sveice sa veom povrinom izloenom toploti i slabijim odvoenjem toplote.
Kao znaajna karakteristika sveice uzi-ma se njena "toplotna vrednost", koja pred-stavlja broj
stotih delova minuta potrebnih da se vrhovi elektroda dovedu do usijanja pri ispitivanju na
specijalnom probnom sto-lu. Ukoliko je ovo vreme vee, sveice su "hladnije". Toplotnu vrednost
sveice razni proizvoai razliito obeleavaju, te je sto-ga potrebno uvek koristiti preporuke
proizvoaa za upotrebu sveice.
Kontrola ispravnosti sveica
Kontrolu sveice motora treba vriti pri-blino posle svakih preenih 5 000 km. Ta-da treba skinuti
sveicu, oistiti je, pregle-dati je i podesiti zazor izmedu elektroda sveice. Treba imati u vidu, da
se pri bilo kakvoj nepravilnosti u motoru, a pogotovu u karburaciji i podmazivanju, smanjuje efikasnost sveice. Povremeno prekidanje paljenja je znak za neispravnost sveica. Posmatranjem
skinute sveice esto se moe utvrditi uzrok neispravnosti motora. Pre nego to se donese
konaan zakljuak o neispravnosti sveice potrebno je da se ona briljivo oisti.
Zaprljane sveice najpre se oiste mla-zom peska i sabijenog vazduha. Zatim se sveica ispira
benzinom prskanim pod pri-tiskom i na kraju se produvava sabijenim vazduhom. Posle ovog
pristupa se proveri
i podeavanju rastojanja izmeu elektrode sveice.
Postizanje propisanog zazora sveice je veoma vano, s obzirom da od njega zavisi napon
probijanja varnice. Za preskakanje varnice izmeu elektroda veeg razmaka potreban je vei
napon i zato je sama var-nica jaa. Pri manjem zazoru, obrnuto, po-treban je manji napon
probijanja, ali je i varnica slabija. Zato se uvek pri podeava-nju zazora elektroda treba drati
preporuka proizvoaa. Podeavanje zazora se uvek vri lakom deformacijom bone elektrode, a
nikako ne treba dirati centralnu elektrodu, poto se moe otetiti izolator.
Ukoliko se sumnja u hermetinost sve-ice treba proveriti zaptivenost tela, izolato-ra i centralne
elektrode. To se najbolje moe uraditi na specijalnom ureaju u koji se uvrne sveica i izloi
dejstvu sabijenog vaz-duha. Sa spoljne strane se na sveicu sipa petroleum, kako bi se po
eventualnom pojavljivanju mehuria ustanovilo propu-tanje vazduha. Zavrna kontrola sveice
vri se na taj nain to se sveica uvije u specijalni uredaj, a zatim podvrgne pritisku od 6,86-7,84
bara. Zatim se prikljui pro-vodnik visokog napona od indukcionog ka-lema i kroz specijalno okno
posmatra da li sveica daje varnicu ili ne. Ukoliko je sve-ica neispravna nee se pojaviti varnica.
To znai da je elektrina energija odvedena na masu i takvu sveicu treba zameniti. Za pravilan
rad elektrinih ureaja potrebno je da sveice budu u potpuno ispravnom staOpti podaci o sveicama
nju. Postoji preporuka proizvoaa kojutre-ba potovati i zameniti sveice posle svakih preenih
15 000 km, bez obzira da li je sveica ispravna ili ne. U pomenutim inter-valima za kontrolu
izmeu ovog perioda najee je dovoljno prokontrolisati rastoja-nje elektroda i podesiti ga na
propisano: 0,7-0,8 mm.
Na osnovu izgleda i boje sveice moe se doi do pojedinih zakljuaka o isprav-nom
funkcionisanju nekih delova ili agrega-ta motora, kao npr: o podeenosti karbura-tora, toplotnoj
vrednosti sveice, uslovima pod kojima se odvija vonja i sl.
Tako, na primer, ako sveica koja je iz-vaena iz motora ima srednje sivu iii srednje smeu boju,
ukazuje na to da je po-deenost karburatora dobra, sveice i mo-tor rade ispravno.
Ako je boja crna, onda je to znak da je karburator podeen na suvie "masnu" smeu ili je pak
sveica suvie hladna, jer je voeno na preteno kratkim relacijama. Ukoliko je podeenost
karburatora isprav-na, potrebno je probati sveicu sa sledeom niom toplotnom vrednou.
Pojava svetlosive boje znak je da je kar-burator podeen suvie "siromano".
Ako je boja srebmasta, sveica postaje suvie topla, verovatno usled duge otre vonje na
otvorenom putu. U ovoj sluaju probati sa sledeom viom toplotnom vred-nosti sveice. Osim
toga treba proveriti da li je paljenje moda podeeno na suvie rano.
Proizvoa
Oznaka
Tip
Navoj
Zazor elektroda
(mm)
Bosch Marelli
M 14-19 M14-19 WR7D CW 7
M 14x1,25 M
0,7 h- 0,8 0,7 -h
Champion
M14-19 M14-19 LPR RN9Y FE 14x1,25 M
0,8 0,7 -f- 0,8 0,7
Bosna
65 PR
14x1,25
-h 0,8
M14x1,25
Zamaena sveica ukazuje na sop-stveni kvar ili da prstenovi klipa ne zaptivaju. Ako je ova
pojava kod sve etiri sveice, greka treba da lei u sistemu paljenja.
