OTVORENI UNIVEZRITET APERION TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

IZVORI IDEJA ZA ODABIR MALOG BIZNISA

SEMINARSKI RAD

PREDMET:PODUZETNITVO
PROFESOR: HASAN MURATOVI
ASISTENT: JAMILA JAGANJAC

STUDENT: NEVEN RASTOVI

INDEKS:0126-09/RFBO
SEMESTAR: PRVI
SMJER STUDIJA: MENAMENT FINANCIJA, BANKARSTVA I
OSIGURANJA

TRAVNIK, decembar 2009.god

SADRAJ:
1.Uvod.2
2.Ideja za biznis...3
2.1 Biznisu treba i jednostavnost....3
2.2 Nova ekonomija trai inovacije................3
2.3 Iskoristiti otvorenu radnu sredinu.3
2.4 Internet je trite...4
3. Abeceda financiranja poduzetnitva...4
3.1 Van bankarska egzotika financiranja poduzetnitva.4
3.2 Izloenost banaka..4
3.3 Izvori financija za poduzetnitvo..5
4. Razlika izmeu obrta i d.o.o...6
4.1 Definicija obrta i d.oo...............6
4.2 Osnivanje obrta i d.o.o..7
4.3 Porezni model.......7
4.4 Voenje knjiga..8
4.5 Plaa vlasnika....8
5. SWOT- analiza...8
5.1 Misija vizija poduzea..8
6. Poduzetnika djelatnost......9
6.1 Postati partner nekom tko ima registriranu djelatnost..9
6.2 Kupiti postojeu tvrtku ili obrt.9
6.3 Franiza.......10
7. Poslovni plan.11
7.1 Saetak projekta..11
7.2 Podatci o poduzetniku.12
7.3 Trina opravdanost12
7.4 Tehnoloko- tehniki elementi pothvata.12
7.5 Lokacija...12
7.6 Plan prihoda13
7.7 Kalkulacija trokova...13
7.8 Financijski pokazatelj.14
8. Zakljuak..15
9. Literatura..16

.
1.Uvod
Za pokretanje neke poduzetnike aktivnosti ili biznisa potrebne su odreene ideje, osim toga
potrebna su i odreena ulaganja u tu ideju. Za pokretanje biznisa potrebne su i neke poslovne
veze, razne pripreme te se okruiti sposobnim suradnicima. Poslovni plan je takoer jedna
vrlo vana stavka u pokretanju vlastite ideje za biznis koja e nam pomagati u naem daljnjem
poslovanju i naim poduzetnikim aktivnostima.

2
2.Ideja za posao
Svaki poduzetnik eli znati na kojim se podrujima ostvaruju nove mogunosti za prihode. Za
pokretanje novog posla ili razvijanjem postojeeg potrebne su dobre ideje. Za obavljanje
poslova, zemljopisno podruje vie ne igra ulogu. ak i relativno male kompanije imaju sve
vie ljudi koji rade u timovima po cijelom svijetu. Koriste se standardne platforme za laptope
i e-mailove, mobilne telefone i pristupe internet mreama. Ljudi e morati nauiti kako se
nositi s tim i organizirati vrijeme da bi ostali ukljueni: zemljopis moda nije toliko vaan, ali
potreba za osjeajem zajednitva ostaje jednaka.
2.1 Biznisu treba i jednostavnost
Zato moramo pritisnuti pet tipki da bismo obavili neki posao, kad to ide puno jednostavnije s
jednom. Jednostavnost je najnoviji trend u menadmentu i dizajnu. Kompliciranost je postala
prepreka u pokuaju da se lansira neki novi proizvod. Novi pokuaj stvari pojednostavljuju do
osnova i onda ih pokuaju uiniti intuitivnima. U proloj godini,manje je bilo vie.
2.2 Nova ekonomija trai inovacije
Informacija je postala sirovina kao ugljen ili kukuruz. Ljudi u Americi su nekad mislili da e
amerika superiornost u tehnologiji i informacijama biti dovoljna za trku s azijskim
proizvoaima. Pokazalo se, meutim, da i know how Kine, Indije ili istone Europe u nekim
podrujima moe biti isti ili bolji nego ameriki. Rjeenje je fokusirano na inovacije i dizajn
kao bitne oslonce svake kompanije. U igri treba biti stalno fleksibilan i unutar svoje
djelatnosti pronalaziti proizvode i usluge za koje potroai moda jo ni ne znaju da e im
trebati. Pametne kompanije imaju u vrhu ljude zaduene za inovacije i kreativnost, dok su
nekad takvi nalazili na puno niim nivoima upravljake strukture.
2.3 Iskoristiti otvorenu radnu sredinu
Nove tehnologije omoguavaju bru razmjenu ideja i u njihovom oblikovanju moe
sudjelovati gotovo svaki radnik. Odline ideje mogu doi iznutra ili izvana. Dok neki vide
kaos, drugi primjeuju kreativnost. A katkad se moe posegnuti van i komunicirati s
virtualnim zajednicama. Neki online klubovi prijatelja, na primjer, pomau Legu na dizajnu
kockica i odmah kupuju nova rjeenja. Biznis planovi se zbog nove tehnologije sve lake rade
kolektivno.

