8.

KEMIJSKO GLODANJE
8.1. Uvod u obradu kemijskim glodanjem
8.2. Obradni sustav
8.3. Procesni parametri
8.4. Proces odvajanja materijala
8.5. Tonost i kvaliteta obraene povrine
8.6. Prednosti i nedostaci obrade kemijskim glodanjem
8.7. Primjena obrade kemijskim glodanjem

Vrsta
energije

Osnovni
mehanizam

Neposredni
izvor
energije

Medija
prijenosa
energije

Proces

Mehanika

Elektro-kemijska

Kemijska

Smicanje

Erozija

Pomak iona

Ablacija1

Rezni alat

Pneumatski ili
hidrauliki tlak

Struja velike
jakosti

Kemijski
reaktivni
agens

Elektrolit

Okoli

Fiziki
dodir

estice velike Fluid velike

brzine
brzine

Mehaniko
konturno
bruenje
Ultrazvuna
obrada

Obrada
vodenim
mlazom
Obrada
abrazivnim

1 ablacija odnoenje
mlazom
2 vaporizacija pretvaranje vrstog ili tekueg stanja u parno bez kemijske promjene

Kemijsko Kemijska
nagrizanje obrada
Elektrokemijsko
bruenje

Elektrokemijska
obrada

Termo-elektrina

Vaporizacija2

Fuzija

Visoki napon

Pojaano
svjetlo

Ionizirani
materijal

Elektroni

Zraenje

Vrui plin

LBM

Obrada
vruim
klorom
EDM

EBM

IBM

PBM

8.1. Uvod u obradu kemijskim glodanjem (CHM)

Kemijska obrada se jo naziva i kemijsko jetkanje (nagrizanje). Jetkanje je

odvajanje materijala s nezatienih dijelova obratka pomou mikroskopskih
djelovanja elektrokemijskih elija kao to je korozija ili kemijsko razlaganje metala bez
djelovanja vanjskog izvora elektrine struje.
To je ujedno i najstariji nekonvencionalni postupak obrade. Kemijska obrada se
temelji na kontroliranoj kemijskoj razgradnji materijala obratka uslijed kontakta sa
sredstvom za jetkanje (kemijskog reagensa). Danas se postupak uglavnom koristi
za izradu plitkih upljina kompleksnih oblika u materijalima raznovrsnih tvrdoa i
vrstoa. Kemijska obrada se provodi primjenom dvije osnovne tehnike:
Kemijsko glodanje (a)
Fotokemijska obrada (b)

8.1. Uvod u obradu kemijskim glodanjem (CHM)

Kemijsko glodanje je kontrolirano kemijsko otapanje materijala obratka (visok omjer

vrstoe i teine) u dodiru s jakim reagensom.
Za zatitu dijela obratka, koji se ne eli kemijski obraditi, koriste se posebne zatitne
prevlake (engl. maskant).
Postupak kemijskog glodanja sastoji se od sljedeih koraka:
1. Priprema povrina obratka mehanikim ili kemijskim ienjem kako bi se
osiguralo dobro prianjanje zatitne prevlake za obradak.
2. Prevlaenje obratka zatitnom prevlakom koja je otporna na kemijsku abraziju
tijekom jetkanja ili nagrizanja.
3. Rezbarenje prevlake pomou posebnih ablona kako bi se otkrila povrina koje je
potrebno jetkati.
4. Nakon jetkanja, obradak se ispire, a ostatak prevlake se skida runo,
mehanikim ili kemijskim putem.
5. Na kraju postupka, obradak se ponovno ispire deioniziranom vodom te
sui duikom.
4

8.1. Uvod u obradu kemijskim glodanjem (CHM)

Dubina obrade, tj. jetkanja, kontrolira se vremenom djelovanja kemijskog reagensa.