Prilikom ugradnje sveica u motortreba voditi rauna da se navoj na sveici ne premazuje uljem
radi lakeg uvrtanja.
Ulje se ugljenie i vrsto zalepi u navoj sveice. Umesto toga navoj se premae
grafitnom olovkom i sledei put se sveica vadi lako i jednostavno.
Treba takoe imati na umu da se hladna sveica nikada ne uvre suvie vrsto u vru blok
motora, odnosno glavu cilindra, jer posle njenog zagrevanja dobija se utisak da je tako uvrena
kao da je zakovana.
INDUKCIONI KALEM
Dobar indukcioni kalem ima otpor primar-nog namotaja 0,752 Q, a sekundarni namo-taj ima otpor
od oko 9.500 Q.
Smetnje u radu indukcionog kalema, odnosno paljenja, mogu se pojaviti i usled vlage i praine
kada se formira strujni most od utikaa visokog napona pa do njegovog kuita. Usled ovoga
moe da doe do deliminog ili potpunog izostavljanja paljenja.
Indukcioni kalem kod elektronskog pa-Ijenja je posebne konstrukcije, kako bi se na sveici dobila
to snanija varnica. Treba naglasiti da nije bitan samo napon nego sama koliina energije koja
Svakih 2500 km trebalo bi ispitati stanje kiseline u akumulatoru. Kada jednog jutra
elektropokreta samo jo "umorno" okree motor, mada preko noi nije bilo iznenad-nog mraza,
tada svakako neto sa akumu-latorom nije u redu. Ovo pre svega u sluaju da pri daljem
pokuaju startovanja sa uk-Ijuenim farovima oni jo samo mutno sve-tlucaju kada se okrene
klju paljenja.
Obino tada akumulator nema snage, moda i zbog toga to je voda manje ili vie isparila.
Naime, voda vremenom isparava, naroito za vreme toplog leta. Ako se usta-novi nedostatak
tenosti treba doliti destili-sane vode. Nikad se ne sme akumulator puniti kiselinom jer isparava
samo voda iz rastvora.
Rastvor vode i kiseline u akumulatoru treba da bude 10-15 mm iznad ploe. Radi ispitivanja
najbolje je da se isee 6 tankih papirnih traka ili akalica od istog drveta i da se u svaku eliju
baterije umetne takav "merni ureaj". Visina ovlaivanja se moe dobro oitati. Ako su ploe u
akumulatoru suve to se moe videti golim okom - tada treba to pre doliti destilovanu vodu, jer
akumulatori koji stoje suvi imaju samo nez-natan vek trajanja.
Radi "ozdravljenja" tako "suvo" za-teenog akumulatora nije potrebno da ga nosite u radionicu.
Doveete ga opet u red dopunjavanjem destilovane vode i duom vonjom danju - bez
optereivanja farovi-ma.
Kada okrenemo klju i pokuamo startovanje motora a elektropokreta se sa-svim polako okree
imamo razloga da po-sumnjamo da je akumulator ispranjen. Ovo se jo ubedljivije potvruje ako
pri dodavanju "gasa" upaljeni farovi daleko in-tenzivnije zasvetle. Kada se ispoljava "zamorenost" akumulatort. koji ne moe da se oporavi ak i posle due vonje moramo bezuslovno
izmeriti gustinu kiseline svake pojedine elije. Provera gustine vri se are-ometrom,
jednostavnom spravom sa plov-kom koji se u zavisnosti od gustine vie ili manje zaroni. Preko
veliine ovog zaronja-vanja se odreuje gustina, odnosno stanje napunjenosti. Najbolje je
napunjenost aku-mulatora proveravati kadaje natemperaturi okoline. Akumulator koji je u dobrom
stanju pokazuje istu napunjenost svake pojedine elije.
Ako se i pored normalnih uslova eksplo-atacije pokae da akumulator ee ostaje "bez struje"
treba u specijalizovanoj radio-nici proveriti ispravnost i efikasnost cele instalacije za napajanje
akumulatora elek-trinom energijom.
Najkritinija situacija to se tie ispravnosti samog akumulatora, je kada jedna od elija (ili vie)
pokazuje znaajnu razliku u napu-njenosti. Ova neispravnost je neki put indici-rana i nedovoljnim
naponom samog akumu-latora. U svakom sluaju treba raunati sa skorom nabavkom novog
akumulatora.
Odravanje akumulatora
Akumulator oteuju labave i oksidisane stegice polova kao i zaprljana povrina. Akumulator se
mora odravati ist i suv. Prljavtinu i oksidne kristale treba oistiti etkom i toplom vodom,
suvom krpom istr-Ijati polove i stegice provodnika i na kraju namazati glave polova i prikljune
steice mau za polove. Ako se na akumulatoru ili ak na podnom limu ukau kristali kiseline,
tada je akumulator "prokuvao", ili je sipano mnogo destilisane vode, ili je neispravan regulator
generatora, koji treba da se stara da akumulator bude napajan elektrinom strujom
odgovarajueg napona.
Ako akumulator treba da se izvadi najpre treba osloboditi minus provodnika (oznaka na glavi
pola: -). Zatim se oslobodi + pro-vodnik (oznaka na glavi pola: +). Ako su prikljune steice vrsto
na glavama polova usled oksidacije, ne treba upotrebiti silu jer se moe odlomiti glava pola i pui
kuica akumulatora. Umesto toga etkicom nato-piti vruom vodom glave polova. To otapa
oksidacione kristale. Jo bolje dejstvuje vru rastvor sode. Na kraju treba podii akumula-tor iz
kutije preko obe trake za dranje.