3
2.4 Internet je trite
Masovna trita nisu vie jedino emu treba teiti. Zahvaljujui internetu moe se zaraditi
novac u raznoraznim nainima. Mogunost mrenog privlaenja kupaca stvara priliku za
preivljavanje proizvoda koji ne bi bili dugog vijeka u obinim trgovinama. Najpoznatija online knjiara pokazala je da moe porasti interes za ve zaboravljenim knjigama, dok druga
kompanija produuje ivotni vijek dokumentiranim filmovima. Takvo trite do pojave
interneta nije postojalo.
3.Abeceda financiranja poduzetnitva
Poduzetnici trebaju, prije svega,spoznati kako postoj bankarski i nebankarski izvori kapitala
koji su potrebni za podrku i financiranje svake dobi poduzetnitva,poevi od predpoetne,poetne i daljnjih kapitalizacijski dobi, kao i injenicom da se u poetnoj dobi
poduzetnitva financijskom potporom istiu tzv. Poslovni aneli, uglavnom fizike osobe koje
ulau u dobi poduzetnitva kada nitko drugi nee.
3.1 Van bankarska egzotika financiranja poduzetnitva
U sluaju naprednijeg poetnog stadija nekog poduzetnitva,to ovisi o kvaliteti i
konkurentnosti proizvoda ili usluga, nerijetko se putem ovlatenih slubi organizira i
sekuratizacija vrijednosnih papira otvorenom javnom ponudom, odnosno neposrednom
(javnom) ponudom.
Financiranje poduzetnitva odvija se dvojako:
a) putem zaduivanja-kod banaka ili drugih kreditora
b) putem prodaje udjela poduzetnitva ulagaima-privatnim osobama
U razvijenim primarnim i sekundarnim tritima kapitala i van bankarskom financiranju
poduzetnitva trebaju se pridodati i brojni egzotini instrumenti kapitala poput obveznica,
financijskih derivata kojima se financiraju odreene dobi poduzetnitva ili projekta, koje
nemaju uvijete za klasino bankarsko financiranje.
3.2 Izloenost banaka
Financiranje malog i srednjeg poduzetnitva (MSP) svedeno je uglavnom na komercijalne
banke, to je iskonska pogreka. Banke su po vokaciji i funkciji trgovci tuim novcem,za njih
je novac roba, cilj i smisao, prioritet predstavlja sigurnost plasmana novca, dok je istinskim
poduzetnicima novac ipak samo sredstvo potrebno za funkcioniranje i razvoj njihova
poduzetnitva. Novac nijednom istinskom i drutveno korisnom poduzetnitvu nije primarni
cilj nego predstavlja rezultat poslovnih radnji. Nai poduzetnici u BIH moraju spoznati
injenicu kako banke u koje ljudi deponiraju svoj novac imaju obvezu sigurnosti kreditnog
plasmana, a poduzetnici uglavnom spadaju u rizinu grupu. Banke stoga trae materijalnu
izloenost poduzetnika radi poveanja njegove odgovornosti,pa odreuju kolaterale koji
direktno utjeu na imovinsko stanje poduzetnika- budueg korisnika kredita. U poduzetnikim
razvijenim financijskim tritima postoje kategorije poput osiguranog i neosiguranog
kredita. Pod prvom kategorijom ukljuuje se agencija koja prati stanje na tritu kapitala za
poduzetnika- aplikanta u odnosu na relativnu ponudu u zemlji ili inozemstvu. Istovremeno,
neosigurani kredit koji banja odobrava svom dugogodinjem solidnom komitentu, osim
tekueg rauna i najavljenih uplata, ne trai dodatne kolaterale ili jamstva.