Kako bi se izbjegle neravnine tijekom obrade, kemikalija koja prodire u obradak
mora biti odgovarajueg datuma.
Kemikalije su jako korozivne. Kemijsko glodanje je kontrolirano kemijsko otapanje
materijala obratka u dodiru s jakim reagensom.
Obradak

Vjealica
Mijealica
Podrezivanje

Zatitni premaz

Grijanje
Kemijski reagens
Hlaenje

8.1. Uvod u obradu kemijskim glodanjem (CHM)

Faktor jetkanja je omjer izmeu dubine podrezivanja, d, i visine jetkanja, T. Ovaj

faktor je bitan kod odreivanja veliine maske.
Faktor jetkanja 1:1 je uobiajen kod dubine rezanja 1,27 mm. Vea dubina znai i
manji omjer, oko 1:3.
Nastali radijus zaobljenja je otprilike jednak dubini jetkanja.
Zatitni premaz

Prije jetkanja

Dubina
podrezivanja, d
Visina jetkanja, T

Nakon jetkanja

8.1. Uvod u obradu kemijskim glodanjem (CHM)

CHM nee ukloniti povrinske nepravilnosti, udubljenja, ogrebotine ili valovitost.

Stepeniasti presjek moe se dobiti kao na slici, uzastopnim uklanjanjem maske i
uranjanjem u kemijsko sredstvo.

Nanoenje zatite
Prvo jetkanje

Odstranjivanje
dijela zatite
Prvo i drugo jetkanje
Drugo jetkanje
7

8.1. Uvod u obradu kemijskim glodanjem (CHM)

Konini oblici mogu biti proizvedeni bez nanoenja zatitnog premaza na izradak.
Kontroliranjem dubine i brzine uranjanja i izranjanja te broja ciklusa dobiva se
eljeni konus.

Uranjanje

Konstantna brzina
izranjanja

Brzina za stepeniasto
izranjanje
8

8.2. Obradni sustav

Oprema za CHM je relativno jeftina i jednostavno se mijenja.

Oprema se sastoji od etiri elementa:

zatitni premaz

sredstvo za nagrizanje

predloci za obiljeavanje

pribor
Zatitni premaz se openito koristi za zatitu dijelova obratka gdje nije potrebna
reakcija kemijskog sredstva.
Najee koriteni materijal je na bazi sintetike ili gume.
Svojstva zatitnog premaza:

Zadovoljavajua tvrdoa

Dobro prianjanje na povrinu obratka

Jednostavna primjena

Inertnost prema koritenim kemijskim reagensima

Otpornost na toplinu generiranu jetkanjem

9

Lako i jeftino uklanjanje nakon jetkanja

8.2. Obradni sustav

Tablica prikazuje razliite zatitne premaze, sredstva za jetkanje, brzinu jetkanja i

faktor jetkanja za nekoliko materijala obradaka.

Obradak

Reagens

Zatitni premaz

Brzina jetkanja [mm/min]

Faktor jetkanja

Aluminij

FeCl3
NaOH

Polimeri
Polimeri

0,013 0,025
0,020 0,030

1,5 2,0

Magnezij

HNO3

Polimeri

1,0 2,0

1,0

Bakar

FeCl3
CuCl3

Polimeri
Polimeri

2,0

2,5 3,0

elik

HCl:HNO3
FeCl3

Polimeri

1,2
0,025

2,0

Titanij

HF
HF:HNO3

Polimeri

0,025
0,025

1,02

Nikal

FeCl3

Polietilen

0,013 0,038

1,0 3,0

Silicij

HNO3:HF:H2O

Polimeri

vrlo sporo
10

8.2. Obradni sustav

Materijal obratka
Veina metala je pogodna za CHM.
Neke slitine su problematine, npr. zbog visokog postotka ugljika kontaminira se
sredstvo za jetkanje unato filtriranju.
Silicij ima problem i sa stupnjem jetkanja i adhezijom fotorezistivnog materijala na
obradak.
Slitine sa sadrajem kobalta, paladijuma ili titanija nisu pogodne za CHM.
Postoje dvije metode za pripremu obratka, tj. ienje prije CHM.
- mehanika i
- kemijska.
Mehaniko ienje obino ukljuuje neki oblik ispiranja s nekom blagom otopinom.
Ova metoda daje dobre rezultate ali nije prikladna za tanke obratke. Nehrajui elik
debljine 0,013 mm ili bakar debljine 0,05 mm je gotovo nemogue oistiti bez pojave
mehanikih oteenja. Ultrazvuk je najprikladniji za ovakvu vrstu pripreme.
Za kemijsko ienje koristi se blaga kiselina. Metalni tanki obratci se pripremaju u 30%
otopini fosforne kiseline uz dodataka nekog sredstva za odmaivanje i uz lagano
zagrijavanje otopine do 45C.

