VISOKA KOLA "CEPS - CENTAR ZA POSLOVNE

STUDIJE"

Predmet:
Tema:

OSNOVE STROJARSTVA
ELEMENTI ZA PRIJENOS
OKRETNOG GIBANJA

Student:
Mirsad Mei

Profesor:
Ivan Damjanovi

KISELJAK, 2014

UVOD

Prije upoznavanja najvanijih vrsta prijenosnika u ovom e radu biti govora o

osnovnim pojmovima vezanim za prijenos snage i gibanja kao to su pojmovi brzine
vrtnje, prijenosnog omjera, skoka prijenosa, iskoristivosti itd. Prilikom ovih
razmatranja koristit e se oznake prema [2] i [3]. Kao primjeri gotovo e se redovito
upotrebljavati najrairenije vrste prijenosnika, zupasti prijenosnici, s konstantnim ili
promjenjivim prijenosnim omjerom.
Dijelovi strojeva su optereeni i s inercijskim silama i momentima, koji se pojavljuju
pri promjeni veliine i smjera njihovih brzina. Zbog tih promjena pojavljuju se
inercijske sile kao dodatna, cikliki promjenjiva optereenja, pri pokretanju i pri
zaustavljanju stroja. Kod pravocrtnog gibanja inercijska sila mase m pri ubrzanju (ili
usporenju) a jednaka je:
F = m a
pri emu negativni predznak pokazuje da je smjer djelovanja inercijske sile suprotan
smjeru ubrzanja. Zbog toga je pri ubrzanju inercijska sila suprotna smjeru gibanja,
dok je pri usporenju u smjeru gibanja. Pri krunom gibanju inercijski okretni moment
jednak je:
T = J
J [kgm] moment inercije mase strojnog dijela,
[s-2] kutno ubrzanje

Prijenosnici snage i gibanja

Podijela prijenosnika

Slika 1 graficki prikaz podijele prijenosnika

Prijenosni omjer (odnos)

Prijenosni omjer prijenosnika jest omjer brzina ulaznog (pogonskog) i izlaznog lana
(gonjenog, radnog).
Odreivanje kinematskih odnosa prijenosnika moe se provesti na dva naina:
-

analitiki
grafiki

Od grafikih metoda najee se koristi Kutzbachova metoda.

Slika 2 Kutzbachov plan brzina na primjeru jednostupanjskog prijenosnika

Slika 3 Kutzbachov plan brzina za dvostupanjske prijenosnike

Prema preporukama Udruenja Njemakih ininjera definira se prijenosni odnos

kao odnos izmeu kutnih brzina pogonskog i gonjenog lana prijenosnika. Iz
praktinih razloga ee se upotrebljava omjer brzina vrtnje, a kod zupastih
prijenosnika i omjer broja zubi. Za viestupanjski prijenosnik, koji zovemo
mjenja (na primjer kod vozila), moemo pisati na osnovi jednadbe a za pojedine
stupnjeve prijenosa:

I. stupanj:

i1

z2 z 4
z1 z3

Slika 4 Viestupanjski prijenosnik (mjenja) vozila sa stupnjevanom promjenom prijenosnih omjera

A
B

OPIS GIBANJA

i 1
i 1
i
i 0
i 0
i 0

Prijenosnikom se kutna brzina pogonskog stroja smanjuje ili reducira. iri naziv ovakvih
prijenosnika jest reduktori
Prijenosnikom se kutna brzina pogonskog stroja poveava. iri naziv ovakvih prijenosnika jest
multiplikatori
Posebnost kod bezstupnjevanih prijenosa ili kombiniranih pri pokretanju (n2=0)
Pri n1=0, kod pokretanja
Negativan. Smjer okretanja pogonske i gonjene strane suprotan
Pozitivan. Smjer okretanja pogonske i gonjene strane istovjetan

Tablica: Mogue vrijednosti prijenosnog omjera pri razliitim kombinacijama kutnih brzina

Pozitivan predznak (+) ovdje znai da se ulazno i izlazno vratilo prijenosnika okree u
istom smjeru, a negativan () u suprotnom smjeru. Uobiajeno je da se pozitivnim
predznakom obiljeava smjer okretanja kao kod kazaljki na satu (udesno).

Prijenosni se omjer kree, teoretski, u irokim granicama.

Podruje prijenosa
Pod pojmom podruje prijenosa podrazumijevamo odnos najveeg i najmanjeg
prijenosnog omjera nekog prijenosnika s promjenjivim prijenosnim omjerom, bez
obzira na to radi li se o skokovitoj ili kontinuiranoj promjeni prijenosnog omjera.

Skok prijenosa
Pod ovim pojmom podrazumijevamo odnos ili "razmak" dvaju susjednih stupnjeva
prijenosa prijenosnika sa stupnjevanom promjenom prijenosnih omjera.
U veini industrijskih prijenosnika
(ne kod vozila!) sai stepenasto promjenjivim
i
prijenosnim omjerima, a posebno kod alatnih strojeva, trai se izmeu pojedinih
stupnjeva prijenosa jednak skok prijenosa. To daje raspored podruja prijenosa po
geometrijskom redu.
Ako se radi o mjenjaima vozila, onda se nastoji u viim stupnjevima prijenosa
odabrati manji skok prijenosa nego u niim. To je zbog toga to vozila vremenski vie
voze u viim stupnjevima prijenosa, ali i zbog boljih karakteristika ubrzanja u cijelom
voznom podruju.