4
3.3 Izvori financija za poduzetnitvo
U BIH, kao i u svakoj drugoj zemlji koja ima u odreenoj mjeri reguliran odnos prema
potrebama poduzetnitva, postoje jamstvene agencije ili uredi koji odobravaju odobrenim
projektima ili poduzetnitvima jamstva za dio zatraenog kredita, uz uvjete koji se razlikuju u
svakoj zemlji.
Za poduzetnika je bitno da, uz pomo takvog jamstva, te drugim aktivnim kolateralamaponajvie kvalitetnim poslovnim planom moe ostvariti svoj cilj i dobiti bankovni kredit.
Dravne slube na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini diljem svijeta, uz privatne
agencije sa slinom svrhom, pokuavaju pruiti ukupnu podrku poduzetnicima, od
informativne, pravne, financijske, izvozne itd.
U svakoj naprednijoj dravi poduzetnicima su na raspolaganju i razvojne banke koje nisu
klasine komercijalne banke ve su pokrenute radi pogodovanja infrastrukturnim redovima,
financiranju ili posredovanju financiranja iz istovrsnih meunarodnih izvora, kao i
subvencijama na kamatne postotne bodove i sl. za razvoj i poticanje poduzetnitva na
nerazvijenim podrujima i druge svrhe. Ministarstva poduzetnitva u svakoj su zemlji, pa tako
i u naoj izgradile mreu agencija, centara, izvora poticajnih i nepovratnih
sredstava,savjetnika i dr. s ciljem unapreenja ukupnih uvjeta i okruja kao i za rad
poduzetnitva.
Za kraj ovoga kratkog uvoda u abecedu podrke i financiranja poduzetnitva ponovimo kako
izvori financiranja poduzetnitva zavise o dobi statusu poduzetnitva ili projekata,a
najzastupljeniji su: komercijalne i poslovne banke, tednja, kreditne kartice, prodaja imovine,
konvertibilna dugovanja, poslovni aneli, pekulativni ulagai, zaposlenici, osigurani i
neosigurani krediti, investicijske kompanije,sekuratizacija vrijednosnih papira, donacije,
poticajna i nepovratna sredstva za drutveno korisno, partnerstva, poduzetniki leasing,
subvencije, prikladni fondovi i itd. alosno je to u BIH jo ne postoji otvoreni ili zatvoreni
poduzetniki pro- aktivni investicijski fondovi koji se fokusiraju na razvoj i kapitalizaciju
perspektivnih poduzetniki investicija, nego isti kupnjom financijskih instrumenata potiu
gospodarstva razvijenih zemalja. Za poduzetnike koji zapoinju poduzetnitvo s atraktivnom
imovinom preporuuje se i metoda otvorene javne ponude kao i zatvorenu ponudu za ciljane
potencijalne ulagae.

5
4. Razlika izmeu obrta i d.o.o
OBRT:
Temeljni kapital:
Trokovi osnivanja:
Vrijeme potrebno za
osnivanje:
Mjesto registracija:
Odgovornost:
Knjigovodstvo:
lanstvo u komori:
Djelatnost:

Porezne stope:
Zaposleni:
Plaanje PDV

Nema
250 KM
Max. 15 dana

TRGOVAKO DRUTVO:
5000 KM
1250 KM
Max. 40 dana

Nadleni
ured
dravne
Trgovaki sud
uprave u upaniji ili gradu
Imovinom obrta
Visinom temeljnog kapitala
Jednostavno knjigovodstvo Dvojno knjigovodstvo u
skladu
s
zakonom
o
raunovodstvu
Obrtnika komora
Gospodarska komora
Sve doputene djelatnosti uz
Sve doputene djelatnosti
posjedovanje odgovarajue
strune spreme za vezane
obrte ili povlastice za
povlatene obrte
Progresivna 15%, 25%, 35%,
20%
45%, (ovisno o visini
dohotka)
Nema ogranienja
Nema ogranienja
Neplaeni raun
Izdani raun

Poduzetnici koji su na samom poetku o realizaciji svoje poduzetnike ideje, esto se susreu
sa pitanjem koji oblik poslovanja da odaberu: obrt ili trgovako drutvo. Najjednostavniji i
najee koriteni oblik trgovakog drutva za poduzetnike poetnike je drutvo s ogranieno
odgovornou.
4.1 Definicija obrta i d.o.o
Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih
osoba sa svrhom postizanja dohotka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem
usluga na tritu.
Drutvo s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo u kojem jedna ili vie pravnih ili
fizikih osoba ulae temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenim temeljnim
kapitalom,sa svrhom postizanja dobiti.

6
4.2 Osnivanje obrta i d.o.o
Osnivanje obrta i d.o.o uvelike se razlikuje. Za osnivanje obrta potrebno je: prijava za upis u
obrtni registar, kopija osobne iskaznice, lijeniko uvjerenje o sposobnosti tj. o udovoljavanju
posebnim zdravstvenim uvjetima koje je propisano zakonom, dokaz o odgovarajuoj strunoj
spremi odnosno majstorskom ili ispitu osposobljenosti za osobe koje osnivaju vezani obrt, te
uplatnica na odreen iznos.
Iz ovog popisa vidljivo je da za osnivanje obrta za odreene djelatnosti potrebna odgovarajua
sprema. Naime, postoje tri vrste obrta: slobodni, vezani i povlateni. Za otvaranje slobodnog
obrta nije uvjet zanimanje, kolska sprema ni iskustvo. Za otvaranje vezanoga obrta vaan je
uvjet struna sprema, radno iskustvo ili majstorski ispit, dok je za otvaranje povlatenog obrta
potreban odreeni stupanj i vrstu strune spreme prema odredbama Pravilnika o vezanim i
povlatenim obrtima. Dakle, ukoliko elite otvoriti vezani obrt morate imati odgovarajuu
strunu spremu ili majstorski ispit, ili zaposliti na tim poslovima osobu koja ima traenu
strunu spremu ili ispit. Popis vezanih i povlatenih obrta sa potrebnom strunom spremom
nalazi se na kraju ovog teksta.
Za razliku od obrta, osnivanje d.o.o je kompliciranije i zahtjeva vie dokumenata, vremena i
novca. Prednost d.o.o je ta to uvjet za osnivanje d.o.o nije struna sprema, niti bilo kakvi
ispiti osposobljenosti, pa se za otvaranje d.o.o esto odluuju osobe koje nemaju
zadovoljavajuu strunu spremu za otvaranje obrta. Za registraciju d.o.o potrebno je
pripremiti: prijava za upis u sudski registar, drutveni ugovor ili izjava o osnivanju drutva s
prilozima ovjerenim od strane javnog biljenika, popis osoba ovlatenih da vode poslove
drutva, popis lanova Nadzornog odbora ako ga drutvo ima, te ovisno o nainu osnivanja i
drugi dokumenti. Osim prijave na trgovakom sudu, podatke o upisu u sudski registar
potrebno je objaviti u Narodnim novinama i dnevnom tisku, potrebno je prijaviti osnivanje
drutva u poreznoj upravi kako bi se dobio porezni broj, u mirovinskom osiguranju,
zdravstvenom osiguranju itd. pa je registraciju d.o.o u veini sluajeva najbolje prepustiti
odvjetnikom uredu.
4.3 Porezni model
Sva trgovaka drutva, pa tako i d.o.o obveznici su poreza na dobit. Porez na dobit
obraunava se po odreenoj stopi na poreznu osnovicu. Porezna osnovica je najjednostavnije
reeno, razlika izmeu prihoda i rashoda.
Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, no ukoliko to ele mogu postati i obveznici poreza
na dobit. Ukoliko obrtnici imaju godinje primitke vee nego to zakon odreuje onda moraju
preu u sustav PDV-a. dok je u sustav poreza na dohodak, obrtnik ima mogunost paualnog
plaanja poreza,dok je kod d.o.o-a to nemogue.