11

8.2. Obradni sustav

Kemijski reagensi
Kemijski reagensi koji se koriste za jetkanje su visokokoncentrirane kisele ili lunate
otopine kontroliranog kemijskog sastava i temperature. Imaju sposobnost reagiranja s
materijalom obratka tako da generiraju metalne soli koje se rastapaju u otopini.

Odgovarajuci kemijski reagens mora zadovoljiti sljedece uvjete:

dobra povrinska obrada materijala koji se obrauje,
jednolikost odstranjivanja materijala,
dostupnost i ekonomska isplativost,
sposobnost regeneracije ili neutralizacije te zbrinjavanja otpadnih produkata,
kontrolirana absorpcija vodika kod obrade titanovih legura.

Vrste reagensa
eljezni klorid za eljezne metale, bakar, broncu, nikal, aluminij
eljezni nitrat za srebro i srebrne slitine i molibden

12

8.2. Obradni sustav

Predloci za obiljeavanje
Predloci za obiljeavanje se koriste za definiranje podruja koje e biti izloeno
djelovanju kemijskog sredstva. Najei nain je rezanje noem ili npr. laser voen CNC
upravljanjem.
Uzeti u obzir dodatak za iznos faktora jetkanja.

Laser
CO2 Laser

Lea
Hlaenje zrakom

Zatiena
povrina
Zatita
Snaga lasera:
75kW za debljinu
zatite 400 m

Konstantno

Aluminij
13

8.3. Procesni parametri

Procesni parametri kod kemijskog glodanja su:
vrsta i svojstva kemijskog reagensa,
koncentracija,
radna temperatura,
cirkulacija,
vrsta zatitnog premaza.
Navedeni parametri izravno utjeu na:
1. Faktor jetkanja (d/T)
2. Brzinu obrade
3. Tolerancije proizvoda
4. Kvalitetu obraene povrine
14

8.4. Proces odvajanja materijala

Uinak odvajanja materijala ili jetkanja ovisi o kemijskim i metalurkim svojstvima
obratka i o temperaturi reagensa. Na slici je prikazana hrapavost u ovisnosti o nainu
proizvodnje obratka i materijalu obratka nakon odvajanja materijala debljine 0,25 mm
do 0,40 mm.

Tantalij

Titanij

Legura nikla

Legura magnezija

elici

Kolubijum

Molibden

Aluminijska legura

Hrapavost povrine, m

lijevanje
kovanje
valjanje

15

8.4. Proces odvajanja materijala

Tantalij

Titanij

Legura nikla

elici

Kolubijum

Molibden

Brzina jetkanja m/min

Hrapavost
Brzina jetkanja

Aluminijeva legura

Hrapavost povrine, Ra [m]

Aluminijska legura

Na slici je prikazana hrapavost i brzina jetkanja za neke legure nakon odvajanja

materijala debljine 0,25 mm do 0,40 mm.

16

8.5. Tonost i kvaliteta obraene povrine

Kod kemijskog glodanja metal se otapa pomou kemijske otopine. Ova faza obrade
odvija se i na povrini zrna i na granici zrna. Sitnije zrno i homogena metalurka
struktura su neophodni za jednoliku hrapavost obraene povrine.
Povrine obraene kemijskim glodanjem nemaju pravilnu teksturu. Veliina zrna,
usmjerenost zrna, toplinska obrada te zaostala naprezanja utjecat e da svaki materijal
ima specifinu zavrnu povrinu kao rezultat kemijskog glodanja.
Povrinske nepravilnosti kao to su valovitost, udubljenja, ogrebotine, nee biti
eliminirane kemijskim glodanjem.
Brzina odvajanja materijala utjee na hrapavost povrine i na tolerancije izratka.

Openito, sporo jetkanje proizvest e bolju kvalitetu povrine.

