III

, , 30.-31. 2014.

OSNOVNA NAELA DEFANZIVNE VONJE I ZNAAJ PRIMJENE ISTIH S CILJEM

BEZBJEDNOG IZVOENJA RADNJE PRETICANJA
BASIC PRINCIPLES DEFENSIVE DRIVING AND THE SIGNIFICANCE OF THEIR IN
ORDER TO SAFE BY PERFORMING OVERTAKING
Valentina Mandi1 i Sran Nii2
Rezime: injenica je da se rizik pri kretanju vozilima po saobraajnicama ne moe izbjei. On je uvijek prisutan, a vrlo esto
se manifestuje kroz neeljen, i prije svega nepredvien dogaaj saobraajnu nezgodu. S obzirom da se nepropisno i
nepravilno izvoenje radnje preticanja smatra veoma estom grekom vozaa koja za posljedicu ima takav nepredvien
dogaaj, ovaj rad ima za cilj da ukae na znaaj poznavanja i primjene naela defanzivne vonje, iji je glavni motiv dranje
na odstojanju od opasnosti i predvianje opasne situacije koja moe prei u saobraajnu nezgodu s obzirom na realne
okolnosti. Kroz analizu saobraajnih nezgoda na podruju Grada Istono Sarajevo, iji je osnovni uzrok radnja preticanja,
bie identifikovani osnovni faktori rizika sa kojim se voza svjesno ili nesvjesno suoava pri izvoenju ove radnje, a koji bi se
mogli iskljuiti primjenom naela defanzivne vonje.
Kljune rijei - bezbjednost, defanzivna vonja, preticanje.

1.

UVOD

Preticanje je jedna od najsloenijih i najopasnijih radnji vozilom u saobraaju, tako da donoenju odluke o
preticanju mora prethoditi promiljanje o svim elementima za bezbjedno izvoenje ove radnje. Pri tome, voza
mora potovati Zakonom propisane uslove, a sve ostalo je stvar njegove line procjene, koja zavisi od njegovog
mentalnog sklopa, stavova i mogunosti racionalizacije postupaka. Zato se upravo defanzivna vonja smatra
najefikasnijim ponaanjem u saobraaju, pri emu je sutina i umjetnost iste definisana sposobnou
prilagoavanja i procjene date situacije uslovljene ponaanjem drugih uesnika u saobraaju. Spremnost,
odnosno, tenja da se zatite od opasnosti, izgraujui strunu, profesionalnu i sopstvenu odgovornost prema
saobraaju, pozitivan je stav ljudi u saobraaju. Posebno je bitno da se taj pozitivan stav prema saobraaju
razvija poevi od vaspitanja u porodici, vrtiu, koli, uenjem u procesu osposobljavanja za vozae, te
aktivnostima u drutvu. Meutim, apsolutna ili objektivna zatita i bezbjednost uesnika u saobraaju, teko se
moe postii. Iz tog razloga je upravo edukacija, i to ona ciljana, usmjerena prema svim kategorijama uesnika u
saobraaju jedno od najsnanijih raspoloivih sredstava u borbi za smanjenje broja saobraajnih nezgoda.

2.

DEFANZIVNA VONJA

Sutina defanzivne vonje se moe uoiti iz samog naziva defanziva, koji potie od latinske rijei defaksus,
to znai odbrambeni, zatitni. Kada je u pitanju defanzivna vonja, radi se o najefikasnijem ponaanju u
saobraaju iji je glavni motiv dranje na odstojanju od opasnosti. Sutina i umjetnost defanzivne vonje
definisana je sposobnou prilagoavanja i procjene trenutne situacije uslovljene ponaanjem drugih uesnika
u saobraaju. Mnogi vozai smatraju da defanzivno ponaanje u saobraaju uslovljava odricanje linog prava na
putu, u svim prilikama i svim situacijama. Oni u tome vide inferiorno ponaanje, totalno nepovjerenje prema
drugima, sporu i bojaljivu vonju. Ovakvo shvatanje defanzivne vonje je potpuno pogreno. Naime, osobe
koje su bojaljive, nesigurne i krajnje nepovjerljive prema drugima nisu ni predodreene za upravljane
motornim vozilom. Takvi vozai dolaze u rizine situacije i njihova prividna tolerantnost je samo odraz straha, a
ne svjesnog i proraunatog prilagoavanja. Nasuprot ovome, defanzivan voza se aktivno prilagoava situaciji u
1
2

MANDI Valentina, magistar saobraaja i komunikacija, Sveuilite/Univerzitet ITC-INTERLOGOS CENTAR

NII Sran, diplomirani pravnik unutranjih poslova, Ministarstvo unutranjih poslova, CJB Istono Sarajevo

351

III
, , 30.-31. 2014.

saobraaju i njegovo samoodricanje od nekog prava u datoj kritinoj situaciji je svjesno. Ovakvo ponaanje sebi
moe dozvoliti samo sigurna i stabilna linost.