7
4.4 Voenje poslovnih knjiga
d.o.o-a to PDV moraju uplatiti pri izdavanju rauna, iako im raun nije uplaen u roku
Trgovaka drutva (d.o.o) obavezna su voditi knjige po naelu dvojnog knjigovodstva, a to
ukljuuje voenje sljedeih knjiga: dnevnik, glavne knjige, pomone knjige. Za razliku od
njih, obrti mogu voditi svoje knjige po naelu jednostavnog knjigovodstva, koje je mnogo
jednostavnije i omoguava obrtnicima da samostalno vode knjige, to pojednostavljuje
postupak. Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva voenje knjige primitka i izdatka,
evidencije o trabinama i obvezama i popisa dugotrajne imovine.pritom se knjienje
poslovnih dogaaja u d.o.o-u vri prema naelu blagajne- kada je raun naplaen. To donosi
potrebnu pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke raunaju samo stvarno neplaeni
rauni. Isto tako, tu je i nedostatak.
4.5 Plaa osnivaa
Kod d.o.o. kao i svih ostalih trgovakih drutava, cijela bruto plaa osnivaa tj. vlasnika
priznaje se kao troak. No, kod obrtnika se samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno
osiguranje se priznaju kao troak.
5. Misija i vizija poduzea
MISIJA:

definicija temeljnog razloga postojanja poduzea

polazite za utvrivanje ciljeva, strategije i politike
izjava o dugoronijem pravcu djelovanja poduzea u cjelini

VIZIJA:

izjava o budunosti koju elite kreirati za sebe i za svoje poduzee

dugorono, iroko definirano usmjerenje poduzea
kreiranje novih standarda za budunost
gdje emo biti pozicionirani na tritu s kim emo biti u poslu
to e kupci misliti o nama

8
6. Poduzetnika djelatnost
Sve sa strane izgleda lako i jednostavno, i zaista, osnovati i registrirati poduzetniku
djelatnost nije problem samo znajte, tvrtke se raaju, sazrijevaju,ive i umiru i propadaju.
Nemojte se nai odmah na poetku u tom krugu. Radite ono to elite, ono to vas ini
zadovoljnim, ali taj posao vam mora donositi zaradu. Kada imate tvrtku, obrt ili neku drugu
registriranu djelatnost, poetni okvir je odreen. Ali kada zapoinjete posao onda imate
dvojbu u kojem obliku ete obavljati poduzetniku djelatnost. Stotinu pitanja vam se vrti kroz
glavu, odakle poeti, kako do poetnog kapitala. Zato mora se donijeti odluka kako ete ui u
svoj novi posao.
Mogunosti su razliite:
1.
2.
3.
4.
5.

postati partner nekome tko ima registriranu djelatnost

kupiti postojeu tvrtku, obrt, zadrugu ..
osnovati vlastitu tvrtku, obrt, zadrugu, slobodno zanimanje
franiza
licenca

