Grka slova

,

alpha
beta
gamma
delta
epsilon
zeta
eta
theta
iota
kappa
lambda
o

, %
,

mu
nu
xi
pi
rho
sigma
tau
upsilon
phi
psi
omega

Gama
Delta
Theta
Lambda
Pi
Sigma
Phi
Psi
Omega

Matematika logika

Sud (izjava) je smislena izjavna reenica koja moe biti samo istinita ili lana.

Primjer 1.

a) Jedan plus jedan je jednako 2. (Istiniti sud.)

b) Dva plus jedan je jednako etiri. (Lani sud.)
c) x 1 = 3. (Nije sud.)
d) Koji je danas dan? (Nije sud.)
e) Broj dva nije velik broj. (Nije sud.)
Svakom sudu A pridruujemo vrijednost > ako je istinit (t(A) = >), a vrijednost ako je
laan (t(A) = ). Vrijednost istinitosti suda zovemo semantika vrijednost ili istinitostna
vrijednost.
Matematiku logiku ne zanima formalni sadraj nekog suda ve samo njegova semantika
vrijednost.

Operacije sa sudovima
A B - konjunkcija sudova A i B (A i B, A et B):
Sud A B je istinit tono onda kada su oba suda A i B istinita.
Primjer 2.
i) A: Jedan plus jedan je jednako 2.
B: Zagreb je glavni grad Hrvatske.
A B: Jedan plus jedan je jednako 2 i Zagreb je glavni grad Hrvatske.
(Istiniti sud.)
ii) A: Jedan plus jedan je jednako 2.
B: Dva plus jedan je jednako etiri.
A B: Jedan plus jedan je jednako 2 i dva plus jedan je jednako etiri.
(Lani sud.)
AB - disjunkcija sudova A i B (A ili B, A vel B):
Sud A B je laan tono onda kada su oba suda A i B lana.

 AYB - ekskluzivna disjunkcija sudova A i B (A ili B (ali ne obje)):

Sloeni sud AYB je istinit tono onda kada je istinit samo jedan od sudova A i B.
Primjer 3.
i) A: Jabuka je voe.
B: Kupus je povre.
A B: Jabuka je voe ili je kupus povre.
(Istiniti sud.)
A Y B: Ili je jabuka voe ili je kupus povre.
(Lani sud.)
ii) A: Danas je 1. srpanj.
B: Danas nije nedjelja.
A B: Danas je 1. srpanj ili danas nije nedjelja.
(Istiniti sud.)
A Y B: Ili je danas je 1. srpanj ili danas nije nedjelja.
(Istiniti sud.)
eA - negacija suda A (ne A, nije A, non A):
Sud eA je istinit tono onda kada je sud A laan.
Primjer 4.
i) A: 7 < 10.
eA: 7 10.
(Lani sud.)
ii) A: Svaki dan imamo predavanja na fakultetu.
eA: Postoji dan kada nemamo predavanja na fakultetu.
(Istiniti sud.)
A B - implikacija sudova A i B (A povlai B, B slijedi iz A, ako je A onda je
B, A je dovoljan uvjet za B, B je nudan uvjet za A):
Sud A B je laan tono onda kada je A istinit i B laan.

Primjer 5.
i) A: Kia pada.
B: Ulice su mokre.
A B: Ako kia pada, onda su ulice mokre.
(Istiniti sud.)
ii) A: 2+3=5
B: Sada je pono.
A B: Ako je 2+3=5, onda je sada pono.
(Lani sud.)
iii) A: 2 5
B: 1+1=3
A B: Ako je 2 5, onda je 1+1=3.
(Istiniti sud.)
A B - ekvivalencija sudova A i B (A je ekvivalentno s B, A je onda i samo onda
ako je B, A je ako i samo ako je B (A je akko je B), A je nuan i dovoljan uvjet za B):
Sud A B je istinit tono onda kada su oba suda A i B
istinita ili kada su oba suda A i B lana.
Primjer 6.
i) A: Danas se odravaju vjebe iz Elementarne matematike I.
B: -2 je prirodan broj.
A B: Danas se odravaju vjebe iz Elementarne matematike I ako i samo ako
je -2 prirodan broj.
(Lani sud.)
ii) A: Kruka nije voe.
B: Svaki dan je sunano.
A B: Kruka nije voe ako i samo ako je svaki dan sunano.
(Istiniti sud.)
Primjer 7. Neka su dani sudovi:

A : Broj 2 je iracionalan. B : Split je na Malti.