Pri ugraivanju poslednji se prikljuuje minus provodnik. Time se pri rukovanju iz-begavaju
opasnosti od kratkih spojeva. Ta-koe uvek iskljuiti minus provodnik pri ra-dovima na elektrinoj
instalaciji, kako bi se izbegli kratki spojevi.
ALTERNATOR "ISKRA" TIP AAK1171,14V-45A
Dugo vremena su motorna vozila bila opremljena generatorima jednosmerne s-truje, tzv.
dinamom. Meutim, sa razvojem Sl. 7.5 -Alternator ugraen na motor
Sl. 7.6 - Sklop alternatora AAG (0403 14V 13A). 1 - remenica, 2 - ventilator, 3 - vijak, 4 podmetai, 5 - nosa, 6 - stator, 7-vijak, 8 -ploica sa diodama, 9 - nosa, 10 - etkica, 11 opruga, 12 -nosa etkica, 13 - kondenzator, 14 - vijak i podmeta, 15-vijak, 16 - podmeta, 17 prikljuak struje, 18-utika, 19-navrtka, 20-elastini podmeta, 21 -granini prsten, 22-leaj, 23ploa za dranje leaja, 24 - granini prsten, 25 - elastini prsten, 26 - vijak i podmeta, 27 - klin,
28 -rotor, 29 - leaj, 30 - elastini osloni prsten (stara varijanta)
NAPOMENA: Kada vrimo ugradnju al-ternatora moramo prethodno paljivo pove-zati sve
elektrine veze, pa tek zatim pustiti motor u rad. Alternator se ne sme stavljati u rad odvojen od
akumulatora, odnosno bez optereenja.
Rastavljanje alternatora je veoma jedno-stavno. Najpre treba odviti vijak kojim se privruje
remenica, a zatim skinuti reme-nicu i ukloniti klin sa osovine. Sledea ope-racijaje odvijanje i
izvlaenje "anker" vijaka koji prolaze du tela, odnosno statora alter-natora. Tada je mogue
odvojiti prednji i zadnji poklopac i izvui rotor.
Sastavljanje se vri obrnutim redosle-dom.
Odravanje alternatora
Alternator, kao i veina elektrinih rota-cionih maina, ne zahteva neko specijalno odravanje.
Leaji su specijalne
vrste, podmazani su dovoljno
ve prilikom
montae, a etkice
treba kontrolisati
svakih 60000 km.
Zamena regulatora
napona i dioda vri
se samo po potrebi.
Kontrola
zategnutosti
klinastog kaia (sl.
7.10)
Preporuljivo je
nabaviti jedan
rezervni klinasti kai
i drati ga u kolima,
jerto u datoj situaciji
dobro doe. Kidanje
kaia u toku vonje
se odmah uoava,
jer se kontrolna
lampica pali.
Kontrolna lampica
moe da svetli i
kada je klinasti kai
olabavljen. Isto tako
pokazatelj za
pokidani ili
olabavljeni kai
moe biti i naglo
paljenje crvene kontrolne lampice na
instrument tabli,
koja uka-zuje da je
dolo do poveanja
temperature
tenosti za hlaenje
i da je ona dostigla
taku kljuanja. U
svakom od ovih
sluajeva treba
prekinuti vonju i
otkloniti kvar.
ELEKTROPOKRETA
(sl. 7.11)
U poetku razvoja automobilizma motori su se
pokretali runo, tzv. "kurblom". Kada su razvijeni
pogodni elektromotori jedno-smerne struje i usavreni
akumulatori pokretanje motora je postalo mnogo
kom-fornije, jer je bio dovoljan jedan pokret k-Ijua i
motor bi proradio.
Na vozilu "koral 55" primenjen je elektro-pokreta
snage 0.8 kW, to je dovoljno za pokretanje motora u
svim uslovima (ako je akumulator dovoljno napunjen).
Izgraivanje i ugraivanje elektropokretaa (sl.7.12)
Pre poetka izgraivanja elektropokre-taa potrebno
je odvojiti negativnu klemu akumulatora od prikljuka,
kako se ne bi izazvao kratak spoj.
Elektropokreta je privren vijcima za zvono spojnice i nalazi se sa prednje strane motora.
Kolektor mora biti gladak i ist bez tra-gova nagorevanja. Kolektor se, po potrebi, moe obraditi
skidajui samo nuan sloj materijala.
Posle obrade kolektora specijalnom uskom
testericom treba smanjiti izolacioni
Sl. 7.14- Sklop rotora sa pogonskim zupanikom i
spojkom. 1 - oslona podloka od fibera, 2 -odstojni
podmetai, 3 - rotor, 4 - naglavak spoj-ke
elektromagneta, 5 - opruga spojke, 6 - gra-nini
prsten, 7 - pogonski zupanik sa spojkom, 8, 9 odstojni prstenovi
materijal izmeu svake lamele za otprilike 1 mm. Na kraju kolektor blago uglaati fi-nom
mirglom, kako bi se uklonili eventualni tragovi, odnosno ostaci obrade.
Elektropokreta, kada je ukljuen, spa-da u najvee potroae elektrine energije, tako da lako
moe isprazniti akumulator ako se neumereno koristi. Kada motor ni posle ponovljenih pet-est
pokuaja ne upali on-da treba na motoru najpre otkloniti greku zbog koje nee da upali, pa tek
onda pono-vo aktivirati elektropokreta.