6.1 Postati partner nekome tko ima registriranu djelatnost

Ovo je jedan od najjednostavnijih naina, ako se okreete u krugu prijatelja, rodbinepoduzetnika. esto posjedujete neka znanja, sposobnosti bilo strune bilo organizacijske,
vjetine potrebne nekom poduzetniku, poznanstva koja omoguuju prodaju proizvoda- usluga
i drugo. Ulaganje esto ne mora biti novac, nemojte se odmah prepasti razgovora na tu temu.
Ovakav nain moe biti koristan za mladu i neiskusnu osobu, poetak za neki svoj budui
posao. U takvom partnerstvu naue se mnoge stvari, upoznaju se mogui problemi u
poslovanju, sve e vam to omoguiti laki samostalan ulazak u svijet poduzetnitva. Veina
poduzetnika nije spremna ui u partnerski odnos s drugim osobama iako udruivanje na
zdravim temeljima moe donijeti razvoj posla.
6.2 Kupiti postojeu tvrtku ili obrt
Kupiti se moe tvrtka, obrt, preuzeti postojeu franizu od poduzetnika koji je doao do toke
da to moda vie ne moe pratiti iz osobnih razloga. Kupiti se moe tvrtka ili obrt koji su u
mirovanju, nisu uope radili ili due vrijeme ne rade. Ovako se preskau sve faze osnivanja i
registracije novog poslovanja, a to odnosi vrijeme i novac. Prije toga se mora znati od koga se
kupuje tvrtka i u kakvom je stanju poslovanje te tvrtke ili obrta. Ako ste ve odluili za ovaj
oblik angairajte strunu osobu koja e vam pomoi u donoenju odluka.

9
6.3 Franiza
Franiza dolazi od francuske rijei franchise i znai povlastica, mnogo je definicija franiza.
Jednostavno reeno franiza bi bila ugovor o poslu u kojem vlasnik franize ustupa odnosno
prodaje drugoj pravnoj ili fizikoj osobi pravo koritenja proizvoda ili usluge vlasnika.
Franizno poslovanje sigurno potie razvoj malog gospodarstva, time smanjuje nezaposlenost.
U franiznom ugovoru koji zna biti razraen do najsitnijih detalja pojavljuje se davatelj
franize i primatelj franize.
Davatelj franize najee prodaje primatelju franize:
marku ili brand
know- how ili znanje
poslovno iskustvo
trening osoblja i voenje poetka poslovanja
marketinku podrku
zajedniku nabavku sirovina, repromaterijala i ambalae
prirunik za voenje franize
poslovne i tehnoloke metode rada i metode prodaje
stalna savjetovanja
sve druge elemente bitne za franizu
Franiza je dobar oblik poslovanja za:
poduzetnike poetnike
nezaposlene koji ele poeti raditi
zaposleni koji su postali tehnoloki viak
zaposlene koji su postali tehnoloki viak
zaposlene koji ele zapoeti karijeru u vlastitom poslu
mlade koji ele ui u poduzetnitvo
Svima njima franiza omoguuje:
manji poetni rizik jer iza njih stoji obino dobro uhodani posao i poznata marka
Preuzimanje razraenog sustava rada
Kontrolu poslovanja, bar u poetnoj fazi
Manji poetni kapital
Standarde kvalitete
Morate znati da kao primatelj franize plaate davatelju franize:
poetnu pristojbu
pristojbu za poslovanje