Napiite sudove eA, A B, A (eB), A B, A B i odredite im vrijednost istinitosti.
Zadatak 1. Neka su A,B,C sudovi zadani s

A: Trokut P QR je jednakokraan.
B: Trokut P QR je jednakostranian.
C: Trokut P QR ima jednake kutove.
Izrazite sljedee sudove rijeima i ispitajte njihovu istinitost.
i) B A
ii) A B
iii) B C
iv) (A C) B
Napomena. Poredak logikih operacija po opadajuoj snazi vezivanja je dogovorno
e, , , =, .
Npr. Sloeni sud (A (eB)) = (eA) zapisujemo ovako AeB =eA.
Zadatak 2. Odredite redoslijed operacija u sljedeem sloenom sudu:
1. A eBeC B C
Zadatak 3. Ispitajte istinitost sljedeeg suda: [e(1 < 1) 5 > 6 3 < 4] 4 4

Tablice istinitosti
Oznaimo li
ISTINITI SUD (>) 1
LANI SUD () 0
tada istinitost sloenog suda sastavljenog od sudova A,B,... moemo u ovisnosti o istinitosti
sudova A,B,... prikazati tablicom istinitosti ili semantikom tablicom.
A B AB AB AYB AB AB
0

A eA

Zadatak 4. Konstruirajte tablice istinitosti za ove sloene sudove:

a) A A (A B)
b) A (A B) B
c) A B A
d) B eAeB
e) A (B C)
f) (A B) C
g) (A B) (B C)
h) (A B) (B C) (A C)
i) A (B C)

Jednakost sudova
Kaemo da su dva (sloena) suda A i B semantiki jednaki (ili, kratko, jednaki) ako im
se pripadne semantike tablice podudaraju. Piemo: A B (ili krae A = B).
Primjer 8.
i) Princip dvojne negacije: A e(eA)
A eA e(eA)
0

ii) De Morganovi principi:

a) e(A B) eAeB
b) e(A B) eAeB
A B A B e(A B) eA eB eAeB A B e(A B) eAeB
0

iii) Negacija implikacije: e(A B) AeB

A B A B e(A B) eB AeB
0

Primjenom De Morganovih principa na posljednju formulu dobije se A B eA B.

Sloeni sud A je tautologija ukoliko identiki istinit tj. istinit je bez obzira na istinitost
sudova od kojih je sastavljen (A >). (Uoite da su sudovi A i B jednaki ako i samo
ako je sud A B tautologija.) Sloeni sud F koji je identiki laan (F ) naziva se
kontradikcija.
Primjer 9.
a) Princip iskljuenja treeg:
A eA AeA
0

b) A B B
A B AB AB B
0

Primjer 10. Definirajmo sljedee logike operacije:

(a) Shefferova operacija sudova A i B, u oznaci A B (nije istodobno i A i B):
Sud A B je laan tono onda kada su A i B istiniti.
(b) Lukasiewiczeva operacija sudova A i B, u oznaci A B:
Sud A B je istinit tono onda kada su A i B lani.

Napravite tablice istinitosti za ove operacije te dokaite da vrijedi

A B e(A B),

A B e(A B).

Zadatak 5. Dokaite da za svaka tri suda A, B i C vrijede sljedee tvrdnje

i) A B B A
ii) A B B A
iii) A (B C) (A B) C
iv) A (B C) (A B) C
v) A A A, A A A
vi) A (B C) (A B) (A C)
vii) A (B C) (A B) (A C)
viii) A > A, A > >
ix) AeA , AeA >
x) A B (A B) (B A)
xi) A Y B e(A B)
Zadatak 6. Negirajte svaki od sudova
a) A: etvrtak je i danas idem na fakultet.
b) B: Jutro je ili sam zaspala.
c) C: Ako pada kia, onda su ulice mokre.

Zadatak 7. Negirajte svaki od sljedeih sudova i pojednostavnite dobiveni sud

a) A B C
b) A eB C
c) A B (eAeBeC)
d) A (B C) (eAeB C)

Zadatak 8. Pokaite da se sve binarne logike operacije mogu prikazati pomou

a) i e
b) i e
Zadatak 9. Neka su parovi izjava A1 i A2 zadani s
a) A1 : Trokut PQR je jednakostranian.
A2 : Trokut PQR ima jednake kutove.
b) A1 : S i T su skupovi, S T .
A2 : S i T su skupovi, S = T .
Ispitajte istinitost sljedeih izjava
1. (A1 A2 )e(A2 A1 )
2. (A2 A1 )e(A1 A2 )
3. e(A1 A2 )e(A2 A1 )
Zadatak 10. Algebarski dokaite sljedee tvrdnje
a) Sud A B B je tautologija.
b) (A C) (B C) = A B C
c) Sud (A B) (B C) (A C) je tautologija.

Sudovi vezani uz A B:
Sud B A zovemo obrat suda A B.
Sud eA eB zovemo inverz ili suprotni sud suda A B.
Sud eB eA zovemo kontrapozicija suda A B.
A B A B B A eA eB eA eB eB eA
0

Uoite da vrijedi
A B eB eA,
tj. sud A B je istinit ako i samo ako je istinit njegov obrat po kontrapoziciji.
Primjer 11. Ako pada kia, onda su ulice mokre. (Istiniti sud.)
A: Pada kia.
B: Ulice su mokre.
Obrat suda (B A):
Ako su ulice mokre, onda pada kia. (Lani sud.)
Suprotni sud (eA eB):
Ako ne pada kia, onda ulice nisu mokre. (Lani sud.)
Kontrapozicija suda (eB eA):
Ako ulice nisu mokre, onda ne pada kia. (Istiniti sud.)
Zadatak 11. Napiite obrat, inverz i kontrapoziciju suda
Ako je etverokut P QRS kvadrat, onda je etverokut P QRS pravokutnik.

