Strategija Razvoja Turizma 3

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA
RAZVOJA TURIZMA
REPUBLIKE HRVATSKE
Izvjetaj
3.
Hrvatski turizam i
konkurentsko okruenje
Zagreb, 1. studeni 2011.
GLAVNI PLAN I STRATEGIJA

RAZVOJA TURIZMA
REPUBLIKE HRVATSKE
Izvjetaj
3.
Hrvatski turizam i
konkurentsko okruenje
Naruitelj:
Voditelj i koordinator projekta:
Dr. sc. Sinia Horak

Voditelj izvjetaja:
Mr. sc. Neven Ivandi

Autori:
Mr. sc. Neven Ivandi

Zrinka Marui, dipl. ing. mat.
Dr. sc. Sinia Horak
Dr. sc. Zoran Klari
Dr. sc. Petra Gatti
Mr. sc. Neda Teliman-Kouta
Dr. sc. Ivo Kunst
Dr. sc. Renata Tomljenovi
Ivan Sever, dipl. oec.
Zagreb, 1. studeni 2011.
GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE
Izvjetaj 3. Hrvatski turizam i konkurentsko okruenje
SADRAJ
1. UVOD
2. VELIINA TURIZMA U HRVATSKOJ
2.1. Ukupni turis ki promet
2.2. Inozemni (dolazni) turis ki promet
2.3. Domai turis ki promet

3. UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSTVO HRVATSKE I USPOREDBA S DRAVAMA EU
11
15
3.1. Izravan i neizravan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske
15
3.2. Doprinos turizma gospodarstvima drava EU
16
4. KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA OBILJEJA TURISTIKE AKTIVNOSTI

U HRVATSKOJ U REGISTRIRANIM KOMERCIJALNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA
18
4.1. Hrvatska
19
4.2. Sjeverni Jadran
26
4.3. Juni Jadran
31
4.4. Kon nentalna Hrvatska
37
5. TRINA POZICIJA HRVATSKE NA MEUNARODNOM TURISTIKOM TRITU
42
5.1. Trina pozicija Hrvatske u odnosu na glavne konkurente
42
5.2. Trina pozicija Hrvatske na pojedinim emi vnim podrujima
48
5.3. Cjenovna pozicija Hrvatske
53
5.4. Ocjena trine spremnos pojedinih hrvatskih turis kih proizvoda
55
5.5. Ocjena kvalitete hrvatske turis ke ponude u meunarodnom konkurentskom okruenju
61
5.6. Trina pozicija hrvatskih turis kih makroregija
66
6. ANALIZA POSLOVANJA UGOSTITELJSTVA
71
6.1. Djelatnost pruanja usluga smjetaja u Hrvatskoj
73
6.2. Poslovanje hotelijerstva u meunarodnom okruenju
84
6.3. Djelatnost pripreme i usluivanja hrane i pia u Hrvatskoj
90
6.4. Privatni smjetaj (kuanstva)
97
6.5. Ostali aspek poslovanja
98
7. OBILJEJA DJELATNOSTI U NAUTIKOM TURIZMU
101
7.1. Jahting
101
7.2. Meunarodni kruzing
110
7.3. Domai kruzing
115
8. ATRAKCIJSKA OSNOVA KAO KLJUAN INITELJ

KONKURENTSKOG POZICIONIRANJA TURIZMA HRVATSKE
118
8.1. Valorizacija turistikih atrakcija
118
8.2. Prirodne atrakcije
120
8.3. Kulturno-povijesne atrakcije
122
8.4. Ostale antropogene atrakcije
124
9. KLJUNI INITELJI USPJEHA: STAVOVI GLAVNIH DIONIKA TURISTIKOG RAZVOJA
128
10. ZAKLJUAK
133
5. NAIN IZVOENJA PROJEKTA
1. UVOD
Izvjetaj Hrvatski turizam i konkurentsko okruenje trei je u nizu od trinaest izvjetaja kroz koje
se, prema Projektnom zadatku Ministarstva turizma RH, razrauje Glavni plan i strategija razvoja
turizma RH. Izvjetaj je dio cjeline A posveene analizi Postojeeg stanja i odrivos hrvatskog turizma. Pruajui spoznaje o ekonomskim obiljejima turizma u Hrvatskoj i njegovoj trinoj poziciji,
izvjetaj osigurava pretpostavke za kvalitetnu i objek vnu dijagnozu stanja hrvatskog turizma.
U skladu sa zahtjevima postavljenim u Projektnom zadatku, izvjetaj Hrvatski turizam i konkurentsko
okruenje sadri pet tematskih blokova koji objedinjeni ocrtavaju obiljeja hrvatskog turizma, poslovanja glavnih turis kih djelatnos te trine pozicije Hrvatske na meunarodnom turis kom
tritu:
Veliina i vanost turizma u Hrvatskoj (poglavlja 2. i 3.): utvruju se ukupni turis ki tokovi u
Hrvatskoj mjereni fizikim i financijskim pokazateljima potranje te sagledava izravan i neizravan
utjecaj turizma na gospodarstvo Hrvatske. Uinci turizma na gospodarstvo Hrvatske usporeuju
se s uincima turizma u zemljama EU;
Analiza trine pozicije Hrvatske i hrvatskih turis kih makroregija (poglavlja 4. i 5.): analiziraju
se kvan ta vna i kvalita vna obiljeja registrirane fizike turis ke potranje i ponude na razini Hrvatske i turis kih makroregija te trina pozicija Hrvatske i njezinih makroregija spram
glavnih konkurenata;
Analiza poslovanja glavnih turis kih djelatnos (poglavlja 6. i 7.): predmet analize je poslovanje
ugos teljstva odnosno djelatnos pruanja usluga smjetaja te pripremanja hrane i pruanja
usluga prehrane, pripremanja i usluivanja pia i napitaka. Poslovni pokazatelji hrvatskog hotelijerstva usporeeni su s relevantnim meunarodnim okruenjem. Dodatno su sagledane i
znaajke financijskog prometa privatnog smjetaja (kuanstva) te poslovanje pruatelja usluga
u nau kom turizmu;
Ocjena resursno-atrakcijske osnove (poglavlje 8.): kao kljuan initelj postojeeg i budueg
konkurentskog pozicioniranja turizma Hrvatske, resursno-atrakcijska osnova Hrvatske sagledava
se s aspekta initelja koji odreuju njezinu vanost te stupanj turis ke opremljenos ;
Stav glavnih dionika (poglavlje 9.): na osnovi est provedenih fokus grupa s glavnim nositeljima
turis ke ak vnos iden ficiraju se glavni unutarnji i vanjski initelji koji utjeu na poslovanje
gospodarskih subjekata u turizmu.
2. VELIINA TURIZMA U HRVATSKOJ

Veliinu turizma u Hrvatskoj, kao fenomena koji se izvodi iz potranje i rezultat je ak vnos posje telja
na putovanju izvan uobiajenog okruenja, najbolje ocrtava turis ka potronja koju ine ukupni
izdaci posje telja za i jekom putovanja i boravka na odreditu. Iden fikacija turis ke potronje
pretpostavlja poznavanje veliine fizike potranje turista i posje telja te njihove prosjene potronje
odnosno prosjenih izdataka na turis ke usluge i proizvode.
Ukupnu turis ku potronju (slika 2.1.) ostvaruju posje telji iz inozemstva (dolazna turis ka
potronja) i domai posje telji (domaa turis ka potronja). Inozemna (dolazna) turis ka
potronja rezultat je potronje jednodnevnih posje telja i turista iz inozemstva koji mogu boravi
u plaenim (komercijalnim) i/ili neplaenim (nekomercijalnim) oblicima smjetaja. Jednako tako,
domau turis ku potronju ostvaruju osobe sa stalnim boravkom u Hrvatskoj na jednodnevnim i
viednevnim putovanjima unutar Hrvatske te na dijelu putovanja u/iz inozemstva koje se ostvaruje
na podruju Hrvatske.
Slika 2.1.
SASTAVNICE TURISTIKE POTRONJE U HRVATSKOJ
TURISTIKA POTRONJA U HRVATSKOJ

DOMAA
TURISTIKA POTRONJA
INOZEMNA (DOLAZNA)
TURISTIKA POTRONJA
POTRONJA
TURISTA
POTRONJA TURISTA
KOJI BORAVE U
PLAENIM OBLICIMA
SMJETAJA
POTRONJA TURISTA
KOJI BORAVE U
NEPLAENIM OBLICIMA
SMJETAJA
POTRONJA
JEDNODNEVNIH
POSJETITELJA
POTRONJA
TURISTA
POTRONJA TURISTA
KOJI BORAVE U
PLAENIM OBLICIMA
SMJETAJA
POTRONJA
JEDNODNEVNIH
POSJETITELJA
POTRONJA TURISTA
KOJI BORAVE U
NEPLAENIM OBLICIMA
SMJETAJA
U cilju sagledavanja veliine turizma u Hrvatskoj u ovom poglavlju prikazane su osnovne odrednice dolazne i domae fizike potranje i turis ke potronje. Analiza je zasnovana na rezulta ma
istraivanja Potronja inozemnih putnika u Hrvatskoj kojega provodi Hrvatska narodna banka te
istraivanja Turis ka ak vnost domaeg stanovnitva kojega provodi Ins tut za turizam za potrebe
Dravnog zavoda za sta s ku.
2.1. UKUPNI TURISTIKI PROMET

Ukupna turis ka potronja na podruju Hrvatske u 2010. godini, ostvarena na ukupno 51,6 milijuna putovanja, bila je 53 milijarde kuna ili 7,3 milijarde eura (tablica 2.1.1.). U odnosu na 2008.
godinu ukupna je potronja smanjena za 16%, a broj putovanja za 3%.
Tablica 2.1.1.
STRUKTURA UKUPNOG BROJA POSJETITELJA/PUTOVANJA I UKUPNE TURISTIKE POTRONJE
PREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJETAJA
Ukupna
putovanja/posjetitelji
2008.
2009.
2010.
Broj putovanja u milijunima/
Potronja u milijardama kuna
Struktura u %
Jednodnevna putovanja
Viednevna putovanja
Plaeni oblici smjetaja
Neplaeni oblici smjetaja
Ukupno
Ukupna
turistika potronja
2008.
2009.
2010.
53,2
53,9
51,6
63,1
54,9
53,0
54,7
45,3
24,9
20,4
100,0
56,0
44,0
25,1
19,0
100,0
57,0
43,0
25,9
17,2
100,0
9,4
90,6
65,4
25,1
100,0
9,3
90,7
67,4
23,2
100,0
9,3
90,7
67,8
22,9
100,0
Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Potronja inozemnih putnika u Hrvatskoj,
Hrvatska narodna banka i Turistika aktivnost domaeg stanovnitva, Dravni zavod za statistiku i Institut za
turizam.
Iako viednevna putovanjima ine u 2010. godini 43% ukupnog broja putovanja (2,3 postotna boda
manje nego u 2008. godini) na njima se ostvaruje 91% ukupne turis ke potronje (slika 2.1.1.).
Potronja turista koji su boravili u komercijalnim oblicima smjetaja ini dvije treine ukupne
potronje uz rastuu vanost u posljednje tri godine.
Slika 2.1.1.
STRUKTURA POSJETITELJA I UKUPNE TURISTIKE POTRONJE U HRVATSKOJ U 2008. I 2010. GODINI
100%
20
2008.
25
80%
25
60%
65
40%
23
80%
26
60%
68
40%
2010.
Neplaeni oblici
smjetaja
Plaeni oblici
smjetaja
Jednodnevna
putovanja
20%
9
Struktura
putovanja u %
17
57
55
20%
0%
Neplaeni
oblici smjetaja
Plaeni oblici
smjetaja
Jednodnevna
putovanja
100%
Struktura
potronje u %
0%
Struktura
putovanja u %
Struktura
potronje u %
Izvor: Procjena Ins tuta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Potronja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna
banka i Turis ka ak vnost domaeg stanovnitva, Dravni zavod za sta s ku i Ins tut za turizam.
Najvei dio ukupnih turis kih tokova ostvaruju inozemni posje telji generirajui 77% svih putovanja i 86% ukupne turis ke potronje (slika 2.1.2.). U posljednje tri godine udio inozemnih posje telja u ukupnom broju posje telja povean je tri postotna boda uz rast udjela u ukupnoj potronji od jednog postotnog boda.

Slika 2.1.2.
STRUKTURA POSJETITELJA I UKUPNE TURISTIKE POTRONJE U HRVATSKOJ U 2008. I 2010. GODINI
PREMA PORIJEKLU POSJETITELJA
100%
2008.
Inozemni
80%
100%
2010.
Inozemni
80%
Domai
60%
74
85
Domai
60%
77
86
40%
40%
20%
20%
26
15
0%
Struktura
putovanja u %
23
14
0%
Struktura
putovanja u %
Struktura
potronje u %
Struktura
potronje u %
Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Potronja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna
banka i Turistika aktivnost domaeg stanovnitva, Dravni zavod za statistiku i Institut za turizam.
2.2. INOZEMNI DOLAZNI TURISTIKI PROMET

U 2010. godini u Hrvatskoj je ostvareno 39,6 milijuna putovanja inozemnih posje telja od ega je
58% jednodnevnih, a 42% viednevnih putovanja (tablica 2.2.1.). Na gotovo dvije treine viednevnih
putovanja turis su boravili u komercijalnim (plaenim) oblicima smjetaja, a na jednoj treini u
nekomercijalnim (neplaenim) oblicima smjetaja. U posljednjih pet godina broj posje telja iz
inozemstva povean je 16% uz oscilacije strukture. Najvei rast zabiljeili su turis koji su boravili u
komercijalnim smjetajnim kapacite ma (37%), prosjean rast ostvarili su jednodnevni posje telji
dok je broj putovanja ostvaren u nekomercijalnim oblicima smjetaja (kod rodbine i prijatelja, u
vlas tom objektu i slino) smanjen za 8%.
Tablica 2.2.1.
STRUKTURA INOZEMNIH (DOLAZNIH) POSJETITELJA/PUTOVANJA
Broj inozemnih posjetitelja/putovanja u milijunima

Struktura posjetitelja/putovanja u %
Viednevna putovanja
Ukupno
2006.
34,0
2007.
37,6
2008.
39,6
2009.
40,8
2010.
39,6
57,7
42,3
23,3
19,0
100,0
55,5
44,5
25,0
19,5
100,0
54,3
45,7
26,1
19,6
100,0
55,9
44,1
26,6
17,5
100,0
57,7
42,3
27,3
15,0
100,0
Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Potronja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska
narodna banka.
Kao odraz izdataka za smjetaj, najveu prosjenu potronju po putovanju u 2010. godini ostvarili
su turis koji su boravili u komercijalnom smjetaju (2.571 kunu, tablica 2.2.2.). U razdoblju od
2006. do 2010. godine izdaci ove skupine turista kon nuirano se smanjuju. U 2010. godini tako
su smanjeni na razinu od tri etvr ne ostvarenih u 2006. godini. Prosjeni izdaci na putovanjima s
noenjima u neplaenim oblicima smjetaja iznosili su u 2010. godini 1.481 kunu, za 3% vie nego
u 2006. godini, uz godinje oscilacije od -12% do 11%. Jednodnevni posje telji izdvajali su u 2010.
godini 116 kuna prosjeno po putovanju, za 23% manje nego u 2006. godini. Slino kao prosjena
potronja turista u plaenim oblicima smjetaja, i potronja jednodnevnih posje telja gotovo se
kon nuirano smanjuje, uz iznimku 1%-tnog rasta u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu.

Tablica 2.2.2.
PROSJENA POTRONJA INOZEMNIH (DOLAZNIH) POSJETITELJA PO PUTOVANJU
PREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJETAJA U KUNAMA
Prosjena potronja inozemnih posjetitelja u kn

Viednevna putovanja
2006.
151
2.520
3.407
1.433
2007.
149
2.562
3.375
1.516
2008.
140
2.437
3.122
1.525
2009.
114
2.184
2.742
1.337
2010.
116
2.185
2.571
1.481
Izvor: Rezultati istraivanja Potronja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka
Hoteli i slini objek , kampovi i privatni smjetaj najvaniji su oblici komercijalnog smjetaja prema
broju putovanja. Turis koji su boravili u hotelima gotovo polovicu izdataka dali su za uslugu smjetaja,
jednu etvr nu za usluge hrane i pia, 17% za usluge zabave, kulture, sporta i ostalih des nacijskih
usluga dok su 9% izdvajali za kupnju (slika 2.2.1.). Izdaci na putovanjima s noenjima u hotelima i
slinim objek ma za 23% su vei od izdataka na putovanjima turista koji su boravili u kampovima te
37% vei od onih koji su boravili u privatnom smjetaju (kuanstvima). Struktura potronje turista
u kampovima razlikuje se od potronje turista u hotelima prema manjem udjelu troka smjetaja
(42%) i izdataka na usluge zabave, kulture i sporta (14%) te veem udjelu izdataka na usluge hrane
i pia (30%) i kupnje (14%). Turis koji su ostvarili noenja u privatnom smjetaju izdvajali su 46%
ukupnih izdataka na uslugu smjetaja, 23% na uslugu hrane i pia, 17% na usluge zabave, kulture i
sporta i 14% za kupnju.
Najviu razinu izdataka za usluge hrane i pia imaju turis u hotelima i slinim objek ma te kampovima, za kupnju turis koji su boravili u neplaenim oblicima smjetaja (primjerice gotovo dvostruko
vie od hotelskih gos ju) dok su za usluge zabave, kulture, sporta i ostalih des nacijskih usluga
najvie izdvajali hotelski gos i turis u neplaenim oblicima smjetaja.
Slika 2.2.1.
PROSJENA POTRONJA INOZEMNIH (DOLAZNIH) TURISTA PO PUTOVANJU U 2010. GODINI
PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJETAJA I GLAVNIM VRSTAMA USLUGA U KUNAMA
1.600
1.553
3.174
3.000
1.400
Kune
2.585
1.092
1.200
1.000
1.072
2.000
809
780
800
537
600
400
2.500
2.320
276
527
353 360
331
420
390
200
1.481
503 528
1.500
1.000
500
31
0
Hoteli i slino
Smjetaj
Hrana i pie
Kampovi
Kupnja
Privatni smjetaj
Zabava, sport, kultura i ostalo
Neplaeni oblici
smjetaja
Ukupna potronja
Izvor: Rezultati istraivanja Potronja inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka.
Ukupna dolazna turis ka potronja u 2010. godini iznosila je, prema podacima iz platne bilance
RH, 6,23 milijarde eura ili 45,4 milijarde kuna. Putovanja vezana uz plaene oblike smjetaja generirala su 71%, neplaene 22% te jednodnevna putovanja 7% ukupne dolazne potronje. Kao odraz
razliite prosjene potronje, struktura dolazne turis ke potronje u potpunos je drugaija od
strukture putovanja s obzirom na duljinu boravka i vrstu smjetaja, gdje su jednodnevna putovanja
najvanija, a putovanja s noenjem u neplaenim oblicima smjetaja najmanje vana (slika 2.2.2.).
Ukupna potronja u kunam

kunama
3.500
1.800

Slika 2.2.2.
STRUKTURA INOZEMNIH (DOLAZNIH) POSJETITELJA/PUTOVANJA
I DOLAZNE TURISTIKE POTRONJE U HRVATSKOJ U 2010. GODINI
100%
15
22
80%
27
60%
71
40%
58
20%
Neplaeni oblici
smjetaja
Plaeni oblici
smjetaja
Jednodnevna
putovanja
0%
Struktura
putovanja
u%
Struktura
potronje
u%
Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Potronja

inozemnih putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka.
Dolasci inozemnih turista u segmentu komercijalnog smjetaja, kao dio ukupne dolazne turis ke
potranje, registriraju se, osim sa strane potranje i sa strane ponude (slika 2.2.3.). Usporedba
strukture dolazaka u razliite vrste komercijalnog smjetaja sa strane ponude i potranje znaajno
se razlikuje kao odraz neregistriranih turis kih tokova sa strane ponude, a utvrenih sa strane
potranje. Temeljna razlika proizlazi iz veliine i udjela dolazaka u privatni smjetaj koji ine 28%
ukupne potranje/dolazaka sa strane ponude i 48% sa strane potranje, ukazujui na segment ponude koji generira najvei dio sive ekonomije u fizikim i u financijskim tokovima dolaznog turizma.
Slika 2.2.3.
STRUKTURA INOZEMNIH TURISTIKIH DOLAZAKA U HRVATSKU
U 2010. GODINI SA STRANE PONUDE I POTRANJE
100%
80%
60%
2
28
48
20
Ostali kolektivni
kapaciteti
Privatni
smjetaj
14
40%
20%
50
37
Kampovi
Hoteli
i slino
0%
Registrirani dolasci* Dolasci sa strane
sa strane ponude (DZS) potranje (HNB)
* Registrirani dolasci u komercijalne smjetajne kapacitete korigirani su za procjenu
viestrukog koritenja smjetajnih objekata tijekom jednog boravka u Hrvatskoj (TOMAS Ljeto
2010., Institut za turizam).
Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Potronja inozemnih
putnika u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka i podataka o broju registriranih dolazaka u
komercijalne smjetajne kapacitete, Dravni zavod za statistiku.
Ostvarena razina dolazne turis ke potronje u 2010. godini najnia je u promatranom razdoblju
(tablica 2.2.3.). Najvia razina potronje iz 2008. godine gotovo je 20% vea od one ostvarene u
2010. godini. Usprkos smanjenju prosjene potronje, rast udjela putovanja s noenjima u plaenim
oblicima smjetaja pra i rast udjela ukupne turis ke potronje u tom segmentu. Istodobno se udio
dolazne turis ke potronje u segmentu nekomercijalnog smjetaja smanjuje.

Tablica 2.2.3.
STRUKTURA UKUPNE INOZEMNE (DOLAZNE) TURISTIKE POTRONJE
Prihodi od dolaznog turizma u mln eura

Struktura prihoda u %
Viednevna putovanja
Ukupno
2006.
6.293,3
2007.
6.752,6
2008.
7.459,4
2009.
6.379,7
2010.
6.230,0
7,7
92,3
68,2
24,1
100,0
6,9
93,1
68,8
24,3
100,0
6,4
93,6
68,6
25,0
100,0
6,2
93,8
71,3
22,5
100,0
6,7
93,3
71,2
22,1
100,0
Izvor: Platna bilanca Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka, i rezultati istraivanja Potronja inozemnih putnika
u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka.
Pad ukupne dolazne potronje u posljednjih pet godina pra i promjena strukture prema glavnim
vrstama usluga. Povean je udio izdataka za smjetaj, kupnju te zabavu, kulturu, sport i ostale desnacijske usluge dok je udio izdataka za hranu i pie smanjen za 5 postotnih bodova (slika 2.2.4.).
Slika 2.2.4.
STRUKTURA DOLAZNE TURISTIKE POTRONJE U 2006. I 2010. GODINI
PREMA GLAVNIM VRSTAMA USLUGA U %
2006.
Zabava,
sport,
kultura i
ostalo
23%
Kupnja
17%
Hrana i
pie
31%
Smjetaj
29%
2010.
Zabava,
sport,
kultura i
ostalo
24%
Kupnja
18%
Hrana i
pie
26%
Smjetaj
32%
Odmor i zabava najvaniji je mo v dolaska inozemnih turista u Hrvatsku koji su boravili u komercijalnim (plaenim) oblicima smjetaja (slika 2.2.5.). U 2010. godini 94% dolazaka i 95% potronje
te skupine turista vezano je uz putovanja s mo vom odmora i zabave dok poslovni (3% dolazaka
i potronje) i svi ostali mo vi (tranzit, zdravstveni razlozi, obrazovanje i ostalo) ine tek manji dio
ukupnih turis kih tokova.
Slika 2.2.5.
STRUKTURA DOLAZNE TURISTIKE POTRANJE (DOLASCI I POTRONJA) U 2010. GODINI
PREMA VRSTI SMJETAJNIH OBJEKATA I GLAVNIM MOTIVIMA DOLASKA U %
100%
Komercijalni
Ostalo
80%
Odmor, zabava
60%
94
95
100%
55
20%
3
Potronja
Posjet rodbini ili

prijateljima
Odmor, zabava
Posao
20%
0%
Nekomercijalni
49
60%
40%
3
Turisti
Ostalo
80%
40%
0%
37
45
Turisti
Potronja
Posao
10
Turis iz inozemstva koji borave u nekomercijalnim oblicima smjetaja najee u Hrvatsku dolaze
u posjet rodbini i prijateljima ostvarujui 55% svih dolazaka i 49% potronje tog segmenta dolazne
potranje. Prema vanos drugi mo v je odmor i zabava zbog kojeg dolazi 37% turista koji ostvaruju
45% potronje, a potom poslovni razlozi te svi ostali mo vi.
2.3. DOMAI TURISTIKI PROMET

Domai posje telji ostvarili su u 2010. godini gotovo 12 milijuna putovanja od ega 54% jednodnevnih, a 46% viednevnih (tablica 2.3.1). Na viednevnim putovanjima domai su turis neto
ee (54%) boravili u nekomercijalnim (neplaenim) oblicima smjetaja (primjerice kod roaka i
prijatelja, u vlas tom objektu i slino), dok je 46% putovanja koja su ukljuivala noenje ostvareno
u plaenim oblicima smjetaja.
Tablica 2.3.1.
STRUKTURA DOMAIH POSJETITELJA/PUTOVANJA
Broj domaih posjetitelja/putovanja u milijunima

Struktura posjetitelja/putovanja u %
Viednevna putovanja
Ukupno
2008.
13,6
2009.
13,1
2010.
11,9
55,8
44,2
21,4
22,8
100,0
56,2
43,8
20,3
23,5
100,0
54,4
45,6
21,2
24,5
100,0
Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Turistika aktivnost domaeg
stanovnitva, Dravni zavod za statistiku i Institut za turizam.
U posljednje tri godine domaa turis ka potranja se smanjuje te je razina fizikog prometa ostvarena u 2010. godini za 13% manja od one ostvarene u 2008. godini. Najvei pad zabiljeen je u broju
jednodnevnih putovanja (15%) dok je broj putovanja u komercijalnim oblicima smjetaja smanjen
za 13%, a u nekomercijalnim za 6%.
Kao odraz izdataka za smjetaj, najveu prosjenu potronju od 1.446 kuna po putovanju u 2010.
godini imali su domai turis koji su boravili u komercijalnom smjetaju (tablica 2.3.2.) to je gotovo
upola manje od prosjene potronje inozemnih turista.
Tablica 2.3.2.
PROSJENA POTRONJA DOMAIH POSJETITELJA PO PUTOVANJU
PREMA DULJINI BORAVKA I VRSTI SMJETAJA U KUNAMA
Prosjena potronja domaih posjetitelja u kn

Viednevna putovanja
2008.
325
1.119
1.486
776
2009.
302
1.024
1.369
726
2010.
292
1.059
1.446
725
U 2010. godini dolo je do blagog rasta prosjenih izdataka turista u komercijalnom smjetaju (6%)
iako je ostvarena potronja jo uvijek nia za 3% od one ostvarene u 2008. godini. Smanjenje izdataka u neplaenim oblicima smjetaja u 2010. godini je zaustavljeno dok izdaci na jednodnevnim
putovanjima i dalje biljee pad.
Uz rast prosjene potronje u 2010. godini od 4% i smanjenje broja putovanja od 9%, u odnosu na
2009. godinu, ukupna domaa turis ka potronja u 2010. godini iznosila je 1,05 milijarde eura ili
7,7 milijarde kuna, 6% manje u odnosu na prethodnu godinu (tablica 2.3.3.). Putovanja vezana uz
plaene oblike smjetaja generirala su 48%, neplaene oblike smjetaja 28% te jednodnevna putovanja 25% ukupne domae potronje. Kao odraz razliite prosjene potronje, struktura domae
turis ke potronje u potpunos je drugaija od strukture putovanja s obzirom na duljinu boravka i
vrstu smjetaja, gdje su jednodnevna putovanja najvanija, a putovanja s noenjem u komercijalnim
oblicima smjetaja najmanje vana (slika 2.3.1.).
11

Tablica 2.3.3.
STRUKTURA UKUPNE DOMAE TURISTIKE POTRONJE
Prihodi od domaeg turizma u mln kuna

Struktura prihoda u %
Viednevna putovanja
Ukupno
2008.
9.217,8
2009.
8.101,2
2010.
7.653,7
26,9
73,1
47,0
26,2
100,0
27,5
72,5
44,9
27,6
100,0
24,7
75,3
47,7
27,6
100,0
Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Turistika aktivnost

domaeg stanovnitva, Dravni zavod za statistiku i Institut za turizam.
Slika 2.3.1.
STRUKTURA DOMAIH POSJETITELJA I DOMAE TURISTIKE POTRONJE U HRVATSKOJ U 2010. GODINI
100%
24
28
80%
Neplaeni oblici
smjetaja
21
60%
Plaeni oblici
smjetaja
48
40%
Jednodnevna
putovanja
54
20%
25
0%
Struktura putovanja
u%
Struktura potronje
u%
Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Turistika aktivnost domaeg stanovnitva,
Dravni zavod za statistiku i Institut za turizam.
U razdoblju od 2008. do 2010. godine, uz pad ukupne domae turis ke potronje za 17%, dolo je i
do promjene njene strukture prema vrstama usluga (slika 2.3.2.). U 2010. godini najvie je povean
udio izdataka za smjetaj (s 22% u 2008. na 27% u 2010. godini), a za m udio izdataka za kupnju
dok je udio izdataka za hranu i pie, prijevoz te ostale usluge, kao to su usluge kulture, zabave,
sporta i ostalog, smanjen.
Slika 2.3.2.
STRUKTURA DOMAE TURISTIKE POTRONJE U 2008. I 2010. GODINI
PREMA GLAVNIM VRSTAMA USLUGAMA U %
2008.
Ostalo
6,7%
2010.
Smjetaj
21,8%
Kupnja
21,5%
Prijevoz
26,3%
Hrana i
pie
23,8%
Kupnja
22,7%
Prijevoz
24,6%
Ostalo
5,0%
Smjetaj
26,8%
Hrana i
pie
20,9%
Izvor: Procjena
j
Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja
j Turistika aktivnost domaegg stanovnitva,, Dravni zavod
za statistiku i Institut za turizam.
Odmor na moru glavni je mo v viednevnih putovanja (tablica 2.3.4.). Udio tog mo va u skupini
putovanja s noenjima u komercijalnim smjetajnim objek ma povean je u 2010. godini u odnosu
12
na 2008. godini (sa 40% na 46%). Na putovanjima s noenjima u nekomercijalnim smjetajnim objekma dva su najvanija mo va u razdoblju od 2008. do 2010. godine zamijenila mjesto. Vanost odmora na moru smanjena je u odnosu na 2008. godinu (sa 45% na 37%) dok su putovanja k rodbini
i prijateljima postala najvaniji mo v poveavi udio s 30% u 2008. godini na 45% u 2010. godini.
Promjenu strukture putovanja s boravkom u komercijalnom smjetaju u 2010. godini obiljeava, prije
svega, pad udjela poslovnih razloga kao mo va putovanja koji obuhvaaju poslovna putovanja te
posjete kongresima, konferencijama i slino. Istodobno raste vanost putovanja mo viranih posjetom dogaanjima, manifestacijama i fes valima te rekreacijskim ak vnos ma.
Pad udjela poslovnih razloga zabiljeen je i u skupini putovanja s noenjima u nekomercijalnim
smjetajnim objek ma, a zabiljeen je i znaajan pad udjela putovanja mo viranih odmorom u gradu.
Tablica 2.3.4.
STRUKTURA DOMAE TURISTIKE POTRONJE U 2008. I 2010. GODINI
PREMA VRSTI SMJETAJNIH OBJEKATA I GLAVNIM MOTIVIMA U %
Motivi
Putovanja s
boravkom u
komercijalnom
smjetaju
(%)
2008.
2010.
Odmor na moru
40,3
46,3
Poslovna putovanja
16,1
14,3
19,2
7,4
2,4
6,9
2,6
6,7
7,3
5,9
3,1
3,8
1,9
2,0
7,1
6,8
Posjet kongresu, konferenciji,

izlobi, seminaru
Posjet dogaanjima,
manifestacijama, festivalima
Rekreacijske
aktivnosti
Odmor u gradu, izleti,
kultura, zabava
Posjet rodbini
ili prijateljima
Wellness i
zdravstveni programi
Ostalo
Motivi
Posjet rodbini
ili prijateljima
Odmor
na moru
Poslovna putovanja te posjet
kongresima, izlobama,
Odmor u gradu, izleti,
kultura, zabava
Posjet dogaanjima,
manifestacijama, festivalima
Rekreacijske
aktivnosti
Ostalo
Putovanja
s boravkom u
nekomercijalnom
smjetaju
(%)
2008.
2010.
29,7
44,7
44,8
36,7
6,5
2,7
8,4
2,7
1,5
2,6
0,9
2,2
8,2
8,3
Izvor: Procjena Instituta za turizam na osnovi rezultata istraivanja Turistika aktivnost domaeg stanovnitva,
Dravni zavod za statistiku i Institut za turizam.
Struktura domaih putovanja prema kriteriju prebivalita posje telja i odredita putovanja u 2009.
godini pokazuje da je turis ka makroregija Kon nentalna Hrvatska najvee emi vno podruje
koje generira 3,9 milijuna (68%) viednevnih i 4,9 milijuna (66%) jednodnevnih putovanja (tablica
2.3.5.). Najvee recep vno podruje je turis ka makroregija Juni Jadran (2,2 milijuna ili 39% svih
viednevnih putovanja) u skupini viednevnih putovanja te podruje Kon nentalne Hrvatske (4,0
milijuna ili 55% svih jednodnevnih putovanja) u skupini jednodnevnih putovanja.
Stanovnici Kon nentalne Hrvatske tri etvr ne viednevnih putovanja usmjeravaju prema primorskom dijelu Hrvatske, dok 71% jednodnevnih putovanja ostvaruju unutar regije. Primorske
makroregije za odredite viednevnih putovanja najee biraju vlas tu, a potom kon nentalnu
makroregiju. Jednodnevna putovanja najee se realiziraju unutar vlas te makroregije.
13

Tablica 2.3.5.
STRUKTURA DOMAIH VIEDNEVNIH I JEDNODNEVNIH PUTOVANJA U 2009. GODINI
PREMA TURISTIKOJ MAKROREGIJI STANOVANJA I ODREDITA
Kontinentalna
Hrvatska
Juni Jadran
Sjeverni
Jadran
Regija prebivalita
Struktura putovanja
prema odreditu
u%
Broj putovanja u regiju

u mln
Struktura putovanja
prema odreditu
u%
Broj putovanja u regiju u mln
Kontinentalna
Hrvatska
Juni Jadran
Regija odredita
Sjeverni
Jadran
Viednevna putovanja
Regija prebivalita
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Kontinentalna Hrvatska
39
23
38
13
43
44
34
41
25
1,8
2,2
1,7
65
7
28
7
76
17
18
11
71
1,7
1,6
4,0
Broj putovanja iz regije u mln
0,8
1,0
3,9
5,7
1,2
1,3
4,9
7,4
14
3. UTJECAJ TURIZMA NA GOSPODARSTVO HRVATSKE I USPOREDBA S

DRAVAMA EU
Turizam se, kao skup ak vnos koji odreuje potranja, ne moe prikaza kao jedna djelatnost ve
ga je potrebno promatra kao skup razlii h djelatnos ija potranja nije vezana samo uz turis ku
potranju. Posebnost mjerenja gospodarskog utjecaja turizma proizlazi iz privremene situacije u
kojoj potroa odreuje turis ku ak vnost te potronje koja ukljuuje vrlo irok i raznolik skup
proizvoda i usluga koje proizvodi odreeni skup djelatnos .
Mjerenje izravnoga ekonomskog doprinosa turizma zasnovano je na konceptu satelitskog rauna
turizma (TSA)1, kao sta s kog okvira za kvan ficiranje veliine turizma u okviru nacionalnog
raunovodstva, dok mjerenje ukupnih (izravnih i neizravnih) utjecaja turizma na gospodarstvo
podra-zumijeva integriranje satelitskog rauna turizma s razlii m modelima koji mogu sagleda
njegov makroekonomski utjecaj. Naime, uz izravan doprinos turizma koji mjeri dodanu vrijednost
generiranu potronjom posje telja, potpunije sagledavanje utjecaja turizma na gospodarstvo podrazumijeva i utvrivanje neizravnih uinaka turizma sagledavanjem veza izmeu djelatnos koje
izravno prodaju usluge i proizvode turis ma i onih djelatnos koje opsluuju te djelatnos .
U ovom se dijelu na osnovi satelitskog rauna turizma i input-output modela procjenjuju izravni i
ukupni uinci turizma na gospodarstvo Hrvatske te se dobiveni rezulta usporeuju s relevantnim
krugom zemalja Europske unije.
3.1. IZRAVAN I NEIZRAVAN DOPRINOS TURIZMA GOSPODARSTVU HRVATSKE

Metodolokim okvirom za izradu satelitskog rauna turizma2 preporuen je izraun pet pokazatelja
veliine i utjecaja turizma na gospodarstvo, od kojih su dva pokazatelja vezana uz potronju turista
(unutarnji turis ki izdaci i unutarnja turis ka potronja3), a tri pokazatelja uz ponudu (bruto
dodana vrijednost turis kih djelatnos , izravna bruto dodana vrijednost turizma, izravni bruto
domai proizvod turizma). Mjerilo doprinosa turizma gospodarstvu pruaju samo izravna bruto
dodana vrijednost turizma4 i izravni bruto domai proizvod turizma5.
Eksperimentalnim satelitskim raunom turizma6 izrauna su sljedei pokazatelji izravnog doprinosa
turizma gospodarstvu Hrvatske u 2007. godini:
Udio izravne bruto dodane vrijednos turizma u ukupno ostvarenoj
bruto dodanoj vrijednos Hrvatske:
8,5%
Udio izravnog bruto domaeg proizvoda turizma u ukupno

ostvarenom bruto domaem proizvodu Hrvatske:
8,3%
Udio izravnog bruto domaeg proizvoda turizma u ukupno ostvarenom bruto domaem proizvodu
u 2007. godini, kao pravi pokazatelj izravnog doprinosa turizma gospodarstvu Hrvatske, je 8,3%,
usklaen s vrijednou domae ponude u kupovnim cijenama. Meu m, ukoliko se dolazna i domaa
turis ka potronja ne usklauju s domaom ponudom, udio izravnog bruto domaeg proizvoda
1
TSA je skraenica za Tourism Satellite Account.

2008 Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework (TSA: RMF 2008), Commission of the European Communi es Eurostat, OECD, UNWTO, UN Sta s cs Division, 2008.
3
Unutarnja turis ka potronja zbroj je dolazne i domae turis ke potronje.
4
Izravna bruto dodana vrijednost turizma obuhvaa dio dodane vrijednos turis kih i ostalih djelatnos koji je generiran turis kom
potranjom.
5
Bruto domai proizvod turizma suma je dodane vrijednos svih pojedinih djelatnos koja je generirana unutarnjom turis kom
potronjom i neto poreza na proizvode ukljuene u vrijednost turis kih izdataka po kupovnim cijenama.
6
Eksperimentalna TSA 2007 prema metodologiji svjetske turis ke organizacije: izravni i neizravni uinci turizma u RH, Ins tut za
turizam, 2010..
2
15
turizma u ukupno ostvarenom bruto domaem proizvodu poveao bi se na 9,6% (razlika se odnosi
na mogue postojanje vee razine neregistriranih tokova od onih ve obuhvaenih izraunom bruto
domaeg proizvoda). Utvrena neusklaenost izmeu turis ke potronje i proizvodnje upuuje
na potrebu dodatnog istraivanja ovog problema pri emu pojedine zemlje, kao primjerice Velika
Britanija, koriste suprotni pristup prilagoavajui vrijednost ponude proizvoda procjenjenoj veliini
potronje.
S obzirom na to da ne postoje raspoloivi podaci koji bi omoguili procjene izravnih uinaka turizma
u 2010. godini sukladno metodolokom okviru satelitskog rauna turizma, doprinos turizma moe se
procijeni , uz pretpostavku stabilnih odnosa intermedijarnih trokova i dodane vrijednos turis kih
i ostalih djelatnos , na osnovi utvrene ukupne turis ke potronje u 2010. godini. U 2007. godini
dodana vrijednost turizma sudjelovala je s 39,9% u ukupnoj turis koj potronji iz ega slijedi da je
u 2010. godini, uz razinu ukupne turis ke potronje od 53,0 milijardi kuna, dodana vrijednost bila
21,2 milijarde kuna, a udio u bruto dodanoj vrijednos 7 Hrvatske 7,3%. Pad udjela bruto dodane
vrijednos turizma u ukupnoj dodanoj vrijednos Hrvatske od 1,2 postotna boda rezultat je prije
svega breg smanjenja bruto dolazne i domae turis ke potronje od smanjenja bruto dodane
vrijednos hrvatskog gospodarstva.
Primjenom input-output modela na procijenjenu turis ku potronju u 2005. godini prema turis kim
djelatnos ma8, procijenjeno je da je u 2005. godini turis ka potronja domaeg porijekla generirala
udio u ukupnoj dodanoj vrijednos cijelog gospodarstva od 14,7% kao aproksimaciju ukupne vanos
turis ke potronje na gospodarstvo Hrvatske. Procijenjeni bi udio bio za 1,8 postotnih bodova vei
da vrijednost turis ke potronje nije smanjena zbog usklaivanja s ponudom.
3.2. DOPRINOS TURIZMA GOSPODARSTVIMA DRAVA EU

Meunarodne usporedbe doprinosa turizma gospodarstvima drava EU zasnovane su na metodoloki
ujednaenom pristupu izradi satelitskog rauna turizma usklaenom s preporukama Svjetske
turis ke organizacije i Eurostat-a. 9 Od svih zemalja lanica EU, etrnaest ih je primijenilo preporueni
pristup izradi Satelitskog rauna turizma u potpunos te izradilo nacionalne izvjetaje. Velik broj
preostalih zemalja pristupio je izradi pilot TSA te raspolau preliminarnim ili djelominim rezulta ma.
Izmeu analiziranih 20 zemalja EU koje su dos gle zadovoljavajuu razinu dovrenos TSA (tablica
3.2.1.) najveu dolaznu i domau potronju ostvaruju Francuska i Njemaka. Ove dvije drave ostvaruju 49% ukupne unutarnje potronje analiziranih 20 zemalja dok se najnia razina unutarnje
turis ke potronje ostvaruje u bal kim dravama.
Veina zemalja kao indikator vanos turizma koris udio izravne bruto dodane vrijednos turizma
u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednos gospodarstva. Najveu izravnu bruto dodanu vrijednost turizma ostvaruju Francuska (64,3 milijarde eura u 2005. godini), Njemaka (57,5 milijardi
eura u 2000. godini) i panjolska (41,1 milijardu eura u 2005. godini).
Udio izravne bruto dodane vrijednos turizma u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednos gospodarstva kree se u rasponu od 1,8% do 8,7% pri emu se u najveem broju zemalja udio kree u
rasponu od 3% do 4%. Nakon Cipra, u kojem je zabiljeen udio od 8,7%, zemlje s najveim udjelom
su panjolska (6,3%), Austrija (5,4%) i Maarska (5,3%). Francuska i Njemaka kao zemlje s najveom
razinom dolazne i domae turis ke potronje ostvaruju udjele od 3,7% odnosno 3,2%.
Procjenom indirektnih i ukupnih uinaka turizma na nacionalno gospodarstvo, prema raspoloivim
podacima, u ovom trenutku raspolau samo panjolska (10,9% u ukupnoj dodanoj vrijednos ),
Estonija (7,5% u ukupnoj dodanoj vrijednos , 8% u bruto domaem proizvodu) i Austrija (8,2% u
bruto domaem proizvodu).
7
Procijenjena bruto dodana vrijednost Hrvatske prema procjenama tromjesenog bruto domaeg proizvoda od prvog tromjeseja
2010. do etvrtog tromjeseja 2010. (Priopenje br. 12.1.1/4. od 31. oujka 2011., Dravni zavod za sta s ku) iznosi 288,356 milijardi kuna.
8
utalo, I., Ivandi, N., Marui, Z. (2011). Ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske: Input-output model i satelitski raun
turizma. Ekonomski pregled, 5-6, str. 267-285.
9
Usporedbe se zasnivaju na rezulta ma istraivakog projekta EUROSTATA provedenom jekom 2008. i 2009. godine pod nazivom
Tourism Satellite Accounts in the European Union koji je objavljen u okviru Eurostat-ove edicije Methodologies and Working Papers.
16

Tablica 3.2.1.
DIREKTNI I INDIREKTNI UINCI TURIZMA U HRVATSKOJ I ZEMLJAMA LANICAMA EU
Hrvatska
Austrija
Cipar
eka
Danska
Estonija
Finska
Francuska
Irska
Latvija
Litva
Madarska
Nizozemska
Njemaka
Poljska
Portugal
Slovaka
Slovenija
panjolska
vedska
2007.
2007.
2007.
2007.
2006.
2004.
2001.
2005.
2000.
2004.
2006.
2005.
2006.
2000.
2002.
2004.
2005.
2003.
2005.
2006.
Udio izravne
bruto dodane
vrijednosti turizma
u ukupno ostvarenoj
bruto dodanoj
vrijednosti
gospodarstva
(u %)
8,5
5,4
8,7
2,6
2,5
4,0
1,8
3,7
2,9
2,6
2,7
5,3
2,9
3,2
1,8
4,6
2,1
3,9
6,3
2,9
Velika Britanija
2000.
3,8
Posljednji
raspoloivi
podaci
Udio
turizma
u BDP-u
gospodarstva
(u %)
Direktni i
indirektni uinci
turizma na ukupnu
bruto dodanu
vrijednost
gospodarstva
(u %)
Direktni i
indirektni uinci
turizma
na BDP
gospodarstva
(u %)
8,3
5,4
2,9
4,8
4,0
3,0
5,0
4,9
2,9
14,7
7,5
10,9
-
8,2
8,0
-
Izvor: Volume 1: Report on the implementation of TSA in 27 EU Member States. Tourism Satellite Accounts in the European
Union. Methodologies and Working Papers, EUROSTAT, 2009.
S obzirom na razlike u veliini zemalja odnosno u vanos i strukturi turis ke potronje u pojedinoj
zemlji, usporedbu vanos turizma ocrtava udio izravne bruto dodane vrijednost turizma u ukupno
ostvarenoj bruto dodanoj vrijednos odnosno udio izravnog bruto domaeg proizvoda turizma u
bruto dodanom proizvodu gospodarstva. Prema m pokazateljima vanost turizma u Hrvatskoj meu
najviima je prema analiziranim zemljama EU. Uz udio izravne bruto dodane vrijednos turizma
u Hrvatskoj od 8,5% jedino Cipar ostvaruje vei udio (8,7%), dok iza Hrvatske slijede panjolska i
Austrija. Pri tome valja naglasi da je udio bruto dodane vrijednos turizma u Hrvatskoj izraunat
na umanjenoj (korigiranoj zbog usklaenja s vrijednou ponude, vidi toku 3.1.) vrijednos procijenjene turis ke potronje. Kada je, pak, rije o ukupnim uincima - izravnim i neizravnim - turizma,
turizam u Hrvatskoj (izraun na osnovu input-output analize) u odnosu na zemlje za koje postoje
procjene (panjolska, Austrija i Estonija) ostvaruje najvei doprinos.
17
4. KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA OBILJEJA TURISTIKE AKTIVNOSTI

U HRVATSKOJ U REGISTRIRANIM KOMERCIJALNIM SMJETAJNIM
KAPACITETIMA
U ovom dijelu detaljno se analiziraju znaajke ponude i potranje vezane uz komercijalne smjetajne
kapacitete kao vrijednosno najznaajniji segment hrvatskog turizma. Kvan ta vna obiljeja turis ke
ak vnos ukljuuju broj registriranih dolazaka i noenja turista prema emi vnim podrujima i vrs
smjetajnih kapaciteta te regionalnu i sezonsku distribuciju ostvarenih noenja. Sa strane ponude
analiziran je raspoloivi kapacitet prema vrs i kategoriji smjetaja, dok je kao pokazatelj uspjenos
koritenja smjetajnog kapaciteta, iskoritenost kapaciteta te ostvareni financijski promet po noenju
analiziran na godinjoj razini. Kvan ta vna obiljeja potranje analizirana su za:
1986. godinu kao godinu najveeg ostvarenog broja noenja,
2001. godinu kao prvu godinu veeg povratka hrvatskog turizma na meunarodno trite i godinu
uvoenja nove kategorizacije smjetajnih kapaciteta koja se, tek uz manje izmjene, primjenjuje
do danas,
2005. godinu kao godinu odreenu Projektnim zadatkom, ali i sredinju godinu posljednjeg
desetljea te
2010. godinu kao posljednju godinu za koju su raspoloivi podaci10.
Izvori podataka za analizu kvan ta vnih obiljeja su online informacijski sustav Ins tuta za turizam
(BIST)11 temeljen na mjesenim podacima o broju dolazaka i noenja te raspoloivog kapaciteta
Dravnog zavoda za sta s ku i podaci o prometu poslovnih subjekata u djelatnos ugos teljstva
Dravnog zavoda za sta s ku.
Kvalita vni pokazatelji ukljuuju sociodemografski profil turista, njihovu mo vaciju, ak vnos te
zadovoljstvo elemen ma turis ke ponude Hrvatske i des nacije. Izvor podataka su kon nuirana
istraivanja Stavova i potronje turista u Hrvatskoj TOMAS Ljeto u 2001., 2004, 2007. i 2010. godini
(Ins tut za turizam) koja obuhvaaju stacionarnu potranju primorskih upanija od lipnja do rujna
i primarno zahvaaju proizvod sunca i mora (oko 85% ukupnog broja komercijalnih noenja). Za
ostale segmente potranje izvor podataka su posebna istraivanja vezana uz obiljeja turis ke
potranje gradskog turizma na primjeru Zagreba,12 turizma u prirodno za enim podrujima na
primjeru nacionalnih parkova i parkova prirode,13 turis ke potranje vezane uz kulturne atrakcije
i dogaanja14 te tranzitnog turizma15.
Obiljeja turis ke ak vnos analiziraju se na razini Hrvatske i turis kih makroregija.
10
Prema Projektnom zadatku ovaj Izvjetaj se predaje naruitelju 1. 11. 2011. godine.
Business Intelligence System for Tourism, www.iztzg.hr.
12
Marui, orak i Hendija (2009.). Trendovi TOMAS Zagreb: od 1998. do 2008. godine. U TOMAS Trendovi 1987 2008 (urednici
orak, S. i Marui, Z.), Ins tut za turizam, Zagreb.
13
Stavovi i potronja posje telja nacionalnih parkova i parkova prirode TOMAS Nacionalni parkovi i parkovi prirode 2006., Ins tut
za turizam 2007.
14
Stavovi i potronja posje telja kulturnih atrakcija i dogaanja TOMAS Kulturni turizam 2008., Ins tut za turizam, 2009.
15
Stavovi i potronja turista u cestovnim vozilima na putovanju do primorskih odredita u Hrvatskoj TOMAS Tranzit 2005., Ins tut
za turizam, 2006.
11
18
4.1. HRVATSKA
Dolasci i noenja
U Hrvatskoj je u 2010. godini ostvareno 56,4 milijuna noenja u registriranim komercijalnim
smjetajnim kapacite ma (tablica 4.1.1.). Noenja su ostvarili turis s podruja Njemake (20%),
Slovenije (10%), Hrvatske (10%), Italije (8%), Austrije (8%) te ostalih drava (43%). Razdoblje posljednje dekade obiljeava znatan rast potranje mjerene i brojem dolazaka (46%) i brojem noenja
(32%) tako da je ostvarena prosjena godinja stopa rasta noenja od 3,2%, a dolazaka 4,3%. Sva
glavna emi vna podruja u tom su razdoblju zabiljeila ispodprosjean rast te je osnovnu dinamiku
potranje odreivalo irenje por elja emi vnih podruja. Skupina ostalih zemalja u razdoblju od
2001. do 2010. godine poveala je potranju za 62%, a udio u ukupnim noenjima s 35% na 43%.
Deset najveih emi vnih podruja koja su u 2001. godini inila 91% ukupne potranje u 2010. godini
smanjila su trini udio za 11 postotnih bodova.
Od glavnih pet emi vnih podruja u posljednjih deset godina najvie je poveana potranja s podruja
Austrije te Njemake, od 2005. do 2010. godine potranja najvie raste s podruja Austrije i Slovenije
dok podruje Italije biljei pad od 14%.
Tablica 4.1.1.
HRVATSKA: DOLASCI I NOENJA TURISTA
PREMA GLAVNIM EMITIVNIM TRITIMA, STRUKTURA I STOPE PROMJENE U %
1986.
2001.
2005.
2010.
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1986. u %
Struktura noenja u %
Dolasci
Noenja
u
u
Njemaka Slovenija Hrvatska Italija Austrija
milijunima milijunima
10,2
68,2
25
10
13
6
7
7,3
42,6
22
12
12
11
8
9,2
50,3
21
10
11
11
7
10,6
56,4
20
10
10
8
8
Stopa promjene u %
15
12
7
17
1
-14
25
46
32
21
16
9
4
30
4
-17
-33
-14
-39
21
-4
Ostale
zemlje
39
35
40
43
22
62
-9
Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS.
Napomena: Stope promjena izraunate su na apsolutnim vrijednostima ostvarenih dolazaka/noenja.
Hrvatska u 2010. godini jo uvijek prema broju ostvarenih noenja zaostaje za najviom razinom
potranje zabiljeenoj u predratnoj 1986. godini, ali je istodobno, kao odraz opeg trenda smanjenja
duljine boravka turista, ostvarila i 4% vie dolazaka.
Tablica 4.1.2.
HRVATSKA: NOENJA TURISTA
PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJETAJA, STRUKTURA I STOPE PROMJENE U %
Hoteli
1986.
2001.
2005.
2010.
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1986. u %
31
30
29
26
1
18
-30
Ostali
kolektivni
kapaciteti
Struktura u %
26
23
28
20
26
16
24
15
Stopa promjene u %
5
0
18
-5
-23
-47
Kampovi
Kuanstva
(privatni
smjetaj)
20
22
28
34
37
104
44
Napomena: Stope promjena izraunate su na apsolutnim vrijednostima ostvarenih
noenja.
19
Kuanstva su za Hrvatsku najvaniji oblik smjetaja u kojem je u 2010. godini ostvareno svako tree
noenje (tablica 4.1.2.). Prema vanos slijede hoteli s 26% te kampovi s 24% ukupnih noenja dok
je u ostalim kolek vnim kapacite ma (primjerice turis ka naselja, pansioni, moteli, apartmani i
slino) ostvareno 15% noenja.
Dananja vanost privatnog smjetaja odraz je, prije svega, i udvostruenja broja noenja u posljednjih deset godina. U razdoblju od 2005. do 2010. godine noenja u kuanstvima rasla su 37% za
razliku od ostalih vrsta smjetaja koje su zabiljeile ili stagnaciju (ostali kolek vni kapacite i hoteli)
ili tek mali porast (kampovi).
Slika 4.1.1.
HRVATSKA: NOENJA
PREMA KATEGORIJI HOTELA, U MILIJUNIMA
2001.
5*
0,4
2010.
4*
0,4
2* i 1*
5,3
53
4*
5,2
5*
1,2
3*
6,5
2* i 1*
1,6
3*
6,9
Izvor: Online informacijski

j sustav Instituta za turizam (BIST),
(
), izvorni podaci
p
DZS.
Osim smanjenja udjela u ukupnom broju noenja, hotelijerstvo biljei i znaajnu promjenu strukture
ostvarenih noenja s obzirom na kategoriju hotela (slika 4.1.1.). Od 14,9 milijuna hotelskih noenja u
2010. godini, 46% ostvaruje se u hotelima srednje kategorije (tri zvjezdice), 43% u hotelima vie kategorije (e ri i pet zvjezdica) te 11% u hotelima nie kategorije (dvije zvjezdice). Struktura potranje
u 2010. godini odraava izuzetan pomak u trinom pozicioniranju hrvatskog hotelijerstva. U 2001.
godini tako su hoteli vie kategorije generirali tek 7% hotelskih noenja, a u 2005. godini 15%. Rast
udjela hotela vie kategorije praen je znatnim smanjenjem udjela hotela nie kategorije (u 2001.
godini 42%, a u 2005. godini 26% hotelskih noenja), ali i smanjenjem udjela hotela srednje kategorije.
Najvei porast potranje zabiljeio je segment hotela s e ri zvjezdice. U odnosu na 2001. godinu
u hotelima s e ri zvjezdice noenja su u 2010. godini poveana dvanaest puta, a njihov je udio u
ukupnim hotelskim noenjima povean s 3% na 35%. Noenja u hotelima s pet zvjezdica poveana
su tri puta, noenja u hotelima s tri zvjezdice stagniraju dok su noenja u hotelima nie kategorije
smanjena na razinu od 30% noenja ostvarenih u 2001. godini.
Promet po noenju
Meu svim analiziranim smjetajnim objek ma hoteli ostvaruju najvei promet po noenju (425
kuna u 2010. godini) gotovo dvostruko vie od prometa po noenju koji se ostvaruje u turis kim
naseljima i pet puta vie od prometa po noenju u kampovima i slinim objek ma (tablica 4.1.3.).
Najvei promet po noenju u hotelima ostvaruje se u hotelima s pet zvjezdica (910 kuna u 2010.
godini) i za gotovo dvostruko je vei od prometa po noenju koji se ostvaruje u hotelima s e ri
zvjezdice. Rela vna razlika u prometu po noenju se smanjuje sa smanjivanjem kategorije hotela.
Tako je promet po noenju u hotelima s e ri zvjezdice za pedesetak posto vei nego u hotelima
s tri zvjezdice dok hoteli s tri zvjezdice uspijevaju ostvari tek deset posto vei promet po noenju
od hotela s dvije zvjezdice.
20