8. SPOJNICA
Spojnica je suva sa jednim diskom, oprugom, mehanikom komandom i ela-stinom glavinom.
Prazan hod pedale je oko 25 mm.
Spojnica prenosi snagu motora (sl. 8.1), odnosno obrtni moment na mehanizmu za pogon vozila.
Pri polasku, save upaljenim motorom, ona obavlja osetljiv zadatak da fino i ravnomerno prenese
snagu motora na ostale delove prenosnog mehanizma koji miruju, i tako poveu sve elemente za
kreta-nje vozila. Za vreme vonje, pri rrienjanju stepena prenosa u menjau, spojnica (sl. 8.2)
prekida vezu izmeu motora i menjaa i prilagodava se razliitim brojevima obrtaja pri prenoenju
snage. Spojnica je posta-vljena u produetku kolenastog vratila mo-tora, izmeu motora i
menjaa i zatiena je od prodora prljavtine jednim kuitem -zvonom i zatitnim limom. Ona se
u celini sastoji od zamajca motora, koji na svom obimu nosi fiksiran ozubljeni venac u koji se
ukljuuje pogonski zupanik elektropokre-taa pri startovanju, zatim nosa spojnice koji je
privren na zamajcu, sa potisnom ploom i oprugom, lamelom spojnice i po-tisnim leajem.
Snaga motora, odnosno njegov obrtni momenat se prenosi trenjem preko lamele i tarue
povrine potisne ploe i zamajca motora, a posredstvom glavine lamele na osovinu menjaa.
Pritisak na lamelu se obezbeuje jednom tanjirastom oprugom. U normalnom stanju, tj. kada je
spojnica ukljuena, ova opruga pritiska potisnu plo-u i lamelu sa frikcionom oblogom prema
zamajcu motora. Kod klasinih reenja ovaj pritisak je obezbeivalo nekoliko zavojnih opruga.
Prednost ovog konstruktivnog re-enja odraava se u radu, jer ono vrlo retko ima tendenciju
klizanja, ak i onda kada su
frikcione obloge vrlo istroene, zato to pri-tisak lamele ostaje skoro ravnomeran. Sila koja se
pojavljuje na pedali ne poveava se znatno u zavisnosti od hoda pedale. Potisni leaj potreban za
ukljuivanje i iskljuivanje je pomerljiv u uzdunom pravcu. On nosi jedan obrtni prsten koji je
oslonjen na kugli-ce, i pri opravkama treba da se podmae mau. Isto tako i leite se lake
pokree podmazano mau, i vrlo je retko podlono istroenju.
Spojnica je potpuno ispravna i ispunjava svoj zadatak onda kad je trenje tako veliko da uvek
obezbeuje prenos snage motora, i s druge strane, kada je iskljueno da je lamela spojnice
potpuno odvojena i da se ne okree sa zamajcem motora (sl. 8.4). Spojnica po svojoj funkciji i
upotrebi u toku vonje izgleda kao jedan od najoptereeni-jih sklopova vozila. Meutim, to nije
tano i sve zavisi od toga kako se ona upotrebljava. Ako se koristi samo
za menjanje stepena prenosa u menjau, dakle, za njegovu os-novnu
namenu, onda e spojnica vrlo dugo ostati jedan od najpouzdanijih
sklopova vo-zila. Nasuprot tome, ako se vozi sa "kliza-juom" spojnicom
(npr. u krivinama, ispred peakog prelaza, u sporim kolonama itd.),
onda se spojnica vrlo loe upotrebljava, jer se njene povrine taru
meusobno razvija-jui pri tome znatnu toplotu i brzo se troe. Posledica
ovoga moe biti vrlo kratak vek spojnice.
Proklizavanje spojnice (sl. 8.5)
Proklizavanje spojnice moe nastupiti usled prodora ulja iz motora ili menjaa, tako da se
Prvi i drugi stepen prenosa imaju sinhro-ne tipa BORG-VVARNER (sl. 9.5), a trei, etvrti i peti
stepen prenosa sinhrone tipa PORSCHE (sl. 9.6).
Zupanici svih pet stepeni prenosa su u stalnom zahvatu, izuzev zupanika za hod unazad na
pomonom vratilu.
Prenosni odnosi pojedinih stepena pre-nosa su:
U prvom stepenu prenosa
4,09
U drugom stepenu prenosa
2,235
U treem stepenu prenosa
1,469
U etvrtom stepenu prenosa
1,043
U petom stepenu prenosa
0,862
Za hod unazad
3,71
Glavni prenos
3,76
Izbor stepena prenosa vri se ruicom koja se nalazi na podu vozila u kabini.
Sklop menjaa,
glavnog prenosa i diferencijala je fabriki
podeen. Ceo sklop se
podmazuje istim
hipoidnim
monogradnim uljem
SAE90CZ. Preporuuje
se upotreba
multigradnog ulja
80VV90CZ zbog manje
promene viskoziteta na
razliitim spoljnim
temperaturama. Ovo
omoguuje lake pokretanje vozila u
zimskim uslovima.
Odravanje sklopa
menjaa glavnog
prenosa i diferencijala
se, pri pravilnoj upotrebi, svodi na
dolivanje i zamenu ulja
pre-ma propisima
proizvoaa vozila.