2.1. Naela i pravila defanzivne vonje

Defanzivna vonja svoju filozofiju bazira na 3 osnovna naela - principa:
- 1. ZABRANJENO - NIKAD!
- 2. OBAVEZNO - UVIJEK!
- 3. PONEKAD NI ONO TO JE DOZVOLJENO!
Prva dva principa ukazuju na injenicu da se itav sistem defanzivne vonje gradi na poznavanju i usvajanju
saobraajnih propisa, pri emu saobraajni propisi odreuju TA, dok umjetnost defanzivne vonje odreuje
KAKO postupiti u datoj saobraajnoj situaciji. Preticanje kao jedna od najopasnijih radnji u saobraaju je
zakonski jasno omeena uslovima pod kojima se moe izvesti. Meutim, veliki broj vozaa nije svjestan svih
opasnosti koje prate izvoenje ove radnje, uputajui se u nedozvoljene i neprimjerne naine njene realizacije.
Voza koji potuje principe defanzivne vonje nee se nikada uputati u nedozvoljeno i rizino preticanje,
potujui, kako propisana pravila saobraaja, tako i nepisana pravila etike. Pri tome, defanzivan voza visoku
tenziju i fiziki napor zamjenjuje zadovoljstvom u toku vonje. Defanzivna vonja promovie stav dubokog
uvjerenja u obaveznost primjene propisa sa ciljem opteg dobra, a ne iz straha od mjera represije i sankcija
ovlatenih lica.
Gotovo da ne postoji voza koji nije uo za pojam defanzivne vonje, ali ih je realtivno malo koji bi mogli
precizno odrediti o emu se, zapravo, radi i malo koji zna da se upravo usvajanjem defanzivnog stila vonje
moe u velikoj mjeri doprinijeti poveanju bezbjednosti na putevima. Defenzivnu vonju moemo opisati kao
nain ponaanja koji nam omoguuje da u drumskom saobraaju preivimo, da ostanemo neozlijeeni, da ne
otetimo svoje vozilo ali, istovremeno, da svojim ponaanjem uvamo ivote, zdravlje i imovinu drugih uesnika
u saobraaju.
Defanzivna vonja je takav nain upravljanja vozilom koji nam pomae da izbjegnemo kolizije, sudare ili bilo koji
drugi vid incidenta, bez obzira na situaciju, uslove vonje ili akciju drugih uesnika u saobraaju. Defanzivna
vonja podrazumijeva proaktivno djelovanje, a potom i pravovremenu reakciju na opasnost ukoliko ista
nastane. Defanzivna vonja spaava vrijeme, novac, a to je navanije, ljudske ivote. Kljuna pravila defanzivne
vonje su:
-

Voziti prilagoenom i propisnom brzinom;

Gledati jo naprijed;
Osmatrati, uoavati, planirati, reagovati;
Kreirati i zadravati prostor;
Biti vien i predviati;
Biti svjestan;
Odabrati pogodan put;
Ne voziti na granicama sposobnosti i pod dejstvom alkohola.

Neprilagoena brzina je nesumnjivo jedan od najveih izvora opasnosti u saobraaju. Voza mora za vrijeme
vonje uvaavati sva ogranienja i propise o primjeni odgovarajuih brzina kretanja vozilom. Osim strogo
odreenih pravila o brzinama vonje u naseljima, na razliitim vrstama puta, te s obzirom na kategoriju vozila,
voziti se mora u svakoj prilici prilagoenom brzinom, a u skladu sa trenutnim uslovima. Svaki voza mora biti
svjestan injenice da se promjenom uslova na kolovozu (pojavom prve kie, snijega, leda ili blata na kolovozu)
smanjuje koeficijent prianjanja izmeu pneumatika vozila i kolovoza, te se bitno produava put koenja i
zaustavni put vozila.
Mnogi vozai imaju naviku gledanja samo ispred vozila. Meutim, potrebno je gledati vie unaprijed, odnosno
osmatrati saobraaj i okruenje u koje emo stii za nekih desetak sekundi kako bi na vrijeme uoili
potencijalnu opasnost i izbjegli rizinu situaciju. Gledanje unaprijed, snimanje potencijalne ili konkretne
opasnosti i rano planiranje izbjegavanja iste, omoguava vozau da na vrijeme djeluje u skladu sa onim to
odlui.Koritenjem tehnika napredne vonje, potrebno je obezbijediti prostor oko vozila, jer najbolja odbrana
od sudara je upravo to. Takoe, neophodno je odravanje odstojanja pri slijeenju vozila, stvaranje prostora
ispred svog vozila pri ekanju u saobraajnoj guvi, na semaforu ili pri parkiranju. Niti jedan voza ne eli da
doivi saobraajnu nezgodu. Ukoliko je vien i predvia druge uesnike, mogunost da izazove saobraajnu

352

III
, , 30.-31. 2014.