Tablica 4.1.3.
HRVATSKA: PROMET PO NOENJU
PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJETAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, U KUNAMA, I STOPE PROMJENA, U %
Ukupno
Hoteli
2*
3*
4*
5*
Turistika naselja
Kampovi, kampiralita i kamp odmorita
2009.
423,0
277,2
332,1
482,6
975,9
247,8
83,0
Promet* po noenju
(u kn)
u%
2010.
2010./2009.
424,8
0,4
295,9
6,8
325,2
-2,1
468,5
-2,9
909,7
-6,8
244,3
-1,4
88,2
6,2
* Promet se odnosi na ukupan promet ostvaren u smjetajnom objektu tijekom godine i ukljuuje PDV.
Napomena: promet po noenju za pojedine kategorije hotela izraunat je samo na osnovi prometa hotela u
sastavu pravnih subjekata (podaci o prometu hotela prema kategoriji u vlasnitvu fizikih osoba/obrt nisu
raspoloivi).
Izvor: Online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS i podaci DZS-a o poslovanju
poslovnih jedinica.
U 2010. godini promet po noenju u hotelima je stagnirao u odnosu na prethodnu godinu pri emu
su jedino hoteli nie kategorije uspjeli zabiljei rast. Turis ka naselja biljee pad prometa po
noenju dok su kampovi i slini objek ostvarili rast od 6%
Istraivanje potronje turista u 2010. godini16 pokazalo je da turis koji borave u kuanstvima (privatni
smjetaj) prosjeno po noenju za usluge smjetaja i vezane hrane izdvajaju 148 kuna.
Kapacite i iskoritenost
Hrvatska je u 2010. godini raspolagala s 833,1 sue stalnih leajeva u registriranim komercijalnim
smjetajnim objek ma, od ega u hotelima 13%, kampovima 26%, ostalim kolek vnim kapacite ma
13% te kuanstvima 47% (tablica 4.1.4.). Struktura raspoloivih kapaciteta tako se bitno razlikuje
od strukture noenja prema vrstama kapaciteta (tablica 4.1.2.). Udio hotelskih noenja u ukupnim
noenjima dvostruko je vei od udjela hotela u ukupnim kapacite ma dok sve ostale vrste objekata ostvaruju manji udio u noenjima nego to ga imaju u kapacite ma. Najvea razlika izmeu
smjetajnog potencijala i ostvarenog udjela u noenjima je u privatnom smjetaju.
Omjer udjela u noenjima i udjela u kapacitetima pojedine vrste smjetaja ocrtava i odnos
iskoritenos pojedinih vrsta smjetaja (tablica 4.1.5.). Hoteli biljee najviu razinu bruto iskoritenos
kapaciteta (37,7%) u 2010. godini, a potom slijede ostali kolek vni smjetaj (20,4%), kampovi (17,2%)
i kuanstva (13,5%). Iako su hoteli najbolje iskoritena vrsta smjetaja, razina njihove iskoritenos
je takva da su gotovo dvije od tri raspoloive postelje na razini godine prazne. Iskoritenost hotela u
2010. godini gotovo je na razini iskoritenos ostvarenoj u 2001. godini, a za dva je postotna boda
nia nego u 2005. godini.
U posljednjih deset godina Hrvatska je poveala raspoloivi smjetajni kapacitet mjeren brojem stalnih leajeva u registriranim komercijalnim smjetajnim objek ma za 22%. Najvei rast smjetajnog
potencijala zabiljeen je u kuanstvima (39%), a potom hotelima (15%) i kampovima (14%) dok je
kapacitet ostalih kolek vnih objekata smanjen za 1%. Rast ponude kapaciteta u kuanstvima praen
je i udvostruenjem potranje, a me i rastom iskoritenos s 9,2% u 2001. godini na, jo uvijek
niskih, 13,5% u 2010. godini ili tek neto vie od mjesec i pol dana pune popunjenos . Iskoritenost
kampova stagnira na razini oko 17%.
16
Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS Ljeto 2010., Ins tut za turizam, 2011.
21

Tablica 4.1.4.
HRVATSKA: SMJETAJNI KAPACITET (STALNI LEAJEVI)
PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJETAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, STRUKTURA U %* I STOPE PROMJENA U %
Hoteli
Ukupno
Broj stalnih
leajeva
1989.
2001.
2005.
2010.
Ukupno
5*
861.216
682.721
784.600
833.118
15
14
13
13
3
3
5
8
6
22
-3
6
15
-16
72
184
144
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1989. u %
4*
Kampovi
3*
2* i 1*
Struktura u %
19
74
5
2
45
49
9
54
32
32
46
15
Stopa promjene u %
271
-11
-51
1.390
17
-65
41
-48
174
Ostali
kolektivni
kapaciteti
Kuanstva
(privatni
smjetaj)
35
28
26
26
19
17
13
13
32
42
48
47
7
14
-27
7
-1
-31
6
39
45
* Struktura prema glavnim vrstama smjetaja: ukupan broj stalnih leajeva = 100; struktura prema kategorijama hotela: ukupan broj
stalnih leajeva u hotelima = 100.
Napomene: Kategorije hotela u 1989. godini prilagoene su postojeoj kategorizaciji na sljedei nain: L=5*, A=4*, B=3*, C i D = 2* i 1*.
Stope promjena izraunate su na apsolutnim vrijednostima raspoloivog kapaciteta (leajeva).
U strukturi hotelskog smjetaja u 2010. godini dominiraju hoteli srednje (3*) kategorije u kojima
je 46% svih stalnih hotelskih leajeva, slijede hoteli vie kategorije (4* i 5*) s udjelom od 40%, a
preostalih 15% leajeva je u hotelima nie (2*) kategorije. Najvia razina iskoritenos kapaciteta
ostvaruje se u hotelima s e ri zvjezdice (41,6%), za m u hotelima s pet zvjezdica (39,5%), hotelima
s tri zvjezdice (37,9%) te hotelima s 2 zvjezdice (27,9%).
Tablica 4.1.5.
HRVATSKA: ISKORITENOST SMJETAJNIH KAPACITETA (STALNI LEAJEVI)
PREMA GLAVNIM VRSTAMA SMJETAJA I KATEGORIJAMA HOTELA, U %
1989.
2001.
2005.
2010.
Ukupno
45,8
37,0
39,8
37,7
5*
46,4
37,8
41,0
39,5
Hoteli
4*
52,1
50,7
44,3
41,6
3*
44,8
42,1
43,3
37,9
2*
35,7
31,5
32,1
27,9
Kampovi
13,5
16,7
17,4
17,2
Ostali kolektivni
kapaciteti
24,7
21,1
21,8
20,4
Kuanstva
11,1
9,2
10,4
13,5
Iskoritenost svih hotelskih kapaciteta u razdoblju od 2001. do 2010. godine se smanjuje s izuzetkom
hotela s pet zvjezdica. Najvei pad iskoritenos zabiljeen je u hotelima s e ri zvjezdice u kojima
je, uz rast kapaciteta od gotovo 14 puta, iskoritenost smanjena s 50,7% u 2001. godini na 44,3% u
2005. godini te na 41,6% u 2010. godini.
Promjenu hotelskog smjetaja prema kategoriji pra i promjena veliine hotelskih objekata mjerena
brojem soba. U 2010. godini prosjeni hotel imao je 93 sobe. Veliina hotela smanjuje se smanjivanjem kategorije hotela (slika 4.1.2.). Hoteli s pet zvjezdica prosjeno raspolau sa 180 soba, hoteli sa
e ri zvjezdice sa 113 soba, a hoteli s tri i manje zvjezdica s oko 80 soba. U odnosu na 2001. godinu
hoteli su prosjeno smanjeni za 31 sobu, a najvee smanjenje veliine biljee hoteli s tri zvjezdice.
22

Slika 4.1.2.
HRVATSKA: VELIINA HOTELA
PREMA BROJU SOBA I KATEGORIJI
350
295
Prosjean broj soba
300
250
211
210
200
173
146
150
191
180
160
98
100
96
115
113
87
80
79
40
50
0
1989.
2001.
5*
2005.
4*
3*
2010.
2* i 1*
Sezonalnost
Nisku iskoritenost smjetajnih kapaciteta pra i visoka sezonalnost potranje. U 2010. godini 64%
svih noenja ostvareno je jekom dva ljetna mjeseca, a od lipnja do rujna 86% (slika 4.1.3.). U
razdoblju od 2001. do 2010. godine sezonska struktura potranje prak ki stagnira uz blagi porast
udjela noenja u vrhu ljetne sezone (udio noenja u srpnju i kolovozu u 2001. i 2005. godini bio je
63%). Hotelijerstvo je takoer obiljeeno izrazitom sezonalnou potranje. Od lipnja do rujna 2010.
godine realizirano je vie od dvije treine, a samo u srpnju i kolovozu 40% svih godinjih noenja. U
odnosu na 2001. sezonalnost potranje je smanjena, ali je u odnosu na 2005. godinu povean udio
potranje u dva ljetna mjeseca (s 38% u 2005. godini na 40% u 2010. godini) dok je udio noenja u
lipnju i rujno smanjen za jedan postotni bod.
Slika 4.1.3.
HRVATSKA: STRUKTURA UKUPNIH I HOTELSKIH NOENJA
PREMA GLAVNIM SEZONAMA, U %
70%
63
70%
64
63
60%
60%
50%
50%
40%
40%
30%
30%
42
30
24
20%
23
22
14
13
13
10%
40
38
28
29
32
28
32
20%
10%
Hrvatska ukupno
Hrvatska hoteli
0%
0%
2001.
VII-VIII
2005.
VI i IX
2010.
ostalo
2001.
VII-VIII
2005.
VI i IX
2010.
ostalo
23
Prostorna raspodjela
Prostorna raspodjela turis kog prometa prema turis kim makroregijama (Izvjetaj 1., poglavlje
4.2.) pokazuje da je Sjeverni Jadran i prema dolascima i prema noenjima najvea hrvatska turis ka
makroregija u kojoj se u 2010. godini ostvarilo 54% svih noenja i 49% svih dolazaka turista (slika
4.1.4.). Makroregija Juni Jadran je u 2010. godini bio odredite za 40% dolazaka turista i 42%
noenja. Za razliku od preteito ljetnih odmorinih primorskih des nacija, turis u makroregiji
Kon nentalna Hrvatska krae borave tako da se na tom podruju ostvaruje 11% svih dolazaka i
4% noenja. Prostornu strukturu potranje u posljednjih deset godina obiljeava smanjenje udjela
Sjevernog Jadrana i poveanje udjela Junog Jadrana.
Slika 4.1.4.
HRVATSKA: REGIONALNA STRUKTURA DOLAZAKA I NOENJA, U %
100%
10
100%
11
11
80%
38
40
60%
58
20%
49
2005.
2010.
40
42
Kontinentalna
Hrvatska
60%
Juni
Jadran
40%
Sjeverni
Jadran
51
34
Kontinentalna
Hrvatska
Juni
Jadran
40%
Noenja
80%
32
Dolasci
63
Sjeverni
Jadran
56
54
2005.
2010.
20%
0%
0%
2001.
2001.
Prostorna obiljeja potranje pra i regionalna razdioba ukupnog broja stalnih leajeva (slika 4.1.5.).
Sjeverni Jadran raspolae s najveim udjelom u kapacitetu (52%), ostvarujui dva postotna boda vei
udio u noenjima nego to ga ima u kapacitetu. Juni Jadran raspolae s 45% hrvatskog smjetajnog
kapaciteta ostvarujui 3 postotna boda manji udio u noenjima, dok Kon nentalna Hrvatska raspolae
s jednakim udjelom i u kapacitetu i u noenjima.
Slika 4.1.5.
HRVATSKA: REGIONALNA STRUKTURA SMJETAJNIH KAPACITETA (STALNI LEAJEVI), U %
100%
Leajevii
80%
41
45
45
60%
Kontinentalna
Hrvatska
Juni
Jadran
Sjeverni
Jadran
40%
56
52
52
2001.
2005.
2010.
20%
0%
24
Sociodemografska obiljeja turista 2001.-2010.

Srednja dobna skupina
Dominira srednja dobna skupina uz smanjenje udjela turista mlae dobi;
Turis koji borave u privatnom smjetaju prosjeno su mlai od turista koji borave u ostalim
oblicima smjetaja;
Stariji od prosjeka su turis iz Rusije, Nizozemske, Austrije i Njemake.
Vie i visoko obrazovanje
Raste udio segmenta s viim i visokim obrazovanjem, a smanjuje se udio turista sa
srednjokolskim obrazovanjem.
Obiteljski dolazak
Uz oscilacije, kon nuirano dominira dolazak u krugu obitelji;
Hotelski i kamping turis ee od turista koji borave u ostalim oblicima smjetaja dolaze samo
s partnerom, a u pratnji partnera natprosjeno dolaze Nizozemci, Britanci, Austrijanci i Rusi.
Vjerni gos
Turis su vjerni Hrvatskoj, ali mijenjaju des nacije posjeta. U odnosu na 2007. godinu smanjen
udio turista u prvom posjetu;
U 2010. godini skoro je tri etvr ne inozemnih turista posje lo Hrvatsku vie od dva puta,
dok je 14% turista bilo prvi puta u Hrvatskoj.
Mo vi, ak vnos i zadovoljstvo 2001.-2010.

Odmor i oputanje
Pasivni odmor i oputanje kon nuirano je najvaniji mo v dolaska turista u Hrvatsku ija je
vanost u 2010. godini i poveana. Poveava se vanost i sekundarnih mo va dolaska (zabava,
nova iskustva i doivljaji);
Francuzi su iznadprosjeno mo virani novim iskustvima i doivljajima te upoznavanjem
prirodnih ljepota, Talijani i Slovenci vie od drugih oekuju zabavu, Britanci i Rusi upoznavanje
kulturnih znamenitos i dogaanja, dok zbog gastronomije ee dolaze Nizozemci, Britanci
i Austrijanci.
iroka lepeza ak vnos
Turis koji borave u komercijalnim smjetajnim kapacite ma sve su ak vniji poveava se
uestalost i broj ak vnos u kojima sudjeluju. U 2010. godini zabiljeeno je smanjenje njihove
ak vnos u odnosu na 2007. godinu;
Uz uobiajeno i oekivano plivanje i kupanje te koritenje usluga lokalnog ugos teljstva i
trgovine, turis pjeae u prirodi, posjeuju lokalne zabave i razgledavaju znamenitos ;
Turis koriste i iroku lepezu des nacijskih i izvandes nacijskih usluga (izle u nacionalne
parkove, ples, koncer , muzeji i izlobe te sportovi na vodi, zdravstveno-rekreacijski i wellness
programi te vonja biciklom);
Turis koji dolaze u drutvu prijatelja/poznanika, a potom oni koji dolaze s obitelji najak vniji
su segment potranje.
25
Visoki stupanj zadovoljstva ponudom

Turis su sve zadovoljniji ponudom, a mogunos za kupnju, ureenost i opremljenost plaa,
ponuda zabave i kulture te promet u des naciji kon nuirano su najloiji aspek ponude;
Najbolje ocijenjeni elemen hrvatske turis ke ponude su ljepota prirode i krajolika, pogodnost za provoenje obiteljskog odmora, socijalni elemen koji ukljuuju ljubaznost osoblja,
gostoljubivost lokalnog stanovnitva i osobnu sigurnost, te kvaliteta hrane u ugos teljskim
objek ma.
4.2. SJEVERNI JADRAN

Dolasci i noenja
Na podruju turis ke makroregije Sjeverni Jadran, odnosno Istarske, Primorsko-goranske i Likosenjske upanije u 2010. godini ostvareno je 30,3 milijuna noenja u registriranim komercijalnim
smjetajnim kapacite ma, 54% ukupnih noenja Hrvatske, koje su ostvarili turis s podruja Njemake
(27%), Slovenije (13%), Italije (11%), Austrije (11%), Hrvatske (7%) te ostalih drava (31%, tablica
4.2.1.). Razdoblje posljednjeg desetljea obiljeava rast potranje mjeren i brojem dolazaka (22%)
i brojem noenja (13%), iako sporiji nego u drugim turis kim makroregijama.
Sva glavna emi vna podruja u tom su razdoblju zabiljeila ispodprosjean rast te je osnovnu dinamiku potranje odreivalo irenje por elja emi vnih podruja. Skupina ostalih zemalja u razdoblju
od 2001. do 2010. godine poveala je potranju za 32%, a udio u ukupnim noenjima s 27% na
31%. Od glavnih pet emi vnih podruja u posljednjih deset godina najvie je poveana potranja s
podruja Austrije (14%) te Njemake (12%) dok je domaa potranja smanjena 8%, a potranja iz
Italije 3%. Od 2005. do 2010. godine najvei rast biljee Austrija (20%) i Slovenija (15%).
Razina ostvarenih noenja u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Liko-senjskoj upaniji u 2010. godini
nia je od one ostvarene u 1986. godine za 20% dok su istodobno dolasci poveani za 9%.
Tablica 4.2.1.
SJEVERNI JADRAN: DOLASCI I NOENJA TURISTA
1986.
2001.
2005.
2010.
Dolasci
Noenja
u
u
4,8
38,1
4,3
26,8
4,7
28,0
5,2
30,3
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1986. u %
10
22
9
8
13
-20
Njemaka
31
28
27
27
11
12
-30
Slovenija
Italija
15
7
14
13
12
14
13
11
Stopa promjene u %
15
-11
7
-3
-32
27
Austrija
Hrvatska
9
11
10
11
10
8
7
7
Ostale
zemlje
28
27
30
31
20
14
-4
-5
-8
-45
12
32
-13
Kampovi su najvanija vrsta smjetaja na podruju Sjevernog Jadrana (tablica 4.2.2.). U 2010. godini
u kampovima je ostvareno 10,8 milijuna noenja (36% ukupnih noenja makroregije i 79% ukupnih
noenja u kampovima u Hrvatskoj). Prema vanos slijede kuanstva s 25% noenja makroregije,
hoteli s 24% te ostali kolek vni smjetaj sa 16%. Iznadprosjean rast potranje u posljednjih deset
godina biljei samo privatni smjetaj u kojem su noenja poveana 63% to je rezul ralo me da
privatni smjetaj postane drugi najvaniji oblik smjetaja makroregije. U istom su razdoblju hotelska noenja gotovo stagnirala (1%-tni rast), a u razdoblju od 2005. do 2010. ak i blago smanjena
(1%-tno smanjenje).
26

Tablica 4.2.2.
SJEVERNI JADRAN: NOENJA TURISTA
Ukupno
1986.
2001.
2005.
2010.
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1986. u %
5*
Hoteli
4*
3*
27
27
26
24
2
1
2
4
15
4
13
33
78
51
61
51
-1
1
-29
99
610
49
159
811
55
-16
1
-54
Kampovi
2* i 1*
Struktura u %
33
5
37
45
37
25
36
12
Stopa promjene u %
5
-52
9
-73
-15
68
Ostali kolektivni
kapaciteti
Kuanstva
20
19
17
16
20
17
20
25
-2
-7
-38
36
63
-1
Napomena: Stope promjena izraunate su na apsolutnim vrijednostima ostvarenih noenja.
Stagnaciju hotelske potranje pra izrazita promjena njene strukture prema viim kategorijama
hotela. U posljednjih deset godina broj noenja u hotelima s e ri zvjezdice povean je vie od
osam puta, a u hotelima s pet zvjezdica vie od est puta. U istom razdoblju broj noenja u hotelima
s tri zvjezdice je stagnirao (1%-tni rast), a hoteli nie kategorije ostvarili su tek etvr nu noenja
ostvarenih u 2001. godini.
Od 7,2 milijuna hotelskih noenja u 2010. godini (48% svih hotelskih noenja u Hrvatskoj) svako
drugo noenje ostvaruje se u hotelima srednje kategorije (tri zvjezdice) dok se 37% noenja ostvaruje
u hotelima vie kategorije (e ri i pet zvjezdica), a 12% u hotelima nie kategorije (dvije zvjezdice).
Promet po noenju
Prosjean promet po noenju hotelskih objekata od 361 kunu u 2010. godini za 15% je nii od prosjeka
Hrvatske, ali je u odnosu na 2009. godinu povean 1,9%, vie u odnosu na druge dvije makroregije
(tablica 4.2.3.). Prosjean promet po noenju kampova bio je u 2010. godini 87 kuna, za 5,3% vei
u odnosu na prethodnu godinu.
Tablica 4.2.3.
SJEVERNI JADRAN: PROMET PO NOENJU
Ukupno
Hoteli
2*
3*
4*
5*
Turistika naselja
2009.
354,2
265,2
305,1
442,9
671,7
241,3
82,6
Promet* po noenju
u kn
u%
2010.
2010./2009.
360,7
1,9
282,3
6,4
313,4
2,7
421,9
-4,7
706,2
5,1
252,8
4,8
87,0
5,3
raspoloivi).
Istraivanje potronje turista u 2010. godini17 pokazalo je da turis koji borave u kuanstvima
(privatni smjetaj) na podruju makroregije prosjeno po noenju za usluge smjetaja i vezane
hrane izdvajaju 149 kuna.
17
Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS Ljeto 2010., Ins tut za turizam, 2011.
27
Sjeverni Jadran je u 2010. godini raspolagao s 430 sua stalnih leajeva odnosno svakim drugim
leajem u registriranim komercijalnim smjetajnim objek ma Hrvatske (tablica 4.2.4.). Kampovi ine
38% smjetajnog potencijala makroregije, slijede kuanstva s 37%, ostali kolek vni objek s 14%
dok je 11% raspoloivih leajeva u hotelima.
Tablica 4.2.4.
SJEVERNI JADRAN: SMJETAJNI KAPACITET (STALNI LEAJEVI)
Hoteli
Ukupno
Broj stalnih
leajeva
1989.
2001.
2005.
2010.
Ukupno
5*
463.510
379.144
410.350
430.106
13
13
12
11
2
0
1
3
5
13
-7
-1
-1
-18
143
777
83
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1989. u %
Kampovi
4*
3*
2* i 1*
Struktura u %
14
81
4
3
45
52
11
57
31
30
51
16
Stopa promjene u %
173
-12
-49
1.024
12
-70
79
-48
222
Ostali
kolektivni
kapaciteti
Kuanstva
(privatni
smjetaj)
43
39
38
38
17
17
15
14
28
32
36
37
6
11
-18
0
-3
-23
8
30
23
Stope promjena izraunate su na apsolutnim vrijednostima raspoloivog kapaciteta leajeva.
U posljednjih deset godini makroregija je poveala raspoloivi smjetajni kapacitet mjeren brojem
stalnih leajeva u registriranim komercijalnim smjetajnim objek ma za 13%, manje nego druge dvije
makroregije. Rast smjetajnog potencijala zabiljeen je u kuanstvima (30%) i kampovima (11%) dok
je kapacitet hotela i ostalih kolek vnih objekata smanjen. Smanjenje hotelskog kapaciteta rezultat
je smanjenja ponude hotela niih kategorija (1* i 2*) dok ponuda hotela viih kategorija (4* i 5*)
raste jedanaest puta, a hotela srednje kategorije (3*) 12%.
Rast ponude kapaciteta u kuanstvima praen je i dvostruko veim rastom noenja, a me i rastom
iskoritenos s 10,4% u 2001. na, jo uvijek niskih, 13,0% u 2010. godini (tablica 4.2.5.). S druge
strane, hoteli Sjevernog Jadrana ostvaruju najviu razinu bruto iskoritenos (40,8%) meu svim
turis kim makroregijama, pri emu u posljednjih desetak godina biljee i blagi rast. Najviu razinu
iskoritenos u Hrvatskoj biljee i kampovi Sjevernog Jadrana (18,3%).
Tablica 4.2.5.
SJEVERNI JADRAN: ISKORITENOST SMJETAJNIH KAPACITETA (STALNI LEAJEVI)
1989.
2001.
2005.
2010.
Ukupno
49,8
40,2
40,7
40,8
5*
75,2
56,3
55,6
45,6
Hoteli
4*
59,4
55,8
47,8
45,2
3*
48,4
45,3
43,1
40,9
2*
34,9
34,9
33,1
31,2
Kampovi
14,4
18,6
18,3
18,3
Ostali kolektivni
kapaciteti
24,7
22,2
21,9
21,3
Kuanstva
14,0
10,4
10,3
13,0
Sezonalnost potranje
Na podruju makroregije Sjeverni Jadran u 2010. godini 64% svih noenja ostvareno je jekom
dva ljetna mjeseca, a od lipnja do rujna 87% (slika 4.2.1.). U razdoblju od 2001. do 2010. godine
raspodjela noenja prema sezonama je gotovo nepromijenjena uz blagi porast udjela noenja izvan
sezone. U hotelima se od lipnja do rujna realiziralo 70% noenja, dva postotna boda vie nego na
razini Hrvatske. U odnosu na 2001. godinu sezonalnost potranje je smanjena. Tijekom izvansezonskih mjeseci u 2010. godini ostvaruje se dva postotna boda vie noenja nego u 2001. godini.
28
Slika 4.2.1.
SJEVERNI JADRAN: STRUKTURA UKUPNIH I HOTELSKIH NOENJA
70%
64
70%
64
64
60%
60%
50%
50%
40%
40%
30%
20%
24
23
13
42
41
30 28
30%
23
13
12
43
29 31
28
30
20%
10%
10%
Ukupna noenja
Hotelska noenja
0%
0%
2001.
VII-VIII
2005.
VI i IX
2010.
ostalo
2001.
VII-VIII
2005.
VI i IX
2010.
ostalo
Potranju u kampovima i kuanstvima obiljeava koncentracija na razdoblje dva ljetna mjeseca. U

kampovima se u tom razdoblju ostvaruje 71%, a u privatnom smjetaju 80% noenja.
Sociodemografska obiljeja turista

Ljetni odmorini turizam na moru
Najvie turista na podruju makroregije u dobi je od 30 do 49 godina (53%), a slijede oni s 50 i
vie godina (29%). Prosjena dob turista je 43 godine, dvije godine vie od prosjeka Hrvatske.
Kulturni turizam u primorju
Posje telj kulturnih atrakcija i dogaanja prosjeno ima 40 godina (50% u dobi od 30 do 49
godini).
Nacionalni parkovi
Prosjena dob od 41 (Brijuni) do 43 (Plitvika jezera) godine.
56% turista ima vie ili visoko obrazovanje od ega 45% ima fakultetsko obrazovanje.
Srednjokolsko obrazovanje ima 43% turista, za e ri postotna boda vie od prosjeka Hrvatske.
67% posje telja ima vie ili visoko obrazovanje.
Nacionalni parkovi
55% do 81% posje telja ima vie ili visoko obrazovanje.
Obiteljski dolazak na ljetni odmor
Obitelji su najvaniji segment potranje (48%), iako 3 postotna boda manje nego na razini
Hrvatske. Slijedi dolazak s partnerom (38%) te prijateljima/poznanicima (12%).
Kulturne i prirodne atrakcije posjeuju se s partnerom
34% posjeuje kulturnu atrakciju/dogaanje u pratnji partnera, 34% s lanovima obitelji, 22%
s prijateljima.
29
Nacionalni parkovi
Brijuni i Plitvika jezera posjeuju se najee u pratnji partnera (43%), a Sjeverni Velebit s
prijateljima (53%).
Lojalni inozemni turis
Vie od tri etvr ne turista Sjevernog Jadrana u Hrvatskoj je boravilo vie od tri puta (na
podruju Junog Jadrana ova skupina turista inila je 69% inozemne potranje). U prvom
posjetu bilo je 13% turista, a 11% turista posje lo je Hrvatsku u 2010. godini drugi puta.
Inozemni turis u prvom posjetu Hrvatskoj ee posjeuju kulturne i
prirodne atrakcije
30% inozemnih posje telja kulturnih atrakcija/dogaanja u prvom je posjetu Hrvatskoj (84%
svih posje telja su inozemni turis );
61% posje telja je u prvom posjetu atrakciji/ dogaanju.
Nacionalni parkovi
Inozemna potranja: Plitvika jezera 90%, Brijuni 66%, Sjeverni Velebit 31%;
Inozemni posje telji u prvom posjetu Hrvatskoj: 42% Plitvika jezera, 27% Sjeverni Velebit i
15% Brijuni;
U prvom posjetu parku: Plitvika jezera 75%, Brijuni 84%, Sjeverni Velebit 56%.
Mo vi, ak vnos i zadovoljstvo
Odmor i oputanje
Pasivni odmor i oputanje primarni je mo v dolaska na podruje Sjevernog Jadrana za tri etvr ne
turista. Uz odmor i oputanje turis dolaze i zbog zabave (53% turista navodi i zabavu kao jedan od tri mo va dolaska), novih iskustava i doivljaja (25%), gastronomije (22%), upoznavanja
prirodnih ljepota (18%) te niza drugih mo va specifinih za pojedine ue nie turista.
Potranju za kulturnim i prirodnim atrakcijama u regiji odreuje
stacionarna turis ka potranja
55% potranje generiraju stacionarni gos regije;
Glavni mo vi: uenje o kulturi, povijes i ba ni kraja, imid i reputacija atrakcije/dogaanja,
zna elja.
Nacionalni parkovi
Najvei dio potranje Plitvikih jezera (76%) i Brijuna (69%) generira stacionarna ljetna
odmorina potranja.
jekom ljetnog odmora
Osim plivanja i kupanja te koritenja usluga lokalnog ugos teljstva i trgovine, najee ak vnos
turista su etnje u prirodi (71%), odlazak na lokalne zabave (70%) i razgledavanje znamenitos
(58%). Turis koriste i iroku lepezu des nacijskih i izvandes nacijskih usluga pri emu se po
vanos posebno is u odlazak na ples ili u disco, sportovi na vodi, posjet koncer ma, izle u
nacionalne parkove, zdravstveno-rekreacijski i wellness programi te vonja biciklom.
Specifine ak vnos vezane uz posjet prirodnim atrakcijama
Nacionalni parkovi
Rela vno kratak boravak u parku (do pola dana).
Ak vnos : etnja ureenim stazama, fotografiranje, konzumacija hrane u ugos teljskim objek ma.
30

Osim visokog stupnja zadovoljstva kvalitetom i ouvanou resursa te drutvenim vrijednos ma (ljubaznost osoblja, gostoljubivost lokalnog stanovnitva, osobna sigurnost) turis iskazuju
zadovoljstvo i ostalim elemen ma ponude.
Najloije ocijenjeni elemen ponude: mogunost za kupnju, raznolikost kulturnih manifestacija,
opremljenost i ureenost plaa te organizacija prometa i prijevoza u des naciji.
Niz razloga nezadovoljstva turis fikacijom kulturnih i prirodnih
atrakcija
Kvaliteta atrakcija/dogaanja (zanimljivost, ureenost, kvaliteta postava) te profesionalno i
usluno osoblje najbolje su ocijenjeni elemen ponude;
Razina komercijalizacije i turis fikacije atrakcija/dogaanja razlog je nezadovoljstva posje telja
(oznaavanje atrakcije/dogaanja na prometnicama, dostupnost i kvaliteta informacija, ponuda suvenira)
Nacionalni parkovi
Kvaliteta parkova (atrak vnost, istoa, ureenost staza) te profesionalni i gostoljubivi djelatnici
parka, kao i cjelokupni doivljaj parka najbolje su ocijenjeni elemen ponude;
Kvaliteta informacija, suvenira, ugos teljskih objekata, raspoloivost popratnih sadraja,
raspoloivost i istoa sanitarnih objekata razlog su nezadovoljstva posje telja.
4.3. JUNI JADRAN

Dolasci i noenja
Na podruju turis ke makroregije Juni Jadran, odnosno Zadarske, ibensko-kninske, Splitskodalma nske i Dubrovako-neretvanske upanije u 2010. godini ostvareno je 23,9 milijuna noenja u
registriranim komercijalnim smjetajnim kapacite ma (tablica 4.3.1.), 42% ukupnih noenja Hrvatske.
Noenja su ostvarili turis s podruja Njemake (13%), eke (12%), Hrvatske (10%), Poljske (9%),
Slovenije (8%) te ostalih drava (48%) iji je udio za pet postotnih bodova vei od prosjeka Hrvatske.
Razdoblje posljednjeg desetljea obiljeava dvostruko bri rast potranje nego na razini Hrvatske,
mjeren i brojem dolazaka (83%) i brojem noenja (66%).
Tablica 4.3.1.
JUNI JADRAN: DOLASCI I NOENJA TURISTA
Dolasci u Noenja u
milijunima milijunima Njemaka eka
1986.
2001.
2005.
2010.
3,4
2,3
3,5
4,2
26,2
14,4
20,4
23,9
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1986. u %
21
83
23
17
66
-9
20
14
16
13
Hrvatska
6
13
19
15
13
12
12
10
Stopa promjene u %
-2
6
5
55
4
18
-39
90
-26
Poljska Slovenija
1
10
4
9
3
9
8
8
129
50
766
21
43
125
Ostale
zemlje
58
34
48
48
19
137
-23
Sva glavna emi vna podruja u tom su razdoblju zabiljeila ispodprosjean rast te je osnovnu dinamiku potranje odreivalo irenje por elja emi vnih podruja. Skupina ostalih zemalja u razdoblju
od 2001. do 2010. godine poveala je potranju za 137%, a udio u ukupnim noenjima s 34% na
31
48%. Od glavnih pet emi vnih podruja u posljednjih deset godina najvie je poveana potranja
s podruja Njemake (55%), Poljske (50%) i Slovenije (43%), pri emu razdoblje od 2005. do 2010.
godine obiljeava rast potranje iz Poljske za 129% i pad potranje iz Njemake za 2%.
Razina ostvarenih noenja na podruju e ri dalma nske upanije u 2010. godini za 9% je manja
od one ostvarene u 1986. godini dok je broj dolazaka vei za 23%. Makroregija Juni Jadran tako se
najvie pribliila razini turis kog prometa ostvarenog prije Domovinskog rata.
Svako drugo noenje ostvaruje se u privatnom smjetaju (11,8 milijuna noenja). Privatni smjetaj
Junog Jadrana ini 61% ukupne potranje za kuanstvima u Hrvatskoj. Prema vanos slijede hoteli
s etvr nom noenja makroregije, ostali kolek vni smjetaj sa 13% i kampovi s 12% noenja (tablica
4.3.2.). Iznadprosjean rast potranje u posljednjih deset godina biljei samo privatni smjetaj, u
kojem su noenja poveana 142%, koji je postao najvaniji oblik smjetaja makroregije. U istom su
razdoblju hotelska noenja poveana 29%, a u razdoblju od 2005. do 2010. ak i blago smanjena
(1%-tno smanjenje).
Tablica 4.3.2.
JUNI JADRAN: NOENJA TURISTA
5*
Hoteli
4*
33
34
31
26
3
4
7
12
33
3
6
38
-1
29
-26
74
265
241
563
1.363
-16
Ukupno
1986.
2001.
2005.
2010.
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1986. u %
Kampovi
2* i 1*
Struktura u %
20
60
5
12
57
35
13
62
26
12
43
8
Stopa promjene u %
7
-32
-71
67
-3
-72
-45
-47
19
3*
Ostali kolektivni
kapaciteti
Kuanstva
26
21
14
13
22
34
42
49
8
2
-55
38
142
103
Hotelsku potranju pra izrazita promjena strukture prema viim kategorijama hotela. U posljednjih deset godina broj noenja u hotelima s e ri zvjezdice povean je gotovo etrnaest puta, a u
hotelima s pet zvjezdica dva i pol puta. U istom razdoblju broj noenja u hotelima s tri zvjezdice
smanjen je 3%, a u hotelima nie kategorije 72%.
Od 6,3 milijuna hotelskih noenja u 2010. godini (42% svih hotelskih noenja u Hrvatskoj) svako drugo
noenje ostvaruje se u hotelima vie kategorije (e ri i pet zvjezdica) dok se 43% noenja ostvaruje
u hotelima srednje kategorije (tri zvjezdice), a samo 8% u hotelima nie kategorije (dvije zvjezdice).
Na podruju Junog Jadrana ostvaruje se 49% svih noenja u hotelima vie kategorije u Hrvatskoj.
Promet po noenju
Prosjean promet po noenju hotelskih objekata od 446 kuna u 2010. godini za 5% je vii od prosjeka Hrvatske, a u odnosu na 2009. godinu povean je 1,2% (tablica 4.3.3.). Hoteli s e ri zvjezdice
s prosjenim prometom od 454 kune u 2010. godini jedini su od hotela s e ri zvjezdice u Hrvatskoj
uspjeli povea promet po noenju u odnosu na prethodnu godinu, a poveanje biljee i hoteli s
dvije zvjezdice.
Istraivanje potronje turista u 2010. godini (TOMAS Ljeto 2010., Ins tut za turizam) pokazalo je da
turis koji borave u kuanstvima (privatni smjetaj) na podruju makroregije prosjeno po noenju
za usluge smjetaja i vezane hrane izdvajaju 147 kuna.
32

Tablica 4.3.3.
JUNI JADRAN: PROMET PO NOENJU
Ukupno
2009.
440,9
237,0
327,7
443,7
1011,3
252,5
83,9
Hoteli
2*
3*
4*
5*
Turistika naselja
Promet* po noenju
u kn
u%
2010.
2010./2009.
446,2
1,2
283,2
19,5
310,9
-5,1
453,5
2,2
925,1
-8,5
221,3
-12,4
91,8
9,4
raspoloivi).
poslovnih jedinica.
Juni Jadran u 2010. godini raspolagao s 372 sue stalnih leajeva odnosno s 45% svih leajeva u
registriranim komercijalnim smjetajnim objek ma Hrvatske (tablica 4.3.4.). Kuanstva ine 63%
smjetajnog potencijala makroregije, slijede kampovi s 14%, hoteli s 13% te ostali kolek vni objek
s 10%.
Tablica 4.3.4.
JUNI JADRAN: SMJETAJNI KAPACITET (STALNI LEAJEVI)
Hoteli
Ukupno
Broj stalnih
leajeva
1989.
2001.
2005.
2010.
Ukupno
5*
368.356
280.848
349.267
372.241
16
13
12
13
3
3
6
11
7
33
1
11
25
-19
103
302
194
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1989. u %
4*
Kampovi
3*
2* i 1*
Struktura u %
27
66
4
26
3
51
43
15
5
56
32
14
34
43
12
14
Stopa promjene u %
646
-16
-60
11
1.559
5
-66
24
5
-47
122
-45
Ostali
kolektivni
kapaciteti
Kuanstva
(privatni
smjetaj)
20
14
10
10
38
58
64
63
15
1
-46
4
44
64
U posljednjih deset godini makroregija je poveala raspoloivi smjetajni kapacitet mjeren brojem
stalnih leajeva u registriranim komercijalnim smjetajnim objek ma za treinu. Rast smjetajnog
potencijala zabiljeen je u svim vrstama smjetaja (kuanstvima 44%, hotelima 25%, kampovima
24% te ostalim oblicima kolek vnog smjetaja 1%). Rast ponude u kuanstvima najveim se dijelom
dogodio u razdoblju od 2001. do 2005. godine. Rast ponude hotela rezultat je izrazitog poveanja
ponude hotela vie kategorije i to prije svega hotela s e ri zvjezdice dok je, istodobno, kapacitet
hotela nie kategorije smanjen na treinu kapaciteta iz 2001. godine.
Rast ponude kapaciteta u kuanstvima praen je i viestrukim rastom noenja, a me i rastom
iskoritenos s 8,3% u 2001. na 13,9% u 2010. godini (tablica 4.3.5.). Iskoritenost privatnog smjetaja
na podruju makroregije najvia je u Hrvatskoj.
Hoteli u 2010. godini biljee 36,5% bruto godinju iskoritenost kapaciteta to je za jedan postotni
bod nie od Hrvatske i za jedan postotni bod nie u odnosu na 2001. godinu te 4,6 postotna boda
33
nie u odnosu na 2005. godinu. Hoteli s e ri zvjezdice, koji su najvie poveali kapacitet, i oni s
dvije zvjezdice, iji je kapacitet najvie smanjen, zabiljeili su najvei pad (pet postotnih bodova)
iskoritenos u razdoblju od 2001. do 2010. godine.
Tablica 4.3.5.
JUNI JADRAN: ISKORITENOST SMJETAJNIH KAPACITETA (STALNI LEAJEVI)
Ukupno
40,1
35,4
41,1
36,5
1989.
2001.
2005.
2010.
5*
38,5
44,1
46,9
40,1
Hoteli
4*
48,5
45,2
44,9
39,8
3*
37,4
39,6
44,9
36,4
2*
31,9
29,1
32,9
23,8
Kampovi
11,7
10,7
15,0
14,4
Ostali kolektivni
kapaciteti
24,2
21,1
22,6
21,3
Kuanstva
8,6
8,3
10,4
13,9
Na podruju makroregije Juni Jadran u 2010. godini 68% svih noenja ostvareno je jekom dva
ljetna mjeseca, najvie meu svim turis kim makroregijama Hrvatske, a od lipnja do rujna 89%
(slika 4.3.1.). U razdoblju od 2001. do 2010. godine dolo je do dodatne koncentracije potranje u
dva ljetna mjeseca (sa 66% u 2001. godini na 68% u 2010. godini).
U hotelima se od lipnja do rujna realizira 73% noenja, pet postotnih bodova vie nego na razini
Hrvatske. U odnosu na 2001. sezonalnost potranje je smanjena. Tijekom izvansezonskih mjeseci u
2010. godini ostvaruje se za pet postotnih bodova vie noenja nego u 2001. godini.
Slika 4.3.1.
JUNI JADRAN: STRUKTURA UKUPNIH I HOTELSKIH NOENJA
80%
70%
66
60%
80%
68
65
70%
60%
Ukupna noenja
50%
50%
40%
40%
30%
20%
24
22
10
10
10%
43
40
32
30%
21
12
Hotelska noenja
46
31 29
30
22
27
20%
10%
0%
0%
2001.
2005.
2010.
VII-VIII
VI i IX
ostalo
2001.
2005.
2010.
VII-VIII
VI i IX
ostalo
Sociodemografska obiljeja turista

Skupina turista u dobi od 30 do 49 godina najvaniji je segment potranje makroregije s udjelom od 60%. Podjednako su vani segmen mlae (21%) i starije (20%) populacije. Prosjena
dob turista je 40 godina, gotovo dvije godine manje od prosjeka Hrvatske.
godini).
Nacionalni parkovi i parkovi prirode
Prosjena dob od 37 (Paklenica) do 44 (Korna ) godine.
34

64% turista ima vie ili visoko obrazovanje od ega je vie od polovice fakultetski obrazovano.
Svaki trei turist ima srednjokolsko obrazovanje, za pet postotnih bodova manje od prosjeka
Hrvatske.
67% posje telja ima vie ili visoko obrazovanje.
Nacionalni parkovi
55% do 71% posje telja ima vie ili visoko obrazovanje.
Obiteljski dolazak
Najvie turista u makroregiju dolazi u krugu obitelji (57%), za 4 postotna boda vie nego na
razini Hrvatske. S partnerom dolazi 27%, a s prijateljima/poznanicima 12% turista.
Kulturne i prirodne atrakcije posjeuju se s partnerom
s prijateljima.
Krka i Paklenica posjeuju se najee s partnerom, a ostala prirodna za ena podruja
podjednako s parterom, obitelji i prijateljima.
Lojalni inozemni gos
Juni Jadran iznadprosjeno posjeuju turis u prvom (16%) i drugom (15%) boravku u Hrvatskoj iako vie od dvije treine (69%) turista ine gos koji su Hrvatsku prethodno posje li tri
ili vie puta.
Inozemni turis u prvom posjetu Hrvatskoj ee posjeuju kulturne i
prirodne atrakcije
30% inozemnih posje telja kulturnih atrakcija/dogaanja u prvom je posjetu Hrvatskoj (84%
svih posje telja su inozemni turis );
61% posje telja je u prvom posjetu atrakciji/ dogaanju.
Inozemna potranja: Paklenica 88%, Biokovo 83%, Krka 80%, Korna 78%;
Inozemni posje telji u prvom posjetu Hrvatskoj: Paklenica 21%, Biokovo 26%, Krka 39%,
Korna 52%;
U prvom posjetu parku: Korna 89%, Paklenica 84%, Biokovo 70%, Krka 64%.
Odmor i oputanje
Na podruje Junog Jadrana, kao i u Hrvatsku, turis primarno dolaze zbog pasivnog odmora
i oputanja. Mo v je to za 75% turista dok 33% turista dolazi i zbog zabave, 25% zbog novih
iskustava i doivljaja, 24% zbog upoznavanja prirodnih ljepota, a 22% zbog gastronomije. Kao
jedan od tri mogua mo va, turis navode i niz drugih razloga specifinih za pojedine ue nie
turista (iznadprosjeno zbog kulturnih znamenitos , zdravstvenih razloga i ronjenja).
35
Potranju za kulturnim i prirodnim atrakcijama u regiji odreuje

stacionarna turis ka potranja
55% potranje generiraju stacionarni gos regije;
Glavni mo vi: uenje o kulturi, povijes i ba ni kraja, imid i reputacija atrakcije/dogaanja,
zna elja.
Najvei dio potranje generira stacionarna ljetna odmorina potranja.
Uz uobiajene ak vnos vezane uz ljetni godinji odmor u primorskim des nacijama (plivanje
i kupanje te koritenje usluga lokalnog ugos teljstva i trgovine), najee ak vnos turista su
etnje u prirodi (75%), odlazak na lokalne zabave (68%), razgledavanje znamenitos (66%)
te izle u nacionalne parkove (55%). Od ostalih des nacijskih i izvandes nacijskih usluga,
prema vanos se is u odlazak na ples ili u disco, posjet muzejima, izlobama i koncer ma
te ronjenje.
Specifine ak vnos vezane uz posjet prirodnim atrakcijama
Rela vno kratak boravak u parku (do pola dana) na podruju Krke i Biokova, dok se na Paklenici
i Korna ma najee boravi cijeli dan;
Ak vnos : fotografiranje prirode, etnja, sportske ak vnos , kupnja lokalnih proizvoda.
Za razliku od turista koji borave na podruju Sjevernog Jadrana, gos Junog Jadrana vrlo visoki
stupanj zadovoljstva iskazuju samo za ljepotu prirode i pogodnost za provoenje obiteljskog
odmora. Gos ove makroregije zadovoljni su i drutvenim vrijednos ma (ljubaznost osoblja,
gostoljubivost lokalnog stanovnitva, osobna sigurnost) kao i slikovitou i ureenou mjesta
te veinom elemenata vezanih uz kvalitetu smjetaja (s izuzetkom komfora smjetaja kojima
su turis srednje zadovoljni).
Gastronomijom, plaama i ekolokom ouvanou, ponudom i prezentacijom kulture,
vrijednou za novac te raspoloivou informacija turis su bili srednje zadovoljni.
Ponuda sporta, zabave, kulturnih manifestacija, kupnje i lokalnog prijevoza razlog su niskog
stupnja zadovoljstva turista na podruju makroregije.
Nezadovoljstvo turis fikacijom kulturnih i prirodnih atrakcija
Kvaliteta atrakcija/dogaanja (zanimljivost, ureenost, kvaliteta postava) te profesionalno i
usluno osoblje najbolje su ocijenjeni elemen ponude;
Razina komercijalizacije i turis fikacije atrakcija/dogaanja razlog je nezadovoljstva posje telja
(oznaavanje atrakcije/dogaanja na prometnicama, dostupnost i kvaliteta informacija, ponuda suvenira)
Kvaliteta parkova (atrak vnost, istoa, ureenost staza,) te profesionalni i gostoljubivi djelatnici parka, kao i cjelokupni doivljaj parka najbolje su ocijenjeni elemen ponude (vie ocjene
imaju Paklenica i Korna te dijelom Krka);
Kvaliteta informacija, suvenira, ugos teljskih objekata, raspoloivost popratnih sadraja,
raspoloivost i istoa sanitarnih objekata razlog su nezadovoljstva posje telja.
36
4.4. KONTINENTALNA HRVATSKA

