Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 3

LEKSIKOLOGIJA

Punoznane rijei ima gramatiko i leksiko znaenje (sve promijenjive + priliozi)


Nepunoznane rijei ima samo gramatiko znaenje (sve nepromjenjive prilozi)
Leksem oblik punoznane rijei koji predstavlja ukupnost svojih oblika i znaenja
Leksik rijenik, ukupnost rijei nekog jezika
Leksikologija grana jezikoslovlja koja prouava i opisuje leksik ili rijeniki sustav
o Dijeli se na:
ONOMASTIKA bavi se imenima
TVORBA RIJEI
FRAZEOLOGIJA o frazama i frazemima
LEKSIKOGRAFIJA umijee sastavljanja rijenika
Jednoznani leksemi denotacija (osnovno znaenje)
Vieznani leksemi konotativna preneseno
Pr1. zebra (ivotinja) zebra (prijelaz) leksikalizirana metafora
Pr2. mi (ivotinja) mi (kompjuterski mi)
Metonimija preneseno znaenje utemeljeno na asocijativnome povezivanju stvari u vremenu
i prostoru, tj. na nekim stvarnim odnosima
Pr1. itao sam Matoa.
Pr2. itam Krleu zbog mature.
Pr3. Jedem ribu. Pojest u trenju. Cijela se gimnazija ukljuila u
humanitarnu akciju. Popili su tri boce soka. Vatikan je objavio...
Leksikalizirana metafora pojam gubi vezu s prvotnim znaenjem, rijei su se okamenile te
su izgubile svoju metaforinost. Doivljavamo ih kao obine rijei.
Pr. jagodica, zebra, list, noga, virus
Metafora preseno znaenje utemeljeno na slinosti
Pr1. Imam more rodbine.
Pr2. On je kukavica. (zmija, lav, majmun)
Hiperonim nadreeni pojam, hiponim podreeni pojmovi
Pr1. ivotinja lav, maka, pas
Pr2. cvijee ljiljan, visibaba kohiponim 2 hiponima jednake
vrijednosti
Antonimija oksimoron, pojava znaajske opreke izmeu dva leksema
o Podjela po podrijetlu:
Istokorijenski: istina neistina, srea nesrea
Raznokorijenski: istina la, brz spor
o Podjela prema naravi znaajske opreke:
Stupnjeviti: lijep ruan, visok nizak, vru topao hladan
Binarni: mu ena, iv mrtav, govoriti utjeti, istina la
Obrnuti: kupiti prodati, djed unuk, iznad ispod, vii nii
Sinonimija semantiki (znaenjski) odnos dvaju ili vie leksema koji pripadaju istoj vrsti rijei
i imaju razliite izraze, a sadraji im se potpuno ili djelomino podudaraju.
Pr1. Istoznanice : glazba muzika, biblioteka knjinica, avion zrakoplov
Pr2. Bliskoznanice: pokoljenje generacija narataj, kua dom, oganj vatra
Homonimija pojava izjednaenih izraza dvaju ili vie leksema razliitih znaenja
o Podjela po obliku:
Morfoloki: unuka (mr, jd., G) unuka (r, jd., N)
Leksiki: bor (vrsta drveta) bor (kem. element), istupiti, luk
Homonimi isto se izgovaraju i isto se piu valjati, valjati
Homofoni (istozvunice) Vinja, vinja
Homografi (istopisnice) pas, pas (pojas)

Raslojenost leksika

Vremenska:
Aktivni leksik suvremeni leksik
Prijelazni leksik
o Oivljenice (rijei koje su se vratile iz pasivnog u aktivni leksik)
Pr. upanija, putovnica, Europa, dunosnik, kotar, asnik, stoer, djelatnik,
domovnica
o Pomodnice (rijei koje se naglo pojavljuju te naglo postaju popularne i zatim
brzo prelaze u pasivni r.)
Pr. Starke, parti, biberica, tajice, fudbalerka, bob frizura, marte
o Zastarjelice (polako prelaze iz aktivnog u pasivni leksik)
Pr. Ferije, fiskultura, luba, zvjezdozor, tetovati
o Neologizmi (novotvorenice, nastaju da bi se naom rijei zamijenila neka strana
rije)
Pr. Raunalno, vikendica, zrakomlat, brzinomjer, brzojav, kliconoa,
suivot, dalekovidnica
Pasivni leksik izaao iz svakodnevne uporabe
o Historizmi rijei koje se zbog nekog izvanjezinog razloga prestaju koristiti
Pr. Titule (grof, ban, barun), ustanove (preparandija, zandarmerija),
odjea (krinolina, surka), novac (tolari, filir, kuda), oruje (kremenjaa,
jatagan)
o Arhaizmi ne koriste se zbog promjena u razvoju jezika
Sadrajni: vra lijenik
Tvorbeni: davac davatelj
Grafijski: ovdi ovdje
Fonoloki: sarce - srce
Izrazni: lisje - lie
o Nekrotizmi leksemi pojedinog pisca (leksikografa) koji nikad nisu uli u aktivan
rijenik
Pr. ulek mnoba
o Knjiki leksemi pojavljuju se samo u knjievnim djelima ili rijenicima
Pr. Mirisnica
Prostorna:
o Lokalizmi rijei svojstvene jednom mjesnom govoru
Pr. Splitski ir, dubrovaki gospar
o Regionalizmi rijei svojstvene istoj skupini govora
Pr. Manistra, kukumar, lancun, (kecelja), komija
o Dijalektizmi karakteristini za podruje cijelog narjeja
Potpuni leksiki (svojim se izrazom razlikuju od standardnog jezika) hia
(kua), koj (otok), delati (raditi), kuin (jastuk)
Leksiko semantiki (rijei u kojima se u standardnom jeziku pridruuje jedan,
a u narjeju drugi sadraj) tovar (magare), banda, gae (hlae), jezero (tisuu)
Tvorbeni vujec (ujak), slonek, bogatun najee ima nastavak ( -en, -eji, i
sl.)
Fonoloki fala, mliko, re, ri, najti, kopati,pes, crikva
Etnografski bevanda, trukli, brikula

1. Odredite vrstu znaajskih odnosa meu rijeima.


sladak gorak
esej ogled
Dunja dunja
prema od
teologija bogoslovlje
tu tu
bez sa
grad grad
jednina singular
razred uionica
tama - mrak
2. Odredite vrstu vremenske raslojenosti.
tetovati
asnik
krstjanin
samoupravljanje
domovnica
pisa
filir
marte
3.
Tvoj virus mi je unitio kompjutor.
Imam more rodbine.
itam Krleu zbog mature.
Jagodica prsta mi je ozlijeena.
4. Odredite vrstu prostorne raslojenosti.
koj
marenda
gemit
gae (hlae)
vrtek
lancun
kecelja

You might also like