nezgodu je znatno manja. Meutim, ne vidjeti, kasno vidjeti, propustiti ili nedovoljno vidjeti iz vozila za vrijeme
vonje predstavlja izuzetnu opasnost. Bolji prijem informacija iz okoline u uslovima smanjene vidljivosti
omoguuju ureaji za osvjetljavanje na vozilu. Takoe, ovdje je vrlo bitna komunikacija sa drugim uesnicima,
to podrazumijeva pravovremeno pokazivanje svojih namjera te upozoravanje drugih uesnika. Svaki voza
mora konstantno biti svjestan okolnosti i stvarne situacije u saobraaju. Paljivo osmatranje ispred, iza, blie,
dalje, pored, te mrtvog ugla, doprinijee tome da voza vozi bez nepotrebnih iznenaenja i stresova i da nee
morati gotovo nita preduzimati iznenada.
Tokom vonje voza mora biti svjestan svoga stanja (umor, bolest, alkoholisanost), svjestan svojih sposobnosti,
znanja ili vjetina kojim raspolae, te svjestan mogunosti i tehnike ispravnosti svoga vozila sa kojim uestvuje
u saobraaju. Vonjom na gornjim granicama svojih sposobnosti ili sposobnosti vozila, jo ako je nivo usluge
saobraajnice nizak, odnosno, zahtjevnost saobraaja uopte-visoka, rizik u saobraaju se ne moe
izbjei. Takoe, poznato je da konzumiranjem alkohola poputa opreznost, dobija se osjeaj lane sigurnosti,
smanjuje se mogunost kvalitetnih procjena, rasuivanja i donoenja odluka, precjenjuju se vlastite
sposobnosti, podcjenjuje se opasnost, ignoriu se temeljna saobraajna pravila i propisi, a agresivnost raste.
Vee koliine alkohola u organizmu dovode do poremeaja u funkcionisanju mozga i i slabljenja sposobnosti
koje su izuzetno bitne za komunikaciju u saobraaju i rjeavanje sloenih saobraajnih situacija. Reakcije na
vanjske podraaje postaju spore i pogrene, pokreti nesigurni, naruava se osjeaj ravnotee, posve se
pogreno procjenjuje udaljenost i brzina drugih vozila, pospanost postaje napadna, iscrpljenost organizma
onemoguuje reakcije, a ni halucinacije nisu rijetkost.
Defanzivna vonja, izmeu ostalog, podrazumijeva to da voza za vrijeme upravljanja vozilom, konstantno
rauna na to ta nepredvieno moda uradi osam vozaa: on, onaj iza njega, onaj iz suprotnog smjera, onaj sa
lijeve i onaj sa desne strane i tri vozaa ispred njega. Pored toga, treba uzeti u obzir i ono to mogu uraditi ostali
uesnici u saobraaju (pjeaci, biciklisti i drugi). Postupajui tako i predviajui sve situacije u kojima se moe
nai, svaki voza e biti spreman da ispravno reaguje. Za razliku od defanzivnih vozaa, ofanzivni vozai vode
rauna iskljuivo o svojim postupcima, a esto ni na to, oekujui od drugih da ih izvuku iz opasnosti. Takvi
vozai dolaze u rizine situacije i njihova prividna tolerantnost je samo odraz straha, a ne svjesnog i
proraunatog prilagoavanja.

2.2. Elementi defanzivne vonje kao vaan dio teorijskog i praktinog dijela vozakog ispita
Bezbjednost drumskog saobraaja u BiH je, naalost, ve due vrijeme na nezadovoljavajuem nivou. S obzirom
na to da je upravo ovjek jedan od osnovnih elemenata bezbjednosti saobraaja, a koji svojim ponaanjem i
postupcima tu bezbjednost ugroava, nadleni organi konstantno nastoje preduzimati mjere koje e u kraem
vremenskom periodu donijeti najvee efekte.
Meutim, iz iskustva je poznato da se iskljuivo restriktivnim mjerama i mjerama u domeni kaznene politike,
dugorono, ne mogu oekivati pozitivni efekti u pogledu poveanja stepena bezbjednosti u saobraaju. Upravo
je edukacija, i to ona ciljana, usmjerena prema svim kategorijama uesnika u saobraaju jedno je od
najsnanijih raspoloivih sredstava u borbi za smanjenje broja saobraajnih nezgoda. Naravno, prvo je potrebno
uspostaviti cjelovit i kvalitetan sistem edukacije i aktivno raditi na njegovom provoenju.
Proces jeste dugotrajan, ali je isto tako efikasan te sa njegovom implementacijom treba zapoeti odmah. U vezi
sa tim se u veini zemalja koje postavljaju visoke ciljeve u pogledu dostizanja veeg stepena bezbjednosti
saobraaja, posebna panja posveuje naprednim vrstama obuke vozaa kao to je, na primjer, kurs bezbjedne
vonje. Ovo je bez sumnje najefikasniji i najpopularniji oblik dopunske obuke vozaa iji se program zasniva na
rezultatima istraivanja uzroka i pojavnih oblika saobraajnih nezgoda. Kurs defanzivne vonje namjenjen
vozaima amaterima, pored ostalog, ima za cilj promovisanje stavova utivosti, razumijevanja i saradnje na
putu, a krajnji cilj svakako jeste podizanje znaajno naruenog nivoa saobraajne kulture.
S obzirom da ekonomska situacija kod nas ne dozvoljava da ovakve vrste kurseva budu uobiajeni i sastavni dio
obuke vozaa, bilo bi dobro, a u jednu ruku i neophodno da se bar pojedini elementi ovog dopunskog
obuavanja vozaa ukljue u teoretski i praktini dio obuke za polaganje vozakog ispita. S tim u vezi, elementi i
naela defanzivne vonje igraju bitnu ulogu. Na taj nain bi budui vozai na samom poetku razvili svijest o
posljedicama koje mogu nastati krenjem naela defanzivne vonje, a samim tim bi mnogo lake prepoznali
svoju linu odgovornost u vonji, predviali i prepoznavali opasnost te u skladu sa tim odluivali o izboru
korektnog i bezbjednog ponaanja tokom vonje.

353

III
, , 30.-31. 2014.

3.