Dolasci i noenja
Na podruju Kon nentalne Hrvatske, turis ke makroregije koja obuhvaa 13 kon nentalnih
upanija i Grad Zagreb, u 2010. godini ostvareno je 2,2 milijuna noenja u registriranim komercijalnim smjetajnim kapacite ma, 4% ukupnih noenja Hrvatske. Osim domae potranje (44%)
kao najvanijeg segmenta potranje makroregije, noenja su ostvarili i turis s podruja Njemake
(7%), Italije (5%), Austrije (3%), SAD-a (3%) te ostalih drava (39%). Razdoblje posljednjeg desetljea
obiljeava rast potranje mjeren i brojem dolazaka (66%) i brojem noenja (56%). Iznadprosjean
rast potranje ostvaruju turis iz SAD-a (62%) i skupine ostalih zemalja (110%) te osnovnu dinamiku
potranje i u ovoj makroregiji odreuje irenje por elja emi vnih podruja. Skupina ostalih zemalja
u razdoblju od 2001. do 2010. godine poveala je udio u ukupnim noenjima s 29% na 39% (tablica
4.4.1.).
Razina ostvarenih noenja na podruju kon nentalnih upanija i Grada Zagreba u 2010. godini nia je
od one ostvarene u 1986. godine za 44%, a razina ostvarenih dolazaka za 39%. Time se ovo podruje,
meu svim turis kim makroregijama Hrvatske, najmanje pribliilo razini potranje ostvarenoj u
1986. godini, kao godini najvee potranje prije Domovinskog rata.
Tablica 4.4.1.
KONTINENTALNA HRVATSKA: DOLASCI I NOENJA TURISTA
1986.
2001.
2005.
2010.
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1986. u %
Dolasci
Noenja
u
u
Hrvatska Njemaka Italija Austrija
1,9
4,0
46
7
3
2
0,7
1,4
53
7
5
3
1,0
2,0
47
8
5
3
1,2
2,2
44
7
5
3
Stopa promjene u %
18
13
5
-2
-5
9
66
56
29
52
35
54
-39
-44
-47
-49
-13
-2
1
3
3
3
Ostale
zemlje
40
29
34
39
19
62
45
29
110
-45
SAD
S ostvarenih 1,4 milijuna noenja u 2010. godini, hotelski smjetaj najvanija je vrsta smjetaja Konnentalne Hrvatske. U hotelima se ostvaruje 64% ukupnih noenja makroregije i 9% svih hotelskih
noenja Hrvatske (tablica 4.4.2.). Prema vanos slijede ostali oblici kolek vnog smjetaja (25%)
te kampovi i kuanstva s po 6%. Kuanstva na podruju makroregije ine 2% ukupnih noenja u
kuanstvima Hrvatske. Na podruju makroregije ostvaruje se gotovo tri etvr ne svih noenja u
seljakim kuanstvima.
Tablica 4.4.2.
KONTINENTALNA HRVATSKA: NOENJA TURISTA
Hoteli
Ukupno
1986.
2001.
2005.
2010.
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1986. u %
5*
4*
63
45
58
64
4
25
14
13
4
1
19
33
23
120
-43
13
10
59
113
10.955
377
Kampovi
3*
2* i 1*
Struktura u %
5
80
12
7
18
56
7
39
28
6
35
19
Stopa promjene u %
-9
10
-15
35
311
-23
-30
-75
-7
Ostali
kolektivni
kapaciteti
Kuanstva
30
46
31
25
2
1
3
6
-12
-17
-54
118
616
43
37
Hoteli su u posljednjih deset godina zabiljeili rast potranje od 120%, znatno vie od dvije primorske turis ke makroregije. Rast potranje rezul rao je poveanjem udjela hotelskih u ukupnim
noenjima makroregije sa 45% u 2001. godini na 64% u 2010. godini. U istom su razdoblju noenja
u kuanstvima poveana za vie od 6 puta, kampovi za 35% dok su noenja u ostalim kolek vnim
kapacite ma smanjena 17%.
Hotelsku potranju pra izrazita promjena strukture prema kategoriji kao odraz izrazitog rasta udjela
noenja u hotelima s e ri zvjezdice.
Promet po noenju
Promet po noenju hotelskih objekata na podruju Kon nentalne Hrvatske od 656 kuna najvii je u
Hrvatskoj (tablica 4.4.3.). Hoteli s pet zvjezdica prosjeno ostvaruju ukupan promet po noenju od
1.160 kuna, za 25% vie nego na podruju Junog Jadrana i 64% vie nego na podruju Sjevernog
Jadrana to je najveim dijelom odraz visokog udjela nesmjetajnog prometa u ukupnom prometu
hotela na kon nentu te drugaijih mo va dolaska turista. Za razliku od primorskih makroregija u
kojima su hoteli u 2010. godini uspjeli neznatno povea promet po noenju u odnosu na prethodnu
godinu, na podruju Kon nentalne Hrvatske zabiljeen je pad prometa po noenju od 5% (najvie
u hotelima s tri zvjezdice, 10%).
Tablica 4.4.3.
KONTINENTALNA HRVATSKA: PROMET PO NOENJU
Ukupno
Hoteli
2*
3*
4*
5*
Turistika naselja
2009.
688,8
369,4
548,7
848,9
1.255,7
550,2
102,8
Promet* po noenju
u kn
u%
2010.
2010./2009.
656,0
-4,8
361,1
-2,3
492,6
-10,2
778,1
-8,3
1.160,4
-7,6
715,1
30,0
109,8
6,8
raspoloivi).
poslovnih jedinica.
Kon nentalna Hrvatska raspolagala je u 2010. godini s 30,8 sua stalnih leajeva odnosno 4% svih
leajeva u registriranim komercijalnim smjetajnim objek ma Hrvatske. Hoteli ine 41%, ostali kolekvni oblici smjetaja 39%, kampovi 11% te privatni smjetaj (kuanstva) 9% ukupnog smjetajnog
potencijala makroregije (tablica 4.4.4.). Makroregija raspolae sa 69% ukupnih hrvatskih kapaciteta
u seljakim kuanstvima kao dijelu privatnog smjetaja.
S rastom raspoloivih hotelskih stalnih leajeva za 73% u posljednjih deset godina, Kon nentalna
Hrvatska pos gla je najvei rast i hotelskih i ukupnih kapaciteta (rast od 35%) u Hrvatskoj. Unutar
hotelskog smjetaja viestruko je povean kapacitet hotela s e ri zvjezdice te hotela s tri zvjezdice
dok su hoteli s pet zvjezdica poveali kapacitet za 7%, a hoteli s jednom ili dvije zvjezdice smanjili
za 38%. Smanjenje kapaciteta od 5% u razdoblju od 2005. do 2010. godine zabiljeili su i hoteli s
pet zvjezdica.
Sve vrste smjetajnih objekata u kon nentalnom dijelu Hrvatske ostvaruju najniu iskoritenost
kapaciteta meu tri turis ke makroregije uz rast iskoritenos u posljednjih deset godina (tablica
4.4.5.). Prosjena godinja bruto iskoritenost hotela u 2010. bila je 30,4%, za sedam postotnih
bodova nia od hrvatskog prosjeka. Iskoritenost ostalih smjetajnih objekata kretala se izmeu
11% i 13%. Najviu razinu iskoritenos kapaciteta ostvarili su hoteli s e ri zvjezdice 35%, a slijede
hoteli s pet zvjezdica koji su u 2010. godini koris li 30,8% raspoloivog kapaciteta.
38

Tablica 4.4.4.
KONTINENTALNA HRVATSKA: SMJETAJNI KAPACITET (STALNI LEAJEVI)
Ostali
kolektivni
kapaciteti
Hoteli
Ukupno
Kampovi
Broj stalnih
leajeva
1989.
2001.
2005.
2010.
Ukupno
5*
29.350
22.729
24.983
30.771
41
32
42
41
6
20
16
12
23
35
5
21
73
5
-5
7
102
2010./2005. u %
2010./2001. u %
2010./1989. u %
4*
3*
2* i 1*
Struktura u %
7
79
8
18
1
18
61
13
17
33
34
13
29
37
22
11
Stopa promjene u %
104
32
-20
3
8.282
256
-38
13
343
-51
185
-39
Kuanstva
(privatni
smjetaj)
36
51
37
39
5
3
8
9
27
2
14
50
268
106
Tablica 4.4.5.
KONTINENTALNA HRVATSKA: ISKORITENOST SMJETAJNIH KAPACITETA (STALNI LEAJEVI)
Ukupno
53,7
23,9
29,9
30,4
1989.
2001.
2005.
2010.
5*
30,7
29,9
25,9
30,8
Hoteli
4*
50,3
26,6
33,5
35,0
3*
56,6
24,9
34,6
28,8
Ostali kolektivni
kapaciteti
27,7
15,4
18,1
12,6
Kampovi
2*
46,9
21,7
25,2
26,8
9,0
9,3
12,7
11,2
Kuanstva
7,6
6,1
8,1
11,8
Za razliku od primorskih turis kih makroregija, na podruju Kon nentalne Hrvatske veina noenja
ostvaruje se izvan ljetnih mjeseci (slika 4.4.1.). Od sijenja do svibnja te od listopada do prosinca
2010. godine ostvareno je 55% ukupnih noenja makroregije te 60% hotelskih noenja. U posljednjih
je deset godina primjetan porast ljetne potranje (udio ukupnih noenja u razdoblju od lipnja do
rujna povean je s 41% na 44%, a hotelskih noenja s 36% na 40%).
Slika 4.4.1.
KONTINENTALNA HRVATSKA: STRUKTURA UKUPNIH I HOTELSKIH NOENJA
70%
70%
58
60%
55
55
50%
40%
40%
20%
22
24
19
21
24
30%
20
20%
Ukupna noenja
10%
60
16
20
18
22
19 21
Hotelska noenja
10%
0%
60
60%
50%
30%
65
0%
2001.
2005.
2010.
VII-VIII
VI i IX
ostalo
l
2001.
2005.
2010.
VII-VIII
VI i IX
ostalo
l
39
Sociodemografska obiljeja turista i jednodnevnih posje telja

Zagreb
etvr na gos ju zagrebakih hotela je u dobi od 36 do 45 godina, prosjena dob hotelskih
gos ju je 43 godine, gos ju hostela 28 godina, a jednodnevnih posje telja 36 godina;
S porastom kategorije hotela raste prosjena dob turista.
Kulturni turizam
godini, 35% mlai od 30 godina);
Prevladavaju domai posje telji iz regije (67%), svaki drugi je jednodnevni izletnik.
Zagreb
68% gos ju zagrebakih hotela je fakultetski obrazovano; s porastom kategorije hotela raste
i naobrazba turista.
Kulturni turizam
57% posje telja ima vie ili visoko obrazovanje, a 41% srednjokolsko obrazovanje.
Putovanja s partnerom
Zagreb
36% hotelskih gos ju dolazi bez pratnje, 30% samo s partnerom, 23% s prijateljima ili poznanicima, a 11% sa lanovima obitelji; raste broj dolazaka s partnerom.
Kulturni turizam
s prijateljima a 13% bez pratnje.
Domai posje telji poznaju odredite; Inozemni turis veinom stjeu
prva iskustva
Zagreb
43% inozemnih gos ju hotela prvi put u Hrvatskoj, a 55% prvi put u Zagrebu, rast broja posjetelja koji prvi put posjeuju Zagreb.
Kulturni turizam
45% posje telja ve posje lo dogaanje/atrakciju;

Mo vi vezani uz vrstu odredita
Zagreb
Primarni mo vi hotelskih gos ju: poslovne obveze (41%), nova iskustva i doivljaju (24%) te
kratki odmor u gradu (21%);
Za 53% hotelskih gos ju Zagreb je glavno i jedino odredite;
Rast vanos kratkog odmora u gradu, zabave, novih iskustava i doivljaja te kulture.
Kulturni turizam
41% posje telja putovalo je specifino zbog posjete kulturnoj atrakciji/dogaanju;
Glavni mo v: uenje o kulturi, povijes i ba ni kraja (30%), provoenje vremena s obitelji i
prijateljima sekundarni mo v.
Tranzitni turizam
Dvije treine turista na putu do primorskih odredita jekom ljetnih mjeseci se zaustavi jekom
puta, u prosjeku 2 puta (prosjeno zaustavljanje traje 35 minuta).
40
Rela vno kratak boravak na odreditu i ak vnos vezane uz osnovni

mo v posjete
Zagreb
Hotelski gos najee posjeuju ui centar grada, a posjet muzejima i galerijama ispod je
europskog prosjeka.
Kulturni turizam
46% posje telja je na putovanju duem od jednog dana;
Tranzitni turizam
Glavni razlozi zaustavljanja su toalet (30%), uzimanje goriva (27%) te odmor od vonje (15%)
i posjet ugos teljskim objek ma (11%);
Manje od 5% svih zaustavljanja mo virano je posjetom usputnoj turis koj atrakciji.
Niz razloga nezadovoljstva
Zagreb
U sferi des nacijskih usluga (kupnja, kultura, zabava, oznaavanje znamenitos i informacije)
hotelski gos iskazuju srednji stupanj zadovoljstva dok nizak stupanj iskazuju za ponudu suvenira i ulinih dogaanja.
Kulturni turizam
Kvaliteta atrakcija/dogaanja najbolje je ocijenjeni element ponude, razina komercijalizacije
i turis fikacije atrakcija/dogaanja razlog su nezadovoljstva posje telja.
Tranzitni turizam
Tranzitni turis iskazuju nezadovoljstvo veinom elemenata ponude na cestovnim prometnicama u Hrvatskoj, izmeu ostaloga i opremljenou usputnih turis kih atrakcija, turis kom
signalizacijom te mogunou dobivanja informacija o usputnim turis kim atrakcijama.
41
5. TRINA POZICIJA HRVATSKE NA MEUNARODNOM TURISTIKOM

TRITU
Nakon analize znaajki turis ke ponude i potranje u Hrvatskoj i njezinim turis kim makroregijama u segmentu komercijalnog smjetaja, u ovom je poglavlju analiza nadograena stavljanjem
potranje i ponude u meunarodno konkurentsko okruenje. Cilj poglavlja je utvrdi konkurentnost
hrvatskog turizma s aspekta sposobnos zadravanja postojeih i privlaenja novih kupaca te sposobnos zadovoljavanja potreba/oekivanja kupaca. Poglavlje ukljuuje odreivanje trine pozicije
Hrvatske u odnosu na glavne konkurente, ukupno i prema pojedinim emi vnim podrujima. Trina
pozicija utvruje se na osnovi fizikih pokazatelja potranje i iskoritenos kapaciteta, a na osnovi
istog metodolokog okvira analizira se i trina pozicija hrvatskih turis kih makroregija u odnosu
na njihovo relevantno meunarodno okruenje. Dodatno se prikazuju pokazatelji cjenovne pozicije
hrvatske ponude, a potom i ocjenjuje konkurentnost hrvatskih turis kih proizvoda. Ocjena kvalitete
glavnih elementa turis ke ponude na osnovi percepcije turista u Hrvatskoj zaokruuje analizu.
5.1. TRINA POZICIJA HRVATSKE U ODNOSU NA GLAVNE KONKURENTE

U ovom dijelu analizira se trina pozicija hrvatskog turizma u odnosu na glavne konkurente na
temelju potranje i ponude kolek vnog smjetaja u Hrvatskoj i zemljama primarnog konkurentskog
kruga. Primarni konkurentski krug odreen je prema kriteriju ponude slinog proizvoda, na slinim
emi vnim podrujima, prema slinom cijenama, a ine ga panjolska, Italija, Grka, Turska i Malta.
Primarni konkurentski krug proiren je i Bugarskom, kao brzo rastuim tritem koje cjenovno
konkurira Hrvatskoj na slinim emi vnim podrujima i koje posljednjih godina obiljeava intenzivan
turis ki razvoj.18
U analizi trine pozicije Hrvatske u odnosu na njezine glavne konkurente koriste se sljedei pokazatelji vezani uz ponudu i potranju u kolek vnim vrstama smjetaja:
Udio pojedinih recep vnih trita u ukupno ostvarenom turis kom prometu konkurentskog
kruga zemalja, mjeren brojem noenja u ukupnim kolek vnim kapacite ma, hotelima i slinim
kapacite ma te kampovima;
Udio pojedinih recep vnih trita u ukupnim smjetajnim kapacite ma konkurentskog kruga
zemalja, mjeren brojem stalnih leajeva u ukupnim kolek vnim kapacite ma, hotelima i slinim
objek ma te kampovima;
Indeks penetracije kao omjer udjela zemlje u noenjima konkurentskog kruga i udjela zemlje
u kapacite ma konkurentskog kruga;
Bruto iskoritenost hotela i slinih kapaciteta po mjesecima.
Italija i panjolska najvanija su recep vna podruja konkurentskog kruga u 2009. godini koja zajedno ostvaruju 77% ukupne potranje u kolek vnim smjetajnim kapacite ma. Prema vanos
slijede Turska (9%) i Grka (7%), dok je Hrvatska na petom mjestu (4%). Najmanje trine udjele
imaju Bugarska (2%) i Malta (1%). Udio Hrvatske bio bi znatno vei kad bi se obuhva la i noenja u
privatnom smjetaju (kuanstvima) koja za sada nisu raspoloiva u slubenim sta s kama drugih
zemalja (slika 5.1.1.).
18
iri krug hrvatskih konkurenata zasigurno ine i Cipar te Francuska i Portugal, trita koja nisu obuhvaena analizom radi razliitog
proizvodnog por elja i obiljeja turis kih proizvoda, a me i usmjerenos na druge segmente potranje.
42

Tablica 5.1.1.
NOENJA TURISTA U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA U IZABRANIM KONKURENTSKIM ZEMLJAMA
panjolska
Italija
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
228.681.560
245.637.159
268.551.840
250.984.811
267.163.480
238.881.737
240.435.216
251.678.307
246.618.107
254.177.108
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
30.600.742
31.182.401
31.070.450
30.519.283
30.809.194
64.537.348
61.732.055
65.223.136
67.446.998
66.804.632
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
85.646.254
70.266.523
68.349.031
59.129.927
59.291.298
46.904.048
53.087.901
56.765.269
56.697.272
57.225.573
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
344.928.556
347.086.083
367.971.320
340.634.021
357.263.972
350.323.133
355.255.172
373.666.712
370.762.377
378.207.313
Grka
Turska
Malta
Hoteli i slino
55.105.342 41.187.209
54.017.256 63.375.714
7.464.467
64.073.727 65.325.058
7.750.940
64.292.443 73.741.972
6.740.299
7.474.746
Kampovi
1.162.874
92.239
1.246.837
124.252
1.550.836
69.383
1.729.827
45.300
Ostali kolektivni kapaciteti
9.267.441
- 11.427.118
103.360
- 12.356.301
166.623
9.129.203
162.807
144.580
Ukupno kolektivni kapaciteti
56.268.216 50.546.889
55.264.093 74.927.084
7.567.827
65.624.563 77.750.742
7.917.563
66.022.270 82.916.475
6.903.106
7.619.326
Bugarska
Hrvatska
Ukupno
8.977.745
15.428.031
17.010.733
14.053.533
15.002.344
18.900.998
20.904.162
21.767.150
20.345.206
21.203.511
591.734.591
647.262.005
696.157.755
676.776.371
565.021.189
207.449
155.480
67.904
21.928
20.371
11.717.782
13.095.657
13.349.339
13.795.452
13.793.118
108.318.434
107.536.682
111.331.048
113.558.788
111.427.315
199.312
487.802
1.104.286
1.201.539
1.116.401
2.470.205
2.153.863
1.980.890
2.032.400
2.012.553
144.487.260
137.526.567
140.722.400
128.353.148
119.790.405
9.384.506
16.071.313
18.182.923
15.277.000
16.139.116
33.088.985
36.153.682
37.097.379
36.173.058
37.009.182
844.540.285
892.325.254
948.211.202
918.688.307
796.238.909
Izvor: panjolska: Instituto Nacional de Estatistica, INE: http://www.ine.es/; Italija: Istituto nazionale di statistica: http://www.istat.it;
Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Grka: National Statistics Service:
http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE; Turska: Ministry of Culture and Tourism: http://www.kultur.gov.tr; Bugarska: National
Statistical Institute: http://www.nsi.bg/index_en.htm; Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/;
Malta: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for
Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.
Napomena: Hoteli i slino obuhvaaju sljedee kapacitete: panjolska-hoteli zlatne zvjezdice, hoteli srebrne zvjezdice; Italija-hoteli i vile;
Grka-hoteli, hosteli, apartmani, tradicionalni objekti; Turska-hoteli, hoteli s posebnom dozvolom, aparthoteli, toplice; Hrvatska-hoteli,
moteli, pansioni, vile, turistika naselja, apartmanski smjetaj, kue za odmor, sobe za iznajmljivanje, prenoita; Kampovi u Italiji
obuhvaaju kampove i turistika naselja; Ostali kolektivni kapaciteti u Hrvatskoj ne obuhvaaju luke nautikog turizma.
Slika 5.1.1.
NOENJA U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA,
TRINI UDJELI U 2009. U %
Malta
Bugarska
Turska 1%
2%
9%
Hrvatska
Grka
4%
7%
panjolska
37%
Italija
40%
Izvor: Tablica 5.1.1.
U razdoblju od 2001. do 2009. godine (za 2010. godinu ne postoje podaci za sve zemlje), najvei
rast potranje biljee Turska (64%) i Bugarska (62%). Hrvatska je u tom razdoblju ostvarila 9%-tni
rast, vei od tradicionalno najznaajnijih recep vnih zemalja promatranog kruga, panjolske i Italije
(slika 5.1.2.).
43

Slika 5.1.2.
NOENJA U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA,
2005. - 2010., BAZNI INDEKSI (2001. = 100)
180
Bazni indeks
eks
160
panjolska
Italija
140
Grka
Turska
120
Bugarska
100
Hrvatska
80
2005.
2008.
2009.
2010.
Oko 74% ukupnog broja noenja u kolek vnim smjetajnim kapacite ma u konkurentskom krugu
zemalja ostvaruje se u hotelima i njima slinim kapacite ma, 12% u kampovima i 14% u ostalim
smjetajnim objek ma.
Hrvatska u hotelima i slinim kapacite ma ima trini udio od 3% dok najvei dio hotelske potranje
privlae panjolska (37%) i Italija (36%). Znaajne udjele u ukupnoj potranji imaju i Turska (11%) i
Grka (10%) (slika 5.1.3). Najbri rast noenja u hotelima od 2001. do 2009. godine biljee Turska
(79%), Bugarska (57%) i Grka (17%). Hrvatska ostvaruje rast hotelske potranje od 8%.
Slika 5.1.3.
NOENJA U HOTELIMA I SLINIM KAPACITETIMA,
TRINI UDJELI U 2009. U %
Malta
Bugarska
1%
Turska
2%
11%
Hrvatska
3%
Grka
10%
panjolska
37%
Italija
36%
U 2009. godini na gotovo svim tri ma zabiljeen je pad turis ke ak vnos u odnosu na prethodnu
godinu. Krizom su najvie pogoene Malta (pad od 13%) i Bugarska (pad od 17%), a rast noenja u
hotelima i slinim objek ma ostvaren je jedino u Turskoj (12%). Pad noenja u hrvatskim hotelima
i slinim kapacite ma bio je na gotovo istoj razini kao u panjolskoj (7%). U 2010. godini Italija i
panjolska uspjele su nadoknadi gubitak iz 2009. godine, ostvarivi vie noenja nego u 2008.
godini. Malta, Bugarska i Hrvatska u hotelima i slinim kapacite ma sporije vraaju trini udio. U
2010. godini najvei rast, meu zemljama za koje postoje slubeni podaci, biljee Malta (11%) te
Bugarska (7%) i panjolska (6%) (slika 5.1.4.).
44

Slika 5.1.4.
NOENJA U HOTELIMA I SLINIM KAPACITETIMA, STOPA PROMJENE 2010./2009. U %
Hrvatska
4,2
Bugarska
6,8
Malta
10,9
Italija
3,1
panjolska
6,4
0
10
12
Stopa promjene
Lider na tritu kampinga je Italija19, koja je 2009. godine ostvarila 59% ukupne potranje. Slijede
panjolska s udjelom od 27% te Hrvatska s 12% ostvarenih noenja konkurentskog kruga. Na tritu
kampinga Grka, Turska i Bugarska ne ostvaruju relevantan trini udio, dok Malta u slubenoj statis ci ne biljei noenja u kampovima (slika 5.1.5.).
Slika 5.1.5.
NOENJA U KAMPOVIMA, TRINI UDJELI U 2009. U %
Grka
1,5%
Italija
59,4%
U 2010. godini potranja za kampovima u Hrvatskoj i panjolskoj

bila je rela vno stabilna u odnosu na prethodnu godinu (slika
5.1.6.). Najvei pad broja noenja
zabiljeen je u Bugarskoj (7%) i
Italiji (1%). Unato 1%-tnom rastu, razina noenja u panjolskoj
ispod je one iz 2008. godine, a u
Hrvatskoj za 3% vea.
Turska
0,04%
Bugarska
0,02%
Hrvatska
12
1%
12,1%
panjolska
26,9%
Slika 5.1.6.
NOENJA U KAMPOVIMA, STOPA PROMJENE 2010./2009. U %
Hrvatska
-0,02
Bugarska
g
-7,1
7,1
Italija
-1,0
10
panjolska
0,9
-8,0
-7,0
-6,0
-5,0
-4,0
-3,0
-2,0
-1,0
0,0
1,0
2,0
Stopa promjene
19
Podaci za Italiju obuhvaaju kampove i turis ka naselja.
45
Promatrane konkurentske makro des nacije nudile su u 2009. godini ukupno vie od 10 milijuna
leajeva u kolek vnim smjetajnim kapacite ma, od ega 57% u hotelima i slinim objek ma, 24%
u kampovima te 19% u ostalim kapacite ma (tablica 5.1.2.).
Tablica 5.1.2.
BROJ LEAJEVA U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA U IZABRANIM KONKURETSKIM ZEMLJAMA
panjolska
Italija
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
1.333.441
1.579.965
1.685.118
1.736.937
1.784.731
1.891.281
2.028.452
2.201.838
2.227.832
2.253.342
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
764.074
778.976
763.974
770.367
763.900
1.327.103
1.344.242
1.360.935
1.324.383
1.353.729
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
546.262
704.793
709.961
730.506
752.945
805.946
977.839
1.086.277
1.046.467
1.091.781
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
2.643.777
3.063.734
3.159.053
3.237.810
3.301.576
4.024.330
4.350.533
4.649.050
4.598.682
4.698.852
Grka
Turska
Malta
Hoteli i slino
607.614
297.353
39.020
682.050
406.796
37.322
715.857
487.974
38.876
732.279
528.614
39.062
763.407
39.139
Kampovi
93.820
2.214
95.560
1.626
88.572
1.169
87.892
1.169
86.958
69.252
266
74.908
694
78.327
942
78.982
1.048
1.056
Ukupni kolektivni kapaciteti
701.434
368.819
39.286
777.610
483.330
38.016
804.429
567.470
39.818
820.171
608.765
40.110
850.365
40.195
Bugarska
Hrvatska
Ukupno
117.369
200.940
239.706
249.193
245.442
164.832
172.336
180.753
183.813
187.011
4.450.910
5.107.861
5.550.122
5.697.730
5.273.072
2.606
1.424
2.156
1.385
1.184
192.508
205.754
212.115
216.448
219.538
2.382.325
2.427.582
2.428.921
2.401.644
2.425.309
13.013
18.780
29.810
30.775
29.995
43.418
34.465
31.048
32.862
33.416
1.478.157
1.811.479
1.936.365
1.920.640
1.909.193
132.988
221.144
271.672
281.353
276.621
400.758
412.555
423.916
433.123
439.965
8.311.392
9.346.922
9.915.408
10.020.014
9.607.574
Malta: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for
Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.
Napomena: Hoteli i slino obuhvaaju sljedee kapacitete: panjolska-hoteli zlatne zvjezdice, hoteli srebrne zvjezdice; Italija-hoteli i vile;
Grka-hoteli, hosteli, apartmani, tradicionalni objekti; Turska-hoteli, hoteli s posebnom dozvolom, aparthoteli, toplice; Hrvatska-hoteli,
moteli, pansioni, vile, turistika naselja, apartmanski smjetaj, kue za odmor, sobe za iznajmljivanje, prenoita; Kampovi u Italiji
obuhvaaju kampove i turistika naselja; Ostali kolektivni kapaciteti u Hrvatskoj ne obuhvaaju luke nautikog turizma.
U 2009. godini Hrvatska20 je raspolagala s 4,3% kolek vnih smjetajnih kapaciteta analizirane skupine
recep vnih podruja (433 sue leajeva). Najvei udio u kolek vnim smjetajnim kapacite ma ima
Italija (46%), a slijede panjolska (32%), Grka (8%) i Turska (6%). Najvei rast kapaciteta u odnosu
na 2001. godinu zabiljeen je u Bugarskoj (112%) i Turskoj (65%), dok su u Hrvatskoj kolek vni kapacite poveani za 8%.
panjolska i Italija vodee su i prema udjelu hotelskih kapaciteta. Udio Hrvatske u hotelima i slinim
objek ma u 2009. godini bio je 3%. Hrvatska ima bitno vei udio u kampovima (9%) u kojima je
trea prema vanos , nakon Italije (56%) i panjolske (32%) (tablica 5.1.3.).
20
Hrvatska: broj stalnih leajeva u kolovozu, bez luka nau kog turizma.
46

Tablica 5.1.3.
TRINI UDJELI U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA U %
panjolska
Italija
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
30,0
30,9
30,4
30,5
33,8
42,5
39,7
39,7
39,1
42,7
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
32,1
32,1
31,5
32,1
31,5
55,7
55,4
56,0
55,1
55,8
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
37,0
38,9
36,7
38,0
39,4
54,5
54,0
56,1
54,5
57,2
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
31,8
32,8
31,9
32,3
34,4
48,4
46,5
46,9
45,9
48,9
Grka
Turska
Malta
Hoteli i slino
13,7
6,7
0,9
13,4
8,0
0,7
12,9
8,8
0,7
12,9
9,3
0,7
14,5
0,7
Kampovi
3,9
0,1
3,9
0,1
3,6
0,0
3,7
0,0
3,6
4,7
0,0
4,1
0,0
4,0
0,0
4,1
0,1
0,1
Ukupni kolektivni kapaciteti
8,4
4,4
0,5
8,3
5,2
0,4
8,1
5,7
0,4
8,2
6,1
0,4
8,9
0,4
Bugarska
Hrvatska
Ukupno
2,6
3,9
4,3
4,4
4,7
3,7
3,4
3,3
3,2
3,5
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
0,1
0,1
0,1
0,1
0,0
8,1
8,5
8,7
9,0
9,1
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
0,9
1,0
1,5
1,6
1,6
2,9
1,9
1,6
1,7
1,8
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
1,6
2,4
2,7
2,8
2,9
4,8
4,4
4,3
4,3
4,6
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Kao pokazatelj uinkovitos koritenja fizikog kapaciteta, indeks penetracije Malte najvei je u
krugu promatranih konkurentskih zemalja. No, budui da u slubenoj sta s ci Malte nisu zabiljeeni
kapacite u kampovima, indeks penetracije Malte nije usporediv s ostalim zemljama, posebice onima
s veim udjelom kamping smjetaja kojeg obiljeava nia razina iskoritenos .
Ne uzimajui u obzir Maltu, Turska u analiziranom konkurentskom krugu ima najvii indeks penetracije, ostvarivi u 2009. godini gotovo 50% vei udio u noenjima nego to ga ima u kapacite ma.
Osim Turske samo panjolska ima iznadprosjean indeks penetracije (115) budui da je njezin udio
u noenjima 15% vei od udjela u kapacite ma. Ispodprosjenu efikasnost koritenja kapaciteta u
2009. godini ostvarile su Italija, Grka, Bugarska i Hrvatska. Hrvatska u 2005. i 2009. godini biljei
bolje rezultate od Italije, Grke i Bugarske (slika 5.1.7.).
Slika 5.1.7.
INDEKSI PENETRACIJE UKUPNOG KOLEKTIVNOG SMJETAJA U 2001., 2005. I 2009. GODINI
250
Indeks
ks penetracije
pen
209
188
200
150
162
128
135
119 115
86 86 88
100
149
79 74 88
69 76
81
92 91
59
50
0
panjolska
Italija
Grka
2001.
Turska
2005.
Malta
Bugarska
Hrvatska
2009.
Izvor: Tablica 5.1.1. i tablica 5.1.2.
47
Bruto mjesena iskoritenost hotelskih kapaciteta ukazuje na izrazitu sezonalnost u svim konkurentskim zemljama. U 2010. godini sezonalnost je najizraenija u Hrvatskoj. Hrvatska istodobno
ima i najveu iskoritenost hotelskih i slinih kapaciteta u srpnju i kolovozu, a najmanju od prosinca
do oujka. Istodobno, panjolska i Italija jekom ljetnih mjeseci imaju najniu iskoritenost. Italija
u odnosu na druge zemlje biljei gotovo najmanju iskoritenost jekom cijele godine. panjolski
hoteli i slini kapacite biljee iznadprosjenu iskoritenost od listopada do travnja (slika 5.1.8.).
Slika 5.1.8.
BRUTO ISKORITENOST HOTELA I SLINIH KAPACITETA PO MJESECIMA, 2010. U %
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Grka
panjolska
Italija
Malta
Hrvatska
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII. VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
Izvor: Preuzeto sa stranice http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/ (21.10.2011.)
5.2. TRINA POZICIJA HRVATSKE NA POJEDINIM EMITIVNIM PODRUJIMA

Polazei od kretanja potranje za Hrvatskom i njezinim glavnim konkuren ma, u nastavku se analizira
trina pozicija pojedinih recep vnih zemalja na emi vnim podrujima koja su, ili danas relevantna
za Hrvatsku, ili se oekuje da e u budunos generira znaajne stope rasta. To su: Njemaka, Italija,
Austrija, Velika Britanija, Nizozemska, eka, Maarska, Poljska, Rusija, SAD, vedska i Norveka,
koje zajedno ine 70% inozemne potranje na svim promatranim recep vnim tri ma.
Trina pozicija ocjenjuje se na temelju sljedeih pokazatelja:
Udio svake recep vne zemlje na inozemnim emi vnim podrujima21 u ostvarenom broju
noenja u kolek vnim smjetajnim kapacite ma;
Udio pojedinog emi vnog podruja na recep vnim tri ma panjolske, Italije, Grke, Turske, Bugarske i Hrvatske u ostvarenom broju inozemnih noenja u kolek vnim smjetajnim
kapacite ma;
Indeks sklonos trita, koji pokazuje odnos izmeu udjela neke emi vne zemlje u svakoj
recep vnoj zemlji i udjela emi vne zemlje u ukupnom inozemnom prometu svih drava promatranog konkurentskog kruga.
Preferirano odredite Njemakih turista je panjolska (u panjolskoj se realizira 38% noenja Nijemaca u konkurentskom krugu recep vnim zemalja), za m Italija (36%) i Turska (12%). S udjelom od
6%, Hrvatska je za Nijemce etvrto odredite prema vanos . Talijani, osim vlas te zemlje, takoer
odabiru panjolsku kao des naciju provoenja godinjeg odmora (54%), a slijede Hrvatska s udjelom
od 21% i Grka s udjelom od 19%. Najvanije odredite Austrijanaca je Italija (53%), a Hrvatska je
na drugom mjestu s 21% ukupnih noenja Austrijanaca.
21
Budui da je Italija i sastavni dio analiziranog konkurentskog kruga zemalja, ali i vano emi vno podruje za Hrvatsku i njezine
primarne konkurente, iz analize su iskljuena noenja koja ostvaruju Talijani u Italiji koja ine 57% ukupnih noenja u 2009. godini.
48

Tablica 5.2.1.
NOENJA U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA PREMA EMITIVNIM PODRUJIMA U 2009.
Emitivna podruja
Njemaka
Italija
Austrija
Velika Britanija
Nizozemska
eka
Maarska
Poljska
Rusija
SAD
vedska
Norveka
Ukupno
odabrane zemlje
Ukupno inozemni
Domai
Sveukupno
panjolska
51.053.217
8.435.329
1.511.202
55.456.350
12.250.266
1.077.379
405.747
1.774.022
2.632.296
3.667.681
5.691.244
3.945.740
Italija
47.278.488
8.078.701
10.469.045
10.875.329
2.841.017
1.366.001
3.400.700
3.294.957
10.080.117
2.013.300
1.255.530
Receptivna trita
Grka
Turska
Bugarska
8.554.859 16.474.891
2.165.932
2.918.214
948.587
122.923
1.257.525
1.235.901
88.901
7.023.697
5.630.095
853.247
2.626.203
3.177.548
208.948
1.304.435
579.646
195.362
286.772
209.529
92.781
1.483.854
1.023.361
423.627
2.714.642 10.598.132
1.204.938
1.209.886
862.735
86.317
1.573.083
713.702
187.643
1.310.892
515.450
219.171
Hrvatska
Ukupno
7.669.568 133.196.955
3.226.894 15.651.947
3.191.343 15.363.573
947.635 80.380.069
2.158.551 31.296.845
1.765.313
7.763.152
783.075
3.143.905
1.017.691
9.123.255
864.325 21.309.290
246.830 16.153.566
415.194 10.594.166
252.008
7.498.791
147.900.473 100.953.185
32.264.062
41.969.577
5.849.790
22.286.419 351.223.506
200.551.732 159.493.866
140.082.289 211.268.511
340.634.021 370.762.377
46.676.987
19.345.283
66.022.270
59.986.967
22.929.508
82.916.475
9.460.922
5.816.078
15.277.000
32.086.473 508.256.947
4.086.585 403.528.254
36.173.058 911.785.201
Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.
Napomena: Kolektivni kapaciteti u Hrvatskoj ne obuhvaaju luke nautikog turizma.
U okviru analiziranog konkurentskog kruga, panjolska je primarno odredite i za turiste iz Velike

Britanije (69%), koji rado putuju i u Italiju (13%) te Grku (9%). Udio Hrvatske na tom emi vnom
podruju je gotovo zanemariv (1,2%). Hrvatska je znaajno odredite za trita eke (23%) i Maarske
(25%), kojima je Hrvatska druga des nacija prema vanos nakon Italije. Rusija, kao najbre rastue
emi vno podruje, ostvaruje najvei udio noenja u Turskoj (50%), za m u Italiji (16%), Grkoj (13%)
i panjolskoj (12%) (tablica 5.2.2.).
Tablica 5.2.2.
TRINI UDJELI NA EMITIVNIM PODRUJIMA U 2009. U %
Emitivna podruja
Njemaka
Italija
Austrija
Velika Britanija
Nizozemska
eka
Maarska
Poljska
Rusija
SAD
vedska
Norveka
panjolska
38,3
53,9
9,8
69,0
39,1
13,9
12,9
19,4
12,4
22,7
53,7
52,6
Italija
35,5
52,6
13,0
34,7
36,6
43,4
37,3
15,5
62,4
19,0
16,7
Grka
6,4
18,6
8,2
8,7
8,4
16,8
9,1
16,3
12,7
7,5
14,8
17,5
Receptivna trita
Turska
Bugarska
12,4
1,6
6,1
0,8
8,0
0,6
7,0
1,1
10,2
0,7
7,5
2,5
6,7
3,0
11,2
4,6
49,7
5,7
5,3
0,5
6,7
1,8
6,9
2,9
Hrvatska
5,8
20,6
20,8
1,2
6,9
22,7
24,9
11,2
4,1
1,5
3,9
3,4
Ukupno
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Njemaka je pojedinano najvanije emi vno podruje za Tursku, Bugarsku, Grku, Italiju i Hrvatsku,
te najvanija emi vna zemlja cjelokupnog konkurentskog kruga zemalja generirajui 38% ukupnih
noenja u kolek vnim smjetajnim kapacite ma. U Hrvatskoj turis iz Njemake generiraju 34%
ukupnih noenja u kolek vnim smjetajnim kapacite ma dok Italiji predstavljaju drugo prema
vanos emi vno podruje (15%). Austrija generira 4% ukupne potranje analiziranih zemalja, pri
emu predstavlja vano trite za Hrvatsku (14%) i Italiju (8%). S 23% noenja, Velika Britanija drugo
je prema vanos emi vno podruje konkurentskog kruga. Britanci su orijen rani prije svega na
panjolsku, gdje ine najvaniji segment potranje (38%) te Grku (22%), gdje su drugi prema vanos .
49
Znaajan ukupni trini udio ima i Nizozemska (9%) koja je vano trite za Italiju (11%), Hrvatsku
(10%), panjolsku i Grku. Rusija ini oko etvr ne potranje Turske te 21% potranje Bugarske. U
Hrvatskoj Rusija jo uvijek ima mali udio u noenjima (4%) (tablica 5.2.3.).
Tablica 5.2.3.
TRINI UDJELI NA RECEPTIVNIM TRITIMA U 2009. U %
Emitivna podruja
Njemaka
Italija
Austrija
Velika Britanija
Nizozemska
eka
Maarska
Poljska
Rusija
SAD
vedska
Norveka
Ukupno
odabrane zemlje
panjolska
34,5
5,7
1,0
37,5
8,3
0,7
0,3
1,2
1,8
2,5
3,8
2,7
100,0
Italija
46,8
8,0
10,4
10,8
2,8
1,4
3,4
3,3
10,0
2,0
1,2
100,0
Grka
26,5
9,0
3,9
21,8
8,1
4,0
0,9
4,6
8,4
3,7
4,9
4,1
100,0
Receptivna trita
Turska
Bugarska
39,3
37,0
2,3
2,1
2,9
1,5
13,4
14,6
7,6
3,6
1,4
3,3
0,5
1,6
2,4
7,2
25,3
20,6
2,1
1,5
1,7
3,2
1,2
3,7
100,0
Hrvatska
34,4
14,5
14,3
4,3
9,7
7,9
3,5
4,6
3,9
1,1
1,9
1,1
Ukupno
37,9
4,5
4,4
22,9
8,9
2,2
0,9
2,6
6,1
4,6
3,0
2,1
100,0
100,0
100,0
Indeks sklonos trita pokazuje da su Nijemci u 2009. godini bili rela vno najskloniji Italiji i Turskoj jer su u m zemljama imali vei udio u noenjima nego to je njihov udio na svim analiziranim
konkurentskim tri ma. Najvei stupanj rela vne naklonos Italiji su iskazali i Austrijanci, Nizozemci
te turis iz SAD-a. Za Britance je panjolska najznaajnija des nacija. Hrvatskoj su osim Italije i Austrije, izrazitu sklonost iskazali esi, Maari, Poljaci i Nizozemci. Rusko trite tradicionalno pretendira
Turskoj i Bugarskoj, a iznadprosjean indeks sklonos na ruskom tritu ima i Grka (tablica 5.2.4.).
Tablica 5.2.4.
INDEKSI SKLONOSTI TRITA U 2009.
Emitivna podruja
Njemaka
Italija
Austrija
Velika Britanija
Nizozemska
eka
Maarska
Poljska
Rusija
SAD
vedska
Norveka
panjolska
91,0
128,0
23,4
163,8
93,0
33,0
30,6
46,2
29,3
53,9
127,6
125,0
Italija
123,5
0,0
182,9
45,3
120,9
127,3
151,2
129,7
53,8
217,1
66,1
58,3
Receptivna trita
Grka
Turska
69,9
103,5
203,0
50,7
89,1
67,3
95,1
58,6
91,3
85,0
182,9
62,5
99,3
55,8
177,1
93,9
138,7
416,2
81,5
44,7
161,6
56,4
190,3
57,5
Bugarska
97,6
47,2
34,7
63,7
40,1
151,1
177,2
278,8
339,5
32,1
106,3
175,5
Hrvatska
90,7
324,9
327,4
18,6
108,7
358,4
392,5
175,8
63,9
24,1
61,8
53,0
Odnos trinih udjela i stopa promjena ukupnog broja noenja u kolek vnim kapacite ma prua
i dodatnu mogunost sagledavanja pozicije promatranih konkurentskih zemalja na svakom od
emi vnih podruja. Slike 5.2.1. do 5.2.4. prikazuju:
Veliinu udjela pojedinog konkurenta na pojedinom emi vnom podruju u 2009. godini izraenu povrinom kruga;
Meusobnu trinu snagu pojedinih recep vnih trita prikazanu na vodoravnoj osi (x os) kao
omjer odnosa udjela svakog konkurenta prema udjelu najjaeg konkurenta;
Sposobnost odravanja trine pozicije pojedinog konkurenta na emi vnom podruju prikazanu na okomitoj osi (y os) kao postotnu promjenu potranje u odnosu na prethodnu godinu.
50

Slika 5.2.1.
POZICIJA KONKURENTSKIH ZEMALJA NA EMITIVNOM PODRUJU NJEMAKE - KOLEKTIVNI KAPACITETI U 2009.
Najvei rela vni trini udio na njemakom tritu u promatranom krugu konkurentskih zemalja imaju
panjolska i Italija. Italija pri tome biljei i najvei rast potranje u 2009. godini. Hrvatska je prema
vanos na njemakom tritu na petom mjestu, s perspek vom rasta na koji ukazuje poboljanje
trine pozicije u 2009. godini. Najmanji trini udio ima Bugarska, koja je uz panjolsku, u 2009.
ostvarila i najvei pad potranje.
Slika 5.2.2.
POZICIJA KONKURENTSKIH ZEMALJA NA EMITIVNOM PODRUJU AUSTRIJE - KOLEKTIVNI KAPACITETI U 2009.
51
Italija je najznaajnija prema veliini rela vnog udjela na austrijskom tritu, a slijedi Hrvatska na
drugom mjestu. Kao vano odredite, Turska poboljava svoj poloaj ostvarujui najveu stopu rasta
u 2009. godini. Najvei pad potranje s austrijskog trita biljei Grka. Bugarska, s malim udjelom,
stagnira dok Hrvatska u promatranom razdoblju raste 10%.
Slika 5.2.3.
POZICIJA KONKURENTSKIH ZEMALJA NA EMITIVNOM PODRUJU ITALIJE - KOLEKTIVNI KAPACITETI U 2009.
Hrvatska je i za Talijane drugo prema vanos odredite koje u 2009. godini biljei i blagi rast. S
rela vno malim trinim udjelom, Turska ostvaruje najvei rast potranje s talijanskog trita. Kao
lider, panjolska je u 2009. godini ipak zabiljeila blagi rast dok je Grka najvie smanjila svoj rela vni
udio na talijanskom tritu.
Slika 5.2.4.
POZICIJA KONKURENTSKIH ZEMALJA NA EMITIVNOM PODRUJU EKE - KOLEKTIVNI KAPACITETI U 2009.
Hrvatska je drugo prema vanos odredite i na tritu eke, nakon Italije. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina izgubila lidersku poziciju na ekom tritu, a trend pada udjela Hrvatske se
52
nastavlja (jedino na hrvatskom tritu dolazi do pada broja noenja). esi se osim na Italiju sve vie
orijen raju na trita panjolske, Grke i Turske koja biljee rast potranje.
5.3. CJENOVNA POZICIJA HRVATSKE

Cjenovna pozicija, kao jedan od pokazatelja konkurentnos , prikazuje se, sukladno pristupu World
Economic Foruma, pomou indeksa rela vnih taksa, naknada i poreza na usluge prijevoza zrakoplovom, indeksa cijene goriva i cijene hotela te pariteta kupovne moi22 te kompozitnog indeksa cijena
konkurentnos . Usporeeni su, takoer, i turis ki indeksi cijena u Hrvatskoj i ostalim primorskim
i kon nentalnim zemljama, kako bi se dobila slika o razlikama u cijenama usporedivih koarica
turis kih usluga. Izvor podataka za analizu cjenovne pozicije Hrvatske u ovom poglavlju su podaci
World Economic Foruma te austrijskog zavoda za sta s ku.
Indeks rela vnih taksa, naknada i poreza na usluge prijevoza zrakoplovom formiran je na temelju
prosjenih navedenih trokova na meunarodnim letovima, pri emu 0 oznaava najvei, a 100
najmanji troak u promatranom krugu konkurentskih zemalja.
Slika 5.3.1.
INDEKS RELATIVNIH TAKSA, NAKNADA I POREZA NA USLUGE PRIJEVOZA ZRAKOPLOVOM
NA MEUNARODNIM LETOVIMA U 2010.
Bugarska
85,5
panjolska
85,3
Turska
84,8
Italija
84,6
Hrvatska
75,4
Malta
72
Grka
68,5
0%
10%
20%
30%
40%
50%
Indeks
60%
70%
80%
90%
Izvor: The Travel&Tourism Competitiveness Report 20011, World Economic Forum, 2011.
Napomena: 0=najvii troak, 100=najnii troak.
Prema indeksu taksa, naknada i poreza na usluge prijevoza zrakoplovom, Hrvatska je u meunarodnom
zrakoplovnom prijevozu skuplja od Bugarske, panjolske, Turske i Italije, koje imaju gotovo iden ne
trokove, a povoljnija od Malte i Grke (slika 5.3.1.).
Slika 5.3.2.
PARITET KUPOVNE MOI (PPP) U 2009.
Malta
1,1
Grka
1,0
Hrvatska
1,0
Turska
0,8
Bugarska
0,7
Italija
0,6
panjolska
0,5
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,2
Paritet kupovne moi

22
Paritet kupovne moi (PPP) mjeri odnose cijena usporedivih dobara i usluga u razlii m zemljama (npr. litra vode u Austriji u
eurima i litra vode u Hrvatskoj u kunama).
53
Paritet kupovne moi (PPP) omjer je konverzijskog faktora pariteta kupovne moi i deviznog teaja
prema USD, a mjeri odnose cijena usporedivih dobara i usluga u razlii m zemljama i valutama,
odnosno iznos u domaoj valu koji bi bio potreban za kupnju iste koarice dobara i usluga kao u
SAD-u u amerikim dolarima. U 2009. godini, prema paritetu kupovne moi, domaa valuta u Mal
ima najveu kupovnu mo (slika 5.3.2.), a slijede Grka i Hrvatska. Najmanje se dobara i usluga za
odgovarajui iznos u domaoj valu moe kupi u panjolskoj i Italiji.
Indeks cijene goriva izraunava se na osnovi maloprodajne cijene jedne litre dizel goriva u amerikim
dolarima. U 2008. godini najvie cijene goriva imaju Italija, Turska i Malta, a najmanje Grka i
Hrvatska (slika 5.3.3.).
Slika 5.3.3.
INDEKS CIJENA GORIVA U 2008.
Italija
187
Turska
166
Malta
157
panjolska
128
Bugarska
127
Hrvatska
123
Grka
123
0
50
100
Indeks cijena goriva
150
200
Indeks cijena hotela usporeuje prosjene godinje cijene sobe u bredniranim hotelima najvie
kategorije u amerikim dolarima. Hrvatska je u 2009. godini u tom segmentu ponude, koji je ipak
manje vaan za ukupan hrvatski hotelski proizvod, imala najvie cijene, a prema visini cijena slijede
Malta i Grka. Najnie prosjene cijene soba u hotelima analiziranog segmenta ponude zabiljeene
su u panjolskoj i Bugarskoj (slika 5.3.4.).
Slika 5.3.4.
INDEKS CIJENA HOTELA U 2009.
Hrvatska
159
Malta
147
Grka
122
Italija
114
Turska
113
Bugarska
108
panjolska
95
0
20
40
60
80
100
Indeks cijena goriva
120
140
160
180
Indeks cjenovne konkurentnos , kao kompozitni indeks dobiven na osnovi e ri prethodno prikazana pokazatelja cjenovne pozicije te pokazatelja uinaka oporezivanja, pokazuje da je cjenovna
konkurentnost Hrvatske vea od svih zemalja mediteranskog kruga konkurenata. Razina turis kih
cijena u panjolskoj za 1% je via nego u Hrvatskoj, Turskoj za 2%, Mal za 2%, Grkoj za 10% te
Francuskoj za 26%. Bugarska, koja je, takoer, uvrtena u konkurentski krug primorskih des nacija,
za 14% je je inija od Hrvatske. U odnosu na kon nentalni krug konkurenata, Hrvatska je za 1%
skuplja od Slovenije te 4% od Maarske, a 7% je inija od Austrije.
Cjenovnu konkurentnost Hrvatske mogue je sagleda i na osnovi indeksa turis kih cijena u pojedinim zemljama dobivenog kao omjer turis kog pariteta kupovne moi i deviznog teaja prema
54
euru.23 Turis ki paritet kupovne moi dobiva se kombinacijom pariteta kupovne moi i strukture
turis ke potronje, ponderiranjem pojedinih kategorija trokova relevantnih za turizam (cijene
usluga smjetaja, hrane i pia, prijevoza, kulture i rekreacije, odjee i obue te alkohola i cigareta).24
Izvorno izrauna iz perspek ve Austrije indeks turis kih cijena je prilagoen ocjeni cjenovne
konkurentske pozicije Hrvatske. Indeks turis kih cijena vei od 100 znai da je koarica turis kih
proizvoda i usluga u konkurentskoj zemlji skuplja nego u Hrvatskoj, a manji od 100 da je ista koarica
turis kih proizvoda i usluga u konkurentskoj zemlji je inija u odnosu na Hrvatsku. Pri tome treba
napomenu da su razlike u cjenovnim indeksima posljedica ne samo razlika u cijenama, nego i
utjecaja deviznog teaja.
Unutar konkurentskog kruga primorskih zemalja skuplju koaricu turis kih proizvoda i usluga od
Hrvatske imaju Grka, Italija i panjolska. Povoljnija od Hrvatske je jedino Turska (slika 5.3.5.).
Slika 5.3.5.
TURISTIKI INDEKSI CIJENA U KONKURENTSKIM ZEMLJAMA PRIMORSKOG TURIZMA U 2011.
Turistiki
iki ind
indeks cijena,
Hrvatska
rvatska = 100
150
134
130
120
100
100
94
50
0
Grka
Italija
Hrvatska
panjolska
Turska
Izvor: Prilagoeno prema podacima Statistics Austria, http://www.statistik.at.
Unutar konkurentskog kruga kon nentalnih zemalja skuplju koaricu turis kih proizvoda i usluga od
Hrvatske imaju Austrija i Slovenija. Je iniju koaricu od Hrvatske turis kom tritu nudi Maarska
(slika 5.3.6.).
Slika 5.3.6.
TURISTIKI INDEKSI CIJENA U KONKURENTSKIM ZEMLJAMA KONTINENTALNOG TURIZMA U 2011.
Turistiki indeks
ndeks cijena,
c
Hrvatska
ka = 10
100
160
140
134
120
107
100
89
80
100
60
40
20
0
Austrija
Maarska
Slovenija
Hrvatska
Izvor: Prilagoeno prema podacima Statistics Austria, http://www.statistik.at.
5.4. OCJENA TRINE SPREMNOSTI POJEDINIH HRVATSKIH TURISTIKIH