Slika 5 Mjenja automobila

Grupni prijenosnik
esto se kod industrijskih prijenosnika sa skokovitom promjenom prijenosnog
omjera, kao i kod takvih prijenosnika za vozila, dodaje u seriju (prije ili poslije
prijenosnika-mjenjaa) prijenosnik, obino s jednim stupnjem prijenosa ili sa dva.
Ovakva kombinacija prijenosnika zove se grupni prijenosnik, a zadatak mu je, obino,
podvostruenje broja stupnjeva prijenosa, odnosno broja prijenosnih omjera.

Relativne brzine vrtnje

Brzine vrtnje pojedinih lanova prijenosnika prema mirujuoj okolini zovu se
apsolutne brzine. Ako se pojedini elementi prijenosnika u dodiru gibaju jedan
naspram drugog, onda govorimo o relativnoj brzini izmeu njih. Zavisno od
predznaka pojedinanih brzina, ova (relativna) brzina moe biti manja ili vea od
pojedinanih (apsolutnih) brzina. Relativna brzina kod prijenosnika vrlo je znaajna
pri dimenzioniranju leaja. Odreivanje relativnih brzina obavlja se grafiki ili
analitiki, najee kao diferencija apsolutnih brzina (s obzirom na mirujuu okolinu).
Na slikama se vidi odreivanje relativnih brzina iz Kutzbachova plana brzina.

Slika 6 Relativne brzine vrtnje

Okretni momenti
Za jednostupanjski zupasti prijenosnik (sl. 3.1) mora suma vanjskih momenata biti
jednaka nuli
TA TB TC 0

Slika 7 Odnosi okretnih momenata kod jednostupanjskih prijenosnika

Snage
Za poznati okretni moment i kutnu brzinu snaga se izraunava kao njihov produkt. Pri
tome razlikujemo snagu PA kao snagu koja ulazi u prijenosnik (apsolutna) i snaga P1
koja se pojavljuje na prvom prijenosnikom elementu.
Prilikom prorauna snaga vrijedit e konvencija o predznaku snage prema [1], i to na
osnovi toga dovodi li se snaga na promatrani lan prijenosnika ili se odvodi s lana.
Dakle, vrijedi:
-

predznak snage pozitivan je, ako snaga "dolazi" u promatrani lan odnosno
ako mu je ona pogonska i
predznak snage je negativan kada snaga "odlazi" s promatranog
lana, odnosno snaga je gonjena

Slika 8 Odreivanje predznaka na primjeru dvostupanjskog prijenosnika

Ovakav nain odabira predznaka vrlo je svrsishodan, osobito kod analize sloenih
prijenosnika bilo koje vrste, jer nam predznak u rezultatu govori odmah i o smjeru
okretanja, smjeru momenta i toku snage.

Osovina
Osovina je strojni dio za okretno gibanje i obino je krunog poprenog presjeka.
Osovine su optereene samo na savijanje i nisu namijenjene prijenosu snage ili
okretnog momenta, za razliku od vratila. Osovina moe povezivati razne strojne
dijelove kao na primjer kota ili leaj kod pogonskog podvozja vlaka. Dakle, osovina
moe i mirovati (ostali strojni elementi na njoj rotiraju), dok vratilo uvijek rotira jer
prenosi zakretni moment, dakle vratila se uvijek kreu i uvijek obavljaju neki rad, dok
se osovine mogu i ne moraju pokretati i nose na sebi neke dijelove na sebi koji se
vrte. Osovine sa sredinjim uzdunim provrtima nazivaju se uplje osovine.

Slika 9 Osovina vlaka

Osovine su preteno ravne i cilindrine, a mogu biti izvedene kao glatke ili
stupnjevane. Kratke osovine nazivaju se jo i osovinice (npr. osovinica klipa) i
svornjaci. Uobiajeno je umjesto naziva vratilo primijeniti naziv osovina kad god je iz
samog opisa jasno da se radi o elementu optereenom na uvijanje, npr. osovina
reduktora, koljenasta osovina, kardanska osovina, osovina kormila, osovina motora
(turbine, pumpe), ili openito pogonska osovina.
Radi smanjenja teine, osovine i vratila mogu biti uplji, s uzdunim provrtom, to
poskupljuje izradu. Pri tome je korist od smanjenja teine vea nego teta od
smanjenja vrstoe i krutosti. Npr. vratilo s promjerom provrta 0,5d je lake 25 %, a
momenti otpora se smanjuju samo oko 5 %.