BEZBJEDNO IZVOENJE RADNJE PRETICANJA

Preticanje je jedna od najsloenijih i najopasnijih radnji vozilom u saobraaju, jer u njoj sudjeluju najmanje dva
vozila u pokretu i izvodi se velikom brzinom, a pri tome voza koji pretie koristi kolovoznu traku za kretanje
vozila iz suprotnog smjera. Iz tog razloga, donoenju odluke o preticanju mora prethoditi promiljanje o svim
elementima za bezbjedno izvoenje ove radnje, kao to su: preglednost, vidljivost, stanje i vrsta kolovoza,
poloaj ostalih uesnika u saobraaju, njihova brzina i namjera, tehnike mogunosti vozila, vaea saobraajna
pravila, saobraajni znakovi i td. Pri tome, voza mora potovati i Zakonom propisane uslove, a sve ostalo je
stvar njegove line procjene koja zavisi od njegovog mentalnog sklopa, stavova i mogunosti racionalizacije
postupaka.

3.1. Teorijska analiza radnje preticanja

Preticanje je prolaenje pored drugog vozila koje se kree u istom smjeru, odnosno radnja koja se preduzima
radi prolaenja vozilom pored vozila koje se sporije kree. Na osnovu toga, preticanje predstavlja radnju od
poetka izmicanja u stranu i izlaska na lijevu saobraajnu traku, prolaenje pored pretiueg vozila i ponovnog
vraanja na prostor saobraajne trake sa koje se zapoela radnja preticanja. Put preticanja poinje na
bezbjednosnoj udaljenosti izmeu vozila u vonji, a zavrava se kada se vozilo koje je izvrilo radnju preticanja
nae na bezbjednosnom rastojanju ispred vozila koje je preticano. Proces preticanja moe se izvravati na vie
naina koji su vezani prvenstveno za brzinu i ubrzanje vozila koje vri preticanje.
Kod preticanje uz konstantnu brzinu kretanja izraunavanje puta preticanja pri kretanju vozila koje pretie i
koje biva preticano, konstantnom brzinom, izraunava se na osnovu sljedeeg obrasca:

 

(1)

gdje je:
L1 duina vozila koje pretie (m),
L2 duina vozila koje biva preticano (m),
L3 sigurnosni razmak izmeu vozila koje pretie i preticanogv vozila u poetku preticanja (m)
L4 - sigurnosni razmak izmeu vozila koje pretie i preticanog vozila na kraju preticanja (m)
V1 brzina kretanja vozila koje pretie (m/s)
V2 brzina kretanja vozila koje biva preticano (m/s)

Slika 1. Proces preticanja uz konstantnu brzinu kretanja

Bezbjednosne razmake pri preticanju odabiraju vozai, a isti zavise od vjetine i sposobnosti vozaa, te njegove
mogunosti da predvia opasnost u takvim situacijama. Meutim, najee se kao bezbjednosni razmak pri
preduzimanju preticanja, kao i rastojanje pri povratku u prostor svoje saobraajne trake uzima onoliko
metara kolika je polovina vrijednosti brzine u datom trenutku, izraena u (km/h).


354

(2)

III
, , 30.-31. 2014.

Vrijeme preticanja uz konstantnu brzinu kretanja odreuje se izrazom:



(3)

Pri preticanju treba imati u vidu mogunost nailaska vozila iz suprotnog smjera, te imajui u vidu te okolnosti,
bezbjednosni put preticanja, odnosno vrijeme preticanja pri prelasku vozila koje pretie na saobraajnu traku
suprotnog smjera kretanja mora iznositi najvie:



(4)

gdje je:
Sr udaljenost izmeu vozila koje pretie i vozila koja mu dolaze u susret u poetku preticanja (m)
V3 brzina kretanja vozila koje dolazi u susret (m/s)
Prema tome, slijedi da udaljenost izmeu vozila koja se jedno drugom pribliavaju, u poetku preticanja, da bi
se izvrila bezbjedna radnja preticanja, mora biti:

 

(5)

Preticanje uz konstantno ubrzanje i usporenje najee se preduzima kada se pretie iz kolone vozila. Navedeno
preticanje podrazumijeva da se iz bezbjednosnog razmaka iza vozila mora preticati uz poveanje brzine tokom
preticanja, a nakon toga, u procesu vraanja u prostor saobraajne trake iz koje je zapoeto preticanje izvriti
smanjenje brzine na vrijednost koja je bila i na poetku preticanja jer je to najee brzina kretanja kolone
vozila. Prema tome, preticanje se obavlja u uslovima u kojima se vozilo koje biva preticano kree konstantnom
brzinom, a ono koje pretie kree se sa ubrzanjem i nakon toga sa usporenjem, to znai da su brzine na
poetku i na kraju preticanja jednake.
Vrijednost puta preticanja pri konstantnim vrijednostima ubrzanja i usporenja iznosi:

(6)

gdje je


V1max maksimalna brzina vozila u toku preticanja (m/s)
Put preticanja uz konstantno ubrzanje i usporenje izraunava se na osnovu sljedeeg obrasca:

(7)

gdje je:
a1 ubrzanje vozila koje pretie (m/s2)
b1 usporenje vozila koje pretie (m/s2)
Vrijeme preticanja uz konstantno ubrzanje i usporenje vozila koje pretie iznosi:

(8)

Pri izlazu vozila na traku iz suprotnog smjera, u toku preticanja, put preticanja ne smije biti vei od:

(9)

odnosno vrijeme preticanja mora zadovoljiti uslov:

(10)

Udaljenost vozila koje pretie i onoga koje mu dolazi u susret, u poetku preticanja pri neprekinutom kretanju
vozila, da bi se izvrila radnja preticanja, mora biti vea od:

355

III
, , 30.-31. 2014.