PROIZVODA
Proizvodni por elj, temeljen na konkurentskim prednos ma, najlaki je put do uspjenog pozicioniranja na globalnom turis kom tritu. Jedno od polazita kreiranja takvog por elja turis kih
proizvoda je valorizacija trinog potencijala i ve etabliranih proizvodnih grupa i proizvoda za iji
razvoj postoji kvalitetna resursno-atrakcijska osnova. U ovom poglavlju ocjenjuje se stupanj trine
spremnos pojedinih turis kih proizvoda Hrvatske, odnosno njenih turis kih makroregija.
23
Indeks turis kih cijena =turis ki paritet kupovne moi/devizni teaj prema euru*100.
Prema metodologiji izrauna indeksa turis kih cijena koju primjenjuje Sta s cs Austria, preuzeto sa stranice h p://www.
sta s k.at. 30. 9. 2011. .
24
55
Polazei od kretanja na globalnom turis kom tritu, zahtjeva suvremenih potroaa (turista i
izletnika), kao i znaajki postojee turis ke resursno-atrakcijske osnove Hrvatske, odnosno njenih
turis kih makroregija, ovdje se razmatra stupanj trine spremnos sljedeih turis kih proizvodnih
grupa odnosno proizvoda:25
Odmor na suncu i plai
Odmor uz plau izvan ljetne sezone
Odmor u ruralnim podrujima
Poslovni turizam
Zdravstveni turizam
Kulturni turizam
Jah ng turizam
Kruzing
Biciklizam (cikloturizam), kao i
Ronilaki turizam.
Metodoloke odrednice
Ocjena trine spremnos pojedinih turis kih proizvodnih grupa ili proizvoda dobivena je na temelju
primarnog istraivanja. Cilj istraivanja bio je prikupi stavove predstavnika razlii h interesnih
skupina o atrak vnos i konkurentnos pojedinih turis kih proizvoda. U istraivanju je sudjelovalo
dvadesetak strunjaka, predstavnika sustava Hrvatske turis ke zajednice (ocjena konkurentnos ) te
predstavnika Ministarstva turizma, turis kih gospodarstvenika te pripadnika akademske zajednice
(ocjena atrak vnos ). Za prikupljanje stavova turis kih eksperata kreiran je upitnik, a podaci su
prikupljeni pismenim putem.
Trina spremnost turis kih proizvodnih grupa odnosno proizvoda ocijenjena je na razini hrvatskih
turis kih makroregija u odnosu na blie konkurentsko okruenje. Tri definirana konkurentska kruga
za hrvatske turis ke makroregije ine:
Sjeverni Jadran: Juni Jadran, Sjeverna Italija i Slovenija
Juni Jadran: Sjeverni Jadran, Crna Gora, Turska i Grka
Kon nentalna Hrvatska: obalna Hrvatska, Slovenija, Austrija i Maarska.
Ocjena dananjeg stupnja trine spremnos turis kih proizvodnih grupa odnosno proizvoda od
osobitog interesa za hrvatski turizam utvrena je u tri koraka:
u prvom koraku je ocijenjena trina atrak vnost turis kih proizvodnih grupa odnosno
proizvoda,
u drugom je koraku izvrena ocjena njihove konkurentnos , a
u treem je koraku, na osnovi matrice ocjena atrak vnos i konkurentnos , utvrena trina
spremnost turis kih proizvodnih grupa odnosno proizvoda.
Ocjena atrak vnos izabranih turis kih proizvoda Hrvatske

Ocjena atrak vnos izabranih turis kih proizvodnih grupa odnosno proizvoda odraz je ocjena
sljedeih elemenata:
Volumen potranje polazei od pretpostavke da vea postojea potranja za proizvodom
znai i veu atrak vnost, ispitanici su percepciju volumena potranje za turis kom proizvodnom grupom odnosno proizvodom iskazivali na skali od 1 - vrlo nizak volumen potranje do
5 - vrlo visok volumen potranje;
25
Prema proizvodnom pristupu odreenom u Glavnom planu i strategiji razvoja Republike Hrvatske, 1. izvjetaj, Pristup, ciljevi i
nain izvoenja, Ins tut za turizam, kolovoz 2011. Ocjena trine spremnos obuhva la je proizvodne skupine ili najvanije proizvode u pojedinim skupinama.
56
Potencijal rasta potranje polazei od pretpostavke da vei potencijal rasta potranje, kao
rezultat relevantnih trendova u irem okruenju, znai i veu atrak vnost, ispitanici su svoj
stav o buduem rastu potranje za turis kom proizvodnom grupom odnosno proizvodom
iskazivali na skali od 1 vrlo nizak potencijal rasta potranje do 5 - vrlo visok potencijal rasta
potranje;
Intenzitet rivalstva polazei od pretpostavke da vei intenzitet rivalstva, kao broj i kvaliteta
potencijalnih rivala/des nacija, koji u relevantnom konkurentskom okruju nude istovjetan
proizvod znai i manju atrak vnost, ispitanici su svoj stav o intenzitetu rivalstva iskazivali na
skali od 1 - vrlo visok intenzitet rivalstva do 5 - vrlo nizak intenzitet rivalstva;
Prijetnja ulaska novih konkurentskih des nacija polazei od pretpostavke da vea prijetnja ulaska novih konkurenata, kao odraz lakoe kojom se nove des nacije mogu ukljui u
relevantno konkurentsko okruje, znai i manju atrak vnost, ispitanici su svoj stav o prijetnji
ulaska novih konkurenata iskazivali na skali od 1 - vrlo visoka prijetnja ulaska novih konkurenata do 5 - vrlo niska prijetnja ulaska novih konkurenata;
Visina ulaganja polazei od pretpostavke da visoka razina potrebnih ulaganja za razvoj i
komercijalizaciju proizvoda znai i niu atrak vnost, ispitanici su svoj stav o visini potrebnih
ulaganja iskazivali na skali od 1 - vrlo visoka razina potrebnih ulaganja do 5 - vrlo niska razina
potrebnih ulaganja;
Upravljaka kompleksnost polazei od pretpostavke da visoka upravljaka kompleksnost
organizacijskih i kadrovskih pretpostavki za razvoj i trinu odrivost proizvoda znai i niu
atrak vnost, ispitanici su svoj stav o upravljakoj kompleksnos iskazivali na skali od 1 - vrlo
visoka upravljaka kompleksnost do 5 - vrlo niska upravljaka kompleksnost.
Ocjena atrak vnos izabranih turis kih proizvodnih grupa odnosno proizvoda dobivena je kao
suma ocjena pojedinanih est kriterija, pretpostavljajui njihovu jednaku vanost. Maksimalna
ocjena koju pojedini proizvod ili proizvodna grupa na taj nain moe dos i je 30 (est kriterija uz
maksimalnu ocjenu pet).
Prosjene ocjene atrak vnos izabranih turis kih proizvodnih grupa odnosno proizvoda prikazane
su u tablici 5.4.1.
Tablica 5.4.1.
OCJENA ATRAKTIVNOSTI TURISTIKIH PROIZVODNIH GRUPA
ODNOSNO PROIZVODA HRVATSKIH TURISTIKIH MAKROREGIJA

Poslovni turizam
Zdravstveni turizam
Kulturni turizam
Jahting turizam
Kruzing
Cikloturizam
Ronilaki turizam
Sjeverni
Jadran
20,6
17,6
17,7
15,9
16,6
17,8
19,4
16,6
19,9
19,7
Juni
Jadran
20,2
17,1
15,8
16,1
16,8
18,7
20,6
19,2
18,2
20,1
Kontinentalna
Hrvatska
12,1
12,2
18,4
16,8
17,4
18,5
9,9
12,8
19,2
-
Izvor: Istraivanje predstavnika razliitih interesnih skupina o atraktivnosti i konkurentnosti pojedinih

turistikih proizvoda, Institut za turizam, listopad 2011.
Najveu atrak vnost za pojedinu turis ku makroregiju u Hrvatskoj imaju sljedee proizvodne grupe
odnosno proizvodi:
za makroregiju Sjeverni Jadran: odmor na suncu i plai, cikloturizam i ronilaki turizam te
jah ng
za makroregiju Juni Jadran: jah ng turizam, odmor na suncu i plai te ronilaki turizam i
kruzing
za makroregiju Kon nentalna Hrvatska: cikloturizam, kulturni turizam, odmor u ruralnim
podrujima te zdravstveni turizam.
57
Ocjena konkurentnos izabranih turis kih proizvoda

Ocjena konkurentnos turis kih proizvodnih grupa odnosno proizvoda odraz je ocjena sljedeih
elemenata:
Kvaliteta atrakcija polazite za ocjenu je pretpostavka da vea kvaliteta atrakcije (posebnost
ili zanimljivost atrakcije) na kojima poiva da proizvod znai i veu konkurentnost proizvoda;
Kvaliteta proizvodne infrastrukture polazite za ocjenu je pretpostavka da vea kvaliteta
proizvodne infrastrukture (npr. marina, kongresni centar, wellness centar, smjetajni objekt,
staza), obuhvaajui njezinu raspoloivost, opremljenost i ureenost, znai i veu konkurentnost proizvoda;
Kvaliteta proizvodnih usluga polazite za ocjenu je pretpostavka da vea kvaliteta uslunih
elemenata proizvoda, obuhvaajui raznovrsnost usluga (npr. programi, tretmani, meniji,
voenja), njihovu krea vnost, inova vnost te usklaenost s potrebama i oekivanjima gos ju,
znai i veu konkurentnost proizvoda;
Kvaliteta ljudskih resursa polazite za ocjenu je pretpostavka da vea kvaliteta ljudskih resursa, obuhvaajui znanja i sposobnos kadrova na razlii m razinama operacija i menadmenta,
znai i veu konkurentnost proizvoda;
Kvaliteta podravajuih djelatnos polazei od pretpostavke da vea kvaliteta podravajuih
djelatnos odnosno razvijenos lanca vrijednos proizvoda tj. raspoloivos i umreenos
komplementarnih djelatnos koje pridonose ukupnoj sadrajnos proizvoda (npr. ponuda
ugos teljstva, trgovine), znai i veu konkurentnost proizvoda;
Kvaliteta promocijskih ak vnos polazei od pretpostavke da vea kvaliteta promocijskih
ak vnos odnosno bolja prezentacija proizvoda na tritu, ukljuujui raznovrsnost koritenih
promocijskih kanala te njihovu izvedbu, krea vnost, inova vnost i usmjerenost na goste, znai
i veu konkurentnost proizvoda;
Kvaliteta prodajnih ak vnos polazei od pretpostavke da vea kvaliteta prodajnih ak vnos
odnosno plasiranja proizvoda kupcima, obuhvaajui raznovrsnost koritenih prodajnih kanala
i umijee prodaje, znai i veu konkurentnost proizvoda.
Ispitanici su percepciju kvalitete navedenih elemenata konkurentnos iskazivali na skali od 1 - vrlo
niska kvaliteta do 5 - vrlo visoka kvaliteta.
Ocjena konkurentnos izabranih turis kih proizvodnih grupa odnosno proizvoda dobivena je kao
suma ocjena pojedinanih sedam kriterija/elemenata konkurentnos , pretpostavljajui njihovu
jednaku vanost. Maksimalna ocjena koju pojedini proizvod ili proizvodna grupa na taj nain moe
dos i je 35 (sedam kriterija uz maksimalnu ocjenu pet).
Prosjene ocjene konkurentnos izabranih turis kih proizvodnih grupa odnosno proizvoda prikazane su u tablici 5.4.2.
Tablica 5.4.2.
OCJENA KONKURENTNOSTI IZABRANIH TURISTIKIH PROIZVODNIH GRUPA
ODNOSNO PROIZVODA HRVATSKIH TURISTIKIH MAKROREGIJA

Poslovni turizam
Zdravstveni turizam
Kulturni turizam
Jahting turizam
Kruzing
Cikloturizam
Ronilaki turizam
Sjeverni
Jadran
25,7
19,1
22,1
18,9
18,7
21,7
20,4
13,7
22,6
21,7
Juni
Jadran
26,5
20,3
15,1
20,6
16,5
24,5
26,8
25,5
18,8
21,8
Kontinentalna
Hrvatska
10,2
9,8
19,2
18,7
16,3
21,2
7,1
9,3
18,1
-
Izvor: Istraivanje predstavnika razliitih interesnih skupina o atraktivnosti i konkurentnosti pojedinih

turistikih proizvoda, Institut za turizam, listopad 2011.
58
Najkonkurentnije proizvodne grupe odnosno proizvodi za pojedinu turis ku makroregiju u Hrvatskoj su:
za makroregiju Sjeverni Jadran: odmor na suncu i plai, cikloturizam, odmor u ruralnim
podrujima, te kulturni i ronilaki turizam
za makroregiju Juni Jadran: jah ng turizam, odmor na suncu i plai, kruzing te kulturni turizam
za makroregiju Kon nentalna Hrvatska: kulturni turizam, odmor u ruralnim podrujima te
poslovni turizam i cikloturizam.
Trina spremnost odabranih proizvodnih grupa odnosno proizvoda Hrvatske

Stupanj trine spremnos odabranih proizvodnih grupa odnosno proizvoda definira se kao
meuodnos atrak vnos i konkurentnos grupa odnosno proizvoda, a za svaku od hrvatskih
turis kih makroregija prikazan je na slikama 5.4.1., 5.4.2. i 5.4.3.
Slika 5.4.1.
TRINA SPREMNOST IZABRANIH TURISTIKIH PROIZVODNIH GRUPA ODNOSNO PROIZVODA
MAKROREGIJE SJEVERNI JADRAN
Izvor: Istraivanje predstavnika razlii h interesnih skupina o atrak vnos i konkurentnos

pojedinih turis kih proizvoda, Ins tut za turizam, listopad 2011.
59

Slika 5.4.2.
MAKROREGIJE JUNI JADRAN

Slika 5.4.3.
MAKROREGIJE KONTINENTALNA HRVATSKA

60
Proizvodne grupe i proizvodi koji imaju najveu razinu trine spremnos na podruju turis kih
makroregija su:
makroregija Sjeverni Jadran: odmor na suncu i plai te cikloturizam i ronilaki turizam
makroregija Juni Jadran: jah ng turizam te odmor na suncu i plai
makroregija Kon nentalna Hrvatska: kulturni turizam, odmor u ruralnim podrujima te cikloturizam.
5.5. OCJENA KVALITETE HRVATSKE TURISTIKE PONUDE U MEUNARODNOM

KONKURENTSKOM OKRUENJU
Ocjena hrvatske turis ke ponude u meunarodnom okruenju zasniva se na stavovima turista koji
su jekom ljetne sezone 2004., 2007. i 2010. godine boravili u komercijalnim oblicima smjetaja u
primorskim des nacijama u Hrvatskoj26. Ocjena je odraz usporedbe ponude Hrvatske i prethodno
posjeenih des nacija. Turis su na skali bolje u Hrvatskoj, isto kao u Hrvatskoj i loije u Hrvatskoj
ocjenjivali ukupno 17 elemenata ponude:
prometnu dostupnost
imid i drutvene vrijednos : imid zemlje, osjeaj sigurnos , gostoljubivost
prirodu i ouvanost: ljepota krajolika, urbanis ka i arhitektonska skladnost mjesta, ekoloka
ouvanost, istoa mjesta
informacije i prezentaciju: kvaliteta informacija u des naciji, prezentacija kulturne ba ne
sadraje: mogunos za zabavu, mogunos za sport i rekreaciju, mogunos za kupovinu
ugos teljstvo: kvaliteta smjetajne ponude, kvaliteta ugos teljske ponude, raznolikost
ugos teljske ponude
vrijednost za novac ukupnog boravka.
Kvaliteta turis ke ponude ocjenjivana je u odnosu na panjolsku, Francusku, Italiju, Grku i Tursku.
Usporedbom razina ocjena bolje u Hrvatskoj i loije u Hrvatskoj, odnosno rela vnog odnosa
udjela turista koji su pojedini element ocijenili boljim ili loijim u Hrvatskoj, te njihovim promjena
u vremenskom horizontu od 2004. do 2010. godine, analiza rezul ra uvidom u:
kvalitetu pojedinih aspekata turis ke ponude Hrvatske u odnosu na glavne konkurente te
rela vnu uspjenost unapreenja promatranih aspekata ponude u Hrvatskoj u odnosu na
glavne konkurente u analiziranom razdoblju.
26
Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS Ljeto 2004., 2007. i 2010., Institut za turizam.
61
Prometna dostupnost
Percepcija turista je da su panjolska i Italija podjednako dostupne emi vnim podrujima kao i
Hrvatska, dok se Francuska percipira prometno dostupnijom od Hrvatske. U odnosu na Grku i
Tursku, Hrvatska se percipira, uz rela vno poboljanje u 2010. godini, dostupnijom (slika 5.5.1.).
Slika 5.5.1.
OCJENA ELEMENATA HRVATSKE TURISTIKE PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKI KRUG ZEMALJA
OD 2004. DO 2010. GODINE: PROMETNA DOSTUPNOST
PANJOLSKA
FRANCUSKA
ITALIJA
GRKA
TURSKA
Prometna
dostupnost
50%
40%
30%
20%
10%
0%
2004. 2007. 2010.
2004. 2007. 2010.
2004.
2007.
2010.
2004.
bolje u Hrvatskoj
2007.
2010.
2004. 2007. 2010.
loije u Hrvatskoj
Izvor: Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS Ljeto 2004., 2007., 2010., Ins tut za turizam.
Imid i drutvene vrijednos

Hrvatska je u odnosu na veinu glavnih konkurenata popravila rela vnu percepciju imida. Dok je
imid Hrvatske u 2004. godini bio loiji od svih glavnih konkurenata, s izuzetkom Turske, u 2010.
godini neto je vei udio turista ocijenio imid Hrvatske boljim od imida panjolske, Italije i Grke
(slika 5.5.2.).
Osjeaj sigurnos i gostoljubivost elemen su ponude koji Hrvatskoj tradicionalno donose prednost
u odnosu na konkurente. Valja pri tome naglasi da je primjetan blagi pad prednos koju Hrvatska
ima kad je rije o gostoljubivos . Pad je, prije svega, izrazit u odnosu na Tursku. Percepcija gostoljubivos u Turskoj je gotovo uravnoteena s percepcijom gostoljubivos u Hrvatskoj (30% turista
ocjenjuje gostoljubivost u Hrvatskoj boljom, a 24% loijom od one u Turskoj).
Slika 5.5.2.
OD 2004. DO 2010. GODINE: IMID I DRUTVENE VRIJEDNOSTI
PANJOLSKA
FRANCUSKA
ITALIJA
GRKA
TURSKA
Imid
50%
40%
30%
20%
10%
Osjeaj sigurnosti
0%
60%
40%
20%
0%
Gostoljubivosst
50%
40%
30%
20%
10%
0%
2004. 2007. 2010.
2004. 2007. 2010.
bolje u Hrvatskoj
2004.
2007.
2010.
2004.
2007.
2010.
2004. 2007. 2010.
loije u Hrvatskoj
62
Priroda i ouvanost
Ljepota krajolika, ekoloka ouvanost i istoa mjesta, a donekle i urbanis ka i arhitektonska
skladnost hrvatskih des nacija elemen su ponude u kojima Hrvatska ima prednost u odnosu na
konkurente. U 2010. godini povean je udio turista koji su ljepotu krajolika i istou mjesta u Hrvatskoj
ocijenili boljima u odnosu na 2007. godinu i sve konkurente, uz istodobno smanjenje udjela turista
koji su navedene elemente ocijenili loijim u Hrvatskoj u odnosu na konkurente. Time je dodatno
poveana prednost Hrvatske u m elemen ma (slika 5.5.3.).
Urbanis ku i arhitektonsku skladnost des nacija u Hrvatskoj turis percipiraju ujednaenom
s konkurencijom. Ekoloka ouvanost predstavlja element ponude u kojem nas nai posje telji
ocjenjuju boljim od konkurencije, no prednost Hrvatske u odnosu na panjolsku, Francusku i Grku
u 2010. godini se postupno smanjuje.
Slika 5.5.3.
OD 2004. DO 2010. GODINE: PRIRODA I OUVANOST
PANJOLSKA
FRANCUSKA
ITALIJA
GRKA
TURSKA
Ljepota
krajolika
60%
40%
20%
Urbanistika i
arhitektonska
skladnost
0%
40%
30%
20%
10%
0%
Ekoloka
ouvanosst
60%
40%
20%
0%
istoaa
mjesta
60%
40%
20%
0%
2004. 2007. 2010.
2004. 2007. 2010.
2004.
bolje u Hrvatskoj
2007.
2010.
2004.
2007.
2010.
2004. 2007. 2010.
loije u Hrvatskoj
Informacije i prezentacija
U odnosu na panjolsku, Francusku i Italiju, Hrvatska u kvalite informacija u des naciji zaostaje, uz
vidljivo poboljanje u odnosu na 2004. godinu (slika 5.5.4.). U 2010. godini Hrvatska je i popravila
rela vnu poziciju u odnosu na Grku i Tursku.
Veina turista, unato blagoj prednos panjolske, Francuske, Italije i Grke, smatra ujednaenom
kvalitetu prezentacije kulturne ba ne Hrvatske u odnosu na glavne konkurente.
63

Slika 5.5.4.
OCJENA ELEMENATA HRVATSKE TURISTIKE PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKI KRUG ZEMALJA OD 2004. DO 2010.
GODINE: INFORMACIJE I PREZENTACIJA
PANJOLSKA
FRANCUSKA
ITALIJA
GRKA
TURSKA
Kvaliteta
informacija u
destinaciji
40%
30%
20%
10%
Prezentacija
kulturne batinee
0%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
2004. 2007. 2010.
2004. 2007. 2010.
2004.
2007.
2010.
2004.
bolje u Hrvatskoj
2007.
2010.
2004. 2007. 2010.
loije u Hrvatskoj
Sadraji zabave, sporta i kupnje

Sadraji i raznolikost mogunos za zabavu, sport i kupnju tradicionalno su kri ne toke hrvatske
turis ke ponude. Iako Hrvatska iz godine u godinu poboljava kvalitetu ovih usluga, taj rast nije
dovoljan da se promijeni rela vna pozicija Hrvatske u odnosu na konkurente (slika 5.5.5.).
Percepcija sva tri elementa ponude u 2010. godini dodatno je pogorana u odnosu na veinu konkurenata (povean je udio turista koji su pojedini element ocijenjeni loijim u Hrvatskoj, a istodobno i
smanjen udio turista koji su ga ocijenili boljim u Hrvatskoj).
Slika 5.5.5.
GODINE: SADRAJI ZABAVE, SPORTA I KUPNJE
PANJOLSKA
FRANCUSKA
ITALIJA
GRKA
TURSKA
Mogunosti
za zabavu
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Mogunosti za sport
i rekreaciju
50%
40%
30%
20%
10%
0%
50%
Mogunosti
za kupnju
40%
30%
20%
10%
0%
2004. 2007. 2010.
2004. 2007. 2010.
2004.
bolje u Hrvatskoj
2007.
2010.
2004.
2007.
2010.
2004. 2007. 2010.
loije u Hrvatskoj
64
Posebno valja izdvoji Tursku, u odnosu na koju je u ponudi zabave, sporta i kupnje Hrvatska u 2007.
godini imala prednost ili bila izjednaena, dok 2010. godinu obiljeava snaan pad konkurentnos ,
posebno u ponudi zabave i mogunos ma za kupnju.
Ugos teljstvo
Rast kvalitete ugos teljske ponude u Hrvatskoj nije rezul rao promjenom pozicije Hrvatske u
odnosu na glavne konkurente. Percepcija rela vne kvalitete smjetajne ponude te ponude hrane i
pia u Hrvatskoj u promatranom je razdoblju stagnirala, s izuzetkom pogoranja pozicije Hrvatske
u odnosu na Tursku (slika 5.5.6.).
I raznolikost ugos teljske ponude u Hrvatskoj je ujednaena s raznolikou ponude u konkurentskim
zemljama, ali ipak uz blago pogoranje poloaja Hrvatske u 2010. godini u odnosu na 2007. godinu.
Slika 5.5.6.
OD 2004. DO 2010. GODINE: UGOSTITELJSTVO
Kvaliteta
smjetajne ponude
PANJOLSKA
FRANCUSKA
ITALIJA
GRKA
TURSKA
40%
30%
20%
10%
Raznolikost
ugostiteljske ponudee
Kvaliteta
ugostiteljske ponude
0%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
2004. 2007. 2010.
2004. 2007. 2010.
2004.
2007.
2010.
2004.
bolje u Hrvatskoj
2007.
2010.
2004. 2007. 2010.
loije u Hrvatskoj
Vrijednost za novac
Boravak u Hrvatskoj prua veu percepciju vrijednos za novac nego u konkurentskim zemljama
(slika 5.5.7.). U 2010. godini percepcija vrijednos za novac boravka u panjolskoj i Grkoj pribliila
se onoj u Hrvatskoj, dok je Turska uspjela prui turis kom tritu i skup usluga vee vrijednos .
Slika 5.5.7.
GODINE: VRIJEDNOST ZA NOVAC
PANJOLSKA
FRANCUSKA
ITALIJA
GRKA
TURSKA
Vrijednost
za novac
40%
30%
20%
10%
0%
2004. 2007. 2010.
2004. 2007. 2010.
2004.
bolje u Hrvatskoj
2007.
2010.
2004.
2007.
2010.
2004. 2007. 2010.
loije u Hrvatskoj
65
5.6. TRINA POZICIJA HRVATSKIH TURISTIKIH MAKROREGIJA

Analiza kretanja ponude i potranje u ovom dijelu analizirana je u odnosu na dva konkurentska kruga
regija: konkurentski krug trinaest primorskih regija, u Hrvatskoj i est zemalja, koje nude slian ljetni
odmorini proizvod na suncu i moru na slinim tri ma te konkurentski krug sedam kon nentalnih
regija, u Hrvatskoj i tri susjedne zemlje, koje nude donekle slian skup kon nentalnih turis kih
proizvoda kao to su, primjerice, poslovni, gradski, ruralni, zdravstveni i vinski turizam.
Konkurentska pozicija pojedine regije utvruje se na osnovi pokazatelja trinog udjela, stopa
promjene i indeksa penetracije ostvarenih noenja i raspoloivih leajeva u kolek vnim smjetajnim
kapacite ma.
Primorske makroregije
Analiza kretanja ponude i potranje u kolek vnom smjetaju obuhvaa sljedee regije primorskog
konkurentskog kruga:
Grka: Sredinja Makedonija i Juni Egej
Italija: Kampanija i Veneto
Turska: Mugla i Antalya
panjolska: Andaluzija i Baleari
Francuska: Langedous-Roussilon
Bugarska: Sjevernoistona regija i Jugoistona regija
Hrvatska: turis ka makroregija Sjeverni Jadran i turis ka makroregija Juni Jadran.
Kretanje potranje od 2001. do 2010. godine u analiziranim regijama konkurentskog kruga obiljeio
je i razliit intenzitet i razliit smjer promjena. Turske regije Antalya i Mugla zabiljeile su od 2001. do
2005. godine najvei rast, a najvei pad potranje regija Juni Egej u Grkoj. Jednako tako, regije su
razliito reagirale i na gospodarsku krizu. Najvei pad u 2009. u odnosu na 2008. godinu biljee obje
bugarske regije i Andaluzija u panjolskoj. Istodobno, turske regije, francuski Languedoc-Rousillon,
Baleari i grke regije biljee rast broja noenja. Najvei rast zabiljeen je u turskoj Antalyji (10%).
panjolske regije Baleari i Andaluzija u 2009. godini zajedno ostvaruju 32% noenja u kolek vnim
smjetajnim kapacite ma promatranih regija. Prema vanos slijede talijanske regije Veneto i Kampanija s udjelom od 24% te turske regije s udjelom od 16%. Dvije hrvatske turis ke makroregije
ostvaruju 10% ukupnih noenja (tablica 5.6.1.).
Kao i u potranji, i u ponudi kolek vnih smjetajnih kapaciteta dominiraju Andaluzija i Baleari s
25% ukupnog kolek vnog smjetajnog kapaciteta promatranih regija mjerenog brojem leajeva.
Slijede Kampanija i Veneto s 24% ukupnih leajeva, a meu vanijim regijama je i LanguedocRousillon. Hrvatska raspolae s 11% ukupnog broja leeva u kolek vnim smjetajnim kapacite ma
konkurentskih regija.
Od 2001. do 2009. godine najvei rast smjetajnih kapaciteta zabiljeen je u turskim regijama (Antalya
117%, Mugla 54%) te Andaluziji (36%). Hrvatske turis ke makroregije ispodprosjeno su poveale
kapacitete u tom razdoblju (Sjeverni Jadran 4% i Juni Jadran 15%). Sporije od hrvatskih regija rasla
je ponuda na podruju Languedoc-Rousillon (3%), Junog Egeja (7%), Baleara (7%) i Veneta (7%).
Smjetajni potencijal povean je i jekom krizne 2009. godine. Turska regija Antalya poveala je kapacitete za vie od 10%, a rast je zabiljeen i u svim ostalim regijama osim u Sjeveroistonoj Bugarskoj.
66

Tablica 5.6.1.
NOENJA U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA
U REGIJAMA HRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA-PRIMORSKE REGIJE
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
1,5
1,7
2,3
2,4
-
5,4
4,1
4,3
4,4
-
17,8
50,4
0,0
-
-20,4
13,9
0,6
-
Francuska
LanguedocRoussillon
Sjevernoistona regija
(Varna)
9.
10.
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
24.836.116
23.403.070
24.624.646
25.216.754
14.878.281
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
8,3
7,5
7,3
7,6
8,8
2005./2001.
2008./2005.
2009./2008.
2010./2009.
Bugarska
-5,8
5,2
2,4
-41,0
Jugoistona
regija
(Burgas)
2005./2001.
2008./2005.
2009./2008.
2010./2009.
6.
7.
8.
22.783.459
37.096.892
39.807.211
43.827.453
-
44.522.566
51.411.992
60.637.827
50.198.859
58.211.928
67.326.776
60.213.255
54.277.991
55.358.331
50.620.618
7,6
11,9
11,8
13,3
-
14,9
16,5
17,9
15,2
34,3
22,6
19,4
16,1
16,8
29,8
62,8
7,3
10,1
-
15,5
17,9
-17,2
16,0
-10,6
-9,9
2,0
-8,6
Ukupno
Hrvatska
11.
12.
Kolektivni kapaciteti
- 22.183.660
- 22.448.723
6.068.080 6.625.367 23.065.136
4.876.571 5.710.425 22.947.936
5.133.831 6.414.888 22.448.723
Trini udio (u %)
7,4
7,2
1,8
2,0
6,8
1,5
1,7
7,0
3,0
3,8
13,2
Stopa promjene (u %)
1,2
2,7
-19,6
-13,8
-0,5
5,3
12,3
-2,2
Baleari
16.034.261
12.768.980
14.546.143
14.636.435
-
Juni
Jadran
4.452.956
5.246.823
7.891.536
7.891.793
-
Sjeverni
Jadran
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
4.
5.
20.962.579 57.771.648 7.578.137
19.130.974 56.725.305 10.470.904
18.722.386 60.607.073 9.591.477
17.942.458 60.444.395 9.910.440
Trini udio (u %)
7,0
19,4
2,5
6,2
18,3
3,4
5,5
17,9
2,8
5,4
18,3
3,0
-8,7
-1,8
38,2
-2,1
6,8
-8,4
-4,2
-0,3
3,3
-
Andaluzija
3.
panjolska
Antalya
2.
Mugla
Kampanija
1.
Turska
Veneto
Juni
Egej
Italija
Sredinja
Makedonija
Grka
1. do 13.
13.
9.503.933
11.792.975
11.705.654
11.082.285
12.110.054
297.956.091
310.709.893
338.170.527
330.044.135
169.818.323
3,2
3,8
3,5
3,4
7,1
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
24,1
-0,7
-5,3
9,3
4,3
8,8
-2,4
-
Izvor: panjolska: Instituto Nazionale de Estatistica, INE: http://www.ine.es/; Italija: Istituto nazionale di statistica: http://www.istat.it;
Francuska: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Hrvatska: BIST (Business Intelligence System
for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.
67

Tablica 5.6.2.
KAPACITETI (LEAJEVI) U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA
U REGIJAMA HRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA-PRIMORSKE REGIJE
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
94.694
111.580
111.580
111.580
111.580
154.315
165.770
165.770
165.770
165.770
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
3,2
3,4
3,1
3,0
-
5,2
5,1
4,7
4,5
-
17,8
0,0
0,0
-
7,4
0,0
0,0
-
Francuska
10.
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
590.296
607.358
597.709
610.723
-
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
19,9
18,7
16,8
16,7
-
2005./2001.
2008./2005.
2009./2008.
2010./2009.
2,9
-1,6
2,2
-
11.
87.647
104.736
83.592
114.274
83.075
109.008
Trini udio (u %)
2,5
2,9
2,3
3,1
3,1
4,1
-4,6
9,1
-0,6
-4,6
Baleari
7.
8.
133.752
202.102
261.964
290.232
-
334.409
409.735
447.497
454.784
460.823
414.396
433.151
431.743
443.437
453.755
4,5
6,2
7,3
7,9
-
11,3
12,6
12,6
12,4
17,1
13,9
13,3
12,1
12,1
16,9
51,1
29,6
10,8
-
22,5
9,2
1,6
1,3
4,5
-0,3
2,7
2,3
Ukupno
Hrvatska
Juni Jadran
Sjevernoistona regija
(Varna)
9.
6.
Sjeverni
Jadran
LanguedocRoussillon
Bugarska
Jugoistona
regija (Burgas)
2005./2001.
2008./2005.
2009./2008.
2010./2009.
4.
5.
163.750
652.721
56.668
178.117
678.112
77.332
185.755
691.765
80.980
198.234
695.415
87.130
199.200
692.987
Trini udio (u %)
5,5
22,0
1,9
5,5
20,9
2,4
5,2
19,4
2,3
5,4
19,0
2,4
8,8
3,9
36,5
4,3
2,0
4,7
6,7
0,5
7,6
-
Andaluzija
3.
panjolska
Antalya
2.
Mugla
Kampanija
1.
Turska
Veneto
Juni
Egej
Italija
Sredinja
Makedonija
Grka
12.
13.
258.129
264.094
265.400
269.336
272.333
119.222
124.569
131.837
137.002
139.389
2.972.352
3.251.920
3.564.383
3.661.509
2.687.920
8,7
8,1
7,4
7,4
10,1
4,0
3,8
3,7
3,7
5,2
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
2,3
0,5
1,5
1,1
4,5
5,8
3,9
1,7
9,4
9,6
2,7
-
1. do 13.
Izvor: panjolska: Instituto Nazionale de Estatistica, INE: http://www.ine.es/; Italija: Istituto nazionale di statistica: http://www.istat.it;
Francuska: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/; Hrvatska: BIST (Business Intelligence System
for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr), izvorni podaci DZS.
68
Iznadprosjenu iskoritenost kapaciteta mjerenu indeksom penetracije u 2009. godini ostvaruju

panjolske i turske regije, pri emu Mugla, Antalya i Baleari i poboljavaju efikasnost koritenja
raspoloivog smjetajnog potencijala. Najmanji omjer udjela u noenjima prema udjelu u kapacite ma ima Languedoc-Rousillon. Hrvatske regije ispodprosjeno koriste raspoloive kolek vne
kapacitete (indeks penetracije na podruju Sjevernog Jadrana 95%, a Junog Jadrana 90%) pri emu
Sjeverni Jadran poboljava, a Juni Jadran pogorava rela vnu poziciju (tablica 5.6.3.).
133,4 169,9 132,8 162,1
141,7 192,1 131,3 145,5
124,8 160,2 142,8 132,5
126,2 167,5 122,5 138,5
- 123,8 109,3
42,0
40,3
43,4
45,8
Bugarska
Hrvatska
Juni
Jadran
Languedoc
-Roussillon
Baleari
Antalya
Francu
ska
Sjeverni
Jadran
88,3
87,6
92,3
96,4
-
panjolska
Jugoistona regija
(Burgas)
46,9 103,7 127,7

49,2 80,6 112,4
74,5 92,5 106,2
78,5 98,0 100,4
-
Mugla
Veneto
Kampanija
Turska
Sjeverno-istona
regija (Varna)
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
Italija
Juni Egej
Sredinja
Makedonija
Grka
Andaluzija
Tablica 5.6.3.
INDEKSI PENETRACIJE U REGIJAMA
HRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA - PRIMORSKE REGIJE
73,0
64,7
60,6
66,7
55,4
57,7
85,7
89,0
91,6
94,5
80,8
79,5
99,1
93,6
89,7
85,1
Izvor: Tablica 5.6.1. i Tablica 5.6.2.
Kon nentalne makroregije

Analiza kretanja ponude i potranje u kolek vnom smjetaju obuhvaa sljedee regije kon nentalnog konkurentskog kruga:
Austrija: Donja Austrija, tajerska
Maarska: Nyugat-Dunntl, Dl-Dunntl
Slovenija: Podravska, Pomurska, Savinjska regija
Hrvatska: turis ka regija Kon nentalna Hrvatska.
Tablica 5.6.4.
NOENJA U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA
U REGIJAMA HRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA - KONTINENTALNE REGIJE
Slovenija
Hrvatska
Pomurska,
NyugatDlKontinentalna Ukupno
tajerska
Podravska,
Dunntl Dunntl
Hrvatska
Savinjska
Kolektivni smjetajni kapaciteti
7.676.585 3.458.067 2.773.599
2.854.604
1.409.392 36.328.598
7.958.496 3.676.727 2.256.163
3.075.186
1.911.984 37.436.268
8.804.087 4.041.252 2.268.607
3.855.823
2.346.551 41.119.175
8.911.822 3.962.837 2.075.975
3.801.693
2.142.837 40.623.938
8.928.003 4.281.664 1.858.431
3.765.892
2.093.630 39.269.223
Trini udio (u %)
21,1
9,5
7,6
7,9
3,9
100,0
21,3
9,8
6,0
8,2
5,1
100,0
21,4
9,8
5,5
9,4
5,7
100,0
21,9
9,8
5,1
9,4
5,3
100,0
22,7
10,9
4,7
9,6
5,3
100,0
3,7
6,3
-18,7
7,7
35,7
3,0
10,6
9,9
0,6
25,4
22,7
9,8
1,2
-1,9
-8,5
-1,4
-8,7
-1,2
0,2
8,0
-10,5
-0,9
-2,3
-3,3
Austrija
Donja
Austrija
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
18.156.351
18.557.712
19.802.855
19.728.774
18.341.603
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
50,0
49,6
48,2
48,6
46,7
2005./2001.
2008./2005.
2009./2008.
2010./2009.
2,2
6,7
-0,4
-7,0
Maarska
Izvor: Austrija, Maarska, Slovenija: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/;

Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr),
izvorni podaci DZS.
69
Promatrane kon nentalne regije ostvarile su u 2010. godini ukupno 39,3 milijuna noenja u kolekvnim smjetajnim kapacite ma (tablica 5.6.4.). Najvei trini udio ima Donja Austrija (47% ukupnih
noenja), koju slijedi tajerska (23%). Maarske regije zajedno ostvaruju 16%, a slovenske 10%
ukupne potranje. U hrvatskoj turis koj makroregiji ostvaruje se 5% ukupne potranje. Gotovo sve
regije u posljednje dvije godine biljee pad turis kog prometa, a zamjetan rast ostvarila je jedino
maarska regija Nyugat-Dunntl (8%).
Ukupan raspoloivi smjetajni potencijal konkurentskog kruga u 2010. godini je 320 sua leajeva u
kolek vnim kapacite ma. Najvei udio u kapacite ma imaju austrijske (51%) i maarske regije (34%).
Hrvatska kon nentalna turis ka makroregija raspolae s 9%, a slovenske regije sa 7% leajeva. U
2010. godini ukupan kapacitet konkurentskog kruga povean je za 4% u odnosu na 2009. godinu.
Iznadprosjeni rast zabiljeen je u maarskim regijama (11% i 7%) te slovenskim regijama (9%).
Raspoloiva ponuda u Hrvatskoj i Austriji stagnira (tablica 5.6.5).
Tablica 5.6.5.
KAPACITETI (LEAJEVI) U KOLEKTIVNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA
U REGIJAMA HRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA - KONTINENTALNE REGIJE
Slovenija
Hrvatska
Pomurska,
NyugatDlKontinentalna
tajerska
Podravska,
Dunntl Dunntl
Hrvatska
Savinjska
Kolektivni smjetajni kapaciteti
91.992
50.282
63.134
12.777
21.947
89.530
58.125
61.021
13.749
23.059
91.522
47.289
53.527
21.118
26.577
94.261
47.674
50.398
21.047
27.891
95.170
51.060
56.141
23.018
27.891
Trini udio (u %)
30,5
16,7
20,9
4,2
7,3
29,0
18,9
19,8
4,5
7,5
30,0
15,5
17,5
6,9
8,7
30,6
15,5
16,4
6,8
9,1
29,8
16,0
17,6
7,2
8,7
-2,7
15,6
-3,3
7,6
5,1
2,2
-18,6
-12,3
53,6
15,3
3,0
0,8
-5,8
-0,3
4,9
1,0
7,1
11,4
9,4
0,0
Austrija
Donja
Austrija
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
61.362
62.750
65.045
66.420
66.540
2001.
2005.
2008.
2009.
2010.
20,4
20,4
21,3
21,6
20,8
2005./2001.
2008./2005.
2009./2008.
2010./2009.
2,3
3,7
2,1
0,2
Maarska
Ukupno
301.494
308.234
305.078
307.691
319.820
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
2,2
-1,0
0,9
3,9
Izvor: Austrija, Maarska, Slovenija: Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home/;

Hrvatska: BIST (Business Intelligence System for Tourism), online informacijski sustav Instituta za turizam (www.iztzg.hr),
izvorni podaci DZS.
Indeks penetracije, mjerei odnos izmeu udjela u ukupnim noenjima i udjela u ukupnim kapacite ma promatranih regija, ukazuje na najveu iskoritenost kapaciteta Donje Austrije te slovenske
regije Pomurska, Podravska i Savinjska u 2009. godini. Obje regije, meu m, smanjuju efikasnost
koritenja kolek vnih kapaciteta u odnosu na konkurenciju. Turis ka makroregija Kon nentalna
Hrvatska, s indeksom penetracije 58% u 2009. i 61% u 2010. godini, ima rela vno bolju iskoritenost
smjetajnih kapaciteta od maarske regije Dl-Dunntl, ali loiju od svih ostalih regija (slika 5.6.1.).
Indeks penetracije
Slika 5.6.1.
INDEKSI PENETRACIJE U REGIJAMA HRVATSKOG KONKURENTSKOG KRUGA-KONTINENTALNE REGIJE
300
250
200
150
100
50
0
246 243
225
185 184
137
Donja
Austrija
69 73 72
57 52 63
tajerska
NyugatDunntl
2001.
2005.
53 68 58
36 30 31
Dl-Dun
ntl
2009.
Pomurska,
Podravska,
Savinjska
Kontinentalna
Hrvatska
Izvor: Tablica 5.6.4. i tablica 5.6.5.
70
6. ANALIZA POSLOVANJA UGOSTITELJSTVA

Ugos teljska djelatnost je djelatnost pripremanja hrane i pruanja usluga prehrane, pripremanja
i usluivanja pia i napitaka te pruanja usluga smjetaja (Zakon o ugos teljskoj djelatnos , NN
138/06). Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnos 2007. (NKD 2007, NN 58/2007) to su sve
djelatnos iz pruanja usluga smjetaja te pripreme i usluivanja pia osim djelatnos studentskih
i uenikih domova i ostaloga neturis kog smjetaja.
Nakon uvodnog prikaza veliine i strukture djelatnos ugos teljstva, u nastavku ovog poglavlja zasebno se analiziraju obiljeja poslovanja gospodarskih subjekata u djelatnos smjetaja (podruje I
odjeljak 55, NKD 2007.) te pripreme i usluivanja hrane i pia (podruje I odjeljak 56, NKD 2007.) na
razini Hrvatske i turis kih makroregija. Osim obiljeja prometa i prihoda ovih djelatnos , analiza
ukljuuje sagledavanje obiljeja poslovanja poduzea s aspekta profitabilnos i zaduenos . Analiza
je proirena sagledavanjem i procjenom fizikih i financijskih obiljeja prometa privatnog smjetaja
(kuanstva) iako se tek neizravno, barem s obzirom na zakonska rjeenja, radi o gospodarskom
sektoru koji se bavi pruanjem ugos teljskih usluga.
Posebna pozornost dana je analizi hrvatskog hotelijerstva u meunarodnom okruenju. Analizirana
je pozicija hrvatskog hotelijerstva u odnosu na konkurentski krug zemalja prema kriterijima efikasnos koritenja raspoloivih kapaciteta (iskoritenost kapaciteta, prosjeno ostvarena cijena sobe,
prihod po raspoloivoj sobi) na regionalnoj razini te efikasnos poslovanja (struktura rauna dobi
i gubitka) na nacionalnoj razini.
Glavni izvori podataka za analizu strukture i poslovanja djelatnos ugos teljstva u Hrvatskoj su podaci
Dravnog zavoda za sta s ku (Ugos teljstvo), podaci Registra godinjih financijskih izvjetaja koji
vodi FINA o poslovanju gospodarskih subjekata svrstanih u djelatnos smjetaja (podruje I odjeljak
55, NKD 2007.) te pripreme i usluivanja hrane i pia (podruje I odjeljak 56, NKD 2007.) te podaci
Horwath HTL (Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj u 2009. i 2010. godini, Horwath HTL, Zagreb).
Izvori podataka za analizu hotelijerstva u konkurentskim zemljama su podaci Euromonitora (Passport: Travel And Tourism, Euromonitor Europe) i PKF-a (Country Trends in the Hotel Sector 2010).
U 2010. godini promet ugos teljskih objekata iznosio je 16,2 milijardi kuna od ega je 46% ostvareno u objek ma iz skupine hoteli, 13% u kampovima i ostalim vrstama ugos teljskih objekata,
19% u objek ma iz skupine restorana, 21% objek ma iz skupine barova te 2% u ketering objek ma
i objek ma jednostavnih usluga.
U ugos teljstvu je na dan 31.8.2010. godine bilo zaposleno, na neodreeno i odreeno vrijeme
ukljuujui i vlasnike, 89,6 sua radnika.
U pravnim osobama ostvaruje se 72%, a u obrtu 28% ukupnog prometa djelatnos dok je u pravnim
osobama zaposleno 55%, a u obrtu 45% ukupnog broja zaposlenih. Najvei promet po zaposlenom u
2010. godini ostvaruje se u skupini kampova i drugih objekata za smjetaj (793 sue kuna), potom
u objek ma iz skupine hoteli (450 sua kuna) dok je prihod po zaposlenom u objek ma iz skupine
restorana u 2010. godini bio 204 sue kuna, a u objek ma iz skupine barova 150 sua kuna.
U 2010. godini 40% prometa ostvareno je pruanjem usluga smjetaja, 35% pruanjem usluga hrane
i napitaka, 21% pruanjem usluga alkoholnih i bezalkoholnih pia, a 4% pruanjem ostalih usluga.
Struktura prometa prema vrstama usluga pri tome se bitno razlikuje ovisno o pravnom statusu
objekta. Pravne osobe tako vie od pedeset posto prihoda ostvaruju pruanjem usluga smjetaja,
dok obrtnici vie od devedeset posto prihoda ostvaruju pruanjem usluga hrane i pia.
Kretanje prometa od 2006. do 2010. godine obiljeavaju dva razdoblja. Do 2008. godine promet
je brzo rastao, da bi 2009. godinu obiljeio pad ak vnos kojeg u 2010. godini, pra tek blagi rast
(manji od 1%). Razina prometa u 2010. godini tako je 3% manja od one u 2008. godini (slika 6.1.).
71

Slika 6.1.
PROMET I BROJ ZAPOSLENIH U UGOSTITELJSTVU OD 2006. DO 2010. GODINE
18
94
U mld. kn
90
88
14
86
84
12
000 zaposlenih
92
16
82
80
10
2006.
2007.
2008.
Promet
2009.
2010.
Zaposleni
Izvor: Podaci Dravnog zavoda za statistiku.
U razdoblju od 2006. do 2010. godine promet ugos teljstva ukupno je povean 17%, a broj zaposlenih 6% uslijed ega je produk vnost poveana za 10,5%.
Na podruju makroregije Sjeverni Jadran u 2010. godini se ostvaruje 40% ukupnog prometa
ugos teljstva ili 6,5 milijardi kuna, na podruju Junog Jadrana 32% (5,2 milijarde kuna) te na
podruju Kon nentalne Hrvatske 28% (4,5 milijardi kuna).
Slika 6.2.
STRUKTURA PROMETA UGOSTITELJSTVA TURISTIKIH MAKROREGIJA U 2010. GODINI
PREMA VRSTI USLUGE
100%
4
Vrsta usluge
80%
46
Ostalo
48
60%
Hrana i pie
80
40%
20%
Smjetaj
50
49
16
0%
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Izvor: Podaci Dravnog zavoda za statistiku, obrada Institut za turizam.
Slika 6.3.
STRUKTURA PROMETA UGOSTITELJSTVA U 2010. GODINI
PREMA VRSTAMA USLUGA I TURISTIKIM MAKROREGIJAMA
100%
12
80%
42
34
38
60%
26
40%
50
20%
28
32
37
Hrana i pie
Ostalo
Turistika
makroregija
Kontinentalna
Hrvatska
Juni
Jadran
Sjeverni
Jadran
0%
Smjetaj
72
Struktura prometa ugos teljstva prema vrs usluga razlikuje se izmeu primorskih makroregija i
kon nentalne makroregije. Dok u primorskim makroregijama polovicu prometa ini usluga smjetaja,
u kon nentalnoj Hrvatskoj 80% prometa generira usluga hrane i pia (slika 6.2.). Slijedom toga, od
ukupnog prometa od usluga smjetaja polovica se ostvaruje na podruju Sjevernog Jadrana, 38% na
podruju Junog Jadrana te 12% na kon nentu (slika 6.3.). Primorske makroregije generiraju 58%,
a Kon nentalna Hrvatske 42% ukupnog prometa od usluga hrane i pia.
6.1. DJELATNOST PRUANJA USLUGA SMJETAJA U HRVATSKOJ

HRVATSKA
Fizike i pravne osobe svrstane u djelatnost smjetaja (podruje I odjeljak 55, NKD 2007.) ostvarile
su u 2010. godini promet (prihod uvean za PDV) u iznosu od 9,6 milijardi kuna, 59,7% ukupnog
prometa ugos teljstva. Pruanje usluga smjetaja gotovo je u potpunos organizirano u okviru
pravnih osoba. Pravne osobe stvaraju 97% prometa i zapoljavaju 94% radnika poslovnih subjekata
svrstanih u djelatnost smjetaja dok obrt zapoljava 6% radnika stvarajui 3% prometa (tablica
5.1.1.). U 2010. godini pravne osobe poveale su promet za 4,5% uz smanjenje broja zaposlenih za
0,3% dok su obrtnici smanjili promet za 1,4% uz poveanje broja zaposlenih za 1,2%.
Tablica 6.1.1.
BROJ ZAPOSLENIH I PROMET POSLOVNIH SUBJEKATA U DJELATNOSTI PRUANJA SMJETAJA (ODJELJAK 55, NKD 2007)
PREMA PRAVNOM STATUSU POSLOVNOG SUBJEKTA
2009.
Broj
zaposlenih
Ukupno
Pravne osobe
Obrt
38.889
36.519
2.370
Ukupno
Pravne osobe
Obrt
100,0
93,9
6,1
Promet
u 000 kn
2010.
Promet
u 000 kn
Zaposleni
9.246.065
38.797
8.948.823
36.399
297.242
2.398
Struktura u %
100,0
100,0
96,8
93,8
3,2
6,2
2010./2009.
9.646.761
9.353.780
292.981
Zaposleni
Promet
Stope promjena u %
-0,2
4,3
-0,3
4,5
1,2
-1,4
100,0
97,0
3,0
Dvije treine prometa koji ostvaruju pravni subjek odnosi se na uslugu smjetaja, oko jedne pe ne
na usluge hrane i napitaka, 8% na usluge alkoholnih i bezalkoholnih pia te 5% na sve ostale usluge
(slika 6.1.1.).
Slika 6.1.1.
STRUKTURA PROMETA PRAVNIH SUBJEKATA
REGISTRIRANIH U DJELATNOSTI SMJETAJA U 2010. GODINI
PREMA VRSTI USLUGA
Alkoholna i
bezalkoholna
pia
8%
Smjetaj
66%
Hrana i
napici
21%
Ostalo
5%
Slika 6.1.2.
STRUKTURA PROMETA POSLOVNIH JEDINICA ZA SMJETAJ
U SASTAVU PRAVNIH SUBJEKATA
PREMA VRSTI UGOSTITELJSKIH OBJEKATA U 2010. GODINI
Ostali
kolektivni
smjetaj
9%
Hoteli i
aparthoteli
69%
Kampovi i
kampiralita
13%
Turistika
naselja i
apartmani
9%
73
Poslovne jedinice u kojima se prua usluga smjetaja u sastavu pravnih subjekata ostvarile su promet
u iznosu od 9,2 milijarde kune, od ega u hotelima i aparthotelima 69%, kampovima i kampirali ma
13%, turis kim naseljima i apartmanima 9% te ostalim kolek vnim objek ma za smjetaj 9% (slika
6.1.2).
U 2010. godini poslovalo je, prema podacima iz Registra godinjih financijskih izvjetaja koji vodi
FINA, 1.916 gospodarskih subjekata svrstanih u podruje I Djelatnost pruanja smjetaja te pripreme
i usluivanja hrane odjeljak 55 Smjetaj (NKD 2007) koji su ostvarili ukupan prihod u iznosu od 9,0
milijardi kuna. Poduzea koja su, s obzirom na svoju dominantnu djelatnost (poduzea mogu osim
hotela i slinih objekata upravlja ili/i ima ugos teljske objekte kao to su, primjerice, kampovi,
restorani, barovi te obavlja i sve ostale djelatnos za koje su registrirani), svrstana u skupinu 55.1
Hotelski i slian smjetaj realiziraju 93% ukupnog prihoda odjeljka, a ostala poduzea razvrstana u
skupine Odmaralita i slini objek za krai odmor (55.2.), Kampovi i prostori za kampiranje (55.3.)
te Ostali smjetaj (55.9.) 7% ukupnog prihoda odjeljka.
U 2010. godini poslovalo je 696 poduzea svrstanih u skupinu Hotelski i slian smjetaj, za 42 registrirana poduzea vie nego godinu dana ranije te za 187 poduzea vie nego u 2006. godini (slika
6.1.3). Od ukupnog broja poduzea u 2010. godini jedna treina poduzea (220 poduzea) bila je
na vrlo niskoj razini poslovne ak vnos ostvarivi ukupan prihod manji od 100 sua kuna. Prihod
od 100 sua kuna do 10 milijuna kuna ostvarilo je 350 poduzea dok je prihod vei od 10 milijuna
kuna ostvarilo 126 poduzea.
Razdioba broja poduzea prema veliini poduzea inverzna je razdiobi ukupnog prihoda prema
veliini poduzea. U 2010. godini 3% poduzea (poduzea koja ostvaruju ukupan prihod vei od 100
milijuna kuna) ostvarila su 48% ukupnog prihoda, 15% poduzea (poduzea koja ostvaruju ukupan
prihod izmeu 10 milijuna kuna i 100 milijuna kuna) ostvaruje 42% prihoda dok 82% poduzea
(poduzea s ukupnim prihodom manjim od 10 milijuna kuna) ostvaruje 11% ukupnog prihoda
djelatnos (slika 6.1.4).
Veliina poduzea povezana je i s poslovnim rezulta ma ukazujui na utjecaj ekonomije obujma na
poslovne rezultate poduzea. Poduzea s ukupnim prihodom veim od 50 milijuna kuna u cijelom
razdoblju ostvaruju pozi vni (neto) EBITA27, dok poduzea s prihodom manjim od 10 milijuna kuna
jekom cijelog analiziranog razdoblja ostvaruju nega vni (neto) EBITA.
Slika 6.1.3.
BROJ, UKUPAN PRIHOD, EBITA TE DOBIT I GUBITAK PRIJE POREZA
HOTELSKIH PODUZEA (55.1.) OD 2005. DO 2010. GODINE
Broj poduzea
9.000
700
600
8.000
7.000
500
6.000
400
2006.
2007.
2008.
2009.
2005.
2010.
2006.
1.800
U mln kn
200
0
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Dobit prije poreza