Kako bi kemijskim glodanjem dobili to bolju povrinu potrebno je da obrada bude u
smjeru valjanja ili u smjeru rasta zrna.

17

8.5. Tonost i kvaliteta obraene povrine

Minimalni otvor (provrti ili utori)
Debljina metala (T)

Dimenzijske tolerancije
Debljina metala (T)

Tolerancija

< 0,25 mm

0,025 mm

> 0,25 mm

10% od T

Presjek A A
tipini profil jetkanog
ruba s obje strane
Kapica = 20% T

Minimalna veliina

< 0,10 mm

0,10 mm

> 0,10 mm

Udaljenost od centra do centra

Tolerancija pozicije
0,013 mm

Debljina metala (T)

Min. unutarnji radijus
R = 1/3 T
Min. vanjski radijus
R = 2/3 T

Min. irina traka

Debljina metala (T)

Minimalna irina

< 0,10 mm

0,10 mm

> 0,10 mm

T
18

8.5. Tonost i kvaliteta obraene povrine

Tolerancija dubine rezanja se poveava ako se obrauju vee dubine pri veom
brzinama obrade. Aluminijeve i magnezijeve legure mogu se bolje kontrolirati nego
niklove ili titanijeve legure te elik.
Hrapavost ovisi i o poetnoj hrapavosti obratka. Ona se poveava kako raste
koncentracija iona metala u reagensu. Za manje dubine obrade < 200 m, hrapavost se
poveava s poveanjem dubine rezanja.
Kemijsko glodanje moe utjecati na mehanika svojstva obratka ako su na povrini
drugaija svojstva nego u osnovnom metalu. Odvajanje ovakvih slojeva mijenja
prosjena mehanika svojstva izratka. Ako je povrina prevuena slojem titanijevog

oksida, ili razugljiena i sl. kemijska obrada e promijeniti svojstva.

Najei je gubitak zamorne vrstoe, koja se nakon kemijskog glodanja primjerice
aluminija moe vratiti postupkom kugliarenja.

19

8.6. Prednosti i nedostaci obrade kemijskim glodanjem

Prednosti

Nedostaci

Mogue je smanjenje teine geometrijski sloenih

obradaka teko obradivih konvencionalnim
postupcima.

Mogue debljine obrade: ploe i limovi do debljine od

12,3 mm, cijevi do debljine stijenke 4 mm i otkivci debljine
6,5 mm

Istovremeno je mogue obraivati vie povrina

obratka ime se poveava produktivnost

Dugo vrijeme postavljanja i skidanja zatitnog premaza na

obratku

Nema pojave srha

Problematino rukovanje i odlaganje kemikalija.

Nema pojave zaostalih naprezanja tijekom obrade,

to minimizira distorziju obratak i ini obradu
osjetljivih dijelova moguom.

Potrebna metalurki homogena struktura za bolje rezultate

Kontinuirana koninost je dostina i na geometrijski

sloenim obratcima

Teko se obrauju uske i duboke povrine na obratku

Relativno niska cijena poetne investicije vezane za

opremu.

Radijus zaobljenja je odreen dubinom jetkanja

Promjene u dizajnu obratka su vrlo brzo izvedive

Zavari imaju razliitu brzinu nagrizanja nego osnovni

materijal

Troak alata je minimalan kao i troak otpada

Dobra kvaliteta povrine, bez pojave srha, eliminira
potrebu za zavrnom obradom.
Mogua je obrada tankostjenih konstrukcija.

20

10

8.7. Primjena obrade kemijskim glodanjem

Primjenjiva na veinu metala: bakar, aluminij, cink, elik, olovo i nikal.
Metali kao to su titanij, molibden i cirkonij, i nemetalni materijali kao to su staklo,
keramike i neke plastike mogu se takoer obraivati kemijskim glodanjem.
Veliki raspon veliine obratka, od dijelova avionskih krila do integriranih sklopova ipova.
Podruje dubine obrade od 2,54 mm do 12,27 mm.
Podruja primjene vezana za poboljanje
svojstava materijala:
1. Eliminacija alfa faze iz titanijevih otkivaka
i izradaka dobivenih deformiranjem
2. Eliminacija razugljienog sloja kod
niskolegiranih elinih otkivaka
3. Eliminacija vanjskog sloja kod izradaka
dobivenih obradom EDM
4. Uklanjanje otrih srhova nakon
Zavrna obrada
konvencionalnih postupaka rezanjem kemijskim glodanjem
5. Priprema povrine za nerazorna
ispitivanja penetrantima

