Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Ljekarna Na Visu I Njeni "Špicijerovi" Od 18. Do 20. Stoljeća

    Uploaded by

    Nikola Kežić
    1K views6 pages
    o povijesti ljekarništva na Visu

    Original Title

    Ljekarna na Visu i njeni "špicijerovi" od 18. do 20. stoljeća

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    o povijesti ljekarništva na Visu

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    1K views6 pages

    Ljekarna Na Visu I Njeni "Špicijerovi" Od 18. Do 20. Stoljeća

    Uploaded by

    Nikola Kežić
    o povijesti ljekarništva na Visu

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 6
    LJEKARNA NA VIS \2 ZNANOSTI UI NJENI “SPICUEROVI” OD 18. DO 20. STOLJECA ‘drugoj polovini 19, stojcéa, kad je Vis bio I pod viadavinom Austro-Ugarske Monarhije, ‘tok je bio najbolje naseljen. Prema prvom sluzbenom popisu iz 1869. godine, grad Vis je s ‘okolnitn zaseocima imao 4.402 stanovnika. U Komizi i je u popisu iz 1880. bilo 3.554, sto je bila najveta napucenost u njenoj poviesti. Kad je za vrijeme na- rodnog preporoda u zadnjim desetjtima 19. stoljeéa ‘otok dozivijavao svoje nacionalno budenje,isticala se ‘medu viskim narodnjacima viska obitelj Siminiat Pored svoje stranacke angadiranost, otvorili su na Visu prvu Wjekamu, koju su kroz ti generacije voll ‘Siminitijeviapotckari. Ljekarna je bila v prizemnim prostorijama njihove jednokatnice na viskom Korzu nasuprot opéinske zgrade. Godina otvorena ljekarne nije poznata jer se za vrijeme njene nacionalizacije u socijalisti¢koj Jugoslavjiizgubila njena dokumenta- iia, Ked sam se suotila sa Siminiatjevim obitljskim stablom, nevjsto skciranim na komadu papirai uspo- rodivala gas podatcima iz razigitihizvora, dosla sam do saznanja da su se njena vrata otvorila Sezdesetih sgodina 19. stljeéa. Drugu Ijekarnu na otoku otvorio je u Komiai 1897, Hvaranin Petar Bugié, oenjen 1899, u Trstu Virginijom Lin (2) Josipovom. Ieko komi8ki apotekar ija imamo isto prezime, radi velike ‘yremenske distance vite se ne bismo mogli rodbinski povezati. Korijeni su nam ist eri vigki Budi porjeéu s otoka Fivara, Jedna njihova grana napustila je svoj zavitaj i preselila se na Vis pa modda iz nje potjete apotekar Petar Butié. $vremenom su se na Vis dose Jjeni Busieirazdijelili u dije grane od koje su jedi bili kovat, a drugi kavanar. Moja malenkostporjeée iz kavanatske line. Rijet apoteka proizlai iz gréke apotheke i znat skladisteiliizrijebi qpotithena, koja oznatuje prosto- rijuu kojoj se neSto pobranjue. Ljckame, koje sta sgeneracija rade zove apotekama, bile su oduvi ek Snes Dr sc. Vesna Buéié zdraystvene ustanove kojcispituju,izraduju i snabdi- {Jjevaju stanovnistvo lijekovima isredstvima zazatitu zravija. Pojavijuju se za vijeme grékog lijetnika Hipokrata (460. do —377,), u Rimu za veijeme Kiaucija Galena (131.-201)), najslavnijeg lijetika antigkog svijeta, au 7. stoljeéu kod Arapa, Prvi podatci 6 jekarnama u Buropi datiraju iz 12. stoljeéa u rvat- skojiz13.,a prve athivsko dokazane apoteke bile suu Dalmacij. Najstarijaiz 1271. godine bila ew Trogir, iz 1272, potjege lekarna Male brage u Dubrovniku koja joS i danas postue w isto prostoriji. Medu stare ubraja sei jekamau Splitasdokazanim dokumentima iz 1312, godine. Razvoj ljekamistva u nekadaSnjoj Kraljevini Jugoslaviji dobro je istrazen, So je zasluga mag. ph. Hrvoja Tartaglije (1907.-1990.), potomka Jedne od ngjstarjih spltski plemickih porodica. Lje- kame suse postepeno otvaraleu svim veéim mjestima, au Hrvatskoj i» aneksirangj Bo- sni najvige za vrijeme austro- uugarske uprave koja je od sa- mih potetaka svoje vladavine pokazivala sve- strani interes i brigu za histo- rijska nasljeda, U stednjem vijeku se lije- {enje:iizrada li- jekovasmatralo ‘obrtom, Medu brojnim cehovi- ma djelovao je i tay, kirurgidki Grobnica obiteli Simin (oro: Bogdan Siminiat) Natpis na grobncivskog lekarna Angela Simin 1814-1902, (oto: Bogdan Siminit) ch, &iji su Slanovi bili Hjeénici, ekarniei, kupali- Stari, ranarnici i brijadi. Nije baS bilo velikihrazlika iamedu lijegenja Kudi prije petsto ili pri dvjesto godina, Medu korisnim liekovima bilo je puno sim- bolitkih; jedan tipiéni primjerak bio je do krajnost straanljekprotiv tv. burbonske kuge u Zagrebu. Za ‘njega su Zabu krastaéu, dok je jos bila Ziva, proboli

    You might also like