Gubitak prije poreza
1.500
400
2005.
2007.
Dobit i gubitak prije poreza
EBITA
600
U mln kn
Ukupan prihod
10.000
U mln kn
Broj poduzea
800
2008.
-200
Izvor: Podaci FINA, obrada Institut za turizam.
2009.
2010.
1.200
900
600
300
0
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
27
EBITA je skraenica za dobit prije kamata, poreza i amor zacije, a definirana je kao razlika izmeu poslovnih prihoda i poslovnih
rashoda poduzea.
74
Smanjenje (neto) EBITA, a onda i njegovu nega vnu vrijednost u 2009. i 2010. godini na razini cijele
djelatnos , pra i gotovo stalni rast gubitka prije poreza i pad dobi prije poreza (slika 6.1.3.). Na
razini djelatnos u razdoblju do 2005. do 2010. godine dobit prije poreza je smanjena za 55% dok
je gubitak prije poreza povean za vie od tri puta. Osim poduzea koja ostvaruju prihod manji od
100 sua kuna, najvee smanjenje dobi biljee poduzea koja ostvaruju prihod vei od 200 milijuna kuna, dok je najvei rast gubitaka zabiljeen u skupini poduzea koja ostvaruju ukupan prihod
izmeu 100 i 200 milijuna kuna.
Slika 6.1.4.
STRUKTURA BROJA I UKUPNOG PRIHODA HOTELSKIH PODUZEA (55.1.) U 2010. GODINI
PREMA VELIINI PODUZEA, U %
100%
11
80%
Veliina poduzea
prema ukupnom
prihodu u milijunima
kuna
42
60%
Manji od 10
82
Izmeu 10 i 100
40%
Vei od 100
48
20%
15
0%
Broj poduzea u %
Ukupan prihod u %
U 2006., 2008., i 2010. godini poduzea na razini djelatnos ostvaruju nega vnu maru profita28,
pri emu u svim analiziranim godinama poduzea s prihodom veim od 100 milijuna kuna ostvaruju
pozi vnu, a poduzea s manjim prihodom preteno nega vnu maru profita.
Gubitak prije oporezivanja u 2010. godini ostvarilo je 60% svih poduzea. U skupini poduzea s ukupnim prihodom veim od 200 milijuna kuna s gubitkom je poslovalo pet od ukupno est poduzea,
u skupini poduzea s ukupnim prihodom izmeu 100 i 200 milijuna kuna s gubitkom je poslovalo
osam od ukupno 13 poduzea, u skupini poduzea s ukupnim prihodom izmeu 50 i 100 milijuna
kuna s gubitkom je poslovalo est od ukupno 20 poduzea, u skupini poduzea s ukupnim prihodom
izmeu 10 i 50 milijuna kuna s gubitkom je poslovalo 53 od ukupno 87 poduzea. Gubitak je ostvarilo i 347 poduzea od ukupno 570 poduzea s ukupnim prihodom manjim od 10 milijuna kuna.
Rentabilnost imovine29 kao pokazatelj profitabilnos poduzea s aspekta koritenja raspoloive
imovine, pokazuje da u analiziranim godinama poduzea koja ostvaruju ukupan prihod vei od 50
milijuna kuna ostvaruju pozi vnu, iako nisku, rentabilnost imovine. Najvea rentabilnost ostvaruje
se u skupini poduzea s ukupnim prihodom veim od 200 milijuna kuna (izmeu 1% u 2006. godini i
4% u 2008. godini) te izmeu 50 i 100 milijuna kuna (izmeu 2% u 2006. i 2010. godini i 3% u 2008.
godini). Poduzea koja ostvaruju prihod manji od 10 milijuna kuna u svim analiziranim godinama
biljee nega vnu rentabilnost imovine (slika 6.1.5.).
28
29
Mara profita=(dobit prije poreza-gubitak prije poreza)/ukupan prihod*100.

entabilnost imovine=(kamata+dobit prije poreza-gubitak prije poreza)/vrijednost imovine*100.
75

Slika 6.1.5.
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI POSLOVANJA HOTELSKIH PODUZEA (55.1.) PREMA VELIINI PODUZEA
Mara profita
10
7,0
6,5
3,0
2,6 1,5
0,1
6,2
2,5
1,1
Mara profita u %
0
-4,5
-10
-20
-22,0
-30
-26,4
-40
2006.
2008.
-36,0
-37,2
2010.
-50
-60
Izmeu
100 i 200
Vei
od 200
Izmeu
50 i 100
-57,0
Izmeu
0,1 i 10
Izmeu
10 i 50
Veliina poduzea prema ukupnom prihodu u milijunima kuna
Rentabilnost imovine
5
4,0
2006.
Rentabilnost
ntabilnost imovine
imo
u%
2008.
2,8
3
1,8
2
1
2010.
2,0
1,9
1,7
1,8
1,3
0,9
0,6
0,1
0,1
0
-1
-2
-0,9 -0,9
Vei
od 200
Izmeu
100 i 200
Izmeu
50 i 100
Izmeu
10 i 50
Izmeu
0,1 i 10
-1,7

Koeficijent zaduenos 30 ukazuje na rast zaduenos . Najvei rast zaduenos zabiljeen je u skupini
poduzea s ukupnim prihodom izmeu 100 i 200 milijuna kuna. U 2010. godine ukupne obveze
pokrivale su 55% imovine te skupine poduzea, za 39 postotnih bodova vie nego u 2006. godini.
Najmanji rast zaduenos ostvarila su poduzea s ukupnim prihodom veim od 200 milijuna kuna,
a ta poduzea u cijelom analiziranom razdoblju biljee i najniu razinu zaduenos (slika 6.1.6.).
30
Koeficijent zaduenos =ukupne obveze/ukupna imovina*100.
76

Slika 6.1.6.
KOEFICIJENT ZADUENOSTI HOTELSKIH PODUZEA (55.1.) PREMA VELIINI PODUZEA
2006.
2008.
2010.
Koeficijent zaduenosti
70%
58,6 59,7
55,3
60%
52,3
35,8
40%
30%
20%
37,1
35,2
29,8 28,2
61,9
47,1
44,0
50%
58,9
15,9
14,2
10%
0%
Vei
od 200
Izmeu
100 i 200
Izmeu
50 i 100
Izmeu
10 i 50
Izmeu
0,1 i 10

Slika 6.1.7.
PROSTORNA RAZDIOBA BROJA, UKUPNOG PRIHODA TE DOBITI I GUBITKA
PRIJE POREZA HOTELSKIH PODUZEA (55.1.) U 2010. GODINI, U %
100%
80%
27
15
27
16
Turistika
makroregija
39
60%
32
49
60
Juni
Jadran
40%
46
20%
Kontinentalna
Hrvatska
24
42
24
Sjeverni
Jadran
0%
Broj
poduzea
Ukupan
prihod
Dobit prije Gubitak prije

poreza
poreza
Izvor: Podaci FINA, obrada Institut za turizam
Obiljeja poslovanja poduzea svrstanih u skupinu 55.1 Hotelski i slian smjetaj prema prostornoj
razdiobi pokazuju da su sve turis ke makroregije 2010. godinu okonale s neto gubitkom. Pri tome,
24% ukupnog broja poduzea u makroregiji Sjeverni Jadran ostvaruje 46% ukupnog prihoda djelatnos Hrvatske te 42% dobi i 24% gubitka (slika 6.1.7.). Na podruju Junog Jadrana ostvaruje se
39% ukupnog prihoda Hrvatske, 32% dobi prije poreza te 60% gubitka prije poreza. Kon nentalna
Hrvatska s udjelom u broju poduzea od 27%, ostvaruje 15% ukupnog prihoda, 27% dobi prije
poreza te 16% gubitka prije poreza.
SJEVERNI JADRAN
Zapoljavajui 16,9 sua radnika (slika 6.1.8.), makroregija Sjeverni Jadran generira 47% ukupnog
hrvatskog prometa od usluga smjetaja (Odjeljak 55, NKD 2007) te zapoljava 44% ukupnog broja
radnika u djelatnos (slika 6.1.9.). U djelatnos smjetaja u 2010. godini ostvaren je promet od
4,6 milijarde kuna od ega su pravne osobe ostvarile 98% (317 poslovnih subjekata), a obrtnici 2%
(281 obrt).
77

Slika 6.1.8.
STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIH
I PROMETA U 2010. GODINI NA PODRUJU SJEVERNOG JADRANA
PREMA PRAVNOM STATUSU U DJELATNOSTI SMJETAJA
4%
(622)
2%
(81.160)
96%
(16.283)
98%
(4.480.241)
Broj
zaposlenih
Promet
u 000 kn
100%
80%
47%
(281)
60%
40%
20%
Obrt
Pravne osobe
53%
(317)
0%
Broj pravnih
osoba i obrta
Udio u Hrvatskoj u %
Slika 6.1.9.
UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIH
I PROMETA NA PODRUJU SJEVERNOG JADRANA
U DJELATNOSTI SMJETAJA U 2010. GODINI U HRVATSKOJ
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
47
44
30
Broj pravnih
osoba i obrta
Broj
zaposlenih
Promet
u 000 kn
Sukladno podacima iz Registra godinjih financijskih izvjetaja (FINA), od ukupno ostvarenog prihoda
u djelatnos smjetaja u 2010. godini na podruju Sjevernog Jadrana, 92% ostvarila su poduzea
svrstana u skupinu 55.1 Hoteli i slian smjetaj. Ukupan prihod ove skupine poduzea u 2010. godini
dos gao je 3,9 milijardi kuna, za 15% vie nego u 2005. godini uz gotovo nepromijenjenu razinu
ukupnog prihoda od 2008. do 2010. godine (slika 6.1.10.). Uz oscilacije, ostvarena razina dobi
pokazuje trend pada, a gubitka trend rasta.
Slika 6.1.10.
UKUPAN PRIHOD TE DOBIT I GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA HOTELSKIH PODUZEA (55.1.)
REGISTRIRANIH NA PODRUJU SJEVERNOG JADRANA OD 2005. DO 2010. GODINE
Ukupan prihod
600
4.000
Dobit prije
poreza
Gubitak
prije poreza
U mln kn
U mln kn
3.800
3.600
3.400
300
3.200
3.000
0
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
78
Ostvarena profitabilnost hotelskih poduzea mjerena marom profita i rentabilnou imovine iskazuje
povezanost s veliinom poduzea. U razdoblju od 2005. do 2010. godine poduzea koja ostvaruju
prihod vei od 50 milijuna kuna gotovo u svim godinama ostvaruju pozi vnu neto maru koja je
primjerice u 2007. i 2008. godini dos zala razinu i do 8% te pozi vnu rentabilnost imovine u svim
analiziranim godinama (tablica 6.1.2.). U 2010. godini pet od ukupno est poduzea na podruju
Sjevernog Jadrana koja ostvaruju ukupan prihod vei od 200 milijuna kuna je ostvarilo gubitak, a s
gubitkom je poslovalo i 50% poduzea s ukupnim prihodom izmeu 100 i 200 milijuna kuna, 69%
poduzea s prihodom izmeu 10 i 50 milijuna kuna te 62% poduzea s prihodom manjim od 10
milijuna kuna. Ni jedno, pak, poduzee s prihodom izmeu 50 i 100 milijuna kuna nije ostvarilo
gubitak prije oporezivanja.
Tablica 6.1.2.
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I ZADUENOSTI HOTELSKIH PODUZEA (55.1.) REGISTRIRANIH NA
PODRUJU SJEVERNOG JADRANA PODIJELJENIH PREMA VELIINI UKUPNOG PRIHODA OD 2005. DO 2010. GODINE
Ukupan prihod poduzea u milijunima kuna

Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
2005.
8
8
11
5
-22
-16
Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
3
3
5
2
-5
-2
Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
16
22
40
52
55
47
Mara profita u %
2006.
2007.
2008.
2009.
3
7
6
4
6
2
0
2
8
8
8
-15
-12
-17
-94
3
-32
-25
-32
-33
-334
-427
-479
-489
Rentabilnost imovine u %
1
2
4
2
2
1
1
2
3
3
4
1
0
0
-1
2
-5
-1
-1
-1
-2
-2
-1
-2
Koeficijent zaduenosti u %
14
28
30
29
14
20
24
26
29
50
51
64
43
64
55
43
43
70
49
53
46
30
61
54
2010.
-3
4
9
-36
-27
-528
2
3
6
-1
-1
-1
28
26
44
64
57
54
Poduzea s ukupnim prihodom manjim od 10 milijuna kuna u svim su godinama ostvarivala negavnu maru profita, a poduzea s ukupnim prihodom izmeu 10 i 50 milijuna kuna maru profita
u rasponu od -94% do 5%.
U 2010. godini najvea razina zaduenos zabiljeena je u skupini poduzea s ukupnim prihodom
izmeu 10 i 50 milijuna kuna (64%-tna pokrivenost imovine obvezama), a najmanja u skupini
poduzea s prihodom izmeu 100 i 200 milijuna kuna (26%-tna pokrivenost imovine obvezama).
Porast zaduenos mjeren koeficijentom zaduenos primjetan je, uz oscilacije, u svim skupinama
poduzea, pri emu poduzea s ukupnim prihodom veim od 200 milijuna kuna od 2008. godine
biljee i blago smanjenje zaduenos .
JUNI JADRAN
U djelatnos smjetaja (Odjeljak 55, NKD 2007.) u 2010. godini gospodarski subjek na podruju
makroregije Juni Jadran ostvarili su promet u iznosu od 3,6 milijardi kuna, 37% ukupnog prometa
u Hrvatskoj. Pravne osobe generiraju 97% ukupnog prihoda zapoljavajui 93% radnika (slike 6.1.11.
i 6.1.12).
79

Slika 6.1.11.
STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIH
I PROMETA U 2010. GODINI NA PODRUJU JUNOG JADRANA
100%
80%
7%
(991)
3%
(120.528)
93%
(13.705)
97%
(3.489.180)
Broj
zaposlenih
Promet
u 000 kn
53%
(458)
60%
40%
47%
(406)
20%
Obrt
Pravne osobe
0%
Broj pravnih
osoba i obrta
Slika 6.1.12.
UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIH
I PROMETA NA PODRUJU JUNOG JADRANA
44
43
42
41
40
39
38
37
36
35
34
43
38
Broj pravnih
osoba i obrta
Broj
zaposlenih
37
Promet
u 000 kn
Na podruju makroregije Juni Jadran od ukupno ostvarenog prihoda djelatnos smjetaja u 2010.
godini, sukladno podacima iz Registra godinjih financijskih izvjetaja (FINA), 98% ostvarila su
poduzea svrstana u skupinu 55.1 Hoteli i slian smjetaj. Ukupan prihod ove skupine poduzea u
2010. godini dos gao je 3,3 milijarde kuna, 17% vie nego u 2005. godini uz oscilacije od -5 do +5
postotnih bodova u odnosu na ukupan prihod ostvaren u 2010. godini (slika 6.1.13.). Takoer uz
oscilacije, ostvarena razina dobi prije poreza pokazuje trend pada, a gubitka prije poreza izrazi
trend rasta. Gubitak djelatnos tako je povean s 207 milijuna u 2005. godini na 807 milijuna u 2010.
godini. Od ukupno 340 poduzea 210 poduzea zavrilo je 2010. godinu s gubitkom prije oporezivanja,
a 130 poduzea s dobi prije oporezivanja. U skupini poduzea koja su ostvarila prihod izmeu
100 i 200 milijuna kuna est od ukupno sedam poduzea poslovalo je u 2010. godini s gubitkom, u
skupini poduzea s ukupnim prihodom izmeu 50 i 100 milijuna kuna pet od ukupno 11 poduzea
poslovalo je s gubitkom, u skupini poduzea s ukupnim prihodom izmeu 10 i 50 milijuna kuna 32
od ukupno 48 poduzea poslovalo je s gubitkom, dok je 167 poduzea od ukupno 274 poduzea s
prihodom manjim od 100 milijuna kuna zabiljeilo gubitak.
80
Slika 6.1.13.
REGISTRIRANIH NA PODRUJU JUNOG JADRANA OD 2005. DO 2010. GODINE
Ukupan prihod
3.600
1.200
3.400
Dobit
prije poreza
Gubitak
prije poreza
1.000
800
3.000
U mln kn
U mln kn
3.200
2.800
2.600
600
400
2.400
200
2.200
2.000
2005.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Iako sve skupine prema veliini poduzea biljee nega vnu profitnu maru moe se ustvrdi da je
profitabilnost hotelskih poduzea povezana s veliinom poduzea. Rentabilnost imovine poduzea s
ukupnim prihodom veim od 10 milijuna kuna u cijelom je razdoblju, iako na niskoj razini, pozi vna
dok kretanje profitne mare ukazuje na to da poduzea koja ostvaruju vei ukupan prihod ostvaruju
i veu profitnu maru (tablica 6.1.3.).
Tablica 6.1.3.
PODRUJU JUNOG JADRANA PODIJELJENIH PREMA VELIINI UKUPNOG PRIHODA OD 2005. DO 2010. GODINE

Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
2005.
30
4
-5
-9
-147
Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
8
2
2
0
-1
Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
18
43
54
42
29
Mara profita u %
2007.
2008.
2009.
2006.
62
7
3
-5
-15
-2
-7
-3
-17
-10
-8
-25
-23
-26
-44
-32
-42
-663
-851
-876
-911
24
2
2
2
1
1
1
2
1
0
1
0
0
-1
-2
-1
-3
0
-1
-1
-1
24
15
35
43
53
36
41
45
59
36
38
58
60
50
48
60
59
48
41
48
42
2010.
-33
-17
-18
-42
-805
0
1
0
-2
0
66
60
56
65
41
U 2010. godini najvea razina zaduenos zabiljeena je u skupini poduzea koja ostvaruju ukupan
prihod izmeu 100 i 200 milijuna kuna (66%-tna pokrivenost imovine obvezama), a najmanja u
skupini poduzea s prihodom manjim od 100 sua kuna (41%-tna pokrivenost imovine obvezama).
Porast zaduenos mjeren koeficijentom zaduenos primjetan je, uz oscilacije, u svim skupinama
poduzea.
81
KONTINENTALNA HRVATSKA
Na podruju makroregije Kon nentalna Hrvatska u 2010. godini u djelatnos smjetaja (Odjeljak 55,
NKD 2007.) ostvaren je promet od 1,5 milijardi kuna od ega 257 pravnih osoba ostvaruje 94%, a 299
obrta 6% (slika 6.1.14.). Makroregija ostvaruje 15% ukupnog prometa te zapoljava 19% zaposlenih
u gospodarskim subjek ma registriranim u djelatnos usluga smjetaja u Hrvatskoj (slika 6.1.15.).
Slika 6.1.14.
STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIH I PROMETA
U 2010. GODINI NA PODRUJU KONTINENTALNE HRVATSKE
100%
80%
51%
(787)
6%
(91.295)
89%
(6.411)
94%
(1.384.359)
Broj
zaposlenih
Promet
u 000 kn
54%
(299)
60%
40%
46%
(257)
20%
Obrt
Pravne osobe
0%
Broj pravnih
osoba i obrta

Slika 6.1.15.
UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIH I PROMETA
NA PODRUJU KONTINENTALNE HRVATSKE
28
30
25
19
20
15
15
10
5
0
Broj pravnih
osoba i obrta
Broj
zaposlenih
Promet
u 000 kn
Sukladno podacima iz Registra godinjih financijskih izvjetaja (FINA), 88% ukupnog prihoda u 2010.
godini u djelatnos smjetaja na podruju Kon nentalne Hrvatske ostvaruju poduzea svrstana u
skupinu 55.1 Hoteli i slian smjetaj. Ukupan prihod ove skupine poduzea u 2010. godini dos gao
je 1,2 milijarde kuna, za 1% manje nego u 2005. godini te 26% manje nego u 2007. godini u kojoj
je zabiljeena najvea razina ak vnos mjerena ukupnim prihodom u analiziranom razdoblju (slika
6.1.16.). Djelatnost osim u 2005. godini biljei vee gubitke od dobi . Gubitak djelatnos tako je
povean, uz gotovo postojan trend rasta, sa 66 milijuna kuna u 2005. godini na 259 milijuna kuna u
2010. godini, dok je ostvarena dobit istodobno smanjena sa 156 milijuna kuna na 100 milijuna kuna.
Od ukupno 189 poduzea, 2010. godinu s dobi su okonala 82 poduzea, a s gubitkom 107 poduzea.
U skupini poduzea s ukupnim prihodom veim od 10 milijuna kuna (28 poduzea), 61% poduzea
poslovalo je s dobi , a 39% s gubitkom. Skupina poduzea koja ostvaruje ukupan prihod izmeu
100 sua kuna i 10 milijuna kuna najbrojnija je u ovoj makroregiji (105 poduzea) u kojoj je 51%
poduzea poslovalo s dobi , a 49% s gubitkom.
82

Slika 6.1.16.
REGISTRIRANIH NA PODRUJU KONTINENTALNE HRVATSKE OD 2005. DO 2010. GODINE
Ukupan prihod
300
3.600
Dobit prije poreza
3.400
Gubitak prije poreza

200
3.000
U mln kn
U mln kn
3.200
2.800
2.600
100
2.400
2.200
2.000
0
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
U 2010. godini samo je skupina poduzea s prihodom izmeu 100 i 200 milijuna kuna ostvarila pozivnu maru profita. U cijelom razdoblju od 2005. do 2010. godine poduzea s ukupnim prihodom
veim od 10 milijuna kuna ostvaruju pozi vnu rentabilnost imovine kao i poduzea s ukupnim prihodom izmeu 100 sua kuna i 10 milijuna kuna u razdoblju od 2006. do 2010. godine (tablica 6.1.4.).
Tablica 6.1.4.
PODRUJU KONTINENTALNE HRVATSKE PODIJELJENIH PREMA VELIINI UKUPNOG PRIHODA OD 2005. DO 2010. GODINE

Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
2005.
2006.
31
9
6
-8
38
16
8
7
0
-681
Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
7
5
4
-1
4
4
4
3
1
-2
Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
23
47
48
74
34
22
38
31
44
35
Mara profita u %
2007.
2008.
2009.
21
0
-7
17
9
5
0
8
-8
-2
0
-13
-20
-1150
-273
-555
6
5
0
6
3
3
1
3
3
1
1
0
0
-1
-2
-1
22
28
100
26
29
34
42
29
65
43
56
70
77
44
47
30
2010.
16
-8
-17
-30
-5252
6
0
2
-2
-1
43
32
64
62
90
U 2010. godini najvia razina zaduenos mjerena koeficijentom zaduenos zabiljeena je u skupini
poduzea koja ostvaruju ukupan prihod manji od 100 sua kuna (90%-tna pokrivenost imovine
obvezama), a najnia u skupini poduzea koja ostvaruju ukupan prihod izmeu 50 i 100 milijuna
kuna (32%-tna pokrivenost imovine obvezama).
83
6.2. POSLOVANJE HOTELIJERSTVA U MEUNARODNOM OKRUENJU

Uz stalan problem veliine i prostorne distribucije uzorka raspoloivih izvora podataka o poslovnim
rezulta ma hotela, analiza efikasnos poslovanja hrvatskih hotela u meunarodnom okruenju u
ovom se dijelu sagledava iz perspek ve:
pokazatelja koji mjere efikasnost koritenja raspoloivog kapaciteta te
pokazatelja kojima se mjeri efikasnost poslovanja.
Usporedba koritenja raspoloivog kapaciteta zasniva se na tri pokazatelja:
iskoritenos kapaciteta (sobe) u % kao pokazatelju koritenja fizikog kapaciteta
prosjeno ostvarenoj cijeni sobe31 i REVPAR32-u kao financijskim pokazateljima koritenja
raspoloivih kapaciteta.
Analiza je provedena na regionalnoj razini u okviru relevantnog kruga konkurentskih zemalja i to
usporedbom minimalnih i maksimalnih vrijednos odabranih pokazatelja u mediteranskim i konnentalnim regijama.
Prihodi i trokovi poslovanja hotela analiziraju se na nacionalnoj razini u okviru konkurentskog kruga
zemalja (relevantnih mediteranskih i kon nentalnih konkurenata). Prikaz poslovnih rezultata hotela
zasniva se na standardnom i meunarodno prihvaenom metodolokom okviru praenja poslovanja
u hotelijerstvu (USoAfLI33) koji omoguava meunarodnu usporedbu financijskih rezultata poslovanja
hotela (raun dobi i gubitka).
Odabrani pokazatelji poslovanja hotelskog sektora:

Primorske turis ke makroregije
Analizirana skupina hotela u hrvatskim primorskim regijama u 2009. godini34 ostvarila je prosjenu
iskoritenost soba u rasponu od 38% na podruju June Dalmacije do 43% na podruju Kvarnera te
prosjenu cijenu sobe u rasponu od 55 eura, na podruju Kvarnera, do 95 eura, na podruju June
Dalmacije (tablica 6.2.1.).
Najvia razina iskoritenos hotelskih kapaciteta u primorskim regijama u Hrvatskoj nia je od najvie
razine iskoritenos u usporedivim regijama konkurentskih zemalja (regije u kojima se nalaze glavni
gradovi iskljuene su iz analize). U panjolskoj se na podruju Baleara ostvaruje iskoritenost od
66%, na podruju Lazia u Italiji 72%, Halkidiki u Grkoj ostvaruje 61%-postotnu iskoritenost dok
hoteli na podruju Antalyae u Turskoj iskoritavaju 63% raspoloivih kapaciteta. Niu iskoritenost
kapaciteta od Hrvatske biljee regije na podruju Bugarske. Valja pri tome naglasi da je najnia
razina iskoritenos zabiljeena u regijama na podruju panjolske i Italije via nego najvia razina
iskoritenos u Hrvatskoj dok istu razinu najnie iskoritenos biljee regije u Grkoj (Istoni egejski
otoci) i Hrvatskoj. Regije koje ostvaruju najniu iskoritenost u Turskoj i Bugarskoj ostvaruju niu
iskoritenost nego regije u Hrvatskoj.
Za razliku od kriterija iskoritenos prema kojem Hrvatska zaostaje za konkurencijom, cijena sobe
koju hrvatski hoteli prosjeno ostvaruju via je, s izuzetkom Italije, nego u konkurentskim des nacijama. Najnia prosjeno ostvarena cijena sobe u primorskim des nacijama na podruju Hrvatske
via je od najvie na podruju Bugarske (Varna, 56 eura), Turske (Mugla, 52 eura), Grke (Kreta, 41
euro), a jednaka onoj u panjolskoj (Katalonija, 61 euro).
Za razliku od rasta najvie razine iskoritenos u 2010. godini, najviu prosjeno ostvarenu cijenu
sobe u 2010. godini obiljeava smanjenje (jedino Mugla u Turskoj biljei rast, a Varna u Bugarskoj
stagnaciju).
31
Prosjeno ostvarena cijena sobe = prihod odjela smjetaja/broj prodanih soba.

REVPAR je skraenica za Revenue per available room (prihod po raspoloivoj sobi), a izraunava se kao kvocijent prihoda odjela
smjetaja i broja raspoloivih soba jekom godine.
33
USoAfLI je skraenica za Uniform System of Accounts for the Lodging Industry.
34
U trenutku pisanja Izvjetaja III podaci za hrvatske regije u 2010. godini nisu raspoloivi.
32
84

Tablica 6.2.1.
MINIMALNE I MAKSIMALNE VRIJEDNOSTI ODABRANIH POKAZATELJA POSLOVANJA HOTELA
U PRIMORSKIM* REGIJAMA U HRVATSKOJ I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA
U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2010. GODINE
2008.
2009.
Minimalno
Maksimalno
Minimalno
Maksimalno
panjolska
45%
70%
44%
66%
Iskoritenost u %
Murcia
Baleari
Murcia
Baleari
Prosjeno ostvarena
45
64
46
61
Ceuta y Melilla
Katalonija
Murcia
Katalonija
cijena sobe u eurima
36
20
34
21
REVPAR u eurima
Baleari
Murcia
Katalonija
Ceuta y Melilla
Italija
56%
71%
53%
72%
Iskoritenost u %
Calabria
Lazio
Friuli Venezia Giulia
Lazio
67
136
68
130
Prosjeno ostvarena
Calabria
Liguria
Calabria
Liguria
37
87
38
90
REVPAR u eurima
Calabria
Liguria
Calabria
Liguria
Grka
43%
64%
38%
61%
Iskoritenost u %
Istoni egejski otoci
Cyclades
Halidiki
36
46
30
41
Prosjeno ostvarena
Kreta
Kreta
cijena sobe u eurima Istoni egejski otoci
25
12
22
15
REVPAR u eurima
Halkidiki
Halkidiki
Turska
33%
61%
32%
63%
Iskoritenost u %
Mersin
Antalya
Belikesir
Antalya
21
52
18
52
Prosjeno ostvarena
Mersin
Mugla
Mersin/Belikesir
Mugla
6
31
7
32
REVPAR u eurima
Belikesir
Antalya
Mersin
Antalya
Bugarska
27%
35%
23%
36%
Iskoritenost u %
Varna
Dobrich
Burgas
Dobrich
41
56
46
56
Prosjeno ostvarena
Dobrich
Varna
Dobrich
Varna
12
17
14
16
REVPAR u eurima
Burgas
Dobrich
Dobrich
Burgas
Hrvatska - Sjeverni Jadran
42%
47%
40%
43%
Iskoritenost u %
Istra
Kvarner
Istra
Kvarner
53
56
55
59
Prosjeno ostvarena
Kvarner
Istra
Kvarner
Istra
24
26
24
24
REVPAR** u eurima
Istra
Kvarner
Istra
Kvarner
Hrvatska - Juni Jadran
42%
48%
38%
39%
Iskoritenost u %
Sjeverna i
Juna
Juna
Sjeverna i
Srednja Dalmacija
Dalmacija
Dalmacija
Srednja
73
97
60
95
Prosjeno ostvarena
Sjeverna i
Juna
Sjeverna i
Juna
Srednja Dalmacija
Dalmacija
srednja
Dalmacija
32
49
22
44
REVPAR u eurima
Sjeverna i
Juna
Sjeverna i
Juna
Srednja Dalmacija
Dalmacija
Srednja Dalmacija
Dalmacija
2010.
Minimalno
Maksimalno
44%
Murcia
43
Murcia
19
Murcia
68%
Baleari
58
Katalonija
33
Baleari
53%
Friuli Venezia Giulia
72
Calabria
39
Calabria
74%
Lazio
126
Liguria
81
Lazio
35%
25
Krf
10
58%
Rodos
38
Kreta
21
Rodos
30%
Belikesir
18
Belikesir
6
Belikesir
65%
Antalya
59
Mugla
35
Antalya
24%
Burgas
46
Dobrich
13
Burgas
37%
Dobrich
56
Varna
17
Dobrich
* Izuzetak predstavlja Bugarska u kojoj su analizirani pokazatelji poslovanja hotelskog sektora u tri regije na Crnom Moru. U analizu nisu ukljuene niti
regije u kojima se nalaze glavni gradovi niti veliki centri (npr. Istambul).
** Ostvareni prihod odjela smjetaja prema raspoloivoj sobi.
Izvor: Passport: Travel And Tourism, Euromonitor Europe; Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj u 2009. i 2010. godini, Horwath HTL, Zagreb.
85
Prihod po raspoloivoj sobi (REVPAR), kao pokazatelj koji povezuje fiziku iskoritenost kapaciteta i
ostvarenu cijenu sobe, ocrtava konkurentsku sposobnost pojedinih analiziranih regija na hotelskom
tritu kroz financijski iskaz koritenja raspoloivih kapaciteta. U 2009. godini REVPAR je bio najvii
na podruju talijanske regije Liguria (87 eura), a najmanji u turskoj regiji Belikesir (6 eura). Prihod po
raspoloivoj sobi u hrvatskim se primorskim des nacijama kree u rasponu od 22 eura na podruju
Sjeverne i srednje Dalmacije, 24 eura na podruju Istre i Kvarnera do 44 eura na podruju June
Dalmacije. REVPAR je u Hrvatskoj tako vii nego na podruju Bugarske i Grke, a njegove su i najvie
i najnie razine vie od usporedivih u Turskoj i panjolskoj. U analiziranom konkurentskom krugu
jedino talijanske regije uspijevaju ostvari viu razinu prihoda po raspoloivoj sobi od hrvatskih regija.
Odabrani pokazatelji poslovanja hotelskog sektora:

Turis ka makroregija Kon nentalna Hrvatska
Analizirana skupina kon nentalnih regija (podruja glavnih gradova analiziranih drava iskljuena je
iz analize, s izuzetkom Zagreba) ostvarila je u 2009. godini35 prosjenu godinju iskoritenost hotela u
rasponu od 29% na podruju Vorarlberg u Austriji do 57% na podruju Gorenjske u Sloveniji (tablica
6.2.2.). U Maarskoj je maksimalna 45%-tna iskoritenost soba u hotelima zabiljeena na podruju
Jezera Balaton, a ista se razina iskoritenos hotela ostvaruje i na podruju kon nentalnog dijela
Hrvatske. Maksimalna iskoritenost u Austriji zabiljeena je na podruju Salzburga (38%).
Tablica 6.2.2.
MINIMALNE I MAKSIMALNE VRIJEDNOSTI ODABRANIH POKAZATELJA POSLOVANJA HOTELA U KONTINENTALNIM* REGIJAMA
U HRVATSKOJ I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2010. GODINE
2008.
2009.
2010.
Iskoritenost u %
Prosjeno
ostvarena cijena
REVPAR u eurima
Iskoritenost u %
Prosjeno
ostvarena cijena
REVPAR u eurima
Iskoritenost u %
Prosjeno
ostvarena cijena
sobe u eurima
REVPAR u eurima
Iskoritenost u %
Prosjeno
ostvarena cijena
sobe u eurima
REVPAR u eurima
Minimalno
Maksimalno
Minimalno
Austrija
Maksimalno
Minimalno
Maksimalno
29%
Vorarlberg
84
Donja Austrija
25
Vorarlberg
38%
Salzburg
118
Tirol
43
Salzburg
29%
Vorarlberg
81
Donja Austrija
24
Vorarlberg
Slovenija
38%
Salzburg
117
Tirol
41
Salzburg
29%
Vorarlberg
82
Donja Austrija
24
Vorarlberg
38%
Salzburg
117
Tirol
42
Salzburg
45%
tajerska
38
Koruka
21
Dolenjska
60%
Koruka
66
Gorenjska
40
Gorenjska
57%
Gorenjska
68
Gorenjska
39
Gorenjska
47%
tajerska
37
Koruka
20
Dolenjska
59%
Gorenjska
67
Gorenjska
40
Gorenjska
34%
Jezero Tisa
48%
Jezero Balaton
45%
Jezero Balaton
41%
Jezero Balaton
39
Velika
sjeverna ravnica
14
Jezero Tisa
54
Sjeverna
Maarska
22
Jezero Balaton
24%
Sredinja
dunavska regija
41
Velika sjeverna
ravnica
12
Sredinja
45%
kontinentalni
dio bez Zagreba
69
kontinentalni
dio bez Zagreba
30
kontinentalni
dio bez Zagreba
52%
Zagreb
80
Zagreb
48
Zagreb
43%
tajerska
38
Koruka
21
Koruka
Maarska
30%
Sredinja
dunavska regija
37
Velika sjeverna
ravnica
13
Jezero Tisa
Hrvatska
45%
kontinentalni
dio bez Zagreba
71
kontinentalni
dio bez Zagreba
25
kontinentalni
dio bez Zagreba
51
Sredinja
dunavska regija
20
Jezero Balaton
55
Sredinja
dunavska regija
22
Jezero Balaton
45%
Zagreb
86
Zagreb
41
Zagreb
* Iz analize su, osim u sluaju Hrvatske, iskljuene regije u kojima se nalaze glavni gradovi.
** Ostvareni prihod odjela smjetaja prema raspoloivoj sobi.
Izvor: Passport: Travel And Tourism, Euromonitor Europe; Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj u 2009. i 2010. godini, Horwath HTL, Zagreb.
35
U trenutku pisanja Izvjetaja III podaci za hrvatske regije u 2010. godini nisu raspoloivi.
86
U 2009. godini na podruju Kon nentalne Hrvatske prosjeno ostvarena cijena sobe kretala se u
rasponu od 71 do 86 eura, to je vie nego na podruju Maarske i Slovenije, a nie nego na podruju
Austrije (od 81 euro na podruju Donje Austrije do 117 eura na podruju Tirola).
Promjene iskoritenos i prosjeno ostvarene cijene sobe u 2010. godini, u odnosu na 2009. godinu,
obiljeava blagi rast iskoritenos i pad ostvarene cijene u Maarskoj i Sloveniji te stagnacija u Austriji.
Kon nentalna Hrvatska bez Zagreba u 2009. godini ostvarila je REVPAR u iznosu od 25 eura, vie od
REVPARA-a ostvarenog u Maarskoj, ali i manje nego u Austriji i Sloveniji.
Prihodi i trokovi u hotelijerstvu

U odnosu na prethodno prikazane odabrane pokazatelje efikasnos koritenja raspoloivog kapaciteta, analiza strukture rauna dobi i gubitka omoguava prepoznavanje kljunih odrednica
efikasnos poslovanja hotela u konkurentskom krugu zemalja.
Struktura prihoda hotela prema glavnim vrstama usluga (odjela) ukazuje na mala odstupanja koja su
veim dijelom odraz proizvodnog miksa i strukture paketa usluga hotela u pojedinim dravama (primjerice, poslovni u odnosu na odmorine hotele, noenje s dorukom u odnosu na polupansion i sl.).
U 2009. godini prihod smjetaja na razini Europe inio je 60% ukupnog prihoda hotela (tablica 6.2.3.).
U analiziranom krugu zemalja kretao se u rasponu od 51% u Grkoj do 67% u Italiji dok je udio u
Hrvatskoj na razini prosjeka. Hrvatska od hrane ostvaruje 24% prihoda (prosjek Europe je 25%), od
pia 7% (prosjek Europe 8%) te 9% od prodaje ostalih usluga (prosjek Europe 7%).
Tablica 6.2.3.
STRUKTURA PRIHODA HOTELA PREMA NAJVANIJIM USLUGAMA (ODJELIMA) U 2008. I 2009. GODINI
U HRVATSKOJ I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA U %
Udio u prihodu hotela u %
Europa
Europa bez
Velike Britanije
panjolska
Italija
Grka
Bugarska
Turska
Austrija
Maarska
Hrvatska
Prihod od smjetaja
2008.
2009.
61
60
Prihod od hrane
2008.
2009.
25
25
Prihod od pia
2008.
2009.
8
8
Ostali prihodi
2008.
2009.
6
7
62
61
25
25
60
67
54
63
59
63
63
60
60
67
51
61
59
62
63
61
25
22
28
24
26
25
22
24
24
22
30
25
25
26
21
24
8
6
10
8
9
7
7
8
8
7
10
8
8
7
6
7
7
4
8
6
7
5
9
8
7
4
10
6
7
5
10
9
Izvor: Country Trends in the Hotel Sector 2010, PKF, London; Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj u 2009. i 2010. godini,
Horwath HTL, Zagreb.
Trokovi odjela smjetaja ine 24% prihoda odjela smjetaja u Hrvatskoj. Nii udio biljee samo hoteli
u Turskoj (23%), Maarskoj (22%) i Bugarskoj (21%). No, hrvatski je udio trokova odjela hrane i pia
u prihodu tog odjela najvei u analiziranom krugu konkurentskih zemalja. U 2009. godini trokovi
odjela hrane i pia u Hrvatskoj na razini su od 91% prihoda odjela, 19 postotnih bodova vie od
prosjeka Europe, a Hrvatskoj se pribliava, s udjelom od 89%, samo Italija (tablica 6.2.4).
Udio bruto dobi prije nerasporeenih i fiksnih trokova u prihodu hotela, kao pokazatelj efikasnos
poslovanja na razini odnosa prihoda hotela i varijabilnih trokova pojedinih odjela, u Hrvatskoj je
na razini od 52%, za 4 postotna boda manje nego u Europi. Loije rezultate u 2009. godini pos gli
su Grka (48% u 2009. godini u odnosu na 52% u 2008. godini), panjolska (49% u 2009. godini u
odnosu na 52% u 2008. godini) i Italija (51% u 2009. godini u odnosu na 52% u 2008. godini).
87

Tablica 6.2.4.
UDIO TROKA ODJELA SMJETAJA I HRANE I PIA U ODJELNOM PRIHODU TE UDIO BRUTO DOBITI HOTELA
PRIJE NERASPOREENIH I FIKSNIH TROKOVA U PRIHODU HOTELA, U HRVATSKOJ
I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA U 2008. I 2009. GODINI
Udio bruto dobiti prije

nerasporeenih i fiksnih
trokova u prihodu u %
2008.
2009.
57
56
Udio troka u odjelnom prihodu u %

Odjel smjetaja
Europa
Europa bez
Velike Britanije
panjolska
Italija
Grka
Bugarska
Turska
Austrija
Maarska
Hrvatska
Odjel hrane i pia
2008.
27
2009.
29
2008.
71
2009.
72
28
29
75
75
56
55
32
33
28
20
23
30
22
24
34
33
31
21
23
33
22
24
79
86
79
37
69
80
63
89
83
89
83
64
71
81
74
91
52
52
52
63
60
54
64
52
49
51
48
63
58
52
63
52
Izvor: Country Trends in the Hotel Sector 2010, PKF, London; Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj u 2009. i
2010. godini, Horwath HTL, Zagreb.
Kada se u analizu, osim varijabilnih trokova pojedinih odjela hotela, ukljue i varijabilni trokovi koji
se ne vezuju izravno uz pruanje pojedinih usluga hotela kao to su administra vni i opi trokovi,
trokovi marke nga, odravanja te energije i vode, hrvatski hoteli ulaze u skupinu najmanje efikasnih
hotela (slika 6.2.1.). U 2008. godini hrvatski hoteli ostvarili su udio bruto dobi hotela prije fiksnih
trokova u prihodu hotela od 26%, najnii udio meu svim analiziranim konkurentskim zemljama. U
2009. godini, s udjelom od 25%, Hrvatska je popravila rela vnu poziciju u odnosu na glavne konkurente ostvarivi viu razinu opera vne efikasnos od panjolske (22%) i Grke (22%).
Slika 6.2.1.
UDIO BRUTO DOBITI HOTELA PRIJE FIKSNIH TROKOVA U PRIHODU HOTELA
U % U 2008. I 2009. GODINI U HRVATSKOJ I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA
40%
35%
36
38
34
33
36
36
34
32
34
32
29
30%
29
28
26
26 25
25%
28
27
22
22
20%
15%
10%
5%
0%
Europa
Europa bez Bugarska

Velike
Britanije
Turska
Austrija
2008.
Maarska
Italija
Hrvatska
Grka
panjolska
2009.
U odnosu na konkurente, hrvatski hoteli rela vno vie izdvajaju na trokove odravanja (6% u 2008.
i 7% u 2009. godini) te energije i vode (6% u 2008. i 2009. godini). Udio administra vnih i opih
trokova, nakon smanjenja na razinu od 10%, u 2009. godini na razini je zemalja konkurentskog
kruga. U 2008. godini hrvatski su hoteli na administra vne i ope trokove izdvajali rela vno vie
prihoda od svih konkurenata, osim hotela u Maarskoj (tablica 6.2.5.).
88

Tablica 6.2.5.
UDIO NERASPOREENIH TROKOVA U PRIHODU HOTELA U 2008. I 2009. GODINI
U HRVATSKOJ I KONKURENTSKOM KRUGU ZEMALJA U %
Udio nerasporeenih trokova u prihodu u %
Europa
Europa bez
Velike Britanije
panjolska
Italija
Grka
Bugarska
Turska
Austrija
Maarska
Hrvatska
Administrativni i opi
trokovi
2008.
2009.
9
9
Marketing
Odravanje
2008.
5
2009.
5
2008.
4
2009.
4
Energija
i voda
2008.
2009.
4
5
10
9
10
10
9
8
13
11
11
10
10
11
10
9
14
10
6
6
5
4
5
5
6
4
7
5
5
5
5
5
7
4
5
5
5
3
4
4
4
6
5
5
6
4
4
4
5
7
4
4
5
7
6
4
6
6
4
5
5
8
5
5
8
6
Izdvajanja za marke ng u Hrvatskoj (4% u 2008. i 2009. godini) nia su nego u svim zemljama
konkuren ma. U 2008. godini izdvajanja za marke ng kretala su se u rasponu od 5% do 6%, a u
2009. godini u rasponu od 5% do 7% prihoda hotela. U uvje ma krize, hoteli u panjolskoj, Bugarskoj
i Maarskoj poveali su, a u Italiji smanjili rela vnu vanost h trokova.
Porez na dodanu vrijednost

Vaan izravan utjecaj na konkurentsku poziciju pojedinih drava odnosno sposobnost generiranja
prihoda djelatnos hotela i restorana imaju obiljeja neizravnog oporezivanja, odnosno, prije svega,
poreza na dodanu vrijednost. Usporedba stopa poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj i zemljama
njezinog konkurentskog kruga pokazuje da, unato preferencijalnom statusu koji usluge hotelijerstva
imaju u Hrvatskoj, Hrvatska ima iznadprosjenu stopu poreza na dodanu vrijednost (tablica 6.2.6.).
Naime, stopa poreza na dodanu vrijednost na usluge smjetaja u Hrvatskoj iznosi 10% i via je od
one u Francuskoj, Grkoj, Mal , Sloveniji i panjolskoj, a jednaka je stopi u Italiji. Stopa poreza na
dodanu vrijednost na usluge smjetaja u Austriji je na razini stope u Hrvatskoj dok je u Maarskoj
via za osam postotnih bodova.
Tablica 6.2.6.
STOPE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST U HRVATSKOJ I
ZEMLJAMA KONKURENTSKOG KRUGA U % (stanje 1.1.2011.)
Barovi
Bezalkoholna
Alkoholna
Usluga hrane
pia i napici
pia
panjolska
8,0
8,0
8,0
8,0
Francuska
5,5
5,5
5,5
19,6
Italija
10,0
10,0
10,0
10,0
Grka
6,5
13,0
13,0
23,0
Malta
7,0*
18,0
18,0
18,0
Austrija
10,0
10,0
20,0*
20,0
Slovenija
8,5
8,5
20,0
20,0
Maarska
18*
25,0
25,0
25,0
Hrvatska
10,0
23,0
23,0
23,0
Izvor: Preuzeto sa stranice http://www.hotrec.eu, 28. 10. 2011. godine.
* Malta primjenjuje stopu od 5% na rezervirani polupansionski smjetaj;
Maarska primjenjuje stopu od 18% i na hranu i pie u okviru usluge noenja
s dorukom ili polupansiona; Austrija primjenjuje stopu od 10% na mlijeko,
kakao i vodu, 20% na kavu, aj i sva ostala bezalkoholna pia.
Restorani
Hoteli
Stopa poreza na dodanu vrijednost na usluge hrane, pia i napitaka u restoranima i barovima u
Hrvatskoj iznosi 23% i via je nego u svim konkurentskim zemljama, s izuzetkom Maarske.
89
6.3. DJELATNOST PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA U HRVATSKOJ

HRVATSKA
Fizike i pravne osobe registrirane u djelatnos pripreme i usluivanja hrane i pia (podruje I odjeljak
56, NKD 2007.) ostvarile su u 2010. godini promet (prihod uvean za PDV) u iznosu od 6,5 milijardi
kuna, 40% ukupnog prometa ugos teljstva (tablica 6.3.1.). Pruanje usluga pripreme i usluivanja
hrane i pia preteno je organizirano u okviru obrta. Obrtnici su u 2010. godini ostvarili 65% prometa
zapoljavajui 76% ukupnog broja radnika. Tijekom 2010. godine promet u djelatnos smanjen je
4% pri emu je promet pravnih osoba smanjen za 7,5%, a obrta za 1,5%.
Tablica 6.3.1.
BROJ ZAPOSLENIH I PROMET POSLOVNIH SUBJEKATA U DJELATNOSTI PRIPREME
I USLUIVANJA HRANE I PIA PREMA PRAVNOM STATUSU
2009.
Broj
zaposlenih
Ukupno
Pravne osobe
Obrt
49.593
13.612
35.981
Ukupno
Pravne osobe
Obrt
100,0
27,0
73,0
2010.
Promet
u 000 kn
Zaposleni
6.765.586
50.153
2.448.760
12.243
4.316.826
37.910
Struktura u %
100,0
100,0
36,0
24,0
64,0
76,0
2010./2009.
Promet
u 000 kn
6.517.339
2.264.298
4.253.041
Zaposleni
Promet
Stope promjena u %
1,1
-3,7
-10,1
-7,5
5,4
-1,5
100,0
35,0
65,0
U nedostatku pouzdanih pokazatelja o poslovanju obrtnika, analiza poslovanja djelatnos pripreme i usluivanja hrane i pia zasniva se na podacima o poslovanju gospodarskih subjekata koji
su raspoloivi u okviru Registra godinjih financijskih izvjetaja (FINA), u razdoblju36 od 2008. do
2010. godine.
U 2010. godini, prema podacima iz Registra godinjih financijskih izvjetaja (FINA), u podruju I
odjeljak 56 djelatnost pripreme i usluivanja hrane i pia (NKD 2007.) poslovalo je 3,5 sue gospodarskih subjekata koji su ostvarili ukupan prihod u iznosu od 3,8 milijarde kuna. Od ukupnog broja
gospodarskih subjekata u djelatnos u 2010. godini 72% bilo je u skupini poduzea koja ostvaruju
ukupan prihod izmeu 100 sua i 10 milijuna kuna, 27% poduzea ostvarilo je ukupan prihod manji
od 100 sua kuna, a 1% prihod vei od 10 milijuna kuna. Razdioba broja poduzea prema veliini
pokazuje da je 1% poduzea koja ostvaruju prihod vei od 10 milijuna kuna u 2010. godini ostvarilo
29% ukupnog prihoda djelatnos , dok su sva ostala poduzea ostvarila 71% prihoda (slika 6.3.1.).
Slika 6.3.1.
STRUKTURA BROJA I UKUPNOG PRIHODA GOSPODARSKIH SUBJEKATA U 2010. GODINI
U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA PREMA VELIINI PODUZEA, U %
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
71
Veliina poduzea
prema ukupnom prihodu u
milijunima kuna
99
Manji od 10
Vei od 10
29
1
Broj poduzea u %
Ukupan prihod u %

36
Praenje poslovanja poduzea na razini podruja I odjeljka 56 djelatnost pripreme i usluivanja hrane i pia sukladno NKD 2007.
poelo je od 2008. godine.
90
Smanjenje ukupnog prihoda od 2008. do 2010. godine za 5% pra smanjenje dobi za 22% te rast
gubitka za 63% (slika 6.3.2.). Najvanija skupina poduzea (prihod izmeu 100 sua kuna i 10
milijuna kuna) biljei smanjenje dobi za 17%, ali i poveanje gubitka za 67%.
Slika 6.3.2.
UKUPAN PRIHOD TE DOBIT I GUBITAK PRIJE POREZA GOSPODARSKIH SUBJEKATA
U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA OD 2008. DO 2010. GODINE
Ukupan prihod
4.100
4.050
250
4.000
200
3.950
U mln kn
U mln kn
300
3.900
3.850
150
Dobit prije poreza
100
3.800
Gubitak prije
poreza
50
3.750
3.700
0
2008.
2009.
2010.
2008.
2009.
2010.
U 2010. godini tri poduzea u djelatnos koja ostvaruju prihod vei od 50 milijuna kuna ostvarila su
pozi vnu, dok sve ostale skupine poduzea biljee nega vnu maru profita (slika 6.3.3.). Poduzea
s ukupnim prihodom izmeu 100 sua kuna i 10 milijuna kuna ostvaruju neto maru profita od
-4%, za e ri postotna boda manju nego u 2008. godini.
Poduzea s prihodom veim od 50 milijuna kuna ostvaruju u 2010. godini najviu razinu rentabilnos
imovine u cijelom ugos teljstvu. Ostale skupine poduzea, uz smanjenje rentabilnos u odnosu na
2008. godinu, biljee ili nega vnu ili nultu razinu rentabilnos (slika 6.3.3.).
Slika 6.3.3.
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI POSLOVANJA GOSPODARSKIH SUBJEKATA
U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA PREMA VELIINI PODUZEA
0,0
0,9
1,6
4,6
6,2
5,6
7,3
8,7
7,9
0,0
20
10,2
Mara profita
40
-3,9
-2,1
-4,2
-20
-9,1
Mara profita u %
-40
-60
-80
-100
Vei
od 200
Izmeu
100 i 200
Izmeu
50 i 100
2008.
2009.
Izmeu
10 i 50
Izmeu
0,1 i 10
Manji
od 0,1
-136,0
-160
-126,8
-140
-130,7
-120
2010.
91

Slika 6.3.3. NASTAVAK
Rentabilnost imovine
40
33,9
26,0
30
20
20,0
17,1
12,4
12,7
10,5
10
3,5 2,2
1,8 0,3
0,0
0
-1,0
-10
-5,0 -4,5 -5,1
-20
-30
-22,7
Izmeu
100 i 200
Vei
od 200
Izmeu
50 i 100
2008.
Izmeu
10 i 50
2009.
Izmeu
0,1 i 10
Manji
od 0,1
2010.