Kvantifikatori
Neka je S skup nekih objekata (univerzum). Funkciju P : S {>, } zovemo predikatna
funkcija. Predikat P (x) koji ovisi o jednoj varijabli x zove se jednomjesni predikat. Uvrtavanjem nekog x S, od predikata P (x) nastaje sud. Sudovi mogu nastati i vezanjem neke
varijable u reenici pomou nekog kvantifikatora.
Vrste kvantifikatora:
univerzalni kvantifikator: za svaki,
egzistencijalni kvantifikator: postoji, (! postoji jedinstveni)
De Morganove formule:
ex P (x) x eP (x),
ex P (x) x eP (x).
Primjer 12. Niz (an )n realnih brojeva je konvergentan ako postoji a R tako da za svaki
> 0 postoji broj n0 N takav da za svaki n N iz pretpostavke n > n0 slijedi |an a| < .
Piemo lim an = a. Dakle, (an )n je konvergentan niz ako vrijedi:
n

(a R)( > 0)(n0 N)(n N)(n > n0 |an a| < ).

No, onda je (an )n divergentan niz ako vrijedi:
(a R)( > 0)(n0 N)(n N)(n > n0 |an a| ).
Primjer 13. Funkcija f : R R je neprekidna u toki a R ako vrijedi
( > 0)( > 0)(x R)(|x a| < |f (x) f (a)| < ).
Odavde slijedi da funkcija f : R R ima prekid u toki a R ako vrijedi:
( > 0)( > 0)(x R)(|x a| < |f (x) f (a)| ).
Zadatak 12. Negirajte sud
(x N)(y N)(z N)(z + y > x).
Primjer 14. Neka je S = N a P (x) :x je neparan broj. Odredite vrijednost istinitosti sudova
P (2), P (7) i P (99).
Primjer 15. Dana je reenica: "Prirodan broj x je manji od 8". Na koji nain ona moe
postati sudom?

Zadatak 13. Napiite sljedee reenice formulom:

1) Mnoenje prirodnih brojeva je komutativno.
2) Svaki prirodan broj ima svoj kvadrat.
3) Najmanje jedan prirodan broj x zadovoljava x | 5.
4) x je oblika 2n 1, gdje je n prirodni broj.
Zadatak 14. Sljedee formule zapiite rijeima i odredite im semantiku vrijednost:
1) (x N)(y N)(x y > x);
2) (x N)(y N)(x y N);
3) (!x Z)(y Z)(x + y = 1);
4) (x R)(y R)(x2 + y 2 = 1);
5) (x R)(!y R)(x 6= 0 = x y = 1).
Zadatak 15. Odredite semantiku vrijednost sljedeih formula:
1) (x)(x N = x R);
2) (x)(x N x R);
3) (x)(x N x R);
4) (x)(x N = x R);
Zadatak 16. Sljedee formule zapiite rijeima, negirajte ih i odredite im semantiku vrijednost:
1) (x R)(y R)(x + y =

2);

2) (x N)(y N)(x < y);

3) (x N)(y N)(x = (2y)2 = 4 | x).

Teoremi i dokazi
Najvanije vrste sloenih sudova su aksiomi i teoremi. Aksiomi su tvrdnje koje se ne dokazuju, dok je teorem matematika tvrdnja ija se istinitost utvruje dokazom.
U formulaciji teorema razlikujemo pretpostavku (hipotezu)- p i tvrdnju (tezu) - q.
Vrste dokaza:
1. Direktan dokaz
- polazei od p kao hipoteze primjenom aksioma i ranije dokazanih teorema nizom
ispravnih zakljuaka dolazimo do tvrdnje q (p q1 q2 q).
2. Indirekran dokaz
- Dokaz po kontrapoziciji
-umjesto direktnog dokaza teorema dokae se kontrapozicija (p q eq ep).
- Dokaz svoenjem na kontradikciju (reductio ad absurdum)
-za sud iz teorema t dokae se da je implikacija et L uvijek istinita, gdje je L
neka oigledna neistina (naime ako je L neistinit sud onda je i et takoer neistinit,
pa je t istina).
Ako je L oblika AeA za neki sud A, indirektan dokaz naziva se svoenje na
kontradikciju.
Primjer 10. Ako je a2 paran, onda je a paran.
Zadatak 17. Dokaite da je

2 iracionalan broj.

Zadatak 18. Dokaite da je funkcija f : R R zadana s f (x) = 2x + 1 injekcija.

Zadatak 19. Ako su x1 i x2 rjeenja kvadratne jednadbe ax2 + bx + c = 0 onda vrijede
jednakosti (Vieteove formule)
b
x1 + x2 = ,
a

c
x1 x2 = .
a

Zadatak 20. Ako su a i b dva uzastopna parna prirodna broja onda je njihov umnoak
djeljiv s 8.
Zadatak 21. Dokaite obrat Pitagorina pouka: Ako za trokut ABC s duljinama stranica
a = |BC|, b = |CA|, c = |AB| vrijedi c2 = a2 + b2 onda je trokut ABC pravokutan s pravim
kutom u vrhu C.