(11)

Preticanje pri konstantnom ubrzanju i usporenju, pri ogranienju brzine vonje (ogranienje definisano
saobraajnim znakom) podrazumijeva da nakon to vozilo u toku preticanja, tj. pri ubrzanju, postigne odreenu
brzinu kretanja (ogranienu brzinu), prelazi tom konstantnom brzinom neku razdaljinu, a zatim je smanjuje do
poetne brzine. Put i vrijeme preticanja pri konstantnom ubrzanju i usporenju pri ogranienju brzine (V ogr)
iznose:

(12)

3.2. Donoenje ispravne odluke o bezbjednom izvoenju radnje preticanja

Prema odredbama Zakona o bezbjednosti saobraaja na putevima u BiH, preticanjem se smatra prolaenje
vozilom pored drugog vozila koje se kree u istoj saobraajnoj traci i istom smjeru. Voza koji namjerava obaviti
radnju preticanja, smije zapoeti takvu radnju samo ako se prethodno uvjerio da to moe uiniti bez opasnosti
za druge uesnike u saobraaju ili imovinu, vodei pri tome rauna o poloaju vozila, pravcu i brzini kretanja.
Prije obavljanja radnje preticanja voza je duan jasno i pravovremeno obavijestiti o svojoj namjeri druge
uesnike u saobraaju, dajui znak pomou pokazivaa pravca. Upravo potovanje prethodno navedenog, prvi
je korak u primjeni naela defanzivne vonje, iji je osnovni cilj proaktivno djelovanje, odnosno preuzimanje
potpune kontrole nad situacijom i predvianje svih okolnosti u kojima se voza moe nai na tom svom putu
preticanja.
Voza ne smije preticati ukoliko time, s obzirom na karakteristike puta i postojee okolnosti na putu i u
saobraaju ili s obzirom na tehnika svojstva vozila kojim upravlja, ugroava druge uesnike u saobraaju,
odnosno tamo gdje je to saobraajnim znakom posebno zabranjeno. Pri planiranju preticanja, odnosno prije
nego to krene u preticanje, voza mora utvrditi ima li uslove za bezbjedno izvoenje te radnje vozilom, i to: da
li je preticanje doputeno, postoji li dovoljna preglednost i dovoljno prostora za preticanje, kolika je duina
preglednosti puta, kolika je potrebna duina puta preticanja, kojom brzinom vozi vozilo ispred njega, moe li se
dovoljno ubrzati, kolikom brzinom se moe preticati i ugroavaju li se vozila iz suprotnog smjera.
Najprije treba razmisliti ima li uopte svrhe zapoeti preticanje. Nakon toga treba utvrditi kakva je preglednost i
vidljivost te irina kolovoza, zatim provjeriti namjeru vozaa koji se kree iza njega, a onda slijede tri najtee,
kritine provjere. Prvom provjerom treba utvrditi namjerava li voza ispred njega preticati, obilaziti ili skretati.
Drugom provjerom treba utvrditi da li je slobodna saobraajna traka za saobraaj iz suprotnog smjera na
dovoljnoj udaljenosti. Treom provjerom voza se mora uvjeriti moe li nakon preticanja ponovo zauzeti
poloaj u saobraajnoj traci kojom se kretao prije preticanja. Tek ako se utvrdi da su zadovoljeni svi uslovi
bezbjednosti, zapoinje se sa preticanjem. Kada se voza uvjerio da je preticanje bezbjedno i odluio preticati,
mora:
-

gledati daleko ispred i procijeniti brzinu,

ukljuiti lijevi pokaziva smjera,
pomaknuti se vozilom u lijevu stranu i gledati ispred,
provjeriti da vozilo ispred ne namjerava preticati ili skretati ulijevo,
prema potrebi, upozoriti vozaa vozila ispred o namjeri preticanja,
u niem stepenu prenosa poveati brzinu i prestrojiti se na lijevu saobraajnu traku,
ubrzati vozilo i promijeniti u vii stepen prenosa kada se nae uporedno s vozilom koje pretie, vodei
rauna o brzini,
- paziti na pravilan boni razmak i na vozila iz suprotnog smjera,
- kada na unutranjem ogledalu ugleda vozilo koje pretie, u blagom luku se mora vratiti u desnu
saobraajnu traku,
- pri povratku iskljuiti lijevi pokaziva smjera (desni nije obavezno ukljuivati osim ako to uslovi
bezbjednosti nalau).
Ako se u meuvremenu tokom preticanja pojavi vozilo iz suprotnog smjera ili ako se pogreno procijeni
potrebna duina puta preticanja ili trenutak preticanja, treba odustati od preticanja, ukljuiti desni pokaziva
smjera i vratiti se iza vozila koje se namjeravalo preticati te strpljivo ekati bezbjednu priliku. Posebno veliki

356

III
, , 30.-31. 2014.

rizik predstavlja preticanje dugih vozila i vozila sa nadgradnjom, jer zaklanjaju pogled, ograniavaju preglednost,
smanjen je boni razmak, a poveava se vrijeme i put preticanja.
Zbog toga voza treba preticati samo ako je uvjeren da to moe bezbjedno obaviti. Krajnje razuman i
defanzivan voza nikada nee riskirati. Nee zapoeti preticanje ukoliko nije siguran u povoljan ishod. Takav
voza je svjestan da nita nee dobiti na vremenu vonje, ve samo stres i napetost bez potrebe. Svu sloenost i
opasnost preticanja defanzivan i prvenstveno savjestan voza moe izbjei ako prethodno uini jednu znatno
jednostavniju procjenu: ima li uopte svrhe krenuti u preticanje.