IZGRAIVANJE
SKLOPA MENJAA IZ
VOZILA
Za izgraivanje sklopa
menjaa iz vozila
potrebno je prethodno
postaviti vozilo iz-nad kanala i podii prednji deo vozila na nosae, a zatim izvriti sledee radne
ope-racije:
1. Izvaditi rezervni toak.
2. Skinuti pozitivni i negativni prikljuak i provodnike sa akumulatora i izgraditi aku-mulator iz
vozila.
3. Odviti navrtku i osloboditi vezu savit-Ijivog ueta brzinomera na strani menjaa.
4. Odviti dve navrtke i odvojiti ue od poluge za iskljuivanje spojnice.
5. Odviti ep za isputanje ulja iz me-njaa i ispustiti ulje.
Sl. 9.1 - Uzduni presek menjaa - diferencijala sa pet stepeni prenosa
6. Odviti vijke i navrtke za privrivanje draa zatitnih guma leve i desne poluo-sovine na
diferencijalu.
7. Otpustiti i skinuti obe prstenaste stege sa zatitne gume homokinetikog zgloba levog toka.
8. Povui gumu i potpuno otkriti homo-kinetiki zglob.
9. Ukloniti mast iz homokinetikog zgloba.
10. Otvoriti elastini sigurnosni prsten (seger), odgovarajuim kletima sa povije-nim vrhovima.
11. Zakrenuti toak upravljaa u desnu stranu.
12. Povui levu poluosovinu u stranu prema
diferencijalu i izvui je iz leita u homokinetikom
zglobu, a zatim i iz leita u diferencijalu.
13. Ukoliko i pored zakretanja toka po-luosovina ne
izlazi iz homokinetikog zgloSl. 9.2 - Popreni presek menjaa po ipkama i
viljukama za komandu ukljuivanja stepena prenosa
ba, odviti navrtku i izvui vijak veze oscilu-jueg
ramena sa uicama na podu vozila. Povui toak u
polje i izvui poluosovinu iz zgloba.
14. Odvojiti polugu komande za izbor stepena
prenosa.
15. Sa kuita menjaa odvojiti provod-nik za masu.
16. Odviti vijke za privrivanje elektro-pokretaa
i izvui ga iz leita.
17. Osloniti motor pomou podmetaa i dizalice ili
pomou traverze iznad motor-skog prostora.
18. Izgraditi poduni nosa (traverzu) za
oslanjanje cele pogonske grupe, osloba-ajui
vijke i navrtke na prednjoj poprenoj gredi, podu
vozila i kuitu menjaa.
19. Izgraditi zatitni lim zamajca motora.
20. Odviti vijke za vezu kuita menjaa sa
blokom sa
gornje strane.
21. Osloboditi
vezu oslonca
menjaa na
levom
uzdunom
nosau.
22. Podesiti
visinu oslonca motora, tako da se omogui pomeranje
menjaa u stra-nu i nadole.
23. Privrstiti desnu poluosovinu uz blok motora komadom
ice (ili na drugi pogodan nain), kako ne bi pala prilikom
odvajanja kuita menjaa od bloka.
24. Osloboditi preostale vijke za vezu menjaa sa blokom.
25. Izgraditi menja paljivo povlaei u stranu i nadole sve
dok spojniko ozublje-nje pogonskog vratila menjaa ne izae
iz glavine spojnice.
Sl. 9.3 - Presek po osigurau za komandu ukljuivanja 5. stepena prenosa i hoda unazad
Sl. 9.4 - Uzduni presek preko poluge za izbor stepena prenosa
servisi.
Rastavljanje menjaa moe se vriti i na ravnoj
drvenoj podlozi da ne bi dolo do oteenja delova
menjaa.
Pre rastavljanja potrebno je potpuno ispustiti
eventualno zaostalo ulje iz me-njaa. Nakon
pripreme pristupiti rastavlja-nju menjaa sledeim
redosledom:
1. Odviti vijke za privrivanje poklopca zupastog
para, sinhrona i viljuke pete brzine. Skinuti
poklopac i zaptivku.
2. Odviti vijak za privrivanje viljuke (sl. 9.7).
3. Odviti navrtke sa gonjenog i pogon-skog vratila
(sl. 9.8).
4. Izgraditi klizni naglavak, glavinu i vi-Ijuku petog
stepena prenosa (sl. 9.9).
5. Izgraditi zupanike petog stepena prenosa (sl. 9.10).
6. Odviti dva vijka za privrivanje po-klopca opruga i kuglica za fiksiranje po-loaja viljuki.
7. Izvui iz sedita opruge i kuglice.
8. Odviti vijke za privrivanje srednjeg poklopca i izgraditi ga (sl. 9.11).
9.lzgraditi zadnje leajeve pogonskog i gonjenog vratila.
Sl. 9.11 - Izgradivanje srednjeg poklopca i zad-njih leajeva sa glavnog i pomonog vratila
Viljuke ne smeju biti deformisane. Kliz-ne povrine moraju biti bez tragova haba-nja.
KONTROLA DELOVA SKLOPA MENJAA
KONTROLA LEAJEVA MENJAA I DIFERENCIJALA
Sve delove sklopa menjaa potrebno je prethodno oprati, tako da se potpuno od-strane svi
tragovi ulja, neistoe i eventual-nih naslaga.
Naslage paljivo oistiti kako ne bi dolo do oteenja delova. Nakon pranja delove osuiti
komprimovanim vazduhom.
