Pravopis hrvatskosrpskoga knjievnog jezika s pravopisnim rjenikom.
Zagreb: Matica hrvatska; Novi Sad: Matica srpska, 1960, str. 9-10 (prepisano iz faksimila teksta pisanog latinicom) Potpisani uesnici sastanka koji je sazvala Redakcija Letopisa Matice srpske na zavretku ankete o srpskohrvatskom jeziku i pravopisu poslIJEe svestrane diskusije odrane 8, 9. i 10. decembra 1954. godine u Novom Sadu donijelieli su ove zakljuke: 1.
Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan je jezik. Stoga je i knjievni
jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna sredita, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.
2.
U nazivu jezika nuno je uvijek u slubenoj upotrebi istai oba njegova
sastavna dijela.
3.
Oba pisma, latinica i irilica, ravnopravna su;
Zato treba nastojati da i Srbi i Hrvati podjednako naue oba pisma, to e se postii u prvom redu kolskom nastavom.
4.
Oba izgovora, ekavski i ijekavski, takoer su u svemu ravnopravna.
Novosadski knjievni dogovor | 1
5.
Radi iskoritavanja cjelokupnog rjenikog blaga naeg jezika i njegovog
pravilnog i punog razvitka neophodno je potrebna izrada prirunog rjenika savremenog srpskohrvatskog knjievnog jezika.
Stoga treba pozdraviti inicijativu Matice srpske koja je u zajednici sa
Maticom hrvatskom pristupila njegovoj izradi. 6.
Pitanje izrade zajednike terminologije takoer je problem koji zahtijeva
neodlono reenje.
Potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naunog i
uopte kulturnog ivota. 7.
Zajedniki jezik treba da ima i zajedniki pravopis.
Izrada toga pravopisa danas je najbitnija kulturna i drutvena potreba.
Nacrt pravopisa izradie sporazumno komisija srpskih i hrvatskih strunjaka. Prije konanog prihvatanja nacrt e biti podnijet na diskusiju udruenjima knjievnika, novinara, prosvetnih i drugih javnih radnika. 8.
Treba odluno stati na put postavljanju vetakih prepreka prirodnom i
normalnom razvitku hrvatskosrpskog knjievnog jezika.
Treba spreiti tetnu pojavu samovoljnog prevoenja tekstova i
potovati originalne tekstove pisaca.
Novosadski knjievni dogovor | 2
9.
Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odredie naa tri
univerziteta (u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu), dvije akademije (u Zagrebu i Beogradu) i Matica srpska u Novom Sadu i Matica hrvatska u Zagrebu.
Za izradu terminologije potrebno je stupiti u saradnju sa saveznim
ustanovama za zakonodavstvo i standardizaciju, kao i sa strunim ustanovama u drutvima. 10.
Ove zakljuke Matica srpska e dostaviti Saveznom izvrnom veu i
izvrnim veima: NR Srbije, NR Hrvatske, NR Bosne i Hercegovine, NR Crne Gore, univerzitetima u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu, akademijama u Zagrebu i Beogradu i Matici hrvatskoj u Zagrebu, te e ih objaviti u dnevnim listovima i asopisima.
Novosadski knjievni dogovor pridonio je jezikom unitarizmu, nazivajui dva
jezika zajednikim imenom hrvatskosrpskim ili srpskohrvatskim jezikom sa dvjema varijantama. Na osnovi dogovora izgraeni su Pravopis i rjenik dviju matica u dva izdanja- zagrebakom i novosadskom. U Novom Sadu, 10. decembra 1954. Potpisnici: Ivo ANDRI, knjievnik i akademik iz Beograda; dr. Aleksandar BELI, profesor univerziteta i predsjednik Srpske akademije nauka iz Beograda; ivojin BOKOV, knjievnik i urednik "Letopisa Matice srpske" iz Novog Sada;
Novosadski knjievni dogovor | 3
Mirko BOI, knjievnik i predsjednik Drutva knjievnika Hrvatske iz
Zagreba; dr. Milo URI, profesor univerziteta iz Beograda; Marin FRANIEVI, knjievnik iz Zagreba; dr. Kreimir GEORGIJEVI, profesor univerziteta iz Beograda Milo HADI, sekretar Matice srpske iz Novog Sada; dr Josip HAMM, sveuilini profesor iz Zagreba; dr. Mate HRASTE, sveuilini profesor iz Zagreba; dr. Ljudevit JONKE, sveuilini docent iz Zagreba; Marijan JURKOVI, knjievnik iz Beograda; Jure KATELAN, knjievnik iz Zagreba; Radovan LALI, profesor univerziteta iz Beograda; Mladen LESKOVAC, knjievnik i profesor univerziteta iz Novog Sada; Svetislav MARI, profesor i potpredsjednik Matice srpske iz Novog Sada; Marko MARKOVI, knjievnik iz Sarajeva; ivan MILISAVAC, knjievnik i urednik "Letopisa Matice srpske" iz Novog Sada; dr. Milo MOSKOVLJEVI, profesor i nauni saradnik Srpske akademije nauka iz Beograda; Boko PETROVI, knjievnik i urednik "Letopisa Matice srpske" iz Novog Sada; Veljko PETROVI, knjievnik i akademik, predsjednik Matice srpske, iz Beograda; uza RADOVI, knjievnik iz Beograda; dr. Mihailo STEVANOVI, profesor univerziteta iz Beograda; dr. Jovan VUKOVI, profesor univerziteta iz Sarajeva.