4.

ANALIZA SAOBRAAJNIH NEZGODA KOJE SU POSLJEDICA PRETICANJA NA

PODRUJU GRADA ISTONO SARAJEVO

S obzirom na nezadovoljavajue stanje bezbjednosti saobraaja na podruju Grada Istono Sarajevo, veoma je
bitno da se aktivnosti od strane nadlenih subjekata usmjere na nain da se mogu oekivati pozitivni efekti. Da
bi to bilo ostvarivo, trebalo bi da se vre detaljne analize, pri emu se pogodne mjere za unapreenje mogu
izvesti na osnovu sveobuhvatne analize saobraajnih nezgoda. Ovdje se, prije svega, misli na istraivanje
uzronika saobraajnih nezgoda i usmjeravanje aktivnosti na nain da se upravo ti faktori rizika eliminiu ili
barem umanje. Budui da su na podruju Grada Istono Sarajevo veoma este saobraajne nezgode iji je
osnovni uzronik nepropisno i nepravilno preticanje, vano je da se analiziraju oni faktori koji upravo utiu na
pogreno izvoenje te radnje, te da se aktivnosti nadlenih organa preduzimaju u skladu sa rezultatima analiza.

4.1. Stanje bezbjednosti saobraaja na podruju Grada Istono Sarajevo

U Republici Srpskoj je za period od januara do juna 2014. godine zabiljeeno ukupno 3840 saobraajnih
nezgoda, to je za 0,4% manje u odnosu na isti period prole godine. U ovim saobraajnim nezgodama poginula
su 53 lica, 257 je tee, a 1092 lake povrijeeno. Ohrabrujue je to da je broj stradalih i povrijeenih lica,
takoe, manji u odnosu na prethodni period, a broj saobraajnih nezgoda sa materijalnom tetom je manji za
0,7%. S obzirom da se u ovom radu akcenat stavlja na radnju preticanja kao uzrok saobraajnih nezgoda, u
ukupnom broju saobraajnih nezgoda koje su se dogodile na putevima Republike Srpske, 87 (2,3%) njih je bilo
posljedica nepropisnog preticanja, to nije zanemarljiv podatak. Inae, nepropisno preticanje se nalazi na
estom mjestu po vrstama uzronika saobraajnih nezgoda. Kada je u pitanju stanje bezbjednosti saobraaja za
podruje Grada Istono Sarajevo, odnosno podruje koje pokriva CJB Istono Sarajevo, u tabeli 1. su prikazani
statistiki podaci o broju i strukturi saobraajnih nezgoda za period od januara do juna 2014. godine.
Tabela 1. Broj i struktura saobraajnih nezgoda
Broj saobraajnih nezgoda sa poginulim licima

Broj saobraajnih nezgoda sa tee povrijeenim licima

31

Broj saobraajnih nezgoda sa lake povrijeenim licima

44

Broj saobraajnih nezgoda sa materijalnom tetom

369

Ukupno saobraajnih nezgoda

449

Broj poginulih lica

Broj tee povrijeenih lica

37

Broj lake povrijeenih lica

81

Ukupno stradalih lica

123

Na podruju Istonog Sarajeva koje pokriva Policijska stanica Istono Sarajevo (IV) za period od januara do
oktobra 2014. godine (ukupno 9 mjeseci) dogodila se 181 saobraajna nezgoda, od ega je za 6 njih direktan
uzrok bilo nepropisno i nepravilno preticanje. U tabeli 2. prikazan je broj i struktura saobraajnih nezgoda po
grekama uesnika, gdje je upravo uesnik odgovoran za nezgodu.
Tabela 2.Broj saobraajnih nezgoda po grekama uesnika u saobraaju
Greke uesnika
Prvenstvo prolaza
Odstojanje
Mimoilaenje
Strana kretanja
Radnje vozilom u

SN
24
43
6
12
29

SNm..
19
42
4
12
27

SNl.p.
4
0
1
0
2

SNt.p.
1
0
1
0
0

357

SNp.l.
0
1
0
0
0

NL
26
55
6
14
34

Ns.l.
8
2
3
0
2

Nl.p
7
0
2
0
2

Nt.p.
1
1
1
0
0

Np.l.
0
1
0
0
0

III
, , 30.-31. 2014.
saobraaju
Preticanje
Neprilagoena brzina
Obilaenje
Ostalo
Skretanje
Nepropisna brzina
kretanja
UKUPNO