10
7. Poslovni plan
Poslovni plan je pisani dokument koji jasno opisuje poslovnu ideju, njene efekte, poetna
sredstva, resurse i metode potrebne za njeno ostvarivanje.
Poslovni plan ukljuuje pribavljanje potrebnih sredstava, investiranja, organizaciju posla,
marketing i prodaju, pa sve do ostvarivanja koristi koju nosi projekt. Namijenjen poduzetniku
i treba mu posluiti za cjelovitu analizu pothvata i svih njegovih dijelova te za uoavanje svih
potrebnih elemenata za njegovo uspjeno ostvarivanje. Uz samog poduzetnika, korisnici
poslovnog plana odnosno osobe kojima je on namijenjen su:
financijske institucije od kojih e poduzetnik pribavljati novac
investitori koji e, zajedno s poduzetnikom financirati projekt
poslovni partneri
ostali
Oblik poslovnog plana nije unificiran i ovisi o njegovoj primarnoj namjeni te o zahtjevu
samog poduzetnikog pothvata. Kako e poslovni plan biti organiziran ovisi o tipu poslova
kojim se poduzetnik bavi i razlogu pisanja poslovnog plana. Formalno plan obuhvaa do
tridesetak stranica sa pregledom sadraja, saetkom, itljivim i jasnim tekstom uz koritenje
grafikona, dijagrama i karata. Vrijednost poslovnog plana kao pisanog dokumenta mjeri se
stupnjem njegove izvodljivosti i realnosti oekivanih uinaka. Izrada poslovnog plana
pretpostavlja dobro poznavanje tehnologije i naina proizvodnje. Rije je o poslu koji
zahtjeva odreeno vrijeme i sredstva za realizaciju, pa je preporuljivo angairati strunjaka
konzultanta specijaliziranog za te poslove. Poduzetnik obavezno treba sudjelovati u pripremi
poslovnog plana jer je on taj koji ima poduzetniku ideju, koji najbolje poznaje pothvat te
snosi rizik, stoga je nuno da bude i jedan od autora poslovnog plana.
7.1 Saetak projekta
Saetak projekta dio je poslovno plana koji se prezentira na samom poetku, a radi se
posljednji, nakon to su svi drugi dijelovi zavreni. Na osnovi saetka stvara se prvi, a ujedno
i najvaniji dojam o poduzetnikom projektu. Saetkom se mora zainteresirati osoba ili
institucija da se detaljno upozna s projektom.
Saetak u pravilu sadri sljedee dijelove:
naziv projekta
lokacija projekta
naziv i adresa poduzetnika
proizvodi i usluge koje e se nuditi
osnovna obiljeja
trite na kojem e se nuditi proizvodi
osnovna obiljeja konkurencije
planirana struktura investicija i izvori sredstava
broj zaposlenih u promatranoj godini
planirana dobit u promatranoj godini
planirana prodaja i prihodi u promatranoj godini

novani tok u promatranoj godini

ostali pokazatelji za promatranu godinu

11
7.2 Podaci o poduzetniku
U ovom dijelu valja naznaiti sve njegove vjetine, znanja, sposobnosti, iskustvo i ostale
karakteristike koje upuuju na njegovu spremnost i sposobnost organiziranja i voenja
vlastitog poduzetnikog pothvata. Te informacije je najbolje pripremiti kao kronoloki pregled
razvoja poduzetnika, koji ukljuuje formalno obrazovanje poduzetnika, dodatno obrazovanje,
dosadanje iskustvo i sve druge znaajke koje upuuju na njegove poduzetnike kvalitete.
7.3 Trina opravdanost
Svaki poduzetniki pothvat konanu ocjenu svoje kvalitete doivljava na tritu. Ako su
proizvodi ili usluge koje poduzetnik nudi traene i ako pothvat ostvaruje zaradu pri prodaji tih
proizvoda i usluga po cijenama koje je trite spremno platiti, tada je poduzetniki projekt
uspjean.
7.4 Tehnoloko-tehniki elementi pothvata
Tehnoloki proces znaajno odreuje poslovanje i rezultate svakog poslovnog pothvata.
Lokacija, potrebni poslovni prostori, vrste i koliine potrebnih sirovina, potreban broj
djelatnika, visina investicija i niz drugih pitanja usko su povezani s izborom tehnologije i
tehnolokog procesa izrade proizvoda ili pruanja usluga.
Opis tehnologije daje odgovor na pitanja: gdje emo, kako, ime, i u kojem vremenskom
periodu proizvodit. Opisom tehnologije mora se objasniti da li e projekt imati utjecaja na
ovjekov okoli.
7.5 Lokacija
Analiza lokacije projekta povezana je s izabranom tehnologijom i nainima proizvodnje
odnosno pruanje usluga. Lokacijska analiza mora obuhvaati analizu makrolokacije i
mikrolokacije.
Makrolokacijskom analizom utvruje se poloaj pothvata i odnosu na trite prodaje i trite
nabave kao dva najvanija dijela i realizaciji poslovnog pothvata.
Mikrolokacijska analiza opisuje smjetaj poslovnog ili proizvodnog objekta u odnosu na
najblie graevinske objekte. Ovdje se definira i dostupnost infrastrukture kao i veza s cestom
i drugim prometnicama.