Ispravnost leajeva je od vitalnog znaaja za funkcionalnost menjaa i dife-rencijala. Kontrola se
vri merenjem aksijal-nog i radijalnog zazora posebnom opre-mom. Ukoliko je zazor van
propisanih gra-nica leajeve treba zameniti.
KONTROLA KUITA NOSAA I POKLOPCA MENJAA
Kuite menjaa mora biti bez otee-nja, nagnjeenja i naprslina. Naleue povrine moraju biti
ravne, bez ogrebctina ili drugih oteenja. Sedita leajeva ne smeju biti istroena, kako ne bi
dolo o okretanja spoljnih prstenova leajeva.
Zaptivke ne smeju biti prelomljene ili po-kidane. Obratiti panju na gumene zapti-vae. U sluaju
da postoje znatna oteenja na pojedinim delovima obavezno ih treba zameniti.
KONTROLA IPKI
ipke ne smeju biti pohabane i deformi-sane. Sedita kuglica za fiksiranje pozicije pri izabranom
stepenu prenosa ne smeju
104
KONTROLA ZUPANIKA
Pogonsko vratilo menjaa i zupanici su izraeni iz jednog dela. Na vratilu je pet zupanika i
uzduno spojniko ozubljenje za vezu sa glavinom nosaa obloge diska. Zupanici i spojniko
ozubljenje ne smeju biti okrnjeni niti imati vidljive znakove haba-nja. Vratilo ne sme imati
prskotina.
Zupanici se tokom rada normalno troe. Istroenje zupanika se tolerie do odreene granice.
Veliina istroenja se meri posebnim mernim instrumentima koje poseduju specijalizovane
servisne radioni-ce. Gonjeni zupanici se slobodno okreu na aurama na gonjenom vratilu.
Prenos obrtnog momenta se vri preko kliznih naglavaka i glavina sinhronizatora, koji su
uzupeni sa gonjenim vratilom. Za gonjene zupanike i vratilo vai isto to i za pogonsko vratilo.
KONTROLA GLAVINA, NAGLAVAKA I SINHRONIZATORA
Proveriti da li su glavine kliznih nagla-vaka za ukljuivanje stepena prenosa bez ikakvih
oteenja, posebno na povrinama po kojima klize naglavci.
Prstenovi za sinhronizaciju ne smeju biti oteeni na unutranjim povrinama i na zubima koji
zahvataju klizne naglavke. Dozvoljeno je izvesno istroenje u meri koja ne utie na funkciju.
Izmedu prstena za sinhronizaciju i sedita na odgovarajuem zupaniku ne sme biti zazora. Sva
otee-nja delova sinhronizatora, van dozvoljenih granica, zahtevaju obaveznu zamenu.
SASTAVLJANJE GONJENOG VRATILA
Postaviti gonjeno vratilo u stezae bra-varske stege obloene mekim aluminijum-skim ili bakarnim
limom ili drvetom. Pre postavljanja svaki deo podmazati hipoid-nim uljem koje se normalno koristi
za podmazivanje menjaa. Prilikom sastavlja-nja voditi rauna o redosledu operacija:
1. Ugraditi zupanik i auru prvog stepe-na prenosa sa prstenom za sinhronizaciju. Voditi rauna
o orijentaciji prstena (sl. 9.20).
2. Sastaviti klizni naglavak, glavinu, podmetae i elastini prsten.
3. Ugraditi sklop sinhronizatora prvog i drugog stepena prenosa (sl. 9.21).
4. Ugraditi elastini prsten, prsten za sinhronizaciju auru i zupanik drugog ste-pena prenosa
(sl. 9.22).
5. Sastaviti zupanik treeg stepena prenosa sa delovima sinhronizatora.
6. Ugraditi zupanik treeg stepena pre-nosa sa aurom (sl. 9.23).
7. Ugraditi glavinu i klizni naglavak treeg i etvrtog stepena prenosa (sl. 9.24).
8. Sastaviti zupanik etvrtog stepena prenosa sa delovima sinhronizatora.
9. Ugraditi zupanik etvrtog stepena prenosa sa aurom (sl. 9.25).
Za ugradnju elastlnih oslonih prsteno-vatreeg, etvrtog i petog stepena prenosa koristiti
specijalne alate.
SASTAVLJANJE SKLOPA MENJAA
Kuite menjaa postaviti na obrtni montani sto ili na ravnu drvenu podlogu.
2. Ugraditi glavnu osovinu za izbor ste-pena prenosa, oprugu, zaptivae, poklo-pac i zatitnu
gumu (sl. 9.27).
3. Ugraditi komandnu polugu na glavnu osovinu i uvrstiti je vijkom (sl. 9.28).
4. Ugraditi sklop diferencijala, gonjeno vratilo sa zupanicima i pogonsko vratilo u odgovarajue
leajeve.
Sl. 9.25 - Ugraivanje vodeeg zupanika 4. stepena prenosa zajedno sa sinhronizatorom i
aurom
5. U voice ugraditi koie za fiksiranje ipki za izbor stepena prenosa.
6. Ugraditi ipku sa klizaem i viljukom treeg i etvrtog stepena prenosa (sl. 9.29).
7. Ugraditi ipku sa klizaem i viljukom prvog i drugog stepena prenosa (sl. 9.30).
8. Ugraditi pomonu osovinu sa zupa-nikom i aurom za hod unazad i fiksirati je pomou draa
i navrtke (sl. 9.31).
