Professional Documents
Culture Documents
Principi Uspešne Komunikacije
Principi Uspešne Komunikacije
SMER FAKKULTETE
SEMINARSKI RAD
Mentor:
IME PROFESORA
Student:
IME STUDENTA
Sadraj:
1.
Uvod.............................................................................................3
2.
3.
4.
Vrste komunikacije.....................................................................7
5.
Tipovi komunikacije...................................................................9
6.
Komuniciranje sa zaposlenima................................................10
7.
8.
9.
10.
11.
Zakljuak...................................................................................18
12.
Literatura i izvori.....................................................................20
Uvod
Komunikacije predstavljaju sloenu ljudsku aktivnost koja ini osnov ljudskog
delovanja, odnosa meu ljudima i obavljanja svake aktivnosti ili procesa u koje je ukljuen
ovek. Komunikacije su osnov zajednikog rada grupe ljudi. Bez komuniciranja nema
zajednikog obavljanja posla, nema sloenog delovanja u koje su ukljueni razliiti
pojedinci. Komuniciranje omoguava rukovoenje od strane menadera, odnosno
upravljanje poslovima i procesima, i u krajnjem sluaju komuniciranje omoguava
odvijanje procesa upravljanja.
Komuniciranje omoguava obavljanje upravljakih aktivnosti, stavra mogunosti
da se uspostave veze i odnosi izmeu ljudi, odnosno izmeu menadera i podreenih. Zato
komunikacije predstavljaju bazu upravljakih procesa u svakoj organizaciji i u svakom
preduzeu, u svakom poduhvatu i projektu kojim se upravlja.
Proces komuniciranja je veoma sloen proces koji sadri veliki broj podprocesa,
faza i pojedinanih aktivnosti. Ovaj proces ukljuuje, takoe, odreene elemente
komunikator
poruka
medij
primalac.
Poiljalac (enkoder);
2.
Primalac (dekoder);
3.
Poruka (informacija);
4.
Kanal (medijator);
5.
6.
Opaanje (percepcija).
Poiljaoc je osoba koja pokree proces komuniciranja i saoptavanja
poruke. Od naina na koji saoptava i prenosi poruku zavisi valjanost i znaaj poruke.
Takoe od naina prenoenja poruke zavisi da li e uspeti da sluaoce ubedi u sadraj i
znaaj poruke i u krajnjem sluaju da ih na taj nain kontrolie.
Primalac poruke je osoba koja uestvuje u procesu komunikacije tako to
prima poruku. Proces komuniciranja se moe ostvariti tek kad primalac prihvati poruku i
rastumai njeno znaenje.
Poruka kao element procesa komuniciranja, moe se sastojati od misli,
oseaja ili ideja. Poruka mora biti svedena na kod ili ifru. Kod treba da bude napravljen
tako da bude razumljiv i poiljaocu i primaocu poruke.
Kanal predstavlja sredstvo ili metod kojim se prenose poruke. Nain prenoenja
poruke ima znaajan uticaj na poruku i na krajnji efekat poruke. Jasna i saeta govorna
poruka izneta na nekom sastanku imae daleko vei efekat od poruke pisane nejsnim
stilom.
Povratna informacija je odgovor primaoca na dobijenu ponudu. Tek sa povratnom
informacijom poruka je potpuna.
Opaanje je neizbeni pratilac komunikacionog procesa koji se sree kod oba
uesnika. Najee je sadrana u znaenju koje poruci pridaje poiljaoc i primalac
informacije. Razliitost opaanja je najei uzronik tekoa i prekida u komuniciranju.
Vrste komunikacije
Komuniciranje je najea aktivnost koja se sree u organizacijama i ljudi najvei
deo svog radnog vremena provode u tim procesima. Ovaj proces se manifestuje na bezbroj
naina a same komunikacije mogu imati raznovrsne forme, izraze, posrednike, vrste i
tipove. Za organizaciju rada i menadment od posebnog su znaaja formalne i neformalne
komunikacije.