4.2

6
19
2
6
2
2
181

4
32
2
6
1
2

1
10
0
0
0
0

1
7
0
0
1
0

0
0
0
0
0
0

8
52
2
6
2

3
24
0
0
1

2
17
0
0
0

1
7
0
0
1

0
0
0
0
0

151

18

11

208

43

30

12

Analiza faktora rizika koji se mogu eliminisati primjenom naela defanzivne vonje

Kada je u pitanju izvoenje radnje preticanja, potrebno je istovremeno voditi rauna o vie elemenata, te na
osnovu line procjene donijeti ispravnu odluku. Tu je, prije svega, potrebno voditi rauna o:
- brzini kretanja, kako svoga vozila, tako i vozila koje se pretie;
- rastojanju i odstojanju od vozila koje se pretie (uzimajui u obzir bezbjednosni razmak prije, za vrijeme i
po zavretku preticanja);
- raspoloivom prostoru potrebnom za preticanje, uzimajui u obzir brzinu kretanja vozila koje vidno
dolazi u susret ili predviajui mogunost njegovog nailaska;
- tehnikim i eksploatacionim karakteristikama svoga vozila;
- svojim psihofizikim mogunostima, s obzirom na starost, vozako iskustvo i trenutno stanje organizma.
Sve prethodno navedeno je ujedno i jedan od naina rezonovanja i postupanja u skladu sa naelima defanzivne
vonje koja podrazumijeva dranje na odstojanju od opasnosti. Da bi se bolje shvatila sutina i znaaj
defanzivne vonje, kroz konkretan primjer saobraajne nezgode bie ukratko opisano na koji nain se ta
saobraajna nezgoda mogla izbjei da su vozai bili savjesni i da su se pridravali defanzivnog stila vonje.
Naime, u saobraajnoj nezgodi, koja se dogodila u Ulici vojvode Radomira Putnika, optina Istono Novo
Sarajevo, u aprilu 2014. godine, dva lica su povrijeena, od kojih jedno sa tekim tjelesnim povredama.
Saobraajna nezgoda je nastala kao posljedica preticanja koje je zapoeo voza vozila VW Golf II, pretiui
drugo vozilo VW Golf II, pri emu se sudario sa vozilom VW Polo koje je dolazilo iz suprotnog smjera. Usljed
sudara, vozilo se odbilo i udarilo u vozilo koje je preticano. Pri tome je voza koji je zapoeo preticanje zadobio
teke tjelesne povrede, ostali lake tjelesne povrede, a na vozilima je nastala znatna materijalna teta. Osnovni
podaci o saobraajnoj nezgodi koji su definisani nakon uviaja, prikazani su u tabeli 3.
Tabela 3.Podaci o saobraajnoj nezgodi
Kategorija podatka
Naziv i vrsta saobraajnice;
irina profila;
Preglednost saobraajnice;
Vrsta i stanje kolovoza;
Vremenske prilike;
Stanje saobraajne signalizacije
Uesnici u saobraajnoj nezgodi

Podaci
Regionalni put kroz naselje
6,4 m
Dobra
Fini asfaltni zastor, bez vidljivih oteenja, mokar
No (0135 h), oblano, poslije kie
Vidljiva horizontalna i vertikalna signalizacija
VW Golf II kojim je upravljalo lice starosti 23 godine (0,96 g/kg alkohola u krvi)
VW Golf II kojim je upravljalo lice starosti 26 godina (0,68 g/kg alkohola u krvi)
VW Polo kojim je upravljalo lice starosti 24 godine

Kako se moe zakljuiti iz prethodno navedenog, osnovni faktori rizika u ovoj saobraajnoj nezgodi su bili:
-

vremenski uslovi (no, slaba vidljivost);

stanje kolovoznog zastora (mokar asfalt);
psihofiziko stanje uesnika;
vozako iskustvo uesnika;
alkoholiziranost uesnika;
tehnika ispravnost vozila.

Kada su u pitanju vremenski uslovi koji su vladali u vrijeme nastanka saobraajne nezgode, uesnici u
saobraajnoj nezgodi su, shodno naelima defanzivne vonje bili obavezni prilagoditi nain upravljanja vozilom,
prije svega u pogledu brzine kretanja. injenica je da uz manju brzinu voza ima vee mogunosti da reaguje
pravovremeno na bilo kakvu opasnost te da donese odluku ta je za njega u toj situaciji najbolje uiniti.

358

III
, , 30.-31. 2014.