Uz rast zaduenos u razdoblju od 2008. do 2010. godine, koeficijent zaduenos najbrojnijih skupina gospodarskih subjekata ukazuje na visoku razinu zaduenos (koeficijent zaduenos kree se
u rasponu od 77% do 93%) koja se pribliava potpunoj pokrivenos imovine obvezama (slika 6.3.4.).
Koeficijent zaduenosti
Slika 6.3.4.
KOEFICIJENT ZADUENOSTI GOSPODARSKIH SUBJEKATA U DJELATNOSTI PRIPREME
I USLUIVANJA HRANE I PIA PREMA VELIINI PODUZEA
180%
160%
140%
120%
100%
80%
60%
40%
20%
0%
165
91
42 33
6 11
Vei
od 200
67 67
57
77
71 73
84
89
93
73
9
Izmeu
100 i 200
Izmeu
50 i 100
Izmeu
10 i 50
Izmeu
0,1 i 10
Manji
od 0,1
2008.
2009.
2010.
Slika 6.3.5.
PROSTORNA RAZDIOBA BROJA, UKUPNOG PRIHODA TE DOBITI I GUBITKA PRIJE POREZA
GOSPODARSKIH SUBJEKATA U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA U 2010. GODINI, U %
100%
80%
53
60
57
54
24
19
22
25
23
21
21
21
Broj
poduzea u %
Ukupan
prihod u %
Dobit
prije poreza u %
Gubitak
prije poreza u %
60%
40%
20%
0%
Turistika
makroregija
Kontinentalna
Hrvatska
Juni
Jadran
Sjeverni
Jadran
92
Obiljeja poslovanja gospodarskih subjekata svrstanih u djelatnost pripreme i usluivanja hrane i

pia pokazuju da su sve turis ke makroregije 2010. godinu okonale s veim gubitkom od dobi
(slika 6.3.5.). Podruje Kon nentalne Hrvatske najvanija je makroregija prema kriteriju udjela u
ukupnom prihodu i broju gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Na tom se podruju ostvaruje 60%
ukupnog prihoda gospodarskih subjekata, 57% dobi te 54% gubitaka djelatnos . Prema vanos
slijedi podruje Sjevernog Jadrana (udio u ukupnom prihodu 21%) te Junog Jadrana (udio u ukupnom prihodu 19%).
SJEVERNI JADRAN
Zapoljavajui 14,5 sua radnika (slika 6.3.6.), turis ka makroregija Sjeverni Jadran generira 27%
ukupnog hrvatskog prometa djelatnos pripreme i usluivanja hrane i pia (odjeljak 56, NKD 2007.)
te zapoljava 29% ukupnog broja zaposlenih (slika 6.3.7.). U djelatnos pripreme i usluivanja hrane
i pia u 2010 godini ostvaren je promet od 1,8 milijardi kuna od ega su pravne osobe ostvarile
32%, a obrtnici 68%.
Slika 6.3.6.
STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIH I PROMETA U 2010. GODINI
PREMA PRAVNOM STATUSU U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA
NA PODRUJU SJEVERNOG JADRANA
100%
80%
60%
87,5%
(3.001)
68,5%
(1.217.100)
77,5%
(11.240)
40%
Obrt
20%
0%
12,5%
(428)
Broj pravnih
osoba i obrta
31,5%
(560.094)
22,5%
(3.272)
Broj
zaposlenih
Pravne osobe
Promet
u 000 kn

Slika 6.3.7.
UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIH I PROMETA NA PODRUJU SJEVERNOG JADRANA
U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA
U 2010. GODINI U HRVATSKOJ
35%
29
Udio u Hrvatskoj
30%
27
24
25%
20%
15%
10%
5%
0%
Broj pravnih
osoba i obrta
Broj
zaposlenih
Promet
u 000 kn
Ukupan prihod gospodarskih subjekata ije financijsko poslovanje pra FINA u okviru Registra
godinjih financijskih izvjetaja u razdoblju od 2008. do 2010. godine smanjen je 10% uz smanjenje
dobi za 39% te rast gubitaka za 54%.
93
Ostvarena profitabilnost gospodarskih subjekata u djelatnos mjerena marom profita i rentabilnou

imovine iskazuje povezanost veliine i profitabilnos poduzea (tablica 6.3.2.). U 2010. godini sve su
skupine gospodarskih subjekata ostvarile nega vnu maru profita. Profitna se mara smanjuje pri
emu je, u odnosu na 2008. godinu, do veeg smanjenja dolo u skupini gospodarskih subjekata s
prihodom izmeu 100 sua kuna i 10 milijuna kuna. Subjek koji ostvaruju ukupan prihod manji od
100 sua kuna ostvaruju vee gubitke od ukupnog prihoda jekom cijelog analiziranog razdoblja.
Rentabilnost imovine, takoer, ukazuje na smanjenje profitabilnos poslovanja iako gospodarski
subjek s prihodom veim od 100 sua kuna biljee pozi vnu razinu rentabilnos imovine u svim
analiziranim godinama.
Tablica 6.3.2.
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I ZADUENOSTI GOSPODARSKIH SUBJEKATA U DJELATNOSTI
PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA REGISTRIRANIH NA PODRUJU SJEVERNOG JADRANA
PREMA VELIINI UKUPNOG PRIHODA OD 2008. DO 2010. GODINE

Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
Mara profita u %
2008.
2009.
2010.
2
4
-3
2
-1
-3
-154
-117
-121
3
4
1
4
1
0
-5
-4
-3
62
52
78
76
79
92
84
81
67
U 2010. godini najvea razina zaduenos zabiljeena je u skupini poduzea s ukupnim prihodom
izmeu 100 sua kuna i 10 milijuna kuna (92%-tna pokrivenost imovine obvezama), a najmanja u
skupini poduzea s prihodom manjim od 100 sua kuna (67%). Porast zaduenos primjetan je u
svim skupinama poduzea s iznimkom onih najmanjih.
JUNI JADRAN
Zapoljavajui 13,0 sua radnika (slika 6.3.8.), turis ka makroregija Juni Jadran generira 21%
ukupnog hrvatskog prometa djelatnos pripreme i usluivanja hrane i pia (odjeljak 56, NKD 2007.)
te zapoljava 26% ukupnog broja zaposlenih (slika 6.3.9.). U djelatnos pripreme i usluivanja hrane
i pia u 2010 godini ostvaren je promet od 1,4 milijarde kuna od ega su pravne osobe ostvarile
32%, a obrtnici 68%.
Slika 6.3.8.
STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIH I PROMETA
U 2010. GODINI PREMA PRAVNOM STATUSU U DJELATNOSTI PRIPREME
I USLUIVANJA HRANE I PIA NA PODRUJU JUNOG JADRANA
100%
80%
60%
92,2%
(3.347)
79,7%
(10.374)
68,3%
(932.969)
40%
Obrt
20%
0%
7,8% (284)
20,3%
(2.638)
Broj pravnih
osoba i obrta
Broj
zaposlenih
31,7%
(432.300)
Pravne osobe
Promet
u 000 kn
94

Slika 6.3.9.
UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIH I PROMETA NA PODRUJU JUNOG JADRANA
U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA U 2010. GODINI U HRVATSKOJ
30%
25
26
Udio u Hrvatskoj
25%
21
20%
15%
10%
5%
0%
Broj pravnih
osoba i obrta
Broj
zaposlenih
Promet
u 000 kn
dobi za 17% te rast gubitaka za 21%. e ri pe ne (81%) ukupnog prihoda djelatnos realiziraju
gospodarski subjek s ukupnim prihodom izmeu 100 sua kuna i 10 milijuna kuna, a 18% subjek
s ukupnim prihodom veim od 10 milijuna kuna.
U 2010. godini sve su skupine gospodarskih subjekata ostvarile nega vnu maru profita (tablica
6.3.3.), to veu to su subjek ostvarivali manji ukupan prihod. U odnosu na 2008. godinu profitna
mara gospodarskih subjekata koji ostvaruju prihod vei od 10 milijuna kuna je poveana, a onih
koji ostvaruju ukupan prihod izmeu 100 sua kuna i 10 milijuna kuna smanjena.
Rentabilnost imovine gospodarskih subjekata koji ostvaruju ukupan prihod vei od 10 milijuna kuna
u 2010. godini na razini je od 4% (za est postotnih bodova vea od one u 2008. godini), a gospodarskih subjekata s prihodom izmeu 100 sua kuna i 10 milijuna kuna -1% (u 2008. godini 2%).
Tablica 6.3.3.
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I ZADUENOSTI PODUZEA U DJELATNOSTI
PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA REGISTRIRANIH NA PODRUJU JUNOG JADRANA

Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
Mara profita u %
2008.
2009.
2010.
-6
2
-1
0
-1
-5
-140
-132
-173
-2
6
4
2
1
-1
-5
-5
-4
73
79
88
74
72
89
92
95
98
Djelatnost obiljeava porast zaduenos , pri emu obveze najvanijih skupina poduzea u 2010.
godini dos u vrijednost njihove imovine.
95
KONTINENTALNA HRVATSKA
Na podruju turis ke makroregije Kon nentalna Hrvatska 22,6 sua zaposlenih u djelatnos
pripreme i usluivanja hrane i pia stvara promet od 3,4 milijarde kuna (slika 6.3.10). Makroregija
sudjeluje s 52% u ostvarenom prometu djelatnos u Hrvatskoj te s 45% u broju zaposlenih (slika
6.3.11.).
Slika 6.3.10.
STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA, BROJA ZAPOSLENIH I PROMETA U 2010. GODINI
PREMA PRAVNOM STATUSU U DJELATNOSTI PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA
NA PODRUJU KONTINENTALNE HRVATSKE
100%
80%
60%
91,3%
(6.680)
62,3%
(2.102.970)
72,0%
(16.295)
Obrt
40%
Pravne osobe
20%
0%
8,7% (635)
Broj pravnih
osoba i obrta
28,0%
(6.333)
1.271.904
Broj
zaposlenih
Promet
u 000 kn

Slika 6.3.11.
UDIO POSLOVNIH SUBJEKATA, ZAPOSLENIH I PROMETA
NA PODRUJU KONTINENTALNE HRVATSKE U DJELATNOSTI PRIPREME
I USLUIVANJA HRANE I PIA U 2010. GODINI U HRVATSKOJ
54%
Udio u Hrvatskoj
52%
52
51
50%
48%
45
46%
44%
42%
40%
Broj pravnih
osoba i obrta
Broj
zaposlenih
Promet u
000 kn
dobi za 17% te udvostruenje gubitaka. U djelatnos posluju tri gospodarska subjekta koja ostvaruju ukupan prihod vei od 50 milijuna kuna i 18% ukupnog prihoda makroregije. Na podruju
makroregije posluju i 22 gospodarska subjekta s ukupnim prihodom izmeu 10 i 50 milijuna kuna
(17% ukupnog prihoda), 1.349 gospodarskih subjekata s ukupnim prihodom izmeu 100 sua
kuna i 10 milijuna kuna (64% ukupnog prihoda) te 478 subjekta s ukupnim prihodom manjim od
100 sua kuna (1% ukupnog prihoda).
96
Profitabilnost gospodarskih subjekata u djelatnos iskazuje povezanost veliine i profitabilnos

poduzea (tablica 6.3.4.) tako da vei gospodarski subjek ostvaruju i viu razinu profitabilnos . U
2010. godini subjek s prihodom veim od 50 milijuna kuna ostvarili su i pozi vnu maru profita i
pozi vnu rentabilnost imovine, dok su manji subjek zabiljeili njihove nega vne vrijednos .
U najbrojnijoj i najvanijoj, prema udjelu u ukupnom prihodu makroregije, skupini gospodarskih
subjekata s prihodom izmeu 100 sua kuna i 10 milijuna kuna, i profitna mara i rentabilnost
imovine u razdoblju od 2008. do 2010. godine smanjeni su za 3 postotna boda (nega vna mara se
ostvaruje jekom cijelog razdoblja).
Tablica 6.3.4.
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI I ZADUENOSTI PODUZEA U DJELATNOSTI
PRIPREME I USLUIVANJA HRANE I PIA REGISTRIRANIH NA PODRUJU KONTINENTALNE HRVATSKE

Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
Vei od 200
Izmeu 100 i 200
Izmeu 50 i 100
Izmeu 10 i 50
Izmeu 0,1 i 10
Manji od 0,1
Mara profita u %
2008.
2009.
2010.
8
9
7
10
6
6
-9
5
4
-1
-6
-1
-3
-4
-115
-129
-126
12
17
10
26
13
20
-23
34
5
0
-1
1
-1
-2
-5
-5
-8
6
11
9
42
33
57
91
165
68
71
74
67
71
77
91
58
115
U 2010. godini najvea razina zaduenos zabiljeena je kod gospodarskih subjekata s prihodom
izmeu 10 milijuna kuna i 50 milijuna kuna (obveze u toj skupini vee su za 65% od imovine subjekata), a najmanja kod gospodarskih subjekata s prihodom veim od 200 milijuna kuna (11%).
6.4. PRIVATNI SMJETAJ KUANSTVA

U 2010. godini ostvareno je, prema Dravnom zavodu za sta s ku, 19,4 milijuna noenja u privatnom
smjetaju od ega su 8,5% ostvarili domai, a 91,5% inozemni turis .
Istraivanje Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj TOMAS Ljeto 2010. (Ins tut za turizam, 2011.)
utvrdilo je da je prosjena dnevna potronja turista koji su boravili u privatnom smjetaju u primorskim upanijama jekom e ri ljetna mjeseca 2010. godine iznosila 42,73 eura, od ega za usluge
smjetaja 19,70 eura, a hrane vezane uz uslugu smjetaja 0,53 eura.
Slijedi da vrijednost pruenih usluga u privatnom smjetaju u 2010. godini dos e razinu od 393
milijuna eura ili 2,86 milijardi kuna. Vrijednost pruenih usluga smjetaja ini 97%, a usluga hrane i
pia 3% ukupne vrijednos pruenih usluga.
U poglavlju 2.1. Inozemni (dolazni) turis ki promet ovog Izvjetaja utvren je nesrazmjer udjela
privatnog smjetaja u veliini inozemnog (dolaznog) fizikog turis kog prometa izmeu registrirane potranje (DZS) i procijenjene potranje na osnovi istraivanja potronje inozemnih putnika
na graninim prijelazima (HNB).
97
Prema podacima DZS-a, dolasci inozemnih turista u privatni smjetaj ine 28% svih inozemnih
dolazaka u komercijalne smjetajne kapacitete dok je prema rezulta ma istraivanja na graninim
prijelazima taj udio 48%. Razlika ovih udjela upuuje na postojanje znaajnog dijela neregistrirane
fizike turis ke potranje vezane uz privatni smjetaj (kuanstva).
Na is zakljuak upuuju i rezulta istraivanja obiljeja putovanja stanovnika Hrvatske (Turis ka
ak vnost domaeg stanovnitva u 2009. godini, Ins tut za turizam, 2010.) kojim je utvreno da
putovanja s noenjima u privatnom smjetaju ine 47% svih putovanja s noenjima u komercijalnim
smjetajnim objek ma. Prema podacima DZS-a udio noenja domaih turista u privatnom smjetaju
u ukupnom broju domaih noenja u komercijalnim smjetajnim objek ma iznosi 29%.
Razlika izmeu udjela privatnog smjetaja u ukupnim komercijalnim noenjima prema razlii m
izvorima i nainima mjerenja indikator je postojanja neregistrirane fizike potranje koja moe
dos za i dvostruke vrijednos od onih registriranih slubenom sta s kom (DZS). Uz procjenu
prosjene dnevne potronje na koju ne utjee postojanje neregistriranih fizikih tokova, slijedi da
je mogua vrijednost usluga koju privatni smjetaj (kuanstva) prua i dvostruko vea od one koja
proizlazi iz slubeno registriranog prometa.
6.5. OSTALI ASPEKTI POSLOVANJA

Sagledavanje financijskih obiljeja poslovanja djelatnos ugos teljstva u Hrvatskoj i njegove
konkurentnos potrebno je proiri i sagledavanjem nefinancijskih odrednica i obiljeja poslovanja.
Taj se aspekt, sa stajalita glavnih dionika, detaljnije razrauje u toki 9. ovog Izvjetaja, a ovdje se
samo izdvajaju neke od posebno vanih tema za cjelovito sagledavanje postojeeg trinog poloaja
ugos teljstva u Hrvatskoj.
Izravna strana ulaganja

U cjelokupnom poslijeratnom razdoblju Hrvatska nije uspjela privui znaajnija izravna strana ulaganja u djelatnost hotela i restorana. U razdoblju od 1993. do danas (zakljuno s drugim kvartalom
2011. godine) ukupna izravna strana ulaganja u hotele i restorane iznosila su 573 milijuna eura ili
oko 2,3% ukupnih stranih ulaganja na podruju Hrvatske.37
Udio izravnih stranih ulaganja u hotele i restorane u ukupnim izravnim stranim ulaganjima znatno
je oscilirao u pojedinim godinama od osamostaljenja Hrvatske do danas, kreui se od 0,4% u 2009.
godini do 9,3% u 1993. godini. U posljednje tri godine izravna strana ulaganja u djelatnost hotela i
restorana su gotovo nestala.
Vei dio dosadanjih izravnih stranih ulaganja u hotele i restorane povezan je s preuzimanjem i/ili
kreiranjem vlasnikih por elja od ve postojeih poduzea (prva polovica 1990- h godina), odnosno
sa pekula vnom akvizicijom velikih zemljinih povrina u priobalnom pojasu (razdoblje od zavretka
ratnih operacija do 2000. godine).
Inves cijska klima

Dosadanji nedostatak veeg interesa poduzetniki orijen ranog stranog kapitala za ulaskom u
realizaciju novih turis ko-ugos teljskih razvojno-inves cijskih projekta u Hrvatskoj mogue je,
jednim dijelom, objanjava nedovoljno profiliranim imidem Hrvatske te nedovoljno dobrim rezulta ma poslovanja djelatnos . No, dosadanji izostanak interesa velikih ulagaa valja sagleda
i u kontekstu moguih ins tucionalnih nedoreenos i/ili ogranienja u Hrvatskoj, objek vne ili
subjek vne prirode.
Odrivi razvoj
Ideja o potrebi razvoja turizma na dugorono odriv nain danas je gotovo ope prihvaena. Regulatorni okvir Europske Unije po e zelenu ekonomiju, a zakonodavstvo u podruju za te okolia
postalo je snano sredstvo po canja gospodarskih subjekata da prihvate ekoloki odrivo poslova-
37
Preuzeto sa stranica Hrvatske narodne banke (www.hnb.hr) 28. 10. 2011. godine(Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku po
djelatnos ma).
98
nje.38 No, uinkovita provedba tog teorijskog koncepta u praksi, osobito kod manje gospodarski razvijenih, manje socijalno osjetljivih i/ili manje ekoloki osvijetenih zemalja, nije nimalo jednostavna.
Osim neusklaenih razvojnih prioriteta na nacionalnoj s onima na regionalnoj i/ili lokalnoj razini,
razloge nedovoljnom primjenjivanju naela odrivog razvitka u hrvatskom turizmu mogue je trai
u nerazumijevanju problema ke nega vnih eksternalija, nedovoljnoj svijes lokalne populacije
o dugoronoj tetnos ubrzanog neselek vnog koritenja visoko vrijednog prostora,39 izraenim
ekolokim prijetnjama zbog neodgovarajue infrastrukture, prije svega komunalnih sustava, u
odnosu na stupanj postojee izgraenos objekata turis ke namjene (npr. kue i stanovi za odmor).
Navedeni initelji izravno utjeu na nepristranost promiljanja problema ke dugorono odrivog
koritenja prostora odnosno op malne i dugorono odrive alokacije turis kih sadraja.
Suradnja dionika turis kog razvoja

Potreba stratekog osmiljavanja poeljnog turis kog razvoja na regionalnoj i/ili lokalnoj razini kao
i potreba njegove efikasne operacionalizacije, nije jo uvijek dovoljno prepoznata kao preduvjet
efikasnog upravljanja i/ili dugorono odrivog voenja turis kog razvojnog procesa. Poseban plan
turis kog razvoja na podruju Sjevernog Jadrana ima gotovo svaki drugi grad/opina, na podruju
Junog Jadrana 16% gradova/opina ima takav plan, a na podruju Kon nentalne Hrvatske 15%.40
Hrvatski turizam, tako, jo uvijek obiljeava: a) nedostatak cjelovitog, javno prihvaenog konceptualnog okvira za usmjeravanje razvojnog procesa, b) nedostatak jasnog opera vnog programa
djelovanja svih dionika turis ke razvojne poli ke, kao i c) nedostatak spoznaje o ekonomski poeljnim i drutveno prihvatljivim turis kim razvojnim projek ma.
Tehnologija
Sveprisutni proces globalizacije na velika je vrata uao i u sferu turizma i turis kog privreivanja.
U takvom makrookruenju, turis ko privreivanje obiljeava jaanje konkurencije, a me i stalna
potreba za promjenama i/ili brzim prilagodbama u gotovo svim sferama poslovanja. Pri tome se
posebno is e i vanost potrebe stalnog podizanja kvalitete tehnoloke podrke poslovanja koja
danas, kroz funkcije informiranja, kreiranja proizvoda, promocija i prodaja, ini jedan od kljunih
globalnih trendova razvoja turizma.41
Hrvatski turizam je u razdoblju od 2000. godine do danas uinio golem iskorak u usvajanju novih
tehnologija i tehnolokih rjeenja, osobito u sferi praenja poslovanja, prodaje i distribucije, sigurnos potroaa odnosno za te okolia. No, prostora za bitan napredak u primjeni suvremenih
tehnologija jo ima mnogo, prije svega na podruju racionalnijeg koritenja energije, upravljanja
objek ma te upravljanja prihodom42.
Kvaliteta ljudskog resursa

Gostoljubivost i prijateljski odnos prema gostu bitna je kvalita vna prednost hrvatskog turizma u
odnosu na neke zemlje u relevantnom konkurentskom okruju.43 No, jaanje pozicije moi kupca
te sve izrazi ja segmentacija turis kog trita44, kao uvjet dugorone des nacijske opstojnos
nameu vrhunsku kvalitetu usluge. Istodobno, visoka kvaliteta usluivanja u turis kim objek ma,
neovisno o njihovoj vrs , veliini i/ili kategoriji, najveim je dijelom povezana s dovoljnim brojem
kvalificiranog, osposobljenog i mo viranog osoblja.
38
Study on the Compe veness of the EU tourism industry, Final Report, September 2009, Ecorys za Directorate-General Enterprise
& Industry.
39
Prema istraivanju stavova javnog sektora (lokalne i regionalne samouprave i sustava turis kih zajednica) o razvoju turizma,
provedenom u okviru rada na Glavnom planu i strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske u rujnu i listopadu 2011., vie od 90%
predstavnika upanija, gradova i opina te sustava turis kih zajednica smatra da turizam ne utjee nega vno na okoli, Ins tut za
turizam, 2011.
40
Istraivanje stavova javnog sektora (lokalne i regionalne samouprave i sustava turis kih zajednica) o razvoju turizma, Ins tut
za turizam, 2011.
41
Glavni plan i strategija razvoja turizma u Hrvatskoj, 2. izvjetaj, Globalni kvan ta vni i kvalita vni trendovi na turis kom tritu
i trine prilike, Ins tut za turizam.
42
Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj, Horwath HTL, Zagreb.
43
Marui, orak i Hendija (2009.). Trendovi TOMAS Zagreb: od 1998. do 2008. godine. U TOMAS Trendovi 1987 2008 (urednici
orak, S. i Marui, Z.), Ins tut za turizam, Zagreb.
44
Glavni plan i strategija razvoja turizma u Hrvatskoj, 2. izvjetaj, Globalni kvan ta vni i kvalita vni trendovi na turis kom tritu
i trine prilike, Ins tut za turizam.
99
Ponajvie uslijed izraene sezonalnos turis ke potranje, Hrvatska je suoena s problemom osiguravanja dovoljnog broja kvalificiranih osoba za turis ko poslovanje. Problem dodatno oteavaju
i, turizmu nedovoljno prilagoene, zakonske odredbe na podruju radnih odnosa i zapoljavanja.
Dodatno ogranienje predstavlja i menaderski potencijal druge i tree razine, osobito u usporedbi
s meunarodnim okruenjem te potrebom stalnog unapreenja kvalitete usluga.
Konano, upitan je i stupanj razumijevanja turis kog razvojnog procesa od strane dionika (nositelji
javnih funkcija na lokalnoj i/ili regionalnoj razini, ali i pruatelji turis kih usluga), uslijed ega je
upravljanje turis kim razvojem na des nacijskoj razini bitno oteano.
100
7. OBILJEJA DJELATNOSTI U NAUTIKOM TURIZMU

Nau ki turizam se u ovom dokumentu definira kao vrsta turizma u kojoj je glavni mo v dolaska
plovidba, odnosno s njom povezani doivljaji na vodi i kopnu. Radi se primarno o viednevnim boravcima na plovilima koja takav boravak omoguuju.45
Nau ki turizam moe se, prema obiljejima proizvoda, podijeli na dvije osnovne podvrste:
jah ng, koji podrazumijeva plovidbu i boravak na brodicama i jahtama bez obzira na vlasnitvo
plovila, na kojima se plovi uglavnom u drutvu s prijateljima ili obitelji koji jekom plovidbe
mogu odlui o i nereru ili njegovoj promjeni, a brodom upravljaju sami, uz pomo skipera
ili profesionalne posade ako se radi o veem plovilu, te
kruzing, koji podrazumijeva plovidbu i boravak na, uglavnom, veim plovilima kruzerima, s
profesionalnom posadom, na kojima se putnici u pravilu meusobno ne poznaju i koji najee
imaju unaprijed poznatu rutu/i nerer plovidbe s posjetom odreenom broju des nacija na
kopnu ili otocima, a o eventualnoj promjeni i nerera jekom plovidbe odluuje brodar.
Pri tome razlikujemo meunarodni (najmanje dvije zemlje se posjeuju jekom jedne plovidbe) i
domai (posjeuju se luke samo jedne zemlje) kruzing. U domaem kruzingu u Hrvatskoj koriste se
uglavnom manji brodovi, do 50 leajeva u kabinama, dok se u meunarodnom kruzingu koriste i
brodovi do 5.000 leajeva u putnikim kabinama. U meunarodnom kruzingu u Hrvatskoj sudjeluju
gotovo iskljuivo brodovi pod stranim zastavama, a u domaem, za sada, samo brodovi pod hrvatskom zastavom.
Zbog razlii h obiljeja jah ng i kruzing proizvoda te razlii h obiljeja potranje za m proizvodima,
u nastavku e se govori odvojeno o jah ngu i kruzingu u Hrvatskoj. Opisat e se oblici ponude
u Hrvatskoj i njihova konkurentnost u odnosu na zemlje koje nude slian proizvod u okruenju,
fizika i glavna kvalita vna obiljeja potranje, financijski uinci poslovanja u mjeri u kojoj to podaci
omoguuju te neka nefinancijska obiljeja poslovanja koja danas obiljeavaju poslovanje u nau kom
turizmu Hrvatske.
7.1. JAHTING
Ponuda
Hrvatska ima vrlo razvedenu morsku obalu: na neto vie od 500 km zrane linije rasporeeno je
vie od 1.100 otoka, otoia i hridi, od kojih je pedesetak stalno ili povremeno naseljeno. Ukupna
duljina morske linije obale i otoka je oko 6.000 km. S koeficijentom razvedenos oko 11, hrvatska
je obala jedna od najrazvedenijih u svijetu. Na tom su prostoru smjetena i tri nacionalna parka:
otoje Brijuni i otoje Korna s pripadajuim morem, te dio otoka Mljeta. S morske strane, brodom
je dostupan i Nacionalni park Krka, a u neposrednoj blizini obale je i Nacionalni park Paklenica te
nekoliko parkova prirode na otocima i uz obalu. Atrak vnost toga dijela Hrvatske za jah ng turizam
upotpunjuje i izuzetno isto i toplo more (12 do 26o C), pogodni vjetrovi za jedrenje, niz pitoresknih
gradova i mjesta s bogatom graditeljskom i ostalom kulturnom ba nom te blizina znaajnih europskih turis ki emi vnih zemalja.
45
Nau ki turizam nije jednoobrazno definirana vrsta turizam ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama, pa stoga u nas nije rijedak
sluaj da se u nau ki turizam svrstavaju i neke druge vrste turizma,. Tako se na primjer, kad je rije o (malim) brodarima koji pruaju,
osim domaeg kruzinga i najma jah s profesionalnom posadom, to jest nau ki turizam prema gornjoj definiciji, tu svrstavaju i
jednodnevni izle brodom koji ine dio ponude izletnikog turizma. Tako izletnici koji posjeuju, na primjer NP Korna , nisu nau ki
turis jer im plovilo ne slui za boravak nego za prijevoz, kao i putnicima na putnikim brodovima ili trajek ma koji se prevoze do
odreene des nacije boravka. Jednako tako ni ronioci nisu nau ki turis jer je glavni mo v njihovog dolaska ronjenje, a ne boravak
na plovilu kojeg koriste za prijevoz do ronilakog lokaliteta itd.
101
U Hrvatskoj danas posluje 98 luka nau kog turizma (prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nau kog turizma, NN br. 72/2008.), od ega je 50 marina s vezovima u moru, 10 marina
s vezovima na kopnu i 38 ostalih luka nau kog turizma (sidrita, privezita i nerazvrstane luke
nau kog turizma). U m je lukama koncem 2010. godine bilo ukupno 16.913 vezova u moru te
5.125 mjesta za smjetaj plovila na kopnu. Neto manje od polovice ukupnog broja vezova je za
plovila duljine 10 do 15 metara (tablica 7.1.1.).
Od ukupnog broja marina s vezovima u moru, 21 marina je u sastavu ACI d.d., koje je u vlasnitvu
drave. Osim luka nau kog turizma za stalni i tranzitni vez brodica i jah u jah ng turizmu, Hrvatska
raspolae i s oko 240 luka i luica pogodnih za privez amaca, brodica i jah raznih veliina koje su
uglavnom u funkciji lokalnog stanovnitva ili lokalnog gospodarstva, ali i s ogranienom mogunou
komercijalnog veza.
Tablica 7.1.1.
BROJ LUKA I STRUKTURA VEZOVA U LUKAMA NAUTIKOG TURIZMA
U HRVATSKOJ OD 2001. DO 2010. GODINE PREMA VELIINI
Broj luka
nautikog turizma
Ukupno
Marine
2001.
2005.
2010.
66
84
98
51
50
60
2001.
2005.
2010.
100,0
100,0
100,0
77,3
59,5
61,2
2010./2001.
2010./2005.
148,5
116,7
117,6
120,0
Ukupno
Do 6 m
14.009
2.034
15.058
1.094
16.913
1.239
Struktura u %
100,0
14,5
100,0
7,3
100,0
7,3
Stope promjena u %
120,7
60,9
112,3
113,3
Broj
vezova u moru
Od 6
Od 8
do 8 m
do 10 m
2.450
2.865
2.154
3.387
2.097
3.542
Od 10
do 15 m
5.198
6.870
7.842
Preko
15 m
1.462
1.553
2.193
17,5
14,3
12,4
20,5
22,5
20,9
37,1
45,6
46,4
10,4
10,3
13,0
85,6
97,4
123,6
104,6
150,9
114,1
150,0
141,2
Izvor: Nautiki turizam kapaciteti i poslovanje luka nautikog turizma, Priopenje br. 4.4.5., Dravni zavod za statistiku
Broja luka nau kog turizma u zadnjih desetak godina uvean je za gotovo 50%, a marina za 18%.
Pri tome je do poveanja broja marina dolo iskljuivo u drugom petogoditu. Novi Pravilnik o
razvrstavanju i kategorizaciji luka nau kog turizma uvodi novi nain kategorizacije za marine s
vezovima u moru. Umjesto I, II i III kategorije,46 novim se pravilnikom definiraju e ri kategorije,
s dva do pet sidara. Veina marina danas nije kategorizirana prema novom pravilniku tako da je u
2010. godini bilo est marina I kategorije, 24 marine II kategorije, 17 marina III kategorije, a samo 3
marine bile su kategorizirane prema broju sidara. Ovim pravilnikom ukida se privezite kao jedna
od luka nau kog turizma, a uvodi se nova, odlagalite plovnih objekata.
Turis ka makroregija Sjeverni Jadran raspolae s oko 45% ukupne ponude jah ng turizma u Hrvatskoj mjerene brojem marina i brojem vezova (27 marina sa 7,7 sua vezova) dok je neto vei njen
udio (51%) u broju mjesta za smjetaj plovila na kopnu (tablica 7.1.2.). Na podruju Junog Jadrana
smjetene su 33 marine s 9,2 sue vezova (oko 55%).
Mogunost sigurne plovidbe (obiljeeni plovni putovi) i osiguranje veza za plovilo (uglavnom u
marinama) glavne su usluge koje se nude u jah ng turizmu. Marine najee, osim veza, nude
i ugos teljske usluge (usluge hrane i pia), usluge trgovine i servisa plovila, a samo sporadino i
uslugu smjetaja, kongresne sadraje, teajeve ronjenja, teajeve i mogunost polaganja ispita za
voditelja brodice i sl. Meu m, jahtai, jekom boravka u des nacijama na obali i otocima, koriste
i itav niz des nacijskih usluga i proizvoda izvan ponude marina.
46
Stari Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nau kog turizma (NN br. 142/99, 47/00, 45/01, 108/01 i 106/04).
102

Tablica 7.1.2.
KAPACITET PONUDE U JAHTINGU U 2010. GODINI
PREMA PRIMORSKIM TURISTIKIM MAKROREGIJAMA
Ukupna
Broj
povrina
mjesta
Broj
Broj
prostora
za smjetaj
marina
vezova
2
na kopnu,
plovila
m
na kopnu
m2
3.313.110
60
16.913
5.125
756.538
1.487.514
27
7.707
2.598
341.649
1.825.596
33
9.206
2.527
414.889
Udio makroregije u ukupno raspoloivom kapacitetu u %
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
44,9
45,0
45,6
50,7
45,2
55,1
55,0
54,4
49,3
54,8
Povrina
akvatorija,
Ukupno
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Ukupno
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Izvor: Nautiki turizam kapaciteti i poslovanje luka nautikog turizma u 2010., Priopenje br. 4.4.5., Dravni
zavod za statistiku.
Potranja
Na stalnom je vezu u lukama nau kog turizma u Hrvatskoj u 2010. godini, na dan 31. prosinca, bilo
ukupno 14.431 plovilo, to je 2,5% manje nego godinu prije. Iskoritenost ukupnog broja (stalnih)
vezova (u moru i na kopnu) koncem 2010. godine je iznosila vie od 65%. Meu m, zbog injenica
da postoje luke nau kog turizma koje ne nude usluge stalnog veza (jer rade samo jekom sezone)
te da se u marinama ne iznajmljuju uvijek svi raspoloivi vezovi u moru za stalni vez, iskoritenost
stvarno raspoloivih vezova za stalni vez u lukama nau kog turizma je sigurno znatno vea.
U moru je bilo vezano 12.661 plovilo (88%), a iskljuivo na kopnu 12% plovila. U razdoblju od 2001.
do 2010. godine broj plovila na stalnom vezu u moru povean je za oko 27% (u zadnjem petogoditu
zabiljeen je rast od 6%, tablica 7.1.3.). Na tranzitnim vezovima u moru u zadnjem petogoditu rasta
gotovo da i nije bilo. U 2010. godini broj plovila na tranzitnom vezu (vez u moru i suhi vez) je iznosio
206.028, to je za 1% manje nego u prethodnoj godini.
Tablica 7.1.3.
BROJ PLOVILA (S VEZOM U MORU) U LUKAMA NAUTIKOG TURIZMA
OD 2001. DO 2010. GODINE
Broj plovila koja su se

koristila vezom u moru
Na stalnom
Ukupno
U tranzitu
vezu
Broj vezova
2001.
2005.
2010.
2001.
2005.
2010.
2010./2001.
2010./2005.
171.386
210.256
211.649
10.008
161.378
11.950
198.306
12.661
198.988
Struktura u %
100,0
5,8
94,2
100,0
5,7
94,3
100,0
6,0
94,0
Stope promjene u %
123,5
126,5
123,3
100,7
105,9
100,3
Izvor: Nautiki turizam kapaciteti i poslovanje luka nautikog turizma,

Priopenje br. 4.4.5., Dravni zavod za statistiku.
103
Najzastupljenija plovila u lukama nau kog turizma u Hrvatskoj su plovila duljine od 10 do 12 metara
(34%), a za m ona duljine od 12 do 15 metara (39%). Dulja plovila zastupljenija su meu plovilima
u tranzitu (tablica 7.1.4.).
Tablica 7.1.4.
BROJ PLOVILA (S VEZOM U MORU) U LUKAMA NAUTIKOG TURIZMA OD 2001. DO 2010. GODINE
PREMA VRSTI VEZA I DULJINI PLOVILA
Prema duljiini plovila
Broj vezova
Ukupno
Stalni vez
Tranzit
Struktura u %
Ukupno
Stalni vez
Tranzit
Vie
od 20 m
Ukupno
Do 6 m
68m
8 10 m
10 12 m
12 15 m
15 20 m
211.649
12.661
198.988
5.803
614
5.189
17.054
1.323
15.731
35.148
2.642
32.506
71.573
3.544
68.029
62.972
3.228
59.744
15.378
1.011
14.367
3.721
299
3.422
100,0
100,0
100,0
2,7
4,8
2,6
8,1
10,4
7,9
16,6
20,9
16,3
33,8
28,0
34,2
29,8
25,5
30,0
7,3
8,0
7,2
1,8
2,4
1,7
Izvor: Nautiki turizam kapaciteti i poslovanje luka nautikog turizma, Priopenje br. 4.4.5., Dravni zavod za statistiku
Na stalnom vezu u moru su podjednako motorna plovila (47%) i ona na jedra (48%), a tek 5% ine
ostale vrste plovila (tablica 7.1.6.). Meu plovilima u tranzitu je najvie onih na jedra (65%), odnosno
gotovo dvostruko vie od motornih plovila (33%).
U turis koj makroregiji Juni Jadran jah ng turizam je ak vniji u odnosu na makroregiju Sjeverni
Jadran, sudei prema broju plovila na tranzitnom vezu (tablica 7.1.5.). U 2010. godini u lukama
nau kog turizma makroregije Juni Jadran zabiljeeno je 72% ukupnog broja plovila. Dok je udio
makroregija u ukupnom broju plovila na stalnom vezu podjednak (54% ukupnih plovila na stalnom
vezu je u lukama nau kog turizma makroregije Juni Jadran), podruje Junog Jadrana ima znatno
vie zabiljeenih plovila u tranzitu (73% ukupnih ili oko tri puta vie nego u Sjevernom Jadranu).
Turis ke makroregije razlikuje i struktura plovila s obzirom na vrstu. Dok je na Sjevernom Jadranu
podjednak udio motornih jah i onih na jedra, u makroregiji Juni jadran dominiraju jahte na jedra,
kojih je oko 2,5 puta vie nego motornih jah .
Prema zastavi plovila, na stalnom vezu u lukama nau kog turizma u 2010. godini najvie plovila
je bilo iz Hrvatske (36%), Austrije (18%), Njemake (15%), SAD-a (7%), Slovenije (6%) i Italije (5%).
Plovila pod zastavama navedenih zemalja ine 90% ukupnog broja plovila na stalnom vezu.
Najvie plovila u tranzitu u 2010. godini imalo je hrvatsku zastavu (42%), za m talijansku (23%),
njemaku (11%), austrijsku (8%) te slovensku (5%), odnosno plovila pod zastavama navedenih zemalja ostvarila su 88% prometa plovila na tranzitnom vezu.
104

Tablica 7.1.5.
POTRANJA U JAHTING TURIZMU U 2010. GODINI
PREMA MAKROREGIJAMA, VRSTI VEZA I VRSTI PLOVILA (ZA PLOVILA KOJA SU KORISTILA VEZ U MORU)
Motorne
Jahte na
jahte
jedra
Broj plovila
Ukupno
211.649
71.061
134.603
Sjeverni Jadran
58.641
29.055
27.150
Juni Jadran
153.008
42.006
107.453
Ukupno
12.661
5.910
6.064
Sjeverni Jadran
5.784
2.881
2.483
Juni Jadran
6.877
3.029
3.581
Ukupno
198.988
65.151
128.539
Sjeverni Jadran
52.857
26.174
24.667
Juni Jadran
146.131
38.977
103.872
Struktura prema vrsti plovila u %
Ukupno
100,0
33,6
63,6
Sjeverni Jadran
100,0
49,5
46,3
Juni Jadran
100,0
27,5
70,2
Ukupno
100,0
46,7
47,9
Sjeverni Jadran
100,0
49,8
42,9
Juni Jadran
100,0
44,0
52,1
Ukupno
100,0
32,7
64,6
Sjeverni Jadran
100,0
49,5
46,7
Juni Jadran
100,0
26,7
71,1
Udio plovila u tranzitu u ukupnom broju plovila (u %)
Ukupno
94,0
91,7
95,5
Sjeverni Jadran
90,1
90,1
90,9
Juni Jadran
95,5
92,8
96,7
Udio turistike makroregije u ukupnoj potranji u %
Ukupno
100,0
100,0
100,0
Sjeverni Jadran
27,7
40,9
20,2
Juni Jadran
72,3
59,1
79,8
Ukupno
100,0
100,0
100,0
Sjeverni Jadran
45,7
48,7
40,9
Juni Jadran
54,3
51,3
59,1
Ukupno
100,0
100,0
100,0
Sjeverni Jadran
26,6
40,2
19,2
Juni Jadran
73,4
59,8
80,8
Ukupno
Ukupno
Plovila na stalnom vezu
Plovila u tranzitu
Ukupno
Plovila u tranzitu
Ukupno
Plovila u tranzitu
Ostalo
5.985
2.436
3.549
687
420
267
5.298
2.016
3.282
2,8
4,2
2,3
5,4
7,3
3,9
2,7
3,8
2,2
88,5
82,8
92,5
100,0
40,7
59,3
100,0
61,1
38,9
100,0
38,1
61,9
Izvor: Nautiki turizam kapaciteti i poslovanje luka nautikog turizma u 2010., Priopenje br. 4.4.5., Dravni zavod za statistiku.
Sociodemografski profil jah ng turista u Hrvatskoj47

Prosjena dob jah ng turista iznosila je 44 godine (45 godina u prosjeku imaju jah ng turis
na vlas tom plovilu ili plovilu roaka/prijatelja, a 42 godine arterai);
Najvie jah ng turista u dobi je od 30 do 49 godina (57%).
Vie od 80% jah ng turista ima zavrenu viu ili visoku kolu (u prosjeku su obrazovaniji od
stacioniranih turista u komercijalnim smjetajnim objek ma);
arterai su neto obrazovaniji.
Lojalnost hrvatskoj jah ng ponudi
80% inozemnih jah ng turista ve je vie od tri puta plovilo u Hrvatskoj;
49% inozemnih jah ng turista plovilo je u Hrvatskoj ve est ili vie puta.
47
Stavovi i potronja nau ara u Hrvatskoj TOMAS Nau ka 2007., Ins tut za turizam, 2008.
105
Obiljeja plovidbe
Plovidba s obitelji
Najee se plovilo s lanovima obitelji (46%) ili prijateljima (34%);
Na plovilima je u prosjeku bilo 5 osoba, ukljuujui skipera ili unajmljenu posadu;
22% plovila s unajmljenim skiperom.
Plovidba od luke do luke uz kombinaciju noenja u lukama nau kog
turizma, mjesnim luicama i na sidru
44% jah ng turista najee plovi od luke/marine do luke/marine, dok ostali odlaze na dnevne
izlete iz luke/marine (22%), preteito noe na sidru izvan luka/marina (13%), a jedna pe na
ostvaruje podjednak broj noenja u lukama/marinama i na sidru;
Jah ng turis najee na plovidbi ostvaruju 8 do 14 noenja (37%), slijedi plovidba s 4 do
7 noenja (31%), 15 do 21 noenje (18%), a 13% ostvaruje na putovanju/plovidbi 22 i vie
noenja;
U prosjeku, jah ng turis na putovanju ostvaruju 14 noenja, od ega oko 9 noenja u
marinama, 2 noenja u mjesnim luicama te po jedno do dva noenja na bovi, odnosno na
sidru, izvan mjesnih luica i marina.
Jah ng turis veeraju u restoranima
U restorane na doruak odlazi 6% jah ng turista, 23% objeduje, a 52% veera u restoranima.
Jah ng turis ak vni i u des nacijama na obali i otocima
Gotovo svi koriste uslugu manjih ugos teljskih objekata, restorana te idu u kupnju;
84% odlazi na izlete na kopnu, 80% na etnje i razgledavanje znamenitos te posjeuje lokalne
zabave.
Procjena financijskog prometa

U 2010. godini, u lukama nau kog turizma Hrvatske od jah ng turizma ostvaren je ukupni prihod
od 574 milijuna kuna (bez PDV-a). Najvei dio ostvarenog ukupnog prihoda luka nau kog turizma
ini prihod od iznajmljivanja vezova (76%), u kojem je 78% ostvareno od iznajmljivanja stalnog
veza (59% ukupnog prihoda). Prihodi od ostalih usluga u lukama nau kog turizma (ugos teljstvo,
servisi, trgovina, odnosno koncesija na obavljanje h usluga) sudjeluju s 24% u ukupnom prihodu
(tablica 7.1.6.).
U 2010. godini ukupni prihod luka nau kog turizma povean je za 6% u odnosu na prethodnu
godinu, a najvee poveanje je zabiljeeno u prihodu od iznajmljivanja tranzitnog veza (16%).
Prihodi od iznajmljivanja stalnog veza poveani su 5% dok su ostali prihodi (s izuzetkom servisnih
usluga) neznatno smanjeni (3,%). Udio prihoda od iznajmljivanja vezova u ukupnom prihodu tako
je i povean u odnosu na prethodnu godinu.
Uz neto vei broj plovila na stalnom vezu u odnosu na Sjeverni Jadran i gotovo tri etvr ne ukupnog
broja plovila u tranzitu, makroregija Juni Jadran ostvarila je u 2010. godini oko dvije treine ukupnog
prihoda luka nau kog turizma (gotovo dvostruko vei prihod od makroregije Sjeverni Jadran). Juni
Jadran biljei i manji udio prihoda od iznajmljivanja vezova u ukupnom prihodu (73%) u odnosu na
Sjeverni Jadran koji od iznajmljivanja vezova ostvaruje 82% ukupnog prihoda.
Obje su turis ke regije u 2010. godini poveale ukupan prihod u odnosu na 2009. godinu, makroregija Sjeverni Jadran za 7%, a Juni Jadran za 5%. Najvee poveanje u obje regije ostvareno je u
prihodu od iznajmljivanja tranzitnog veza (22% na podruju Sjevernog Jadrana i 13% na podruju
Junog Jadrana). S obzirom na pad potranje za stalnim vezom i stagnaciju potranje za tranzitnim
vezom u 2010. u odnosu na 2009. godinu, oito je da je poveanje prihoda ostvareno na temelju
rasta cijena usluga u marinama.
106

Tablica 7.1.6.
PRIHOD LUKA NAUTIKOG TURIZMA
I NJEGOVA STRUKTURA U 2009. I 2010. GODINI
Iznajmljivanje vezova
Servisne
Stalni
Tranzitni
usluge
Ukupno
vez
vez
Prihod u 000 kuna
83.656
46.533
543.376 405.690 322.034
23.015
12.603
184.881 150.199 127.184
60.641
33.930
358.495 255.491 194.850
96.621
49.949
574.112 435.909 339.288
28.107
11.912
198.574 163.000 134.893
68.514
38.037
375.538 272.909 204.395
Struktura u %
100,0
75,9
59,1
16,8
8,7
100,0
82,1
67,9
14,2
6,0
100,0
72,7
54,4
18,2
10,1
Udio makroregije u ostvarenom prihodu u %
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
34,6
37,4
39,8
29,1
23,8
65,4
62,6
60,2
70,9
76,2
Stopa promjene u %
105,7
107,4
105,4
115,5
107,3
107,4
108,5
106,1
122,1
94,5
104,8
106,8
104,9
113,0
112,1
Ukupno
2009.
2010.
Ukupno
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Ukupno
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
2010.
Ukupno
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
2010.
Ukupno
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
2010./2009.
Ukupno
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Ostali
prihodi
91.153
22.079
69.074
88.254
23.662
64.592
15,4
11,9
17,2
100,0
26,8
73,2
96,8
107,2
93,5
Izvor: Nautiki turizam kapaciteti i poslovanje luka nautikog turizma u 2010., Priopenje br. 4.4.5., Dravni zavod za statistiku
Prihod luka nau kog turizma samo je dio ukupnog prihoda koji se ostvaruje od jah ng turizma u
Hrvatskoj, budui da se potronja jahtaa u Hrvatskoj ostvaruje i izvan luka nau kog turizma, za
razne vrste usluga i proizvoda (od goriva i cestarina za osobne automobile pri dolasku i odlasku iz
polazne luke, cijene zrakoplovnih voznih karata ako su kupljene od domaih prijevoznika, usluga
restorana i barova, goriva za brodice i jahte, kupnje namirnica, suvenira, odjee, do ulaznica za
kulturna dogaanja ili atrakcije, izlete, registracije plovila i osiguranja u Hrvatskoj i sl.).
Prema istraivanjima obiljeja potranje u jah ng turizmu u Hrvatskoj (TOMAS Nau ka 2001.,
2004., 2007., Ins tut za turizam) prosjeni dnevni izdaci jah ng turista znatno su vei u usporedbi
sa stacionarnom ljetnom turis kom potranjom (u 2007. godini prosjeni dnevni izdaci arteraa
bili su 171 euro, jah ng turista na vlas m plovilima48 ili plovilima roaka/prijatelja 78 eura, a
stacionarnih turista 55 eura). Iako do danas nisu izraene relevantne procjene ukupnog prihoda
Hrvatske od jah ng turizma, nakon izrade Satelitskog rauna turizma za 2007. godinu49 stvorene
su pretpostavke za precizniju procjenu te vrijednos .
Nefinancijska obiljeja poslovanja