Formalne komunikacije su one komunikacije koje se prenose unapred utvrenim
kanalima u organizaciji. Njeni uesnici su, uglavnom, poznati mada su mogua izvesna
odstupanja. Takve komunikacije su, u principu, stabilne i nepromenljive a prostiru se na
uobiajeni i uhodani nain. Elementi ovog procesa su unapred odreeni organizacionom
emom i hijerarhijskom strukturom. Ti procesi su depersonalizovani a uesnici u njima se
pojavljuju u ulogama izvrilaca nekih organizacionih ciljeva i zadataka.
Kod potpunog komuniciranja na formalnom nivou neizostavne su povratne
informacije koje uspostavljaju interakciju. Pojavljuju se kroz razliite oblike komuniciranja
kao to su govor i sluanje, pisanje i itanje.
Formalne komunikacije se odvijaju i na horizontalnom nivou. Tada su to relacije
koje se uspostavljaju izmeu saradnika na nekom poslu i istom hijerarhijskom nivou.
Njima se razmenjuju informacije u cilju reavanja zajednikih zadataka i koordinisanja
zajednikih aktivnosti. Pojavljuju se i kao jednosmerne i povratne informacije.
Neformalne komunikacije su one komunikacije koje se sreu izvan formalnih
kanala organizacije. Prisutne su u svakoj organizaciji i teku van "zvaninih puteva". One
predstavljaju dopunu ustaljenog sistema komuniciranja, nastaju spontano i okrenute su
neformalnoj dimenziji organizacije i zadovoljevaju potrebe za druenjem, meuljudskim
7
manje postojane,
manje pouzdane, i
manje potpune.
tip "zvezde", i
Tip zvezde nastaje kad nekoliko saradnika koji se nalaze na istom hijerarhijskom
nivou prenose informacije jednom lanu (menaderu) a da pri tome meusobno ne
komuniciraju. Ovaj tip se moe manifestovati i kada se uesnici nalaze na razliitim
hijerarhijskim nivoima ali je pri tome karakteristino njihovo smanjeno meusobno
kontaktiranje.
Zvezdasti tip komunikacione mree odlikuju jednosmerne informacije sa jasno
odreenim putevima i uesnicima. Najee su vertikalnog usmeravanja sa ili bez
povratnih veza i svojstvene formalnim procesima. Prednost ove mree je u brzom i
pouzdanom prenoenju poruka to obezbeuje efikasnost funkcionisanja organizacije.
Njeni nedostaci su u smanjenoj mogunosti provere informacija jer nema mogunosti
njihovog uporeenja izmeu lanova grupe.
Tip kruga nastaje kad svi ili veina lanova grupe meusobno komunicira tako da
svaki lan moe biti voa zavisno od radnog zadatka koga grupa ima. U ovoj mrei
Kaskadni sastanci
Ubedjivanje zaposlenih
neophodne kroz interne novine, biltene, zidne novine, elektronsku potu, intranet .
II Neverbalna komunikacija: ponaanje menadera u svakodnevnom radu.
III Simbolika komunikacija
Jeziki simboli
10
organizacione tekoe,
Organizacione prepreke
Organizacione prepreke i tekoe su vrlo est uzronik blokiranja i
iskrivljavanja poruka. esto se dogaa da informacija pri prolasku kroz organizaciju, od
najnieg do najvieg nivoa zadri svega 20% svoje informativne vrednosti. Pri svakom
prelasku iz jednog kanala u drugi informacija gubi neto od svoga znaaja a ako su ti
kanali nedefinisani i neuhodani deformacije su vee.
Organizacione barijere nastaju usled neodreenosti organizacione strukture.
U mnogim organizacijama se ne zna od koga potiu poruke i kome se prosleuju. Nije
precizirana odgovornost za informacije i aktivnosti u tom procesu. Ova neodreenost se
moe proiriti u optu konstataciju da se ne zna ko ta treba da radi. Uz nejasne uloge u
11
12
Psihiki ivot oveka ine brojni procesi i osobine koje se manifestuju kroz
jedinstvene sloaje esto nazvane profilima linosti. Neki od tih sklopova poseban uticaj
imaju na kontakte takvih linosti sa njihovim socijalnim okruenjem. Na komunikacije
znaajno mogu uticati sklopovi paranoidnih, agresivnih, anksioznih, egocentrinih i
depresivnih linosti. Takve individualne crte ometaju percepciju poruka i doprinose
njihovom iskrivljenom tumaenju.