Oktivak

Obrada
deformiranjem

Kritina
zona

Obradak dobiven
obradom
odvajanjem estica

21

8.7. Primjena obrade kemijskim glodanjem

22

11

9. FOTOKEMIJSKA OBRADA
9.1. Uvod u fotokemijsku obradu
9.2. Opis procesa
9.3. Primjena
9.4. Prednosti i nedostaci

9.1. Uvod u fotokemijsku obradu

Fotokemijska obrada je varijacija kemijskog glodanja gdje se zatitna prevlaka

nanosi fotografskim tehnikama. Kemijsko glodanje i fotokemijska obrada koriste
kemijski reagens za jetkanje materijala.
Fotokemijska obrada je prikladna za obradu folija i ploa raspona debljine od
0,013 mm do 1,5 mm. S obzirom na navedeno, ova obrada predstavlja alternative
preama za probijanje.
Kod kemijskog glodanja, dubina jetkanja se odreuje vremenskim periodom unutar
kojega je obradak u kontaktu s kemijskim reagensom, dok se kod fotokemijske obrade
traena dubina jetkanja postie vremenskim ogranienjem rada sapnica koje nanose
kemijski reagens u obliku spreja na obradak.

24

12

9.2. Opis procesa

Modeliranje obratka /
CAD

Odabir i ienje metala

Fotografska obrada

Fotootporni premaz

Foto alat

Fotootporna matrica
na metal

Fotoosjetljivi
metal

Jetkanje

Skidanje matrice

Gotov proizvod
25

9.2. Opis procesa

Oien metal

Fotootporni premaz s obje strane

Svjetlo

Fotografski negativ

Razvija nanesen kroz negativ (dvostrano)

Razvijanje

Djelomino jetkano

Gotov proizvod

26

13

9.3. Primjena
Fotokemijskim postupkom obrade obrauju se sljedei materijali:
aluminij, bakar, cink, elik, nehrajui elik, olovo, nikal, titan, molibden, staklo,
germanij, karbidi, keramika i neke vrste plastike.
Postupak je prikladan i za obradu elastinih materijala koje je teko formirati
probijanjem.
Obradak mora biti plosnat kako bi se nakon obrade mogao saviti u eljeni oblik.
Proizvodi izraeni fotokemijskom obradom nalaze primjenu u elektronikim,
automobilskim, zrakoplovnim, telekomunikacijskim, kompjuterskim i drugim
industrijama.

27

9.4. Prednosti i nedostaci

Osnovne prednosti koritenja fotokemijske obrade su sljedee:
preciznost i brzina odstranjivanja materijala su puno vee nego kod kemijskog
glodanja,
s obzirom da se obradak priprema za obradu fotografskim tehnikama, vrlo je
jednostavna izrada uzoraka te njihovo skladitenje,
vremena obrade tipinih uzoraka su kraa nego kod konvencionalnih postupaka
obrade,
osjetljivi i lomljivi dijelovi malih debljina obrauju se bez pojava deformacija i
motanja materijala.
Nedostaci kod primjene postupka fotokemijske obrade su sljedei:
potreba za visokoobuenim operatorima,
oprema je skuplja nego kod kemijskog glodanja,
cijeli stroj mora biti zatien od korozije uslijed djelovanja kemijskog reagensa.
28