Pruatelji usluga u jah ng turizmu ar kuliraju svoje interese prema dravi, udrueni u razna
udruenja/zajednice, kao to su, na primjer, ona pri Hrvatskoj gospodarskoj komori: Udruenje
pruatelja usluga smjetaja na plovilima - arter (okuplja sve arter tvrtke registrirane u Hrvatskoj,
njih oko 900 s oko 3.400 kvalitetnih i vrhunski opremljenih plovila), Udruenje turis kih brodara
i Udruenje hrvatskih marina, ali se putem svojih vijea bave i ak vnos ma vezanim uz promociju,
aktualnu problema ku u poslovanju i to bre i kvalitetnije rjeavanje problema koje lanice udruga
imaju. Postoje i druga strukovna udruenja vezana uz jah ng turizam, izvan HGK, kao to su, na
primjer, graanska Udruga skipera Jadrana te Udruga male brodogradnje i nau kog turizma pri
Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
48
49
Samo trokovi iz depa koji se odnose na jedno putovanje/plovidbu. Ne uzimaju se u obzir trokovi godinjeg veza, osiguranja i sl.
Eksperimentalni satelitski raun turizma RH za 2007. godinu, Ins tut za turizam, 2010.
107
Na osnovu fokus grupe s predstavnicima glavnih dionika u jah ng turizmu u Hrvatskoj (predstavnici
strukovnih udruenja pri HGK: Udruenje pruatelja usluga smjetaja na plovilima charter, Udruenje
turis kih brodara - Grupacija jahte s profesionalnom posadom, Udruenje hrvatskih marina, HGK
u ime malih brodara), odrane u Biogradu n.m., 30.09.2011., prikupljeni su stavovi prisutnih o
problema ci poslovanja pruatelja usluga u jah ng turizmu Hrvatske.50 U nastavku se stavovi
ukratko iznose.
Ja ng turizam jedna je od rijetkih vrsta turizma za koju Hrvatska ima izraenu strategiju razvoja (za
razdoblje od 2009. do 2019. godine).51 Opa je ocjena dionika u jah ng turizmu da se Strategija
dobro odredila prema za okolia, prije svega zbog smanjenja broja novih vezova predvienih ili
omoguenih prostornim planovima priobalnih upanija. Tom je Strategijom predviena izgradnja
15.000 novih vezova u lukama nau kog turizma (po jedna treina tog broja u novim marinama,
u postojeim lukama te na kopnu) u planskom razdoblju, to je znatno manje u odnosu na vaee
prostorne planove primorskih upanija, kojima je omoguena izgradnja 25.755 novih vezova u moru
te jo 7.900 vezova na kopnu.52 Meu m, za sada Strategija nije doprinijela razvoju novih kapaciteta
kako je to predvieno, budui da je nije pra lo donoenje potrebnih zakona i propisa. Strategiji se
zamjera da nije dovoljno obradila segment malih brodara i arteraa.
Iako je stav glavnih dionika da je proizvod jah ng turizma dobar i konkurentan, prije svega zbog
prirodnih uvjeta i atrakcija, dobro opremljenih marina i brojnog artera, dionici smatraju da je
poslovanje hrvatskog jah ng turizma obiljeeno nizom razlii h problema. Tako su marine, zbog
nejasne regula ve, i dalje zapravo carinska skladita, to u praksi stvara velike probleme, PDV je
previsok, a trebao bi bi na razini kampova ili hotela, budui da predstavnici marina smatraju kako
marine/luke nau kog turizma zapravo pruaju usluge smjetaja pa bi trebale bi dio smjetajne
djelatnos , netransparentni su postupci u dobivanju koncesija za marine, spora administracija,
neusuglaeni zakoni itd. Kako se pribliavaju rokovi isteka pojedinih koncesija, sve je prisutniji
problem ulaganja u odravanje i unapreenje infrastrukture marina, budui da nije rijeen problem
prednos dosadanjih nositelja h koncesija pri produenju koncesije, odnosno obeteenje drave
za neamor ziranu imovinu koncesionara na pomorskom dobru. Uz to, nove se naknade za koncesije
na pomorskom dobru ocjenjuju neodrivo visokim.
arter tvrtke imaju znatne probleme s ugovaranjem obveznih vezova u marinama na dulji rok (5 do
6 godina dok je danas to najee 1 godina), to im oteava planiranje, nedovoljno je jasno definiranje brane u arteru zbog ega dolazi do problema s poreznim nadzorom, prevelika su davanja
za plovila jer su jahte klasificirane kao plovila dua od 12 metara,53 postojanje troarina na plovila
koje druge, nama konkurentne zemlje ne poznaju, nesudjelovanje u potrebnoj mjeri u odlukama
o promociji na stranim tri ma, provoenje carinskih propisa, obvezna oprema na plovilu vea je
nego je to potrebno, to poveava trokove itd.54
Openito govorei, stav je dionika, da ne postoji stvarno podrana poduzetnika klima prema
pruateljima usluga u jah ng turizmu od strane dravne i lokalne administracije. Postojeim gospodarskim subjek ma namee se niz nepotrebnih, a esto i kontradiktornih propisa i obveza koji
umanjuju konkurentnost proizvoda u meunarodnom okruenju, nisu rijeena neka temeljna pitanja
nastavka koncesije na pomorskom dobru, jo je gotovo polovina kapaciteta u marinama u vlasnitvu
drave (ACI), postupak dobivanja dozvola za proirenje kapaciteta ili za novu izgradnju traje previe
dugo, sve luke nau kog turizma nemaju jednak status u trinoj utakmici (naknada za koncesiju
na pomorskom dobru) itd.
50
Na Fokus grupi je bio i predstavnik Zajednice ronjenja u gospodarstvu, pri HGK, iji stavovi se ovdje ne navode, budui da se ne
radi o nau kom/jah ng turizmu, ali su uze u obzir i obradit e se u izvjetajima koji slijede.
51
Strategija razvoja nau kog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009-2019. godina, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvo turizma. Zagreb, prosinac 2008. Strategija se odnosi na jah ng turizam, iako u nazivu ima nau ki.
52
Studija razvoja nau kog turizma Republike Hrvatske. Hrvatski hidrografski ins tut, sa suradnicima. Studeni 2006., str. 100.
53
EU je prepus la dravama lanicama da same urede pitanje duljine plovila i definicije plovila. EU je dokumentom Recrea onal
Cra Direc ve 94/25/EC propisala minimalne tehnike uvjete plovila do 24m duljine. U EU su jahte uglavnom definirane kao plovila duljine iznad 24m. U RH su za upis plovila do 12m duljine (brodice) nadlene Luke kapetanije, a za sva ostala plovila, Hrvatski
registar brodova.
54
Poglavljem 14. Prometna poli ka pregovora s Europskom unijom, ulaskom RH u EU otvara se mogunost bavljenja djelatnou
artera i plovilima pod stranom zastavom.
108
Nau ki turizam jedna je od najznaajnijih vrsta turizma u Hrvatskoj i to ne samo s obzirom na

prihod koji ostvaruje, nego jo vie s obzirom na potencijal za rast i razvoj, koji se najveim dijelom
temelji na kompara vnim prednos ma Hrvatske za takvu vrstu turis kog proizvoda (atrak vnos
mora i des nacija na kopnu i otocima) u odnosu na konkurentske zemlje, a potom i na postojeoj
infra i supra strukturi, to jo, prema vaeim planskim i razvojnim dokumen ma (prostorni planovi i
Strategija razvoja nau kog turizma RH), nije iskoriteno u skladu s mogunos ma. Ukoliko Hrvatska
eli zadra i pobolja svoju konkurentsku poziciju u jah ng turizmu, a s ciljem poveanja zarade
i veeg zapoljavanja, mora hitno poduze mjere da se sadanje nepovoljno stanje poslovanja poduzetnika u jah ng turizmu promijeni na bolje. Neki od pravaca u kojima bi trebala ii ta poboljanja,
od sudionika ove fokus grupe gore su navedeni, i razloga za odgodu brzih promjena ne bi trebalo bi .
Ocjena konkurentske pozicije jah ng turizma u Hrvatskoj u meunarodnom

okruenju
Usporedbu raspoloivog kapaciteta ponude jah ng turizma Hrvatske s konkurentnim zemljama
oteava neusporedivost podatka uslijed razlii h izvora i razliitog poimanja/definiranja luka za
jahte i brodice u nacionalnim sta s kama i drugim istraivanjima. Prema istraivanju provedenom
2004. godine55 Hrvatska je raspolagala sa 6% vezova u marinama promatranih konkurentskih zemalja u okruenju (tablica 7.1.7.). Najvei udio u broju vezova imala je Francuska (43%), a potom
panjolska (21%).56 Prema broju vezova u marinama po kilometru obale, Hrvatska (2,6 veza po
kilometru obale) je u rangu s Turskom i Grkom, a raspolae s viestruko manjim brojem vezova od
Francuske i panjolske, dok dvostruko manje vezova po kilometru obale ima u usporedbi s Italijom
i Crnom Gorom.
Tablica 7.1.7.
RASPOLOIVI KAPACITET JAHTING PONUDE U HRVATSKOJ
I KONKURENTNIM ZEMLJAMA U OKRUENJU
Zemlja
GDP
per
capita
(USD)
Duina
obale na
Mediteranu
(u km)
Broj
marina
na
Mediteranu*
5.835
41
Hrvatska
10.700
Slovenija
18.300
32
Italija
26.800
7.600
Broj
vezova u
marinama
na
Mediteranu
Broj
vezova po
kilometru
obale na
Mediteranu
Udio
vezova u
ukupnom
broju
vezova na
Mediteranu
(u %)
6,0
Udio
obale na
Mediteranu
(u %)
15.303
2,6
15,8
1.820
56,9
0,7
0,1
104
47.800
6,3
18,8
20,6
Francuska
27.500
1.703
250
109.000
64,0
43,0
4,6
panjolska
22.000
2.580
187
52.080
20,2
20,5
7,0
2.300
274
1.740
6,4
0,7
0,7
14,1
Srbija i Crna Gora

Turska
6.700
5.191
31
11.360
2,2
4,5
Grka
19.900
13.676
51
14.661
1,1
5,8
37,1
Ukupno
19.117
36.891
670
253.764
6,9
100,0
100,0
Izvor: Konkurentnost hrvatskog nautikog turizma, Institut za turizam, 2004
Ocjena konkurentnos ukupnog hrvatskog jah ng proizvoda dobivena je na osnovu stavova jahting turista koji su 2004. i 2007. godine plovili u Hrvatskoj, bilo na vlas tom ili iznajmljenom plovilu
(TOMAS Nau ka 2004. i 2007., Ins tut za turizam)57. Ocjena se zasniva na usporedbi jah ng ponude
Hrvatske i jah ng des nacija u kojima su turis prethodno plovili. Turis su na skali bolje u Hrvatskoj, isto kao u Hrvatskoj i loije u Hrvatskoj ocjenjivali pet skupina elemenata ponude, ukljuujui
ope elemente turis ke ponude Hrvatske te specifine elemente jah ng ponude:
55
Konkurentnost hrvatskog nau kog turizma, Ins tut za turizam, 2004.

Samo mediteranski dio obale h zemalja.
57
Stavovi i potronja nau ara u Hrvatskoj TOMAS Nau ka 2004., Ins tut za turizam, 2005.; Stavovi i potronja nau ara u
Hrvatskoj TOMAS Nau ka 2007., Ins tut za turizam, 2008.
56
109
socijalni elemen : imid zemlje, osjeaj sigurnos , gostoljubivost

priroda i ouvanost: klima, ljepota krajolika, ekoloka ouvanost, istoa mora, istoa mjesta
ugos teljska ponuda
specifina jah ng ponuda: kapacitet marina, opremljenost marina, prostorni raspored marina
vrijednost za novac cjelokupne jah ng ponude.
Konkurentski krug zemalja ukljuuje glavne konkurente u okruenju koji pruaju jah ng proizvod:
panjolsku, Francusku, Italiju, Grku i Tursku.
Hrvatska jah ng ponuda u cijelom je razdoblju praenja ocijenjena, sa strane jah ng turista,
konkurentnom kad je rije o glavnom resursu - ljepo i ouvanos prirode te istoi mora, ali i
sigurnos i gostoljubivos kao drutvenim vrijednos ma. Hrvatska se percipira konkurentnom i u
prostornom rasporedu marina. Na razini konkurenata ocijenjena je ugos teljska ponuda u Hrvatskoj i
vrijednost za novac ukupne nau ke ponude dok u segmentu ponude marina (kapacitet i ureenost)
te imida zemlje Hrvatska ne uspijeva osigura prednost u odnosu na glavne konkurente.
Konkurentske prednos Hrvatske u odnosu na Italiju su prirodni elemen (klima, ljepota i ouvanost
prirode, istoa mora), istoa obalnih mjesta, drutvene vrijednos (sigurnost i gostoljubivost) te
vrijednos za novac jah ng ponude. Ugos teljska ponuda i prostorni raspored marina na razini su
ponude u Italiji, a loije od Italije ocijenjena je specifina jah ng ponuda u Hrvatskoj (kapacitet i
opremljenost marina) te imid zemlje.
U odnosu na Francusku i panjolsku, hrvatske su konkurentske prednos priroda (klima te lijepa i
ouvana priroda) te drutvene vrijednos (sigurnost i ljubaznost) dok su svi ostali elemen jah ng
ponude, ukljuujui ponudu i usluge u marinama, ali i imid Hrvatske, ugos teljske usluge i vrijednost
za novac jah ng ponude ocijenjeni loijima u Hrvatskoj.
Hrvatska jah ng ponuda ocijenjena je konkurentnom u usporedbi s Grkom i Turskom. Gotovo svi
elemen ponude ocijenjeni su boljima u hrvatskoj jah ng ponudi, s izuzetkom imida Grke koji je
ocijenjen boljim od imida Hrvatske.
7.2. MEUNARODNI KRUZING

Ponuda meunarodnog kruzing turizma
Glavni elemen ponude u kruzing turizmu su: (1) luka, odnosno sidrite sa svim potrebnim servisnim
uslugama brodu i putnicima (ukrcaj i iskrcaj putnika, carina, snabdijevanje broda, pilotaa, brodska
agentura, privez i odvez broda itd.) te (2) des nacija koja je i najvaniji imbenik u odluci putnika
o odabiru kruzing putovanja/i nerera58. I nerer putovanja ine des nacije koje se na putovanju
posjeuju sa svojom cjelokupnom turis kom ponudom, prije svega kulturnih atrakcija pogodnih
za obilazak, gastronomskom, trgovakom i drugom ponudom kao i ponudom organiziranih izleta u
okolicu te strunim voenjem na podruju des nacije.
Luka u kruzing turizam moe bi ukljuena kao polazna luka59, luka u kojoj zapoinje i, najee,
zavrava plovidba te kao luka canja, luka koja se posjeuje na i nereru izmeu polazne i krajnje
luke, i u kojoj brod boravi kratkotrajno, od nekoliko sa do najvie dan ili dva. U kreiranju i nerera
odnosno odabiru des nacija sa strane kruzing kompanija na odabir utjeu obiljeja broda, komercijalna i logis ka obiljeja ponude luke te obiljeja ciljanih segmenata potranje.60
58
Cruise Tourism: Current Situa on and Trends, UNWTO, 2010.

U polaznim lukama u prosjeku se ostvaruje dvostruko vea dnevna potronja putnika na takvim brodovima od one u lukama
canja. Osim toga, u polaznim luka se dodatni prihod u des naciji ostvaruje od snabdijevanja broda za viednevna krstarenja, od
manjih servisa na opremi i sl. te je lukama/des nacijama u interesu prua usluge polazne luke.
60
Cruise Tourism: Current Situa on and Trends, UNWTO, 2010.
59
110
Meunarodni kruzing turizam u Hrvatskoj se odvija na moru i na rijeci Dunav. U meunarodnom

kruzingu na moru danas sudjeluje, s veim ili manjim intenzitetom, dvadesetak hrvatskih luka, od
kojih su, prema prometu brodova i putnika, najznaajnije dvije dubrovake luke, Luka Gru i Gradska
luka Dubrovnik, a za m Split, Zadar, Korula i druge. U Studiji odrivog razvoja kruzing turizma u
Hrvatskoj61 prepoznato je 17 kruzing des nacija koje predstavljaju okosnicu razvoja kruzing turizma
u Hrvatskoj. Za prihvat kruzera s suu i vie putnika to su Pula, Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik te
Rovinj, ibenik, Pore, Krk, Cres, Rab, Mali Loinj, Pag, Vis, Hvar, Ploe i Korula za prihvat manjih
kruzera. Sve hrvatske luke danas su iskljuivo luke canja, uz izuzetak Dubrovnika (Luke Gru) u
kojem je zadnjih godina omoguen i ukrcaj i iskrcaj putnika na pojedinim i nererima koji poinju
(i zavravaju) u Veneciji.
Zadnjih godina neke su hrvatske luke znatno unaprijedile ponudu za prihvat brodova na
meunarodnim krunim putovanjima, prije svega infrastrukturu za prihvat brodova (npr. luka Gru)
te infrastrukturu za prihvat putnika (npr. luka Rijeka).
Potranja u meunarodnom kruzing turizmu

U 2010. godini Hrvatsku je na meunarodnom brodskom krunom putovanju posje lo 1,1 milijun
putnika, gotovo pet puta vie nego 2002. te gotovo dvostruko vie nego 2005. godine. Tijekom krizne
2009. godine broj putnika je povean za 11% u odnosu na 2008. godinu.
Na podruju Dubrovako-neretvanske upanije u 2010. godini eviden rano je 75%, a na podruju
cijele turis ke makroregije Juni Jadran 96% prvih ulazaka stranih brodova na meunarodnim
krunim putovanjima u hrvatsko teritorijalno more.
900
822
Broj meunar
meunarodnih
kruzing
ing putovanja
puto
800
700
628
500
400
420
364
307
300
200
456
420.542
1.200.000
1.093.923
989.272
1.000.000
939.848
565
600
856
754
600.000
597.708
440.254
800.000
694.104
511.417
400.000
225.784
200.000
100
0
Broj putnika na me
meunarodnim
kruzingg putova
putovanjima
Slika 7.2.1.
MEUNARODNA KRUZING POTRANJA U HRVATSKOJ
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Broj putovanja
Broj putnika
Izvor: Kruna putovanja stranih brodova u Republici Hrvatskoj. Priopenja, Dravni zavod za statistiku.
Napomena: Podaci se odnose na luke u koje strani brod ulazi prvi put u teritorijalno more Republike Hrvatske.
U meunarodnom kruzing turizmu u Hrvatskoj znatno je manje izraena sezonalnost potranje u

odnosu na stacionarni turizma (slika 7.2.2.). Naime, u e ri ljetna mjeseca 2010. godine u dvije primorske turis ke makroregije zabiljeeno je 83% ukupnih dolazaka inozemnih turista u komercijalne
smjetajne objekte te 58% svih putnika u meunarodnom kruzingu.
Najvei promet mjeren brojem brodova i putnika na meunarodnim brodskim krunim putovanjima
ostvaruje Dubrovnik sa svoje dvije luke. U 2010. godinu dubrovake luke posje lo je 705 brodova
(7% vie u odnosu na prethodnu godinu) s neto vie od jednog milijuna putnika (21% vie u odnosu
na prethodnu godinu).
61
tudija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, Ins tut za turizam, 2007.
111

Slika 7.2.2.
SEZONALNOST POTRANJE U KRUZINGU I STACIONARNOM* TURIZMU U HRVATSKOJ U 2010. GODINI
40%
35%
30%
25%
20%
15%
10%
5%
0%
I
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
Dolasci inozemnih turista u komercijalne smjetajne objekte

Noenja inozemnih turista u komercijalnim smjetajnim objektima
Broj putnika na meunarodnim kruzing putovanjima
Izvor: Kruna putovanja stranih brodova u republici Hrvatskoj u 2010. godini., Priopenje 4.4.6.,
Dravni zavod za statistiku; online informacijski sustav Instituta za turizam (BIST), izvorni podaci DZS.
*Broj dolazaka inozemnih turista i broj ostvarenih noenja inozemnih turista u komercijalnim
smjetajnim objektima u sedam obalnih upanija.
Sociodemografski profil posje telja u meunarodnom kruzingu

u Hrvatskoj62
Specifina emi vna podruja iz kojih dolaze posje telji
Najei posje telji hrvatskih des nacija u meunarodnom kruzingu su Talijani (27%), Amerikanci (20%) i panjolci (17%);
lanovi posade najee su iz izvaneuropskih zemalja (29%).
Prosjena starost putnika je 43 godine.
Veliki udio novih gos ju meu putnicima
78% putnika posje lo je Hrvatsku po prvi puta;
90% putnika prvi je puta u des naciji canja u Hrvatskoj;
89% lanova posade posje lo je Hrvatsku ve tri ili vie puta.
Obiljeja boravka i zadovoljstvo boravkom posje telja u meunarodnom
kruzingu u hrvatskim des nacijama canja
Kratak boravak u des naciji canja
Krae od tri sata u hrvatskim des nacijama canja boravi neto manje od jedne treine putnika, a svaki drugi putnik boravi izmeu tri i est sa ;
Vei brodovi zadravaju se krae u des naciji, a njihovi putnici u prosjeku manje troe u desnaciji;
Putnici u prvom posjetu zadravaju se due od onih koji su ve posje li des naciju canja i,
u prosjeku, vie troe.
Ak vnos uvjetovane kratkim boravkom
U des nacijama canja putnici uglavnom posjeuju ugos teljske objekte (81% konzumira
pie, 48% hranu), trgovine (82%) te samostalno razgledaju grad (69%);
62
Stavovi i potronja putnika i lanova posade na meunarodnim krunim putovanjima brodom u Hrvatskoj TOMAS Nau ka
2007., Ins tut za turizam, 2008.
112

Neto manje od polovice putnika (45%) odlazi na organizirani izlet u okolicu i/ili organizirani
razgled grada, u posjet muzeju ili izlobi ide oko 36% putnika;

Posje telji s kruzera iskazuju visok stupanj zadovoljstva ukupnom posjetom hrvatskih des nacija canja, organizacijom izleta i razgleda grada, ugos teljskom i trgovinskom ponudom
te osobnom sigurnou;
Dostupnost informacija/broura i organizacija prometa u des nacijama elemen su kojima
posje telji nisu bili zadovoljni.
Procjena financijskog prometa meunarodnog kruzing turizma
Prihod od meunarodnog kruzing turizma u Hrvatskoj ine:
luke pristojbe i naknade koje brodar plaa za brod u luci (peljarenje, privez i odvez, boravak
broda u luci, snabdijevanje vodom i drugim potrebama, odlaganje otpada, carinske i agencijske
naknade itd.),
naknade za svjetlarinu (obiljeavanje i odravanje morskih putova) te
potronja putnika i lanova posade koji silaze s broda i posjeuju des naciju canja.
Prema rezulta ma istraivanja iz 2006. godine, posje telji s kruzera u hrvatskim des nacijama
canja troili su prosjeno 39 eura po osobi (putnici 41 euro, lanovi posade 29 eura), od ega 19
eura (49%) na kupnju, 10 eura (26%) na izdatke za hranu i pie u ugos teljskim objek ma, 7 eura
(18%) na cijenu organiziranog izleta/razgleda te 0,5 eura (1%) na sve ostale izdatke. Prosjena
potronja po osobi putnika s kruzera obrnuto je proporcionalna veliini broda, a proporcionalna
duljini boravka u des naciji.
Ukupan prihod od kruzing turizma u Hrvatskoj u 2006. godini procijenjen je u rasponu od 29 do 32
milijuna eura:
Prihod od boravka broda iznosi 2,6 milijuna eura, a procijenjen je na osnovi prihoda lukih
uprava po tranzitnom putniku (u iznosu od 1,6 do 1,8 eura) te prosjenih cijena ostalih usluga
po brodu (pilotaa, privez i odvez, agencijska naknada i ostali trokovi);
Prihod od naknade za odravanje plovnih puteva iznosi 161 suu eura, a procijenjen je na
osnovi podataka Plovputa d.o.o.;
Potronja posje telja s kruzera u hrvatskim des nacijama canja procijenjena je u rasponu
od 25 do 28 milijuna eura, ovisno o procjeni broja putnika koji silaze s broda u des naciji.
Od 2006. do 2010. godine dolo je do znatnih promjena u svim segmen ma ponude i potranje
kruzing turizma u Hrvatskoj. Promet brodova i putnika na meunarodnim putovanjima u Hrvatskoj
stalno je rastao, a u 2010. godini zabiljeeno je 856 meunarodnih krunih putovanja s 1,1 milijun
putnika (52% brodova i 83% putnika vie nego u 2006. godini). Luke pristojbe i naknade su, barem
u naoj najznaajnijoj des naciji Dubrovnik (luka Gru), utrostruene. Svjetska iskustva, pak, ukazuju
na to da se porastom ponude na brodu smanjuje potronja posje telja u des nacijama canja, ak
do 70% od one iz ranijih razdoblja.63
Pod pretpostavkom da se potronja posje telja s kruzera u hrvatskim des nacijama canja nije
promijenila od 2006. godine, ukupni prihod od ove vrste turizma je u 2010. godini mogao dosegnu
iznos od pedesetak milijuna eura.
63
Prof. Ross Klein, sociolog i svjetski prizna strunjak za kruzing industriju, javno predavanje odrano 20. 5. 2011., Ins tut za
turizam, dostupno na stranicama www.iztzg.hr.
113
Nefinancijska obiljeja poslovanja meunarodnog kruzing turizma

Luke ukljuene u meunarodni kruzing turizam u Hrvatskoj su pod upravom dravnih ili upanijskih
lukih uprava. Poslovanje h luka u ovom je trenutku obiljeeno nizom pitanja, prije svega onih u
povezanim podrujima cjenovne poli ke, suradnje kljunih dionika, inves cija te odrivog razvoja.
U podruju cjenovne poli ke i suradnje kljunih dionika javlja se problem usklaivanja tarifne polike luka ukljuujui usklaivanje tarifne poli ke izmeu luka, preispi vanja meuodnosa lukih
pristojbi i naknada te kreiranja jedinstvene ponude meunarodnog kruzinga i zajednikog nastupa
prema brodarima (suradnja).
Podruje inves cija obiljeeno je postojanjem brojnih planova razvoja luka s ciljem unapreenja
uvjeta za prihvat kruzera i putnika (ukljuujui izgradnju opera vnih obala i putnikih zgrada sa
svom prateom opremom), ali i ostvarivanja preduvjeta za pruanje usluga polazne luke. S obzirom
na jo uvijek ogranien interes kruzing kompanija za hrvatske des nacije, s izuzetkom Dubrovnika,
postavlja se pitanje ekonomskog opravdanja takvih pojedinih inves cijskih poduhvata odnosno
potrebe usklaivanja razvojnih planova luka osobitog meunarodnog znaaja za Republiku Hrvatsku.
Broj posje telja u kruzing turizmu u pojedinim hrvatskim des nacijama pribliava se maksimalnom
prihvatnom kapacitetu uz jo uvijek neiskoriten kapacitet luka za prihvat brodova. U m se uvje ma
pojavljuje mogunost potencijalnog sukoba kruzing turizma s interesom drugih segmenata turis ke
potranje, prije svega stacionarnog turizma te domicilnog stanovnitva. Isto tako u razdobljima visokog intenziteta prometa kruzera izraena je pojava nega vnih uinaka kruzing turizma na okoli.
U ovom trenutku jo uvijek ne postoji sustavno praenja uinaka kruzing turizma na odrivost
hrvatskih turis kih des nacija, a ni usklaeno odrivo upravljanje razvojem kruzing turizma na
razini Hrvatske.
Ocjena konkurentske pozicije hrvatskih kruzing des nacija u meunarodnoj

kruzing ponudi na Mediteranu
Na ukupno 342 mediteranska i nerera 25 najveih kruzing kompanija, koje ostvaruju vie od 90%
ukupnih noenja na kruzing putovanjima na Mediteranu, u 2010. godini sudjelovalo je 137 luka. Broj
luka/des nacija ukljuenih u kruzing turizam poveava se sa smanjivanjem veliine broda. Tako su
na putovanjima najveih kruzera (onih s vie od 3.000 putnika) bile posjeene 42 luke, a na putovanjima kruzera najmanjeg kapaciteta (manje od 1.000 putnika) 122 luke.64 U Hrvatskoj su to bile luke
u Dubrovniku, Splitu i Koruli (luke canja za brodove s vie od 2.000 putnika) te luke u ibeniku,
Zadru, Rovinju, Hvaru, Puli, Opa ji i Trogiru koje su posje li kruzeri s manje od dvije sue putnika.
Mjereno brojem kruzing putnika, Dubrovnik je, kao najvanija hrvatska kruzing des nacija, u 2010.
godini bio sedma luka na Mediteranu, poslije Barcelone, Rima, Atene, Venecije, Napulja i Palma de
Malorca-e. Navedene su luke, s izuzetkom Napulja, i glavne polazne kruzing luke na Mediteranu.
Dubrovnik je najveim dijelom obuhvaen i nererima koji kao polaznu luku imaju Veneciju.
U okviru istraivanja provedenog u 2010. godini65, sukladno kriterijima odabira des nacije za kruzing
i nerere, model konkurentnos 1466 usporedivih mediteranskih kruzing luka/des nacija pokazao
je sljedee:
kvaliteta luke i lukih usluga u luci Gru je iznadprosjena, a u lukama Split i Gradska luka
Dubrovnik (odnosno sidrite Gradske luke Dubrovnik) ispodprosjena;
64
Izvor: Prijedlog luke tarifne poli ke za brodove na meunarodnim krunim putovanjima u Dubrovniku u razdoblju 2012.-2017.
godina, Ins tut za turizam, 2010.; Ivandi, Marui i Sever (2011). Mediterranean cruise i neraries and the posi on of Dubrovnik,
3rd Interna onal Cruise Conference, Dubrovniku, 16. do 18. svibnja 2011.
65
Ivandi, N., Marui, Z., Horak, S. (2011). Mjerenje konkurentnos turis kog proizvoda: primjer kruzing turizma i Dubrovnika. U
Izazovi upravljanja des nacijom. Urednica Sanda orak, Znanstvena edicija Ins tuta za turizam, Zagreb, 157-177.
66
U konkurentski krug luka nije ukljuena luka Venecija koja statusom najvee mediteranske polazne luke ne predstavlja izravnog
konkurenta Dubrovniku.
114
Atena (Grka) i Dubrovnik su des nacije koje su s aspekta posje telja s kruzera ocijenjene
najbolje
atrak vnost des nacije sa aspekta kruzing kompanija najbolje je ocijenjena za luke/des nacije Atenu, Kusadasi (Turska) i Rodos (Grka), dok je iznadprosjeno ocijenjena i luka Gru
s Dubrovnikom.
U analiziranom konkurentskom krugu mediteranskih kruzing des nacija, atrak vnost hrvatskih
luka/des nacija odreena je, uz nedvojbeno visoku des nacijsku turis ku atrak vnost, nizom
elemenata ponude koji im smanjuju atrak vnost sa stajalita kruzing kompanija. Kao kruzing desnacija, Dubrovnik je sa svojim lukama pozicioniran iznad prosjeka analizirane skupine, ponajprije
zbog izrazite meunarodne prepoznatljivos , ali i mogunos kvalita vnog upotpunjavanja ponude
dviju luka te pogodnoga geografskog poloaja.
7.3. DOMAI KRUZING

Sta s ka turizma u Hrvatskoj danas ne pra djelatnost domaih brodskih krunih putovanja pa tako
ne postoje slubeni podaci o raspoloivom kapacitetu brodova, fizikom prometu mjerenom brojem
dolazaka i ostvarenih noenja kao ni podaci o financijskom prometu ostvarenom pruanjem usluga
brodskih krunih putovanja. Podaci prikazani u ovom dijelu rezultat su nekoliko istraivanja provedenih za potrebe izrade izvjetaja Izvjetaj VIII: Turis ki prihod domaih brodskih krunih putovanja
u RH u 2007. godini, u okviru izrade projekta Eksperimentalna TSA 2007 prema metodologiji svjetske
turis ke organizacije: izravni i neizravni uinci turizma u RH, u 2010. godini.
Ponuda domaeg kruzing turizma

Usluge domaeg kruzinga pruaju gospodarski subjek registrirani za pomorski i obalni prijevoz
prijevoz putnika putnikim brodovima i jahtama s profesionalnom posadom, na viednevnim
(krunim) putovanjima.
Prema podacima Udruenja turis kih brodara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj posluje 303 brodara koje raspolau s ukupno 406 brodova. Usluge brodskih krunih putovanja prua
i 7 putnikih agencija s 28 brodova.67
U 2009. godini usluge viednevnih krunih putovanja prualo je 111 brodova. 68 Od prvotnoga
turis kog proizvoda domaeg kruzinga, koji je u pravilu ukljuivao prijevoz putnika od luke do luke,
bez organiziranog boravka na kopnu, eventualno zaustavljanje zbog kupanja te prehranu na brodu,
danas je taj proizvod donekle diverzificiran, odnosno prilagoen razlii m trinim niama i zbog
toga je tritu sve zanimljiviji.
Potranja u domaem kruzing turizmu69

U 2009. godini realizirano je ukupno 1.465 viednevnih krunih putovanja na kojima je sudjelovalo
gotovo 30 sua putnika/turista ili u prosjeku 20 putnika po putovanju. Na m putovanjima ostvareno je 207 sua noenja odnosno prosjeno 142 noenja po putovanju.
Brodovi koji su sudjelovali u domaem kruzingu realizirali su od jednog do 28 putovanja u 2009.
godini, pri emu je najvei broj brodova (63%) realizirao 10 do 19 putovanja.
67
Preuzeto sa stranica www.hgk.hr, 30. rujna 2011. godine.

Eksperimentalna TSA 2007 prema metodologiji svjetske turis ke organizacije: izravni i neizravni uinci turizma u RH, Izvjetaj
VIII: Turis ki prihod domaih brodskih krunih putovanja u RH u 2007. godini.
69
68
115
Sociodemografski profil posje telja u domaem

kruzingu u Hrvatskoj70
Britanci najvanije emi vno podruje
Najvanije emi vno podruje domaeg kruzinga u 2009. godini bili su turis iz Velike Britanije
koji su inili gotovo polovicu svih putnika na m putovanjima, a prema vanos slijede turis
iz Njemake (17%), Austrije (15%) te vicarske (4%) i vedske (4%).
Mlaa populacija
76% putnika mlae je od 45 godina pri emu je njih 43% u dobi izmeu 25 i 34 godine.
Prvi posjet Hrvatskoj
58% turista bilo je prvi puta u Hrvatskoj (najveim dijelom rezultat visokog udjela Britanaca
u istraivanju).
Obiljeja boravka i zadovoljstvo boravkom turista u domaem kruzingu u

hrvatskim des nacijama canja71
Ak vnos
Izvan broda turis posjeuju ugos teljske objekte (79% veera u restoranima), odlaze na plae,
kupuju te samostalno razgledavaju des nacije i nerera;
Izrazito su slabo zainteresirani za posjet nekom kulturnom ili sportskom dogaaju kao i za
iznajmljivanje prijevoznog sredstva.
Zadovoljstvo
Putnici su bili izrazito zadovoljni ukupnim doivljajem ljetovanja u Hrvatskoj.
Nii stupanj zadovoljstva iskazuju osobnom sigurnou, vrijednou za novac ukupnog putovanja, istoom i ureenou des nacija, raznolikou sadraja, kvalitetom hrane i pia te
ponudom suvenira.
Najmanji stupanj zadovoljstva iskazali su dostupnou broura.
Procjena ukupnih izdataka turista na domaem kruzingu72

Prosjeni izdaci turista na krunom putovanju brodovima u Hrvatskoj u 2009. godini iznose 956
eura po putovanju od ega 685 eura (72%) za paket aranman te 270 eura (28%) za trokove izvan
paket aranmana.
Ukupni izdaci turista jekom boravka na brodskim krunim putovanjima u Hrvatskoj u 2009. godini
iznosili su 28,3 milijuna eura, a izrauna su na osnovi procijenjenog ukupnog broja turista ukljuenog
u domai kruzing u 2009. godini i procijenjene prosjene potronje po turistu.
70
Rezulta istraivanja zadovoljstva i potronje putnika na domaim krunim putovanjima kojeg su proveli Ekonomski fakultet
Sveuilita u Splitu i Ins tut za turizam u 2010. godini, prikazani u: Eksperimentalna TSA 2007 prema metodologiji svjetske turis ke
organizacije: izravni i neizravni uinci turizma u RH, Izvjetaj VIII: Turis ki prihod domaih brodskih krunih putovanja u RH u 2007.
godini.
71
Rezulta istraivanja zadovoljstva i potronje putnika na domaim krunim putovanjima kojeg su proveli Ekonomski fakultet
Sveuilita u Splitu i Ins tut za turizam u 2010. godini.
72
116
Nefinancijska obiljeja poslovanja

U domaem kruzingu najizraeniji su slijedei problemi: osiguranje sigurnog veza plovila ukljuenih
u domai kruzing na godinjem i tranzitnom vezu, ogranien budet za subvencioniranje goriva,
ukupna davanja koja su ocijenjena previsokim u odnosu na kratku sezonu te osposobljenost posada
za pruanje usluga u turizmu. Pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji znait e i otvaranje domaeg
trita stranim brodarima u skoroj budunos , pa valja oekiva pojavu konkurencije domaim
brodarima o emu bi se ve sada trebalo poves rauna.73
Ocjena konkurentske pozicije domaeg kruzing turizma

u meunarodnom okruenju
Konkurentnost domaeg kruzing proizvoda u meunarodnom okruenju nije bila predmet
dosadanjih istraivanja pa o tome nema javno dostupnih spoznaja. Meu m, dobar indikator
meunarodne konkurentnos hrvatskog domaeg kruzinga je rang lista najpoeljnijih putovanja,
asopisa Traveler (Na onal Geographic Society) koji je ovu vrstu proizvoda ukljuio u 50 najpoeljnijih
putovanja na svijetu.74
73
Poglavljem 14. Prometna poli ka pregovora s Europskom unijom, malim je brodarima omoguena odgoda kabotae brodova
pod stranom zastavom do 2015. godine.
74
Preuzeto sa stranice h p://travel.na onalgeographic.com/travel/tours/europe-tours-2011 (Best Tours in Europe, From Traveler
Magazines 2011 Tours of a Life me), 30. 9. 2011.
117
8. ATRAKCIJSKA OSNOVA KAO KLJUAN INITELJ KONKURENTSKOG

POZICIONIRANJA TURIZMA HRVATSKE
Atrakcijska osnova kljuna je pretpostavka turis kog razvoja i trinog pozicioniranja, jer se odluka
o putovanju najee donosi na temelju kvalitete glavnih atrakcija des nacije u koju se putuje.
Naime, kvaliteta smjetajne ponude, bogatstvo prateih sadraja i prometna dostupnost mogu se
unaprijedi naporima drutvene zajednice i poduzetnika dok su prirodna osnova i kulturno-povijesna
ba na zadane kategorije koje se mogu uini dostupnijim i ureenijim, ali se ne mogu stvori na
umjetan nain.
Recentna istraivanja konkurentnos turizma u EU75 potvruju da ak i ako veina atrakcija ima
ogranienu snagu privlanost turis ke potranje, veina turista ipak posjeuje odreeno podruje
uglavnom zbog raznolikos ili pak specifinos pojedinih atrakcija. U usporedbi s ostalim dijelovima
svijeta, bogatstvo kulturnih atrakcija predstavlja kljunu snagu europskog turizma. Procjene UNWTO-a
pokazuju da je u 2007. godini oko 40% meunarodnih turis kih dolazaka u EU bilo mo virano kulturom. Najuspjenije turis ke des nacije u EU su one koje su prepoznale iroke implikacije odnosa
izmeu turizma i kulture. EU je svojim strukturnim fondovima podrala razvoj i promociju mnogih
kulturnih atrakcija, a iskustva pokazuju da su takva ulaganje najee rezul rala poveanjem atrakvnos za inozemne posje telje. Priroda i okoli drugi su najvaniji imbenik (preduvjet) turis ke
privlanos des nacija u EU, ne toliko u smislu koliine/raspoloive povrine ve u smislu kvalitete
i ouvanos prostora. Stoga je najvanija atrakcija mnogih europskih turis kih des nacija upravo
prirodna i kulturna raznolikost.76
Za hrvatski turizam, uz povoljan geoprometni poloaj s obzirom na glavna europska emi vna trita,
najveu vanost u privlaenju inozemne turis ke potranje imaju povoljni prirodni initelji, ouvana
priroda i bogato povijesno nasljee, to potvruju relevantna istraivanja mo vacije i zadovoljstva
turista elemen ma turis ke ponude u Hrvatskoj.77
Budui da se Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske temelje prije svega na
odgovarajuoj valorizaciji turis kih atrakcija i resursa, u ovom se izvjetaju ukratko inventarizira
i problema zira atrakcijska osnova i objanjava nain njezine valorizacije kao polazite za neke od
prijedloga u vezi s unapreenjem i skrbi za njezino ouvanje koji e kasnije uslijedi .
8.1. VALORIZACIJA TURISTIKIH ATRAKCIJA

Postupak valorizacije turis kih atrakcija Hrvatske, slijedei najveim dijelom metodologiju E.
Kuena,78 ukljuuje:
iden fikaciju (prepoznavanje) glavnih atrakcija,
sistema zaciju iden ficiranih atrakcija prema vrstama odnosno razvrstavanje atrakcija prema
pologiji,
rangiranje iden ficiranih atrakcija prema pridruenoj vanos unutar pojedine vrste atrakcija
te
procjenu stupnja turis fikacije iden ficiranih glavnih atrakcija.
75
Study on the Compe veness of the EU Tourism Industry. Final Report, September 2009, Ecorys za Directorate-General Enterprise
& Industry, str. 105-107.
76
Potvruju to i nalazi istraivanja Council of Europe, UNWTO: Ecotourism in Mountain Areas a Challenge to Sustainable Development, European Preparatory Conference for 2002.
77
TOMAS Trendovi 1987 2008 (urednici orak, S. i Marui, Z.). Ins tut za turizam, Zagreb, 2009.
78
Kuen E., Turis ka atrakcijska osnova, Ins tut za turizam, Zagreb 2002
118
Iden fikacija glavnih atrakcija izvrena je na temelju razlii h izvora, pri emu su kljunu ulogu imali:
materijali nadlenih ins tucija koje se bave za tom prirodne i kulturne ba ne, u prvom redu
Popisi prirodne i kulturno-povijesne ba ne koje izdaje Ministarstvo kulture RH,
materijali nadlenih ins tucija zaduenih za organizaciju turis kih ak vnos i promidbu
hrvatskog turizma, u prvom redu Ministarstvo turizma i sustav turis kih zajednica te
svi ostali materijali koji se bave turis kom atrakcijskom osnovom, od brojnih studija na nacionalnoj i regionalnoj razini do turis kih broura i zaviajnih monografija.
Ukupno je iden ficirano vie sua realnih i potencijalnih turis kih atrakcija. Njihova se sistema zacija provela kroz razvrstavanje atrakcija u tri osnovne skupine:
prirodne atrakcije,
kulturno-povijesne atrakcije i
ostale antropogene atrakcije.
S ciljem prepoznavanja glavnih atrakcija na kojima poiva turis ka privlanost Hrvatske, iz atrakcija
iden ficiranih u prethodnoj fazi rada, za svaku od tri osnovne skupine izvreno je rangiranje atrakcija
prema vanos . Vanost atrakcije je, sa stajalita trine privlanos , procijenjena na skali od najvie,
meunarodne vanos , preko nacionalne i regionalne do lokalne. Meunarodnim se atrakcijama
smatraju one za koje se procjenjuje da ciljano privlae inozemnu turis ku potranju. Nacionalne
atrakcije su one zbog kojih ciljano putuju uglavnom domai turis , a inozemni ih posjeuju jekom
putovanja poduzetog s drugom svrhom, dok regionalne i lokalne atrakcije privlae preteito posje telje iz blieg okruenja. U sluaju Hrvatske regionalna razina je najee razina upanije dok
lokalna razina uglavnom podrazumijeva podruja gradova i opina.
S motrita konkurentske pozicije hrvatskog turizma najznaajnije su turis ke atrakcije koje imaju
meunarodnu vanost. Od nekoliko sua iden ficiranih atrakcija, ekspertnom procjenom iden ficirano je sto njak atrakcija meunarodne vanos . Za te atrakcije proveden je postupak njihove
valorizacije. Valorizacija je napravljena procjenom stupnja njihove turis fikacije.
Stupanj turis fikacije je procjena turis ke ureenos , dostupnos i obiljeenos pojedine atrakcije. Definirane su tri stupnja turis fikacije: A, B i C. Razina A turis ficiranos oznaava potpunu
ureenost, dobru prometnu dostupnost i obiljeenost pojedine atrakcije. Razina B oznaava
zadovoljavajuu, a razina C slabu ureenost i obiljeenost atrakcije, uz omoguen pristup atrakciji.
Navedene tri stupnja turis fikacije mogu se okvirno definira i kao 100%-tna, 66%-tna i 33%-tna
razina spremnos atrakcije za posjeivanje. Postoji i etvr stupanj turis ficiranos definiran kao
nul , u koji se ubrajaju atrakcije neopremljene za turis ko posjeivanje, neiskoriteni resursi, kao
to su neke ljekovite vode ili neistraena arheoloka ba na, te nedostupne atrakcije kao na primjer,
dvorci koji se koriste za svrhe inkopa bilne s turizmom (bolnice, zatvori i sl.).
Atrakcije najvieg stupnja turis ficiranos (A) su one koje uglavnom ne trae vea ulaganja osim
redovnog odravanja. Atrakcije (B), a osobito (C) stupnja turis ficiranos su one u koje bi trebalo
uloi dodatna financijska sredstva i ije bi bolje opremanje moglo da znaajne po caje razvoju
turizma i doprinije smanjenju sezonalnos i/ili ravnomjernijoj disperziji turis ke potranje.
U ovom dokumentu pozornost je usmjerena na glavne atrakcije o ijoj opremljenos i privlanos
ovisi budua konkurentska pozicija Hrvatske u meunarodnom okruenju. To se uglavnom odnosi
na atrakcije meunarodne vanos koje su u najveoj mjeri ve turis ki ureene, dostupne i
trino prepoznate. Razmatrane su i neke atrakcije koje jo nisu dovoljno opremljene za turis ko
posjeivanje, ali za koje se procjenjuje da imaju meunarodni trini potencijal te da bi mogle doprinije poveanju atrak vnos Hrvatske kao turis ke des nacije.
Postupak odabira glavnih atrakcija meunarodnog znaaja i njihove valorizacije oslanja se, zbog
nepostojanja dovoljnog broja mjerljivih kriterija, na sljedee:
a) Valorizaciju nadlenih ins tucija koje se bave atrakcijskom osnovom pri Ministarstvu kulture
RH, uz napomenu da se one temelje na vrijednos pojedinih lokaliteta s motrita za te, a ne
na njihovoj turis koj atrak vnos . U sluaju za te prirode to je Popis za enih podruja za
119
koji je nadlena Uprava za za tu prirode, a u sluaju za te kulturno-povijesne ba ne Lista

za enih kulturnih dobara za koju je nadlena Uprava za za tu kulturne ba ne.
b) Valorizaciju nadlenih ins tucija zaduenih za organizaciju turis kih ak vnos , odnosno Ministarstva turizma RH. To u prvom redu ukljuuje popise turis kih cjelina i lokaliteta po upanijama
na kojima uslugu turis kog voenja moe prua samo ovlateni turis ki vodi,79 te popise
glavnih turis kih atrakcija koje se navode u materijalima Hrvatske turis ke zajednice i regionalnih i upanijskih turis kih zajednica.
c) Razne razvojne i planske dokumente na dravnoj i regionalnoj razini u kojima je vrena valorizacija atrakcijske osnove, u prvom redu master planovi, marke nki planovi i planovi turis kog
obiljeavanja. Najveu vanost meu njima imalo je deset upanijskih planova obiljeavanja i
interpretacije turis kih atrakcija izraenih za potrebe Ministarstva turizma od strane Ins tuta
za turizam, jer su raeni prema iden noj metodologiji i fokusirani primarno na glavne atrakcije.
d) Procijenjenu posjeenost i ostvareni prihodi pojedinih atrak vnih lokaliteta, uz opasku da se to
odnosi na vrlo mali broj najbolje ureenih atrakcija na kojima se registrira prodaja ulaznica.
e) Ekspertno miljenje autora ovog izvjetaja temeljeno na poznavanju problema ke turis ke
atrakcijske osnove.
8.2. PRIRODNE ATRAKCIJE

Turis Hrvatsku poglavito posjeuju zbog njene prirodne ba ne.80 Za to su osobito zasluni sljedei
prirodni elemen :
izuzetno razvedena atrak vna obala s mnotvom otoka, jedna od najrazvedenijih u svijetu, u
kombinaciji sa sredozemnom klimom i is m morem pogodnim za kupanje i plovidbu,
mnotvo raznolikih krkih fenomena uvjetovanih izrazito visokim udjelom kra u reljefu, to
u Europi nije est sluaj,
vrlo visoka razina bioraznolikos s brojnim ouvanim biljnim i ivo njskim vrstama, prema
emu je visoko rangirana zemlja u Europi, te
raznolik i dobro ouvan prirodni krajolik u odnosu na ukupnu veliinu prostora (9,5% teritorija
pod nekom vrstom za te).
Na osnovu h elemenata mogu se odredi i e ri osnovne teme pod koje se mogu podves najatrak vniji dijelovi hrvatske prirodne ba ne (tablica 8.2.1.):
more i obala
voda i pilje u kru
atrak van reljef i bogatstvo uma
nizinske vode i movarna podruja i
ostale prirodne atrakcije.
U okviru teme more i obala osobitu vanost imaju tri nacionalna parka: Korna (zajedno s parkom
prirode Telaica), Brijuni i Mljet. Osim to su pravilno rasporeeni na sjevernom, srednjem i junom
dijelu hrvatskog Jadrana, ova tri parka saimaju i glavne kvalitete hrvatskog priobalja: razvedenost,
ouvan izvorni prirodni biljni pokrov, ljepotu krajolika i bogatstvo povijesne ba ne. Posebnu atrakciju ine brojne atrak vne prirodne plae kao to su Zlatni rat na Brau ili plae Makarske rivijere
kao osnova za razvoj kupalinog turizma. More i obala su uglavnom i dobro iskoriteni u turis ke
svrhe, to ukljuuje i nau ki turizam temeljen na odlinim mogunos ma plovidbe. Ipak, ima dosta
prostora za unapreenje, posebice u prostorima izvan glavnih za enih lokaliteta, ali i u sluaju
vizualno najatrak vnijeg no razmjerno slabo valoriziranog NP Korna .
79
Popis turis kih cjelina i lokaliteta po upanijama na kojima uslugu turis kog voenja moe prua samo ovlateni turis ki
vodi, Narodne novine 76/2008 od 02.07.2008.
80
TOMAS Trendovi 1987 2008 (urednici orak, S. i Marui, Z.). Ins tut za turizam, Zagreb, 2009.
120

Tablica 8.2.1.
GLAVNE HRVATSKE PRIRODNE ATRAKCIJE MEUNARODNOG ZNAAJA
Atrakcije
Regije
More i obala
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Sjeverni i Juni Jadran
NP Brijuni
NP Kornati (s PP Telaica)
NP Mljet
Atraktivne prirodne plae pogodne za kupanje (Zlatni rat, plae
Makarske rivijere i sl.)
Cjelokupni akvatorij Jadrana kao nautika destinacija
Voda u kru
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Svjetska batina UNESCO-a NP Plitvika jezera

NP Krka
Atraktivne krke rijeke (Korana sa Rastokama, Mrenica, Zrmanja,
Sve makroregije
Cetina)
Imotska jezera, vrela Gacke i drugi ponori i vrela
Atraktivan reljef s mnogo uma
UNESCO Svjetski rezervat biosfere Velebit (sa NP Sjeverni Velebit i
Paklenica)
Kontintentalna Hrvatska Europski geopark Papuk i druga stara gorja kontinentalne Hrvatske
NP Risnjak i druga krka gorja (Uka, Biokovo, umberako gorje)
Sve makroregije
Spilje (Peinski park Grabovaa, Cerovake spilje, Modra spilja Bievo)
Nizinske vode i movarna podruja
PP Kopaki rit
PP Lonjsko polje i movarna podruja uz rijeku Savu
Kontintentalna Hrvatska Regionalni park Mura - Drava i budui UNESCO Svjetski rezervat
biosfere Mura - Drava - Dunav
Rijeka Dunav
Druga ouvana movarna podruja (Ramsarski lokaliteti Crna Mlaka
Sve makroregije
i delta Neretve, Vransko jezero, Spavanske ume)
Ostale prirodne atrakcije
Raznoliki prirodni i kultivirani krajolici pogodni za etnje i biciklizam
Vinogorja (Srijemsko, Meimursko, Istarska, Primotensko, Peljeko)
Klima pogodna za kupanje i zdravstveni turizam (Opatija, Loinj,
Crikveniko-vinodolska rivijera, Hvar)
Parkovna arhitektura (Arboretum Trsteno, parkovi u Zagrebu, Splitu,
Sve makroregije
Rovinju, Rabu, Dubrovniku, Varadinsko groblje i Groblje Mirogoj)
Ouvane biljne vrste (osobito velike prirodne ume hrasta i etinjaa)
Ouvane ivotinjske vrste (veliki sisavci, visoka divlja, ptice, ribe)
Termalna vrela i druge ljekovite vode (toplice Hrvatskog zagorja,
Naftalan i sl.)
Razina
turistifikacije
A
B
A
B
A
A
A
B
B
A
B
B
B
A
B
C
C
C
B
B
B
C
C
B
B
*)
Razina A oznaava potpunu ureenost, dobru prometnu dostupnost i obiljeenost pojedine atrakcije,
razina B zadovoljavajuu, a razina C slabu, ali takvu da je mogu pristup atrakciji i turisti je posjeuju.
Temu voda i kr potrebno je posebno izdvoji jer najveim dijelom nju predstavljaju dva najznaajnija
hrvatska nacionalna parka Plitvika jezera i Krka. Izuzetno visoka posjeenost ovih parkova potvrda je
njihove jedinstvenos u svjetskim okvirima, to je i slubeno potvreno statusom Plitvikih jezera kao
jedinog prirodnog lokaliteta Hrvatske na lis Svjetske ba ne UNESCO-a. Hrvatska obiluje i brojnim
drugim krkim vodenim fenomenima, ali za sada dosta slabije valoriziranim od NP Plitvika jezera i
NP Krka. Tu spadaju u prvom redu atrak vne krke rijeke kao to su Zrmanja, Mrenica, Korana sa
Rastokama te vrela i ponori kao to su Imotska jezera ili vrela Gacke, poznata kao osobito vrijedan
ribolovni lokalitet.
Meu reljefnim krkim fenomenima koji nisu vezani uz vodu posebno mjesto ima najvei hrvatski
za eni lokalitet Park prirode Velebit, ujedno jedini hrvatski lokalitet za en kao Svjetski rezervat
bisofere UNESCO-a. U okviru ovog parka prirode nalaze se dva nacionalna parka Sjeverni Velebit i
Paklenica te drugi za eni lokalite pozna po jedinstvenim reljefnim oblicima (kukovi, kanjoni,
121
ponikve) i ouvanos biljnog i ivo njskog svijeta. Hrvatska se is e i mnotvom spilja meu kojima
posebno mjesto imaju Cerovake spilje, Peinski park Grabovaa te Modra spilja na otoku Bievu.
Uz krke planine kao to su Risnjak, Velika Kapela i Biokovo, privlana su i mnoga stara kon nentalna gorja, naroito Papuk kao jedini hrvatski geopark. No, osim velebitskih nacionalnih parkova
prepozna h kao vrhunske planinarske i alpinis ke lokacije i donekle parka prirode Papuk, hrvatska
gorja nisu u dovoljnoj mjeri turis ficirana, a ista opaska vrijedi i za veinu spiljskih fenomena.
Neto manji znaaj od gorja imaju prirodne atrakcije vezane uz nizinski i movarni reljef. Meu njima
se is u parkovi prirode Kopaki rit i Lonjsko polje kao jedni od rijetkih ostataka velikih europskih
prirodnih movara s dobro ouvanim biljnim i ivo njskim svijetom. Ova dva parka su ujedno i jedina
znatnije turis ficirana podruja nizinskog i movarnog krajolika, posebice Kopaki rit, poznat i kao
lovni lokalitet svjetskog znaaja, dok to nije sluaj s ornitolokim rezervatom Crna Mlaka i deltom
Neretve, koji su kao i Kopaki rit i Lonjsko polje prepozna u svjetskim razmjerima kao Ramsarski
lokalite ili movare svjetskog znaaja. Slabo se koriste i potencijali rijeka Drave i Dunava, odnosno
budueg Svjetskog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, kao i brojnih drugih atrak vnih movarnih
lokaliteta poput Vranskog jezera ili Spavanskih uma.
Uz ove glavne prirodne atrakcije, Hrvatska se is e i brojnim primjerima ouvane parkovske arhitekture, atrak vnim vinogorjima, termalnim vrelima, ljekovi m vodama i klimatskim lokalite ma
pogodnim za zdravstveni turizam. Ti su elemen takoer u nedovoljnoj mjeri stavljeni u turis ku
funkciju ili se kao brojni ljeilini lokalite ili atrak vna vinogorja koriste ispod stvarnih mogunos .
Konano, kao atrakciju treba istai cjelokupni teritorij Hrvatske koji se zbog poloaja na sjecitu
glavnih europskih prirodnih regija is e izuzetnom razliitou i privlanou prirodnih krajolika na
malom prostoru te s me povezanim velikim bogatstvom biljnog i ivo njskog svijeta. Na taj nain
itav hrvatski teritorij pogoduje razvoju razlii h vrsta turis kih ak vnos u prirodi.
8.3. KULTURNO POVIJESNE ATRAKCIJE