S obzirom da je kolovozni zastor bio mokar zbog kie koja je prethodno padala, prilagoavanje brzine kretanja i
u ovom sluaju ilo bi u korist uesnicima u saobraajnoj nezgodi. Vozai su trebali biti svjesni da se mogunost
pravovremenog zaustavljanja vozila znatno smanjuje na mokrom kolovozu usljed niskog koeficijenta prianjanja
gaznog sloja pneumatika za asfalt, a posebno pri kretanju velikim brzinama. Takoe, ovdje se istie i pitanje
upravljivosti vozila na mokrom kolovozu. Jo ukoliko se tome doda i vozako (ne)iskustvo te mogunost
rjeavanja rizinih situacija, jasno se vidi znaaj defanzivnih stavova vozaa. Ukoliko vozai precjenjuju svoje
vjetine i idu van granica svojih vozakih sposobnosti, to moe biti jedan od znaajnih faktora rizika, a koji se
moe eliminisati usvajanjem naela defanzivne vonje.
Ukoliko se razmatra psihofiziko stanje uesnika saobraajne nezgode, ono se moe povezati sa vozakim
iskustvom, kao i sa prisustvom alkohola u krvi. Poznato je da su mlai i neiskusni vozai skloni rizinom
ponaanju te namjernom ili nesvjesnom krenju propisa. Kada se jo uzmu u obzir njihovo vozako znanje i
vjetine, te sposobnost procjenje opasnosti i ispravnog reagovanja na istu, rizik od nastanka saobraajne
nezgode je jo vei. Znajui prethodno reeno, defanzivan voza nikada ne bi iao van granica svojih
mogunosti i testirao svoje sposobnosti. Takoe, da su vozai, koji su neposredno prije poetka upravljanja
vozilom konzumirali alkohol, razmislili o svojim postupcima i odustali od vonje u alkoholisanom stanju, ta vrsta
rizika od nastanka saobraajne nezgode bi bila eliminisana. Dalje, da je voza kod koga je utvrena vea
koliina alkohola jednostavno odustao od radnje preticanja, do saobraajne nezgode najvjerovatnije ne bi ni
dolo.
Iako je nakon uviaja i analize saobraajne nezgode konstatovano da na vozilima nije bilo tehnikih
neispravnosti i nedostataka, mora se uzeti u obzir starost vozila (posebno vozila VW Golf II koji su stari skoro 20
godina). Zastarjelost aktivnih i pasivnih elemenata bezbjednosti na takvim vozilima ne obezbjeuje
pravovremeni odziv u svim situacijama, niti kvalitetnu zatitu i ublaavanje posljedica. Razuman i defanzivan
voza bi se ponaao u skladu sa mogunostima i eksploatacionim karakteristikama vozila.

5.

ZAKLJUAK

Saobraajne nezgode se rijetko dogaaju kao posljedica jednog elementa, odnosno uzroka. One su najee
isprepletene kombinacijom i dejstvom subjektivnih i objektivnih elemenata. Ovi elementi ne djeluju izolovano,
ve predstavljaju strukturalnu cjelinu, u okviru koje se meusobno razlikuju po snazi svog uticaja, tako da je
teko izmjeriti koliko koji element djeluje u toj interakciji. Meutim, ukoliko se kompleksno posmatra problem
bezbjednosti saobraaja, dolazi se do zakljuka da je ovjek upravo onaj najbitniji faktor koji svojim stavovima,
ponaanjem, nainom razmiljanja, sposobnostima te vozakim umijeem i tehnikom utie na irinu i dubinu
problema bezbjednosti saobraaja. Poseban problem predstavlja to to vozai esto precjenjuju svoje vozake
sposobnosti i zauzimaju stavove koji odstupaju od stavova i naela defanzivne i bezbjedne vonje. Prema ovim
naelima, dobar voza je onaj koji vlada osnovnim tehnikama vonje i pravilima ponaanja u saobraajnim
situacijama koje ne zavise samo od njega, ve i od stanja na kolovozu, ostalih uesnika u saobraaju i
vremenskih prilika. Takoe, defanzivan i savjestan voza mora konstantno da prati ta se dogaa i predvia ta
se moe dogoditi, vodei pri tome rauna o svojim, i o reakcijama drugih uesnika u saobraaju. Posjedovanje
ovih osobina i potovanje naela defanzivne vonje posebno dolazi do izraaja pri izvoenju odreenih radnji
vozilom koje zahtijevaju znatno veu koncentraciju, vjetine i sposobnosti rasuivanja i procjene. Jedna takva
radnja je preticanje koja se smatra jednom od najopasnijih radnji, jer se za njeno izvoenje koristi saobraajna
traka za kretanje vozila iz suprotnog smjera. Ovaj rad je imao za cilj da pokae na koji nain potovanje naela
defanzivne vonje utie na bezbjednije izvoenje radnje preticanja, odnosno uopte donoenja odluke o
izvoenju te radnje. S obzirom da je preticanje jedan od estih uzroka saobraajnih nezgoda, posebno onih sa
teim posljedicama, kroz ovaj rad je na konkretnom primjeru saobraajne nezgode, koja je samo jedna od
mnogih u statistici Grada Istono Sarajevo nastalih upravo zbog preticanja, pokazano koji se sve faktori rizika
mogu izbjei prilikom izvoenja ove radnje uz primjenu naela defanzivne vonje. Samim tim, ukazano je i na
znaaj edukacije sadanjih i buduih vozaa u pogledu njegovanja defanzivnog stila vonje.

6. LITERATURA
[1]. Lipovac, K: Bezbednost saobraaja, 2008, Saobraajni fakultet, Beograd;
[2]. Lindov, O: Sigurnost u cestovnom saobraaju, 2008, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo;

359

III
, , 30.-31. 2014.
[3]. Lindov, O. Mandi, V: Metodologija upravljanja visokorizinim dionicama putne mree koritenjem dubinske analize
saobraajnih nezgoda, 2012, Trei BiH kongres o cestama, Sarajevo;
[4]. Miloevi, J. Nojkovi, D. Rankovi J: Istraivanje stavova, znanja i ponaanja mladih vozaa u Srbiji, 2013, 8.
Meunarodna konferencija - Bezbednost saobraaja u lokalnoj zajednici, Valjevo;
[5]. zvjetaji o stanju bezbjednosti saobraaja nadlenih Ministarstva unutranjih poslova i Centra javne bezbjednosti
Istono Sarajevo, 2014;
[6]. Vehicle safety training workshop, Saint Marys college of California;
[7]. Smith System of Defensive driving (www.gwrramachapterf.org);
[8]. Always Practice the Five Defensive Driving Keys (www.isri.org).

360