Sl. 9.26 - Ugraivanje spoljanjeg prstena leaja diferencijala u nosa menjaa - diferencijala
Sl. 9.28 - Ugraivanje zaptivaa komandne polu-ge biraa stepena prenosa menjaa
M8
25
M6
10
M 12x1,25
78
Navrtka za privrivanje kuita menjaa na odgovarajui nosa kuite menjaa spaja sa blokom motora
M8
25
M6
10
M 12x1,25
78
M6
10
M6
18
M6
18
M6
10
M 10x1,25
69
M6
10
M6
78
M8
25
SI. 9.38 - Sklop i elementi diferencijala i pogona brojaca kilometara. 1 - konusno-valjcasti lezaj, 2 - polutke kuciSta
diferencijala, 3 - osloni prsten, 4 -planetarni zupcanik, 5 - satelitskl zupcanik, 6 - osovinica satelitskog zupdanika, 7 osigurad osovinice satelita, 8 - vijak osiguraca, 9 - zupdanik glavnoc/ prenosa, 10 - konusno-valjcasti leiaj, 11 - prsten
podmetaca za podesavanje lezajeva diferencijala, 12 - osovinica za pogon brojada kilometara, 13 -6aura sedista
osovinice, 14 - elasticna podloska, 15-vijak, 16 - prikljucak savitljivog uieta za pogon brojaca, 17-podmetac
DIFERENCIJAL
Tokovi vozila pri kretanju kroz krivinu prelaze lukove razliitih duina. Unutranji toak prelazi
krai, a spoljanji dui put. Zadatak diferencijala je da obezbedi da se spoljni toak okree bre
od unutranjeg, kako ne bi dolo do proklizavanja. Delovi diferencijala su prikazani na sl. 9.38.
RASTAVLJANJE DIFERENCIJALA
1. Izgraditi unutranje prstenove konu-sno-valjkastih leajeva izvlakaem.
2. Odviti vijke koji spajaju polutke kuita diferencijala i gonjeni zupanik glavnog prenosnika.
3. Odviti vijke i izgraditi ploicu za osiguranje osovinice satelitskih zupani-ka.
4. Izgraditi osovinicu i rastaviti polutke diferencijala.
5. Izgraditi satelitske zupanike, plane-tarne zupanike i oslone prstenove iz polut-ki
diferencijala.
malno). Osloni prstenovi se proizvode kao rezervni delovi u raznim debljinama.
SASTAVLJANJE DIFERENCIJALA
Delove diferencijala sastaviti sledeim redosledom:
1. Ugraditi planetarni zupanik sa oslo-nim prstenom odreene debljine u polutku diferencijala,
koja na sebi ima ozubljenje za pogon brojaa preenih kilometara.
2. Postaviti satelitske zupanike i ugra-diti osovinicu zupanika.
Sl. 9.39 - Provera naleganja prstena leaja. 1 -valjkasti leaj, 2 - komparater, 3 - kuite menjaa, 4 - telo diferencijala, 5 - merni alat
4. Iglu komparatera postaviti na povr-inu spoljnog prstena leaja i kazaljku do-vesti na 0.
5. Ovako podeen merni alat postaviti na prirubnicu leaja, iglu komparatera postavi-ti na
povrinu prirubnice koja nalee uz kuite menjaa (sl. 9.40).
6. Oitati vrednost na komparateru. Oitana vrednost predstavlja razliku izmedu kota P i H. Ovu vrednost treba uveati za 0,08 mm. Dobijena vrednost predstavlja potrebnu
debljinu prstenastog podmetaa.
Sl. 9.40 - Merenje prirubnice leaja. 2 - kompa-rater, 5 - merni alet, 6 - prirubnica leaja
Podmetai se kao i osloni prstenovi proiz-vode u razliitim debljinama. Izabrati onu kojaje
najpriblinija vrednosti debljine pod-metaa iz kompleta za rezervni deo. Ugra-diti podmeta i
prirubnicu. Prirubnicu pri-vrstiti vijcima propisanim momentom. Ko-nano ugraivanje sklopa
menjaa u vozilo vri se obmutim redosledom operacija.
POGON NA PREDNJE TOKOVE
U vozilu "koral 55" motor je smeten napred, popreno u odnosu na uzdunu
Sl. 9.41 - Sklop desne poluosovine sa homokinetikim zglobom. 1 -homokinetiki zglob, 2 elastini prsten, 3 - zatitna guma zgloba, 4 - osovina, 5 - aura zaptivaa, 6 - zatitna guma, 7 prirubnica, 8 - elastini prsten, 9 - trokraki klizni zglob, 10- zaptivni prsten, A - mesto
podmazivanja
Sl. 9.42 - Elementi sklopa osovina i uleitenja prednjih tokova. 1 - desna osovina, 2,3- navrtka i
elastina podloka, 4 - prirubnica, 5 - uvrtanj, 6 - leaj trokrakogzgloba, 7-elastiniprsten, 8elastiniprstenzgloba, 9-vijaksa elastinompodlokom, 10-levaosovina, 11 -aurazaptivaa, 12zaptivni prsten, 13 - zatitna guma, 14-metalnaobujmica, 15-zatitnagumazgloba, 16velikaobujmica, 17-elastini prsten, 18 - homokinetiki zglob, 19-leaj toka, 20 - zavojni osigura
leaja, 21 - glavina, 22 - podloka, 23 - navrtka
osu vozila, zajedno sa menjaem, tako da je omoguen direktan izlaz poluosovina preko kojih se
vri pogon prednjih tokova. Menja i diferencijal imaju zajedniko kuite, pa se delovi
podmazuju istovetnim uljem. Uslovi rada ovog sklopa su vrloteki, tako da treba rigorozno
potovati propisan period zamene ulja i koristiti
iskljuivo pro-pisano ulje.