Otklanjanje tekoa u procesu komuniciranja
Kljuno pitanje u izuavanju komunikacija je usmereno na njihovo
poboljanje i otklanjanje barijera koje se pred njih postavljaju. U tom smislu nekoliko
autora predlae razliite postupke od pojednostavljanje jezika, uvoenja feedbacka 2, i
aktivnog sluanja do korienja neverbalnih znakova i neformalnih kanala. Ren iVoj
predlau poboljanje slanja i primanja poruka, ponavljanje i povratnu spregu i popravljanje
organizacione strukture.
Ipak, ini se da potrebne mere za otklanjanje prepreka treba vezati za same
barijere, tj. za njihovu prirodu.
feedback-povratna informacija
13
pretvara se da slua,
14
ne okrivljavati sagovornika,
16
Zakljuak:
Organizacije koje dobro komuniciraju sa zaposlenima su profitabilnije,
privlae i zadravaju bolje radnike, kao i kupce ili korisnike svojih usluga, te jaaju
ugled. Bez strateki upravljane komunikacije sa zaposlenima poslovni rezultati trpe.
Komunikacija sa zaposlenima je najvanija vrsta komunikacija u koju se kompanija
moe upustiti. Danas, kako se organizacije sve vie oslanjaju na informacije i kako
organizacije prolaze kroz stalne promene rukovodioci prepoznaju potrebu za
komunikacijom sa zaposlenima, ali jo uvek nisu sigurni kako je sprovesti, s ciljem
postizanja merljivih rezultata organizacije.
Preduzee predstavlja skup resursa, koje, izmeu ostalih, ine i ljudski resursi.
Specifinost ljudskih resursa proistie iz same sutine oveka kao drutvenog bia,
koji je nuno upuen na druga bia, kao u radu, tako i u ivotu, uopte. Dakle, da bi
zaposleni u preduzeu, kao drutvena bia, mogli dati svoj maksimalni doprinos
funkcionisanju preduzea neophodna je dobra, pre svega, slobodna komunikacija.
Kako su menaderi zadueni za organzaciju posla i usmeravanje ostalih zaposlenih u
preduzeu, to je njihova uloga u procesu komuniciranja veoma znaajna. Menaderi
prvi moraju shvatiti znaaj dobre komunikacije meu zaposlenima, a zatim na to
ukazati i ostalim zaposlenima. Meutim, u velikom broju preduzea jo uvek je
zastupljen tradicionalni nain komuniciranja izmeu nadreenih i podreenih, koji,
zapravo i ne podrazumeva komunikaciju. Naime, u takvim preduzeima komunikacija
se svodi na izdavanje nareenja od strane nadreenih i davanje izvetanja od strane
podreenih. Meutim, pod komunikacijom se u savremenim uslovima podrazumeva
razmena miljenja i ideja zaposlenih, bez obzira da li u oni u podreenom ili
nadreenom odnosu prema sagovorniku. S obzirom da je kod podreenih zaposlenih
najee prisutan strah od iznoenja miljenja i ideja, zbog eventualne kritike ili
omalovaavanja, menaderi im moraju staviti do znanja da je svaka ideja dobrodola i
da su svi zaposleni ravnopravni sagovornici. Na taj nain oni pospeuju slobodnu
komunikaciju, a zatim i oseaj pripadnosti zaposlenih i njihovu veu motivisanost za
kvalitetno obavljanje zadataka. Dakle, cilj je obezbediti upravljanje zaposlenima,
odnosno usmeravanje zaposlenih kroz dvosmerno komuniciranje, a ne na
tradicionalan nain kroz nareivanje i rigoroznu kontrolu. ak i kada menaderi
kontroliu svoje podreene, cilj njihove kontrole ne sme biti otkrivanje greaka radi
kanjavanja zaposlenih, ve otkrivanje greaka radi njihovog pravovremenog
17
18
Literatura i izvori:
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
Beograd, 2000.
[8]
6.http://www.brlaub.com/2007/12/18/efektivna-komunikacija-sazaposlenima/
[9]
7.http://www.poslovnaskola.com/cms/mestoZaUploadFajlove/Poziv_za_se
minar_Poslovna_komunikacija_Vas_put_ka_najboljoj_formi_.pdf
19
20