Iako antropogena ba na Hrvatske nije u svjetskim razmjerima toliko poznata kao ba na velikih
zemalja poput Francuske ili panjolske, naa zemlja s ukupno est urbanih cjelina i objekata kulturno-povijesne ba ne pod za tom UNESCO-a, srazmjerno svojoj povrini i broju stanovnika, ima
takvih lokaliteta vie i od panjolske i od Francuske. Uz tu injenicu, hrvatske antropogene atrakcije
privlane su i zbog:
izuzetne razliitos kulturno-povijesne ba ne na malom prostoru, a to je uvjetovano
poloajem na raskriju glavnih europskih kultura,
postojanja ouvanih materijalnih spomenika iz svih povijesnih razdoblja te
dobre uklopljenos kulturno-povijesnih atrakcija u isto tako ouvan prirodni krajolik.
S obzirom na specifine lokacije samih spomenika kulture uvjetovanih geografskim i povijesnim datos ma, osnovne teme izdvajaju se primarno na temelju pojedinih vremenskih razdoblja te shodno
tome ukljuuju (tablica 8.3.1.):
an ku i pretpovijesnu ba nu, prisutnu u svim dijelovima Hrvatske,
srednjovjekovnu i romaniku ba na, prisutnu uglavnom u priobalnom dijelu pod velikim
utjecajem Mletake republike i sredozemnog kulturnog kruga te
preteito baroknu i novovjekovnu ba nu, zastupljenu najveim dijelom u kon nentalnoj
Hrvatskoj pod utjecajem Habsburgovaca i srednjoeuropskog kulturnog kruga.
Postoji i vie posebnih elemenata koji se provlae kroz ove tri osnovne teme, u prvom redu bogata
for fikacijska ba na i pozna ljudi i dogaaji te neke ue specifine teme poput turis ke tradicije
Opa jske rivijere ili memorijalne ba ne iz novijeg razdoblja.
122
Spomenika ba na iz an kog perioda postoji u svim dijelovima Hrvatske, ali je zbog koritenja kamena kao graevnog materijala bolje ouvana u primorskom dijelu. Iz rimskog razdoblja najpozna ja
i najvrednija je Dioklecijanova palaa u Splitu, za ena kao dio Svjetske ba ne UNESCO-a, a vrlo
veliki znaaj imaju i ostaci starorimske ba ne u Puli (posebice amfiteatar), Saloni pokraj Splita i
Naroni kod Metkovia. Iz vremena starih Grka najvredniji su nalazi na Visu (grka Issa) te ostaci
grkog agera u Starigradskom polju na Hvaru, za eni kao dio Svjetske ba ne UNESCO-a.
Tablica 8.3.1.
GLAVNE HRVATSKE KULTURNO-POVIJESNE ATRAKCIJE OD MEUNARODNOG ZNAAJA
Regija
Atrakcije
Antika i pretpovijesna batina

Sjeverni Jadran
Antika Pula s amfiteatrom
Svjetska batina UNESCO-a Dioklecijanova palaa u Splitu
Juni Jadran
Spomenici starogrke kulture (Svjetska batina UNESCO-a Starogradsko
polje, Issa u Visu)
Arheoloki lokaliteti iz starorimskog perioda (Salona, Narona, podruje
Sve makroregije
Dunavskog limesa)
Hunjakovo, Vindija, Vuedol, i drugi paleontoloki i pretpovijesni lokaliteti
Srednjovjekovna sredozemna batina
Svjetska batina UNESCO-a Eufrazijeva bazilika i povijesna jezgra Porea
Sjeverni Jadran
Ruralne cjeline Istre i Primorja (Motovun, Gronjan, Lubenice, Moenice,
Kastav)
Povijesna cjelina grada Zadra
Svjetska batina UNESCO-a ibenska katedrala i povijesna jezgra ibenika
Juni Jadran
Svjetska batina UNESCO-a Stari grad Trogir
Svjetska batina UNESCO-a Stari grad Dubrovnik
Ruralne cjeline Dalmacije (Nin, Primoten, Ston, Blato na Koruli, Lastovo)
Brojni ouvani primorski gradovi (Rovinj, Rab, Pag, Hvar, Korula)
Izdvojeni sakralni objekti (samostani Koljun, Visovac, Krka, pustinja Blaca)
Barokna batina kontinentalne Hrvatske
Zagreb - Donji Grad i Gornji Grad
Osjeka "Tvra" i sredite Osijeka
Stari grad Ilok
Barokna jezgre grada Varadina i drugih gradova kontinentalne Hrvatske
(Samobor, akovec, Karlovac, Poega, akovo, Vukovar)
Dvorci i palae (Trakoan, Veliki Tabor)
Ostale kulturno- povijesne atrakcije
Sjeverni Jadran
Opatijski lungomare i Opatija kao ishodite hrvatske turistike tradicije
Kontintentalna Hrvatska Memorijalni lokaliteti (Vukovar, Jasenovac)
Utvrde (Nehaj/Senj, Knin, Klis, Slavonski Brod)
Sve makroregije
Rodna mjesta znamenitih ljudi (Tesla, Tito, Marko Polo)
Stupanj
turistifikacije
A
A
C
B
B
B
B
A
A
A
A
B
A
B
B
B
B
B
B
A
B
B
B
*)
Od pretpovijesnih lokaliteta najvei znaaj imaju nalazita Hunjakovo i Vindija u Hrvatskom Zagorju
te Vuedol kod Vukovara. Zbog potrebe veih ulaganja u restauraciju i interpretaciju za sada su u
turis ku funkciju od glavnih pretpovijesnih i an kih lokaliteta u veoj mjeri stavljeni tek Dioklecijanova palaa u Splitu, Amfiteatar u Puli, Narona, Hunjakovo i Vuedol, Ostali vrijedni lokalite tek
ekaju vea ulaganja u turis fikaciju, posebice prostor uz Dunav poznat kao dio Dunavskog limesa,
koji bi kao jedan od predloenih dijelova Svjetske ba ne UNESCO-a trebao obuhva o dijelove veine
europskih zemalja kroz koje prolazi Dunav.
Srednjovjekovna i renesansna sredozemna ba na ini najvredniji dio hrvatske kulturno-povijesne
ba ne, jer u nju spadaju naa najjpozna ja turis ka ikona stari grad Dubrovnik i jo tri cjeline
odnosno objekta za eni kao Svjetska ba na UNESCO-a: Stari grad Trogir, Eufrazijeva bazilika
u Poreu i ibenska katedrala. Uz njih veliku vrijednost imaju i povijesne urbane cjeline Korule,
123
Hvara, Paga, Raba, Rovinja, Porea, ibenika te osobito Zadra kao najvee ouvane povijesne jezgre
na Hrvatskom Jadranu. Dobro su ouvane i stoga vrlo privlane i brojne ruralne povijesne cjeline
i mali gradii, kojih je osobito mnogo u Istri i Primorju (Motovun, Gronjan, Lubenice, Moenice,
Kastav), ali i u Dalmaciji (Nin, Primoten, Ston, Lastovo).
Ima vrijednih spomenika i izvan naselja, to se u prvom redu odnosi na samostane kao to su Koljun,
Visovac, Krka ili pus nja Blaca. Sve povijesne cjeline is u se ouvanou originalnog rastera ulica i
trgova te vrijednim sakralnim graevinama i palaama. Vee urbane cjeline uglavnom su stavljene
u turis ku funkciju i dobro opremljene interpretacijskim sadrajima, dok je to u manjoj mjeri sluaj
s ruralnim cjelinama i manjim gradovima. Mnogi sakralni objek , meu njima i Eufrazijeva bazilika
mogli bi se istaknu u veoj mjeri i jae koris u turis koj promidni Hrvatske i njenih des nacija.
Kulturno-povijesna ba na kon nentalne srednjoeuropske Hrvatske veim je dijelom novijeg
datuma, jer je zbog koritenja neotpornih materijala ostalo malo ouvanih spomenika iz davnije
prolos . Tu za sada ne postoji nijedan objekt ili cjelina pod za tom UNESCO-a, iako se ulau
napori u uvrtavanje Osjeke tvre na tu listu kao najznaajnije ouvane urbane i for fikacijske
cjeline kon nentalne Hrvatske i dvorca Veliki Tabor. Dobro su ouvane i stare urbane jezgre Zagreba
(srednjovjekovni i barokni Gornji Grad i novovjekovni Donji Grad) i Varadina te Samobora, akovca,
Karlovca, Poege, akova. I u ovim cjelinama postoji velik broj vrijednih ouvanih crkava i palaa,
osobito iz razdoblja baroka.
Unutar ovih urbanih cjelina i izvan njih ima ouvanih dvoraca i zamkova, meu kojima se posebno
is u Ilok iznad Dunava s dvorcem i for fikacijama te Trakoan i Veliki Tabor. Za razliku od primorskih
gradova, urbane cjeline i spomenici kon nentalne Hrvatske su turis ficirani u manjoj mjeri i slabije
su opremljeni interpretacijskim sadrajima. Meu gradovima se boljom turis kom opremljenou
is e Varadin, dok npr. Zagreb kao glavni grad Hrvatske ili Karlovac sa svojom Zvijezdom zasluuju
bolju razinu turis ke ureenos . Jo je nepovoljnija situacija sa sakralnom ba nom, budui da
su mnoge meu najznaajnijim crkvama velik dio dana zatvorene i bez interpretacijskih sadraja.
Posebno mjesto u hrvatskoj kulturno-povijesnoj ba ni imaju brojne utvrde nastale kao rezultat
poloaja Hrvatske na rubu velikih europskih imperija i drava - Rimskog carstva, Mletake republike,
Habsburke monarhije, Turskog carstva. Zbog koritenja kamena kao graevnog materijala ima ih
vie u priobalju (Nehaj, Knin, Klis), ali ih je dosta ostalo ouvano i na kon nentu (Slavonski Brod,
Osjeka tvra). Vanu ulogu imaju i rodne kue svjetski pozna h ljudi kao to su Tesla, Tito i Marko
Polo,81 a treba istaknu i memorijalne lokalitete iz novije povijes , meu kojima posebno mjesto
ima grad Vukovar i Vukovarska bitka.
8.4. OSTALE ANTROPOGENE ATRAKCIJE

Osim konkretnih ouvanih urbanis kih i ruralnih cjelina i objekata, antropogenu ba nu Hrvatske
ine i atrakcije povremenog i pokretnog karaktera ije je ukljuivanje u turis ku ponudu ovisno o
naporima drutva i djelovanju pojedinaca. Tu spadaju razne manifestacije i dogaaji, muzejske zbirke,
kao i atrakcije nematerijalnog karaktera koje nisu striktno vezane uz tono odreeni lokalitet kao
npr. obiaji, folkor ili gastronomija. Njihovu izuzetnu vrijednost potvruje injenica da je Hrvatska
sa ak sedam kulturnih fenomena upisanih na Reprezenta vnu listu nematerijalne kulturne ba ne
UNESCO-a prva drava u Europi.
81
Iako nema dokaza da je Marko Polo roen u Koruli, njegova obitelj je nepobitno ivjela u ovom gradu i ta kua je ostala ouvana,
to se u vrlo velikoj mjeri koris u turizmu Korule i znaajno utjee na njenu turis ku posjeenost.
124

Tablica 8.4.1.
OSTALE VANIJE HRVATSKE ANTROPOGENE ATRAKCIJE OD MEUNARODNOG ZNAAJA
Regija
Atrakcije
Muzeji i galerije
Sjeverni Jadran
Juni Jadran
Muzej Nikole Tesle u Smiljanu

Muzeji u Zadru (rimsko staklo, zlato i srebro Zadra)
Dubrovaki muzeji
Zagrebaki muzeji i izlobeni prostori (Muzej suvremene umjetnosti,
Klovievi dvori, Muzej grada Zagreba, Mimara)
Muzej Krapinskih neandertalaca
Etno selo Kumrovec i slini muzejski objekti etnografskog karaktera
Podravski muzeji naivne umjetnosti (Hlebine, Gola, Molve, Kalinovac)
Juni Jadran i
Ostavtina Ivana Metrovia u Splitu (ali i u Otavicama, Zagrebu, Vrpolju)
Kulturne i vjerske manifestacije
Tradicionalne kazaline manifestacije (Dubrovake ljetne igre, Splitsko ljeto,
Eurokaz, i sl.)
Povijesne manifestacije (Rapska fiera, srednjovjekovni viteki turniri)
Glazbene manifestacije (Gronjan, Osor, Zadar, Varadin)
Sve makroregije
Filmski festivali (Motovun, Pula, Zagreb, Vukovar)
Hodoaa i vjerske procesije (Marija Bistrica, Trsat, Sinj, Aljma, Ludbreg,
Za kriem na Hvaru, Festa Svetog Vlaha u Dubrovniku)
Folklor, tradicija i kulinarstvo
Sinjska alka
Juni Jadran
Maraton Neretvanskih laa
Kontinentalna Hrvatska pancir fest Varadin
Folkorne manifestacije (akovaki vezovi, Vinkovake jeseni, Smotra folkora
Zagreb
Posebna foklorna dogaanja i igre (Moreka u Koruli, Ljelje u Gorjanima)
Konjanitvo (Ergela Lipicanera u akovu, Pustara Vinjica, Sinj)
Sve makroregije
Rukotvorstvo (ipkarstvo Lepoglave, Paga i Hvara, drvene igrake i
mediarstvo Hrvatskog zagorja)
Kulinarstvo (slavonski kulen, zagorski trukli, istarski tartufi, stonske
kamenice)
Zabavna, sportska i poslovna dogaanja
Meunarodni djeji festival u ibeniku
Juni Jadran
Zabavni centar Plaa Zre u Novalji i drugi lokaliteti ljetnih zabava za mlade
Rijeki karneval i drugi karnevali (podruje Kvarnera, Dubrovnik,
Samobor)
Sportske manifestacije (ATP teniski turnir u Umagu, svjetska i europska
Sve makroregije
prvenstva u raznim sportovima)
Zagrebaki velesajam i druge poslovne manifestacije i sajmovi
Stupanj
turistifikacije
A
A
A
A
A
B
B
B
A
B
A
A
B
A
A
A
B
B
B
C
B
A
A
A
A
B
*)
U antropogene atrakcije u irem smislu spadaju i razni umjetni sadraji stvoreni s primarnim ili
sekundarnim ciljem privlaenja turista (portski objek , skijalita, ljeilita, casina), kao i sva turis ka
infra i suprastruktura, dakle prometnice, smjetajni objek , restorani itd. Stoga se kao glavni elemen
antropogenog karaktera koji utjeu na privlaenje turista, a da nije rije o naslijeenoj ba ni iz
prolos izdvajaju (tablica 8.4.1.):
prometni poloaj Hrvatske valoriziran kroz odlinu mreu autocesta i zadovoljavajuu infrastrukturu pomorskog i zranog prometa,
raznolika i prostorno disperzirana smjetajna i ugos teljska turis ka ponuda,
mogunost slobodnog kretanja po cijelom prostoru uz visoku razinu osobne sigurnos i
ljudski resursi reprezen rani kroz poznavanje stranih jezika, gostoljubivost, nain ivota, foklor,
obiaje, gastronomiju i manifestacije (Mediteran kakav je nekad bio).
125
Budui da veina navedenih elemenata nije prostorno definirana, ve se odnosi na cjelokupni teritorij Hrvatske, teme koje je mogue izdvoji kao okvir za konkretne atrakcije uglavnom se odnose
na nain prezentacije pokretnih, vremenski uvjetovanih i nematerijalnih elemenata antropogene
ba ne. To ukljuuje sljedee teme:
muzeji i galerije kao okvir za prezentaciju i interpretaciju pokretne ba ne,
kulturne i vjerske manifestacije,
folklor i tradiciju te
zabavna, portska i poslovna dogaanja.
Muzejsko-galerijska ba na Hrvatske ne raspolae grandioznim umjetnikim djelima kao ba na
veih europskih zemalja zbog njenog poloaja na rubu velikih i monih imperija. To ima za posljedicu
slabiju posjeenost hrvatskih muzeja i oteanu mogunost ulaganja u njihovo atrak vnije ureenje.
Ipak, u Hrvatskoj postoje pojedini vrhunski ureeni muzeji svjetskog ranga, koji ukljuuju specifinu
grau vezanu uz konkretni prostor, u prvom redu Muzej Krapinskih neandertalaca u Krapini i Muzej
Nikole Tesle uz lokaciju njegove rodne kue u Smiljanu.
Visoka kvaliteta postave znakovita je i za mnoge zagrebake muzeje, u prvom redu Muzej suvremene
umjetnos i Muzej grada Zagreba, a muzejsko-galerijski prostori u Zagrebu privlae najvee svjetske
umjetnike izlobe. Velikom posjeenou i atrak vnou is u se i dubrovaki i zadarski muzeji zbog
bogate umjetnike i sakralne ba ne ovih gradova te muzeji koji sadre djela uvenog hrvatskog
kipara Ivana Metrovia, posebice onaj u Splitu. Jedinstvenou eksponata i ureenjem is u se
podravski muzeji naivne umjetnos , osobito u Hlebinama te Etno selo Kumrovec, koji stoga zasluuju
atrak vnije opremanje i intenzivniju promidbu.
Meu kulturnim manifestacijama malo ih je svjetskog znaaja bilo zbog jezinih barijera (kazaline
manifestacije kao Dubrovake ljetne igre ili Splitsko ljeto) ili orijentacije na razmjerno ui segment
publike (npr. Varadinske ili Osorske glazbene veeri). Neto su se bolje etablirale i neke povijesne
manifestacije kao Rapska fiera ili srednjovjekovni viteki turniri po Hrvatskom zagorju ali i drugdje,
te filmski fes vali, posebice onaj u Motovunu orijen ran preteito na mlau publiku. Dosta je visoka
posjeenost i vjerskih manifestacija, posebice u glavnom hrvatskom marijanskom sve tu Marija
Bistrica te glavnim regionalnim sve ma na Trsatu te u Sinju i Aljmau. Ipak, one uglavnom nisu
usmjerene na inozemnu populaciju osim donekle Hvarske procesije za krien i Feste Svetog Vlaha u
Dubrovniku, koje su kao izuzetno vrijedna nematerijalna ba na prepoznate i od strane UNESCO-a.
Hrvatska ima mnogo manifestacija temeljenih na starim obiajima i tradicijama, meu kojima se
interesom i inozemnih turista is u pancir fest u Varadinu, Sinjska alka i Maraton neretvanskih
laa. Ima i mnogo manifestacija folklornog karaktera kao to su akovaki vezovi, Vinkovake jeseni
ili Meunarodna smotra folklora u Zagreb, a treba istaknu i posebna folklorna dogaanja i igre
kao to su Moreka iz Korule ili Ljelje iz Gorjana, za ene kao nematerijalna ba na UNESCO-a.
Tradicija uzgoja konja i u turis ke svrhe se u odreenoj mjeri koris tek u akovu (konji lipicanci)
i Vinjici (arapski konji).
Znatan dio folklornih manifestacija nije u dovoljnoj mjeri stavljen u punu turis ku funkciju, kao
i brojne atrakcije vezane uz kulturu ivota i rada, posebice ipkarstvo Lepoglave, Paga i Hvara ili
mediarstvo i izrada drvenih igraaka u Hrvatskom zagorju za eni kao nematerijalna ba na
UNESCO-a. Mogunos intenzivnijeg turis kog koritenja postoje i za bogatu kulinarsku tradiciju
Hrvatske, gdje su za sada u svjetskim razmjerima ponajvie prepozna istarski tartufi, stonske kamenice, zagorski trukli i slavonski kulen.
Iako Hrvatska nije kao des nacija poznata po zabavi i nonom ivotu, Rijeki karneval spada meu
najvee u svijetu, a jaka karnevalska tradicija Kvarnera prepoznata je i od strane UNESCO-a (Zvonari
iz Kastva). Plaa Zre u Novalji ula je u svjetsku listu najpozna jih lokacija ljetnih zabava za mlade,
a sve je vie priredbi slinog karaktera i na drugim dijelovima Jadrana. Veliki ugled u svijetu i dugu
tradiciju ima i Meunarodni djeji fes val u ibeniku, a Hrvatska je uz tradicionalni svjetski ATP
teniski turnir u Umagu poznata i po organizaciji brojnih sportskih priredbi na europskoj i svjetskoj
razini. Najslabija karika u suvremenim dogaanjima su poslovne manifestacije, gdje je neko nada-
126
leko pozna Zagrebaki velesajam izgubio status poslovnog okupljalita svjetskog znaaja, a nisu se
dovoljno etablirale ni neke druge poslovne manifestacije usprkos porastu vanos npr. nau kih
sajmova u Rijeci ili Splitu.
Za hrvatski turizam je kljuna za ta i unapreenje turis kih resursa i atrakcija. Bez toga nema
daljnjeg turis kog razvitka i poboljanja meunarodne konkurentnos . Iako je to opepoznato i
prihvaeno stajalite, u praksi se ne provodi dovoljno. Jedan od razloga tome je i taj da turizam,
za razliku od mnogih drugih djelatnos u pravilu ne posjeduje iskljuivo svoje sirovine (temeljne
resurse), ve ih mora dijeli s nekim drugim djelatnos ma, katkad u meusobnom dopunjavanju,
suradnji i skladu, a ponekad uz mnoge nesporazume i velike konflikte.82
82
Kuen E.: Turis ka atrakcijska osnova. Ins tut za turizam, Zagreb 2002., str.231.
127
9. KLJUNI INITELJI USPJEHA: STAVOVI GLAVNIH DIONIKA TURISTIKOG

RAZVOJA
S ciljem ukljuivanja razlii h interesnih skupina u evaluaciju konkurentnos hrvatskog turizma,
jekom rujna i listopada 2011. organizirano je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom
est fokus grupa s predstavnicima udruga iz domena hotelijerstva, kampinga, privatnog smjetaja i
ugos teljstva te nau kog, ruralnog, zdravstvenog, pustolovnog i kulturnog turizma.83 U nastavku
se daje sinte ki prikaz stavova navedenih interesnih grupacija:
Stavovi o poslovanju gospodarskih subjekata u turizmu

Stanje proizvoda
Turizam se smatra sektorom znaajnog, ali jo uvijek u velikoj mjeri nerealiziranog potencijala. Iako
se ocjenjuje da Hrvatska danas openito nudi kvalitetnu smjetajnu ponudu odgovarajue vrijednos za novac, odlian proizvod nau kog turizma s izvrsnom infrastrukturom u marinama i brzo
rastui ruralni turizam te se, nadalje, smatra da je nekoliko podruja, poput primjerice kampinga i
pustolovnog turizma, u kojima Hrvatska moe ostvari konkurentsku prednost na regionalnoj i na
razini Mediterana, prevladava uvjerenje da postoji veliki prostor za unapreenje turis ke ponude.
Opi je stav da hrvatski turizam danas karakterizira niz nedostataka. Radi se, prije svega, o
ogranienos ponude u geografskom, ali, to je jo vanije, i u sadrajnom smislu. Naime, smatra
se da je hrvatski turizam jo uvijek u fazi konkuriranja prije svega prirodnim resursima obalnog
prostora te fizikim elemen ma proizvoda ( mi smo jo uvijek preteito fokusirani na minimalne
tehnike standarde ili na hardware) zapostavljajui mogunos to proizlaze iz uslune orijentacije i valoriziranja ukupne atrakcijske osnove zemlje ( nedostaje so ware komponenta,
fali inven vnos i ambicije u stvaranju mo va za privlaenje gos ju ). Stanje svijes u sektoru
ocjenjuje se staromodno, a sustav trom ( ukljuili smo se u wellness ponudu dosta kasno kada to
vie nije predstavljalo konkurentsku prednost ve je postalo jednostavno nuan dio hotelske ponude
u postojeem mentalnom sklopu kamp se doivljava kao bezsadrajna livada i je ini turizam
te se proputa trend razvoja suvremenih kamp naselja na razini 4* i 5* zakazujemo u ciljanju
segmenata koji mogu putova izvan ljetne sezone). Usprkos potencijalu, suradnja meu akterima
javnog i privatnog sektora koji tvore turis ku des naciju ili povezivanje turis kog i drugih komplementarnih sektora uglavnom ne uspijeva zaivje u znaajnijoj mjeri ( ins tucije su zatvorene,
orijen rane same na sebe, nezainteresirane, teko se prihvaa suradnja medicinski turizam
ima ogroman potencijal, ali se danas ne shvaa ozbiljno i nema meu- ins tucionalnu potporu). U
konanici, izraena sezonalnost i granina ispla vost poslovanja postala su stalna obiljeja hrvatskog
turis kog sektora (Hrvatska je zemlja pic sezone).
83
Sudionici fokus grupa: (FG 1, 28.9.2011.) Sekcija medicinskog turizma HGK, Klaster medicinskog turizma, Udruga za razvoj
medicinskog turizma, Zajednica wellness turizma; Zajednica pustolovnog turizma, Hrvatska gorska sluba spaavanja;
(FG 2, 30.9.2011.) Zajednica ronjenja, Udruenje hrvatskih marina, Udruenje chartera, Marina Punat, ACI Marina Jezera, Marina
Korna , Adria c charter, HGK u ime malih brodara;
(FG 3, 3.10.2011.) Sekcija eko-etno sela HGK, Sekcija TSOPG, Udruenje HUUD HGK, AZRRI-Pazin, Sekcija obiteljskog smjetaja
HGK, Strukovna skupina obiteljskog smjetaja i turizma;
(FG 4, 4.10.2011.) Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Hrvatska udruga kampova, Kamping udruenje Hrvatske, Udruga
top kamping kvalitete; Hrvatski auto klub;
(FG 5, 19.10.2011.) Udruga obiteljskih i malih hotela Hrvatske;
(FG 6, 20.10.2011.) Savjet za kulturni turizam Ureda za kulturni turizam HTZ-a.
128
Faktori uspjeha
Faktorima uspjeha kljunim za razvoj konkurentnog turis kog sektora u Hrvatskoj smatraju se:
Kon nuirani razvoj i inovacija proizvoda u skladu s trinim trendovima i konkurentskom
ponudom, valorizirajui pri tome komplementarnu ponudu des nacije ( nije klju u wellnessu sa zlatnim kvakama, ve u suradnji hotelijera, srodnih strukovnih udruga i des nacija
dananji kampovi imaju sve sadraje kao i hoteli).
Primjena standarda kvalitete u cilju jasnog pozicioniranja razlii h vrsta ponude i za te
kupaca ( danas u ugos teljstvu svi rade sve te moramo standardizira objekte danas
nije mogue rei to je kvalitetan wellness jer nema standarda s aspekta kadrova, prostora i
sadraja). Pri tome se is e vanost samo-regula ve koja se generira u okviru sektora za razliku od propisa nametnu h izvana. Usporedivost s meunarodno prepoznatljivim sustavima
moe predstavlja prednost.
Obrazovanje kadrova s naglaskom na struku i potrebe sektora ( u ugos teljstvu je bitno
njegova ljubav prema hrani te naui jezike, komunikaciju s gostom, organizaciju rada i
kontrolu poslovanja).
Umreavanje ponuaa razlii h proizvoda i usluga kako bi se stvorio sadrajno bogat lanac
vrijednos turis kih proizvoda.
Za ta okolia s naglaskom na ouvanju kvalitete prirodnih initelja i uklopljenos objekata
u okoli.
Ouvanje auten nos i po vanje tradicije posebice u arhitekturi, ureenju interijera i hrani,
ali i ak vnos ma te zabavi ( treba moi zadra , dokaza , pokaza i ponudi tradiciju ).
Generiranje trine prepoznatljivos bilo da je utemeljena na nekom atributu vlas te jedinstvenos ili na pravu koritenja vanjskog brenda.
Inves cije
Smatra se da su potrebe za turis kim inves cijama u Hrvatskoj vrlo velike. Inves cijska se klima,
meu m, ocjenjuje nepovoljnom s obzirom na niz ogranienja koja ju odreuju. Is u se izravno
des mulirajui faktori kao oporezivanje reinves rane dobi , visoke nekonkurentne bankovne kamate ( kamate za ugos teljstvo doseu 10%, a u Austriji su 2,5% nitko nas ne pra i sami se
financiramo ) te, nadalje, nedovoljni i nestabilni sustavi po caja ( trebali bi postoja snaniji
po caji za ekologiju i kvalitetu programi potpora naprasno se uvode i ukidaju ostavljajui ljude na
cjedilu ). U Hrvatskoj takoer nedostaju ciljane informacije, edukacijski programi i treninzi kojima
se pomae malim inves torima kao to i izostaje znaajnija ins tucionalna podrka u privlaenju
veih inves cija. Konano, visoka parafiskalna davanja, nerijetko konfliktan pravni okvir ( sektor
je reguliran kroz umu meusobno neusklaenih zakona i pravilnika ), ali i rastua nepopularnost
ugos teljskih zanimanja ( u Hrvatskoj vie ne postoji dignitet struke ) dodatno utjeu na dananju
nepovoljnu inves cijsku klimu. Istovremeno se is e nunost odupiranja oekivanjima i pri scima
stranog kapitala koji ne moraju bi usuglaeni s nacionalnim interesima ( potrebno je oduprije
se inozemnim pri scima iza kojih se skriva apartmanizacija prostora ).
Obrazovanje i vje ne zaposlenih
Postoji jedinstven stav da je educiran kadar klju uspjeha u turizmu. Jednako tako postoji i konsenzus
da su obrazovanje i vje ne zaposlenih u hrvatskom turis kom sektoru openito neadekvatni i to
od razine operacija, preko menadmenta do savjetodavne i strune potpore ( potrebna je dodatna
edukacija i onih koji rade i onih koji odluuju potrebne su informacijske i savjetodavne slube
u domenama poduzetnitva, inves cija, EU fondova dostupne na lokalnim i upanijskim razinama
), ali takoer i u kontekstu interdisciplinarnos koju turizam nuno podrazumijeva ( pitanje je
obrazovanja turis kih djelatnika za kulturu, ali i kulturnih djelatnika za turizam ). Smatra se da
kvalifikacije sezonskih radnika predstavljaju dodatan problem.
Nekoliko je faktora za koje se ocjenjuje da pridonose dananjem nepoeljnom stanju. Percepcija
turis ko-ugos teljskih zanimanja je nega vna, interes za njima pada, sve se manje sve loijih
uenika opredjeljuje za ova zanimanja ( uvje rada su teki, plae su niske, interes je stalno sve
129
manji, ugos teljsku kolu upisuju oni koji se radi niskih ocjena ne mogu upisa drugdje ). Smatra
se, nadalje, da postoji inflacija ugos teljskih kola ( svako mjesto ima ugos teljsku kolu ) te
da su obrazovni programi neprilagoeni potrebama u praksi ( zanemarena je struka i ne fokusira
se na bitno: gastronomija, jezici, komunikacija s gostom, organizacija rada, kontrola poslovanja
nedostaje kvalitetna prak na nastava ). Konano, zapostavlja se kon nuirano obrazovanje,
programi do/prekvalificiranja, ne propisuju se licence ( mi smo fokusirani na minimalne tehnike
uvjete objekata, a ne na uvjete generiranja i odravanja kvalitete kadra ).
Marke nke i prodajne ak vnos

Dva su osnovna pravca u kojima se smatra da je potrebno uloi dodatne promocijske napore.
Na prvom se mjestu radi o promociji imida hrvatskog turizma openito, a potom o promociji i
stvaranju percepcije Hrvatske kao des nacije cijelog niza razlii h proizvoda ( nedostaje promocija
Hrvatske kao zemlje idealne za kampiranje treba radi na prepoznatljivos zemlje kao des nacije
medicinskog turizma gotovo da nema promocije i Hrvatsku se ne percipira kao des naciju pustolovnog turizma iako smo El Dorado u speleologiji, speleoronjenju, alpskom penjanju s pogledom
na more, sea kayaku, ronjenju ). Smatra se da efikasnost postojee promocije nadalje umanjuje
pojedinano umjesto zajednikog oglaavanja na razini zemlje, naglaavanje hardware-a umjesto
prenoenja neopipljivih emo vnih poruka koje korespondiraju s oekivanjima gosta, nedovoljno
is canje postojeih brendiranih proizvoda i usluga koje garan raju odreenu razinu kvalitete.
Promocija koja bi bila okrenuta interno prema domicilnim zajednicama s ciljem stvaranja pozi vne
percepcije razlii h oblika turizma u potpunos izostaje.
Ocjenjuje se da turis ke agencije preesto reagiraju na podraaje ( ako netko trai, onda se
organizira ) te da nisu dovoljno pro-ak vne u tematskom povezivanju ponude ( nedostaje
organizacija i promocija i nerera i tura ) ni u iskoracima ka novim oblicima ponude ( zato
pustolovni turizam guramo samo kroz team building programe koji vie ne idu turis ke agencije
ne prodaju programe medicinskog turizma ).
Faktori konkurentnos iz okruenja

Gospodarsko okruenje
Dananje gospodarsko okruenje u Hrvatskoj smatra se izrazito limi rajue za daljnji razvoj turizma.
U prvom su planu visoka porezna davanja ( nije da gos malo troe, ve malo ostaje onima koji
rade ), a prije svega stopa PDV-a, koja je via od one u konkurentskim zemljama, uz istovremeno
nizak prag ostvarenog prometa za ulazak u sustav PDV-a te obvezu plaanja poreza kod transakcije,
za m oporezivanje reinves rane dobi i prevelik broj parafiskalnih davanja ( treba smanji stopu
PDV-a na razinu u drugim zemljama na Mediteranu rastere parafiskalna davanja i ukinu porez
na reinves ranu dobit moramo smanji ulazne trokove koji nas ine nekonkurentnima ). Smatra
se, nadalje, da postoji stalna prijetnja uvoenja dodatnih poreza to unosi nesigurnost.
Poli ko pravno okruenje
Postojee poli ko-pravno okruenje smatra se moda najveim ogranienjem daljnjeg turis kog
razvoja. Posebno osjetljive teme ukljuuju:
Prostorno planiranje: Smatra se da prostorno planiranje mora polazi od prethodno donesenih razvojnih vizija, strategija i master planova, a koji bi takoer predstavljali zakonski
obvezujuu dokumentaciju, osiguravajui na taj nain poveznicu izmeu trine i prostorne
logike te pridonosei trinoj konkurentnos des nacija ( prostorni planovi uobiajeno lociraju kampove na rubu grada ili ne predviaju kamp odmorita, a to je suprotno zahtjevima
trita i proputanje je prilika ). Is e se takoer potreba za brim donoenjem prostornih
planova nieg reda.
Kategorizacija smjetajnih objekata: Ocjenjuje se da je postojei sustav kategorizacije iznimno
i nepotrebno strog, posebice u usporedbi s manje zahtjevnim pravilima u konkurentskim
zemljama. Pri tome sustav stavlja u prvi plan propisivanje standarda fizikih aspekata objekata
130
dok je kvaliteta usluga zanemarena ( kategorizacija mjeri samo kvadrate i ne gleda se

kvaliteta a razlike u kvalite su velike tako se vara gosta ). Zagovara se prilagoavanje
meunarodno prepoznatljivim shemama kategorizacije ( trebalo bi se prilagodi neemu
meunarodno prepoznatljivom kao to je ADAC za kampove ).
Usklaenost regula ve: Uslijed inherentne mul disciplinarnos turizma, rije je o sektoru koji
nuno podlijee zakonima iz razlii h domena. Smatra se, meu m, da zakoni nisu meusobno
usklaeni to bitno oteava poslovanje gospodarskih subjekata, a nerijetko izravno utjee na
kvalitetu boravka posje telja ( turizam regulira niz ministarstava koja nisu koordinirana
marine spadaju pod vie ministarstava koja meusobno nedovoljno surauju to se prelama
preko kupaca agroturizam se nalazi u ingerenciji raznih nadlenih ins tucija i reguliran je
kroz umu zakona koji nisu usklaeni zakoni se stalno sudaraju).
Specifinos turizma: Opi je stav da postojea zakonska regula va ne uvaava dovoljno
specifinos turis kog poslovanja i ne pra zahtjeve turis kog trita to bitno umanjuje
konkurentsku poziciju hrvatskog turis kog sektora ( zakoni ne prepoznaju tradicionalnu kuhinju i oteavaju prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na imanju to se kosi s
oekivanjima u ruralnom turizmu HACCAP je za velike proizvoae hrane i velike turis ke
sustave, ali ne i za male ponuae koncesionari na pomorsko dobro ili turis ko zemljite
moraju ima sigurnost za dugorona ulaganja... zakoni ograniavaju preraspodjelu radnog
vremena i rad lanova obitelj to je suprotno s dinamikom rada u turizmu ). Smatra se da
je pre-regulaciju uputno zamijeni dobrom praksom.
Drutveno okruenje
Nekoliko je socio-kulturnih obiljeja suvremenog hrvatskog drutva za koja se smatra da djeluju
des mulirajue na turizam. Radi se, primjerice, o percepciji ugos teljsko-turis kih zanimanja,
posebice meu mladima, kao manje poeljnim poslovima niega ranga ( posao se smatra tekim,
plae niskima, mogunost napredovanja mala nema digniteta zanimanja ). Radi se, nadalje, o
krutom vienju vlas te funkcije koje pokazuju javna poduzea nainom upravljanja javnim dobrima
kada se iskljuuje ureenje niza moguih javnih rekrea vnih sadraja u takvim prostorima ( javna
poduzea su troma, nespremna na suradnju, ne vide prilike za sebe i opu drutvenu korist ). Velikim
se problemom smatra i nerazumijevanje izmeu privatnog i javnog sektora (poduzetnitvo ovisi o
ins tucijama javnog sektora koji je nerijetko spor, nezainteresiran, nema odgovornos i ne prepoznaje
dobre inicija ve ). Konano, radi se o ne tako rijetkim, poli kom uvjetovanim poremeajima u
odnosima na svim razinama javne uprave koji mogu blokira razvoj ( bez obzira na trinu logiku
i trud premalo se dogaa bez poznanstava ili ako nisu izbori ).
Stanje turis kih resursa
Opi je stav da Hrvatska raspolae brojnim i znaajnim turis kim resursima, pri emu se naroito
is e atrak vnost prirodnih resursa.
Istovremeno se uvia da je potrebno bitno realnije sagledava turis ku resursnu osnovu, kako u
odnosu na ouvanost prirodnih resursa to vie nije datost ( jadransko podmorje u loem je stanju
Jadran odumire ), tako i u odnosu na kvalitetu resursa, a posebice onih temeljnih kao to su
plae i obalni potez ( potrebno je hitno ureiva plae jer to je elementarno oekivanje naih gosju ) ili, pak, u odnosu na razinu atrak vnos resursa na turis kom tritu s obzirom da lokalno
vane atrakcije nisu nuno prepoznatljive i u irem okruenju ( da li naa svijest o sebi odgovara
onome kako nas vide ini se da esto padamo u euforiju samograndioznos ). Jednako se tako
prepoznaje i ogranienost iskljuivog usmjerenja na obalni potez, koji iako nedvojbeno primarni
turis ki resurs Hrvatske, ne umanjuje znaaj i turis ki potencijal kon nentalnih dijelova zemlje
( nuno je valorizira kon nent ).
Des nacijska turis ka poli ka

Dok se smatra da turis ki sektor u Hrvatskoj danas ipak u najveoj mjeri misli des nacijski, svjestan
snanije konkurentske pozicije des nacija u odnosu na individualne ponuae turis kih proizvoda
i usluga, ocjenjuje se da des nacije nuno ne misle turis ki ak i u sluajevima kada turizam pred-
131
stavlja najvaniji sektor lokalnog gospodarstva. Kri zira se nezrelost des nacijske poli ke i strateki
nepromiljen razvoj s kratkim vremenskim horizontom ( nema stratekog razmiljanja i predanos
dugoronom planiranju ) uslijed ega nerijetko dolazi do konfliktnih rjeenja u odnosu na vrste,
prostornu dispoziciju ili kvalitetu sadraja, ali i do krucijalnih problema nemogunos hvatanja u
kotac s temama poput prostorne poli ke, odrivog razvoja, stvaranja konkurentske prednos (
igra malog kapitala pridonijela je trajnom unitenju prostora da li se trebamo prikloni viziji
industrije turizma ili turizma s mjerom kako omogui da usprkos kompliciranoj regula vi
stvorimo regionalne brendove i da lokalno i auten no postane konkurentska prednost nae
turis ke ponude). S obzirom na vanost turizma za ukupno hrvatsko gospodarstvo postavlja se,
konano, pitanje rukovoenja turizmom na lokalnoj des nacijskoj razini ( tko je odgovoran za
turis ku des naciju ).
132
10. ZAKLJUAK
Hrvatski turizam sudjeluje izravno s 8,3% u bruto domaem proizvodu Hrvatske po ui stvaranje
oko 15% bruto dodane vrijednos Hrvatske. Time je vanost turizma za gospodarstvo Hrvatske
vea od vanos koju turizam ima za gospodarstva drugih zemalja Europske unije. Vanost turizma
za hrvatsko gospodarstvo dodatno naglaava njegova izloenost meunarodnoj konkurenciji. Od
ukupno 53 milijarde kuna turis ke potronje u 2010. godini, 85% realizira se prodajui proizvode
i usluge posje teljima iz inozemstva.
Kvaliteta resursa i postojea sposobnost njihova efikasnog koritenja i sinergijskog povezivanja na
dugi rok ine sr hrvatskog turizma danas. Kompara vne prednos koje proizlaze iz kvalitete resursa,
a prije svega ljepote krajolika i ekoloke ouvanos te drutvenih vrijednos , osnovne su poluge
trine pozicije hrvatskog turizma u odnosu na konkurenciju. Bitno transformirajui i poveavajui
kvalitetu ponude u posljednjih desetak godina, Hrvatska nudi tritu veu vrijednost za novac od
mnogih konkurenata. No, i dalje zaostaje za konkurencijom u kvalite , posebice des nacijskih,
turis kih usluga kao nezaobilaznoj komponen kvalitetnog turis kog doivljaja.
Izrazita sezonalnost poslovanja, najvea u odnosu na krug najvanijih konkurenata prema kriteriju
koritenja kolek vnih turis kih kapaciteta, odraz je postojeeg proizvodnog miksa Hrvatske i njezinih
turis kih makroregija u kojemu dominira odmor zasnovan na suncu i plai kao kljunom resursu.
Problem proizvodnog miksa Hrvatske, meu m, nije u veliini proizvoda odmora na suncu i plai.
Sunce i plaa i danas raspolae, a raspolagat e jo dugo, veom razinom trine spremnos od
drugih hrvatskih turis kih proizvoda. Problem proizlazi iz (ne)razvijenos , posebice des nacijskog
dijela, lanca vrijednos proizvoda sunca i plae, ali i drugih turis kih proizvoda Hrvatske. Iako se
imid Hrvatske iz perspek ve turista koji Hrvatsku posjeuju jekom ljeta stalno poboljava, Hrvatska
se na meunarodnom tritu ne uspijeva nametnu proizvodima koji bi izvan sezone uspjeli privui
dodatnu potranju.
Sezonalnost poslovanja gospodarskih subjekata orijen ranih na turis ku potranju, a prije svega
gospodarskih subjekata u ugos teljstvu, vaan je imbenik njihove efikasnos . Visoka sezonalnost
utjee i na dosege poveanja potranje, a me i ponude.
U razdoblju od 2001. do 2009. godine ostvareni broj noenja u Hrvatskoj povean je 9%, vie nego
u panjolskoj i Italiji, ali i manje nego u Turskoj, Bugarskoj i Grkoj. Istodobno je zabiljeen relavno skroman rast ponude hrvatskih kolek vnih smjetajnih kapaciteta u odnosu na analizirani
konkurentski krug. Rast je praen promjenom strukture i rastom vanos objekata vie kategorije
te rastom ponude privatnog smjetaja. Izrazito je narastao udio hotela vie kategorije na koji je
odgovorila i potranja. U 2010. godini hoteli s e ri zvjezdice ostvaruju najviu razinu iskoritenos ,
a ujedno postaju, prema kriteriju ostvarenog financijskog prometa, i najvaniji segment hrvatskog
hotelijerstva.
Volumen fizike potranje realiziran u privatnom smjetaju (kuanstva) u 2010. godini dosegao je
treinu svih noenja u komercijalnim smjetajnim kapacite ma. No, procjene neregistrirane veliine
prometa privatnog smjetaja upuuju na mogunost postojanja znaajno veih fizikih tokova od
onih koji proizlaze iz registriranog prometa.
to se e poslovne uspjenos , djelatnost pruanja usluga smjetaja u Hrvatskoj, u kojoj dominantnu ulogu imaju gospodarski subjek svrstani u skupinu Hotela i slinog smjetaja, od 2005.
godine biljei rast ukupnog prihoda, ali i pad dobi prije kamata, poreza i amor zacije te rast neto
gubitaka prije poreza. Poslovni rezulta prema veliini poduzea ukazuju na povezanost veliine i
uspjenos poduzea pa tako vea poduzea ostvaruju veu razinu profitabilnos . Slina obiljeja
poslovanja biljee i gospodarski subjek u djelatnos pripreme i usluivanja hrane i pia.
U odnosu na relevantno meunarodno okruenje hrvatski hoteli zaostaju za konkurencijom prema
kriteriju iskoritenos kapaciteta. No, prosjene su cijene soba koje hrvatski hoteli ostvaruju vie, s
133
izuzetkom Italije, nego u konkurentskim des nacijama. Hrvatski hoteli imaju bolju trinu poziciju
mjerenu prihodom po raspoloivoj sobi, kao financijskim iskazom efikasnos koritenja raspoloivog
kapaciteta, nego hoteli na podruju Bugarske i Grke, a na slinoj su konkurentskoj poziciji kao hoteli
u turskim i panjolskim regijama. Hrvatski hoteli imaju nisku razinu opera vne efikasnos mjerenu
udjelom bruto dobi prije fiksnih trokova u prihodu. Za oekiva je da pozi vni rezulta koje
hrvatsko ugos teljstvo, na strani fizikog i financijskog prometa, ostvaruje u 2011. godini predstavljaju kvalitetnu osnovicu za smanjenje sezonalnos i poveanje efikasnos poslovanja.
Osim djelatnos ugos teljstva i jah ng turizam je izloen visokom stupnju meunarodne konkurencije. Kao specifian i izrazito prepoznatljiv segment hrvatske turis ke ponude, jah ng turizam u
ovom trenutku predstavlja jedan od proizvoda s najveom razinom konkurentnos i atrak vnos .
Meu m, u odnosu na konkurente zaostaje u gotovo svim elemen ma ponude marina. Prihod gospodarskih subjekata u jah ng turizmu (marine) zasniva se, ponajprije, na prihodu od iznajmljivanja
veza budui da marine nedovoljno uspijevaju iskoris mogunos kreiranja dodatnih prihoda kroz
ponudu sekundarnih usluga.
Fizika i financijska obiljeja poslovanja djelatnos ugos teljstva, ali i ostalih djelatnos koje sudjeluju u turis koj ak vnos u Hrvatskoj, odreena su brojnim imbenicima iz internog i eksternog
okruenja. Meu njima, kao posebno vana ogranienja za daljnji turis ki razvoj, predstavnici
pojedinih turis kih djelatnos posebno is u fiskalni i regulatorni aspekt poslovanja, sposobnost
umreavanja i koordiniranog djelovanja na razini des nacija kao i vie internih slabos od kojih
posebno obrazovanje i vje ne kadrova te promociju i prodaju.
134

Strategija Razvoja Turizma 3

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategija Razvoja Turizma 3

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA

Zagreb, 1. studeni 2011.

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA

Voditelj i koordinator projekta:

Dr. sc. Sinia Horak

Mr. sc. Neven Ivandi

Mr. sc. Neven Ivandi

Zagreb, 1. studeni 2011.

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Izvjetaj 3. Hrvatski turizam i konkurentsko okruenje

2. VELIINA TURIZMA U HRVATSKOJ

2.1. Ukupni turis ki promet

2.2. Inozemni (dolazni) turis ki promet

2.3. Domai turis ki promet

3.1. Izravan i neizravan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske

3.2. Doprinos turizma gospodarstvima drava EU

4. KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA OBILJEJA TURISTIKE AKTIVNOSTI

4.2. Sjeverni Jadran

4.3. Juni Jadran

4.4. Kon nentalna Hrvatska

5. TRINA POZICIJA HRVATSKE NA MEUNARODNOM TURISTIKOM TRITU

5.1. Trina pozicija Hrvatske u odnosu na glavne konkurente

5.2. Trina pozicija Hrvatske na pojedinim emi vnim podrujima

5.3. Cjenovna pozicija Hrvatske

5.4. Ocjena trine spremnos pojedinih hrvatskih turis kih proizvoda

5.5. Ocjena kvalitete hrvatske turis ke ponude u meunarodnom konkurentskom okruenju

5.6. Trina pozicija hrvatskih turis kih makroregija

6. ANALIZA POSLOVANJA UGOSTITELJSTVA

6.1. Djelatnost pruanja usluga smjetaja u Hrvatskoj

6.2. Poslovanje hotelijerstva u meunarodnom okruenju

6.3. Djelatnost pripreme i usluivanja hrane i pia u Hrvatskoj

6.4. Privatni smjetaj (kuanstva)

6.5. Ostali aspek poslovanja

7. OBILJEJA DJELATNOSTI U NAUTIKOM TURIZMU

7.2. Meunarodni kruzing

7.3. Domai kruzing

8. ATRAKCIJSKA OSNOVA KAO KLJUAN INITELJ

8.1. Valorizacija turistikih atrakcija

8.2. Prirodne atrakcije

8.3. Kulturno-povijesne atrakcije

8.4. Ostale antropogene atrakcije

9. KLJUNI INITELJI USPJEHA: STAVOVI GLAVNIH DIONIKA TURISTIKOG RAZVOJA

5. NAIN IZVOENJA PROJEKTA

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Izvjetaj 3. Hrvatski turizam i konkurentsko okruenje

5. NAIN IZVOENJA PROJEKTA

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Izvjetaj 3. Hrvatski turizam i konkurentsko okruenje

2. VELIINA TURIZMA U HRVATSKOJ

TURISTIKA POTRONJA U HRVATSKOJ

5. NAIN IZVOENJA PROJEKTA

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Izvjetaj 3. Hrvatski turizam i konkurentsko okruenje

2.1. UKUPNI TURISTIKI PROMET

5. NAIN IZVOENJA PROJEKTA

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Izvjetaj 3. Hrvatski turizam i konkurentsko okruenje

2.2. INOZEMNI DOLAZNI TURISTIKI PROMET

Broj inozemnih posjetitelja/putovanja u milijunima

5. NAIN IZVOENJA PROJEKTA

GLAVNI PLAN I STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE

Izvjetaj 3. Hrvatski turizam i konkurentsko okruenje

Prosjena potronja inozemnih posjetitelja u kn

5. NAIN IZVOENJA PROJEKTA

TURISTIKA POTRONJA U HRVATSKOJ