14

10. ELEKTROPOLIRANJE
10.1. Uvod u elektropoliranje
10.2. Parametri procesa
10.3. Primjena
10.4. Ogranienja procesa

10.1. Uvod u elektropoliranje

Mehaniko poliranje vs. Elektropoliranje

Elektrokemijsko, elektrolitiko poliranje ili elektropoliranje je postupak kojim se moe
postii visoki sjaj ili polusjaj. Dijelovi se obrauju anodno, tj. spajanjem s pozitivnim
polom izvora istosmjerne struje napona 8 V do 24 V u korozivnim vodenim otopinama.
Glavni anodni proces je ionizacija metala koja tee bre na mikroizboinama nego u
mikro udubinama. Kako otapanje metala tee po Faradayevu zakonu mogua je
regulacija brzine i kakvoe obrade. Kao katode se koriste nehrajui elici, grafit, olovo,
bakar ili plemeniti metali.
Omjer gustoe struje i napona
AB mat povrina
BC poliranje
Oksidacija
Oksidacija
CD oksidacija
Jakost
Dubina metala koja se skida
struje - gr
Zaglaivanje
elektropoliranjem 20 m do 40 m
Poliranje
Gustoa struje, A/mm2

Napon, V
30

15

10.1. Uvod u elektropoliranje

Glavne komponente sustava za elektropoliranje

Obradak koji je spojen u strujni krug istosmjernog izvora struje nalazi se u okruenju
katode koja ima negativni naboj. Medij za elektropoliranje je tekuina tj. mjeavina
nekoliko razliitih kiselina i netopivih soli. Tijekom elektropoliranja anodna povrina
(obradak) je podvrgnuta kombiniranim uincima oksidacije koji prate elektrokemijsko
odstranjenje metala i zasienje povrine s otopljenim metalom.
Obradak
Izvor struje DC

Nosa
Mijealica

Elektrolit
Katoda
Grija

Shematski prikaz elektropoliranja

31

10.2. Parametri procesa

Na elektropoliranje utjee mnotvo parametara koji imaju

izravan utjecaj na kvalitetu proizvedene povrine i
produktivnost procesa, a to su:

Materijal i stanje obratka

Izvorna hrapavost povrine

Gustoa struje

Napon

Vrsta kiseline, temperatura i aktivnost

Tijekom
elektropoliranja
preporua
se
uporaba
odgovarajueg elektrolita, odravanje temperature i
kemijskog sastava, te opskrba istosmjernom strujom
konstantne jaine.

32

16

10.3. Primjena

Za ekonomino i visokokvalitetno elektropoliranje, hladno valjani obratci su najpovoljniji

odabir.
Lijevani obratci obino sadravaju teksturu pjeanog kalupa, imaju grubo zrno i
ukljuene legirajue elemente koji poboljavaju livljivost (fosfor, olovo, silicij). Takve
grube teksture ne mogu se otkloniti elektropoliranjem, meutim povrina moe postati
izuzetno sjajna, ali je u konanici gruba povrina.
Podruja primjene:

Priprema povrine za elektroplatiniranje, stvaranje uvjeta za dobro prianjanje

Poliranje medicinske opreme, opreme za pripremu hrane, elektroopreme.

Uklanjanje srha i otrih rubova

Metalografska ispitivanja

Uklanjanje sloja na metalu koji ostaje nakon lijevanja ili kovanja

Uklanjanje sloja materijala sa zaostalim naprezanjima to poboljava vijek trajanja

proizvoda

Mikroobrada metala i razliitih legura

Poliranje vie elemenata istovremeno

33

10.4. Ogranienja procesa

Ogranienja procesa su:

proces ne moe otkloniti nedostatke nastale uslijed nemetalnih ukljuina u metalu

proces se ne moe primijeniti na viefazne legure, u kojima je jedna faza relativno

otporna na anodno otapanje

grube ogrebotine se ne mogu otkloniti ak i uz viestruko elektropoliranje

metali koji sadre visok postotak silicija, olova i sumpora mogu biti problematini

elektropoliranje je vie prikladno za uklanjanje male ogrebotine i nesavrenosti

nego za izravnavanje bilo koju vrste povrinske valovitosti

premazi, za razliku od kovanog metala, nee poliranjem postati sjajni i glatki

uvjeti stanja osnovnog metala utjeu na elektropoliranje

nemetalni ukljuci, nepravilna arenja, veliko zrno, tragovi valjanja i hladnog

vuenja imaju za posljedicu loe elektropolirane povrine.

34

17