Slika 10 Osovina vlaka mree vlakova velikih brzin u Japanu

Materijali osovina
Pri izboru materijala za osovine i vratila potrebno je, osim karakteristika vrstoe,
uzeti u obzir i otpornost materijala na koncentraciju naprezanja, te otpornost na
koroziju. Posebno je karakteristino za elike visoke vrstoe da su osjetljivi na
koncentraciju naprezanja koja nastaje uz prijelaze s jednog na drugi promjer, uz
ljebove za pera i klinove, ljebove za uskonike i slino. Za izradu osovina i vratila
upotrebljavaju se konstrukcijski elici, poboljani elici i elici za cementiranje.

Slika 11 Kamionsko vratilo ili pogonska osovina

Sve osovine i vratila, a naroito ako su vuene i hladno vuene, a nisu normalizirane,
imaju zaostala naprezanja: veliki tlak na povrinskom sloju, a niski vlak u jezgri.
Poslije rezanja, a naroito poslije izrade utora za klin, ravnotea zaostalih naprezanja
se narui, i osovina se savine bez djelovanja vanjskog optereenja. Ovaj progib
iznosi ak oko 1 mm za osovinu promjera 50 na duljini utora od 1000 mm. Zato je
obvezna zavrna obrada nakon rezanja utora za klin. Obino bruenje samo
dosjednih ploha zadovoljava. Rukavci, prijelazi, dosjedi, mjesta za brtvenice i sl., fino
se tokare ili bruse, odnosno komprimiraju, lepuju ili obrauju superfini postupkom.
Ova zavrna obrada se bezuvjetno radi poslije toplinske obrade.

Zbog naglih promjena presjeka uzrokovanih prijelazima s manjega na vei promjer i

obrnuto, utorima za uskonike, rupama itd., osovine i vratila u pravilu trpe veliku
koncentraciju naprezanja. Pri titrajuem (ciklikom) optereenju ovo moe dovesti do
loma materijala zbog umora materijala. Odgovarajuim oblikovanjem, posebno oko
kritinih mjesta, ova opasnost se moe znatno ili potpuno ukloniti.

Slika 12 Pogonska osovina bicikla

Optereenja osovina i vratila

Veina osovina i vratila mogu se u praksi smatrati nosaima na dva ili vie leaja,
klizna ili valjna. Vanjske sile koje djeluju na dijelove smjetene na osovini ili vratilu
(zupanike, remenice, lananike, koloture itd.) uzrokuju reakcijske sile u leajima koje
skupa s vanjskim silama uzrokuju momente savijanja u poprenim presjecima. Sile, a
time i momenti savijanja, openito djeluju u dvije okomite ravnine. Momenti savijanja
stvaraju u tim dvjema ravninama rezultirajui moment savijanja, koji u osovini ili
vratilu uzrokuje naprezanje na savijanje.
U mirujuim osovinama dinamiko optereenje na savijanje je promjenjivo zbog
promjenjivih vanjskih sila. Naprezanje na savijanje je tada najee istosmjerno
promjenjivo, pa se za mjerodavnu karakteristiku vrstoe uzima istosmjerna trajna
dinamika vrstoa materijala. U rotirajuim osovinama naprezanja na savijanje su
naizmjenino promjenjiva, pa se za mjerodavnu karakteristiku vrstoe uzima trajna
dinamika vrstoa materijala za simetrini ciklus savijanja. U oba sluaja se dakle,
kao i inae pri dimenzioniranju, ne raunaju precizno dinamike vrstoe osovine,
nego se rauna samo s dinamikim vrstoama materijala, ali se zato poveava
potrebni stupanj sigurnosti.

Slika 13 Tokarilica s vie osovina

Izrada osovina
Osovine i vratila promjera do 80 mm mogu se dobiti provlaenjem (izvlaenjem)
elinih ipki na hladno, pri emu se postiu tolerancije od h8 do h11, tako da
naknadno tokarenje vie nije potrebno. Promjeri do 150 mm izrauju se od elinih
ipki okruglog presjeka izvlaenjem na toplo, valjanjem na toplo ili tokarenjem. Deblje
i sloenije osovine i vratila izrauju se kovanjem, preanjem ili lijevanjem.
Rukavci, prijelazi s manjeg na vei promjer i boni oslonci se prema postavljenim
zahtjevima fino tokare, bruse, poliraju ili tlae. Preporua se da promjeri osovina ili
vratila u mm budu standardni ili zaokrueni brojevi. Zavreci vratila promjera do 28
mm izrauju se s tolerancijom j6, od 28 do 50 s k6, a vei s m6. esto su zavreci
izraeni kao oljebljeni. Promjeri rukavaca su odreeni promjerom leaja. Oblik
ostalog dijela osovine ili vratila je osim vrstoom i krutou odreen drugim
konstrukcijskim zahtjevima, nainom ugradnje, izmjerama brtvi, uskonika itd.
Osovine i vratila za brzine vrtnje iznad 1500 okretaja/min moraju biti kruta, kruto
uleitena i izbalansirana.

Slika 14 Zupcanik okretni gibanj

LITERATURA
http://hr.wikipedia.org/wiki
"Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr.
sc. Damir Jelaska, 2011