POGONSKE OSOVINE
Obrtni moment motora se na tokove prenosi
pomou poluosovine. Desna po-luosovina je dua i
nainjena je od cevi, a leva je kraa i od punog
materijala. U toku kretanja vozila, usled neravnina
na putu, dolazi do oscilatornog kretanja tokova u
odnosu na pogonski agregat i karoseriju. Da bi se
omoguilo ovo kretanje svaka od poluosovina je
snabdevsna zglobovima. Na izlazu iz diferencijala
koristi se trkokraki klizni zglob, a na strani do toka
se koristi homokinetiki zglob.
Trokraki zglob se podmazuje uljem iz menjaa, dok
Sl. 9.42 - Elementi sklopa osovina i uleitenja prednjih tokova. 1 - desna osovina, 2,3- navrtka i
elastina podloka, 4 - prirubnica, 5 - uvrtanj, 6 - leaj trokrakogzgloba, 7-elastiniprsten, 8elastiniprstenzgloba, 9-vijaksa elastinompodlokom, 10-levaosovina, 11 -aurazaptivaa, 12zaptivni prsten, 13 - zatitna guma, 14 - metalna obujmica, 15-zatitnagumazgloba, 16velikaobujmica, 17-elastini prsten, 18-homokinetikizglob, 19-leaj toka, 20 - zavojni osigura
leaja, 21 - glavina, 22 - podloka, 23 navrtka
osu vozila, zajedno sa menjaem, tako da je omoguen direktan izlaz poluosovina preko kojih se
vri pogon prednjih tokova. Menja i diferencijal imaju zajedniko kuite, pa se delovi
podmazuju istovetnim uljem. Uslovi rada ovog sklopa su vrlo teki, tako da treba rigorozno
potovati propisan period zamene ulja i koristiti iskljuivo pro-pisano ulje.
POGONSKE OSOVINE
Obrtni moment motora se na tokove prenosi pomou poluosovine. Desna po-luosovina je dua i
nainjena je od cevi, a leva je kraa i od punog materijala. U toku kretanja vozila, usled neravnina
na putu, dolazi do oscilatornog kretanja tokova u odnosu na pogonski agregat i karoseriju. Da bi
se omoguilo ovo kretanje svaka od poluosovina je snabdevsna zglobovima. Na izlazu iz
diferencijala koristi se trkokraki klizni zglob, a na strani do toka se koristi homokinetiki zglob.
Trokraki zglob se podmazuje uljem iz menjaa, dok se homokinetiki zglob pod-mazuje mau
LIS 2 MOS. Predvieno je da se zamena masti u homokinetikim zglo-bovima vri svakih 30.000
km. Ispravno funkcionisanje homokinetikog zgloba u najveoj meri zavisi od dobrog zaptivanja
Sl. 9.43 - Izgraivanje poluosovine iz homokinetikog zgloba. 1 - homokinetiki zglob, 2 - ela-stini
osloni prsten, 3 - poluosovina, 4-zatitna guma
zatitne gume. Radi toga je potrebno ee
kontrolisati ispravnost ove gume naroito ako smo
prelazili preko terena gde je ppsto-jala mogunost
da se guma oteti. esto treba pogledati posle
dueg stajanja vozila da li ima kapljica na tlu. Ove
kapljice sve-doe o curenju ulja, pa treba to hitnije
otkloniti uzrok curenja.
IZGRAIVANJEI UGRAIVANJE POLUOSOVINA
Kada je usled dotrajalosti ili oteenja potrebno
zameniti neki od delova poluoso-vinskog pogona
tokova mora se izgraditi odgovarajua
poluosovina. Postupak je istovetan i za levu i za
desnu poluosovinu, a sastoji se u sledeem:
1. Odviti ep za isputanje ulja iz kuita menjaa i delimino ispustiti ulje, tako da ne doe do
izlivanja kada se skinu zatitne gume.
2. Odviti vijke kojima je privrena pri-rubnica koja dri zatitnu gumu.
3. Otpustiti obujmicu zatitne gume ho-mokinetikog zgloba, a zatim skinuti obuj-micu i svui
zatitnu gumu do potpunog otkrivanja zgloba i eliminisati mast iz zgloba.
4. Pomou specijalnih kleta, koja rade na otvaranje, sa povijenim konusnim vrhom, otvoriti
elastini prsten i povui po-luosovinu da izade iz leita u zglobu. U toku ove operacije zakretati
toak levo-de-sno, da bi se lake izvukla poluosovina iz zgloba.
5. Ako i pored zakretanja tokova nije mogue izvui poluosovinu potrebno je osloboditi veze
oscilujueg ramena i povui zakrenuti toak ka spoljnoj strani.
6. Izvui poluosovinu iz sedita u dife-rencijalu.
Ugradnja poluosovina se obavlja obrnu-tim redosledom, meutim, treba posebno obratiti panju
na to da prilikom uvlaenja kraja poluosovine u homokinetiki zglob, elastini prsten uskoi u svoj
leb.