12
7.6 Plan prihoda
Plan prihoda poduzetnikog pothvata priprema se na osnovi kvalitetne trine analize.
Analizom prodajnog trita utvruje se koji je potencijal opseg prodaje koji tvrtka moe
ostvariti te prihvatljive prodajne cijene naih proizvoda.
Izvori sredstava mogu biti:
Vlastita:
gotovina
stvari
Tua sredstva:
bankarski krediti
pozajmice od rodbine i prijatelja
ostali izvori
Prvi je korak u izradi poslovnog plana projekcija prodaje proizvoda po razdobljima. Pri
planiranju prodaje preporuljivo je za prvu godinu prikazati kretanja po mjesecima, a za
ostale godine samo godinju vrijednost. Nuno je voditi rauna o sezonskim oscilacijama u
prodaji, kao i injenici da u poetku poslovanja nije mogue ostvariti puni kapacitet
proizvodnje.
7.7 Kalkulacija trokova
Kalkulacijom trokova utvruje se cijena proizvodnje. Rije je o izdacima koji su nuni kako
bi se proizvod ili usluga proizveli i potom plasirali na tritu. Kod kalkulacije trokova
ponovo do izraaja dolazi potreba detaljnog poznavanja svih aspekata poduzetnikog
pothvata.
Pri izradi kalkulacije trokova svrstavamo ih u slijedeu kategoriju:
izravne trokove proizvodnje
neizravne trokove proizvodnje
amortizaciju
plae
financijske trokove
Izravne trokove proizvodnje ine oni trokovi sirovina i materijala te usluga za koje se tono
moe odrediti koliko je utroeno za proizvodnju jednog proizvoda.
U kategoriju neizravnih trokova proizvodnje svrstavamo one trokove za koje ne moemo sa
sigurnou utvrditi koliko ih se troi po jednom proizvodu.
Amortizacija je troak koritenja osnovnog sredstva i obraunava se na kraju svake poslovne
godine. Svako osnovno sredstvo, bilo da je rije o zgradi, stroju ili automobilu ima svoj vijek
trajanja u kojem se potroi.
Plae najjednostavnije je definirat kao trokove radne snage.

Financijski trokovi poslovanja povezni su s tuim izvorima sredstava, to u najveem broju

sluajeva podrazumijeva vezu s bankovnim kreditima.

13
Osnovni dijelovi kod izrade plana otplate bilo kojeg kredita su slijedei:
glavnica (osnovni dug)
broj godina na koji se odobrava kredit
godinja kamatna stopa
vrijeme poetka (u godinama)
nain otplate
Jednostavni izraun plana otplate kredita poduzetnik moe izradit sam, a za preciznije i
detaljnije planove potrebno je potraiti pomo strunjaka ili zamoliti banku da za poduzetnika
izradi plan otplate budueg kredita.
7.8 Financijski pokazatelji
Cilj pokretanja svakog poduzetnikog pothvata, kao i angaman poduzetnika, jeste
ostvarivanje pozitivnih financijskih rezultata i dobiti. Kako uz poduzetnika u procesu
realizacije pothvata sudjeluju i druge osobe, potrebno ih je uvjeriti, a poduzetniku potvrditi
kako e pothvat ostvariti pozitivne rezultate i kako e moi ispuniti sve preuzete obaveze.
Analiza uspjenosti poslovanja slui upravo tome, a provodi se koritenjem velikog spektra
instrumenata, od koji su najei i za ovu priliku najprimjereniji:
raun dobiti i gubitka
financijski tok
statiki pokazatelj uspjenosti

14
8. Zakljuak
Pokretanje poslovne aktivnosti i nije tako lagano kako se ini. Tu su mnoge aktivnosti koje se
moraju uiniti da bi pokrenuli posao od odabira najboljih ideja, poznavanje bankarskih kredita
za izradu najboljeg poslovnog plana. Osim toga moramo znati da trebamo ulagati u
amortizaciju i u obuku radnika da bi poveali proizvodnju odnosno dobit i postali konkurenti
na domaem, ali i na stranom tritu proizvoda.

15
9. Literatura :
Dosti Milenko prof. dr. Sarajevo 2003. god. "MENAMENT MALIH I SREDNJI
PODUZEA"
Vaji Ivo Zagreb "MENAMENT I PODUZETNITVO"
http: //google//
www.hgk.hr

16