VELEUILITE U VARADINU

STUDIJ: Tehnika i gospodarska logistika

KOLEGIJ: Gospodarska logistika I.

ZELENA LOGISTIKA
- SEMINARSKI RAD-

IZRADILI:
Tajana Krznar
Ivana Koutar
Tamara Klun

Varadin, svibanj 2013.

SADRAJ:

1.UVOD ................................................................................ Error! Bookmark not defined.

2. OD LOGISTIKE DO ZELENE LOGISTIKE .................................................................... 4
2.1.ZELENI MARKETING ................................................................................................... 5
2.2. ANALIZA IVOTNOG CIKLUSA ............................................................................... 6
3. ZELENA LOGISTIKA ...................................................................................................... 7
3.1.IMBENICI TRANSPORTNE LOGISTIKE KOJI SE NE MOGU USKLADITI SA
ZAHTJEVIMA ZELENE LOGISTIKE ................................................................................. 8
4. POVRATNA LOGISTIKA ................................................................................................ 9
4.1.GLAVNI RAZLOZI ZA SUSTAVE LOGISTIKE POVRATA I NJIHOVI PRIMJERI
.............................................................................................................................................. 10
5.RECIKLIRANJE ............................................................................................................... 12
6. ZAKLJUAK ................................................................................................................... 15
POPIS SLIKA....................................................................................................................... 16
LITERATURA ..................................................................................................................... 17

1.UVOD
Logistika se definira kao upravljanje tokovima robe i sirovina procesima izrade zavrenih
proizvoda,od toke izvora do toke krajnje uporabe u skladu s potrebama kupaca.U irem
smislu logistika obuhvaa povrat i raspolaganje otpadnim tvarima.Logistika se razvijala
paralelno s trendom globalizacije, ije funkcioniranje s jedne strane znaajno ovisi o kvaliteti
logistikih aktivnosti, a s druge, takav razvoj je, izmeu ostalog, omoguen revolucionarnim
razvojem komunikacijskih i informacijskih tehnologija. Naime, do intenzivnijeg razvoja
logistike u poduzeima dolo je u drugoj polovici 20. stoljea, da bi danas, logistika bila
prisutna u svim podrujima drutva. U proteklom periodu, logistika je sazrijevala, proirivala
podruje svog djelovanja i prilagoavala se razvoju i zahtjevima tehnologije i okruenja. Radi
preciznijeg odreivanja ovog pojma, u smislu u kojem e se koristiti u radu, logistika se moe
definirati kao skup aktivnosti kroz koje se vri oblikovanje, projektiranje, upravljanje,
realizacija i kontrola postupaka na podruju transporta, manipuliranja i skladitenja robe.
Protekli period, s druge strane, karakterizira porast ekoloke svijesti. Naime, u poslednjim
desetljeima 20.stoljea problemi zatite ivotne sredine znaajno su se popeli na listi
prioriteta problema. Svijest o zatiti ivotne sredine probuena je najvie velikom panjom
javnosti usmjerenoj ka ozonskim rupama, globalnom zagrijavanju i kiselim kiama. Iz
prethodno navedenog, jasno je da je realizacija kljunih logistikih procesa: transport,
manipuliranje, skladitenje - u suprotnosti sa zahtjevima za zatitom ivotne sredine, pri emu
je transport okarakteriziran kao jedan od glavnih zagaivaa ivotne sredine. Upravo je to i
bio razlog da se, u ovom radu, teite stavi na logistiku kao zagaivaa ivotne sredine,
tonije na takozvanu zelenu logistiku koja pri realizaciji logistikih procesa osim logistikog,
koristi i pristup ouvanja ivotne sredine.

2. OD LOGISTIKE DO ZELENE LOGISTIKE

Logistika je jedan od kljunih faktora konkurentnosti na tritima razvijenih zemalja.
Osnovni cilj logistike esto se izraava kroz poznati koncept "7P":
prava roba
na pravom mjestu
u pravo vrijeme
u pravoj koliini
u pravom stanju
u pravom pakiranju
po pravim trokovima.

Drugim rijeima, logistika je usmjerena prema zadovoljenju sve zahtjevnijih korisnika kroz
postizanje koristi od mjesta, vremena i koliine. Kompleksnost procesa neophodnih za
postizanje navedenih logistikih ciljeva, se moe, bar donekle, ilustrirati kroz faze realizacije
robnih tokova odnosno kroz odgovarajuu funkcionalnu diferencijaciju logistike, emu treba
dodati i brojnost i raznovrsnost zahtjeva koje postavljaju kako robni tokovi tako i korisnici.

Pri postizanju navedenih ciljeva, logistika nastoji da ostvari optimalni odnos izmeu
logistike usluge i logistikih trokova, to podrazumijeva koritenje postojeih i razvoj novih
strategija i koncepcija. Naime, u logistici se uspjeno primjenjuju strategije kao to su just-intime (JIT), make-or-buy, outsourcing, insourcing, koncepcije city logistike, logistiki
kontroling, supply chain management itd.1

Segetlija, Z. (2002): Temelji poslovne logistike, Osijek, Ekonomski fakultet Osijek

2.1.ZELENI MARKETING

Ekoloka svijest i ekoloki odgovorno ponaanje potreba je i obveza dananjice. Zeleni

marketing podrazumjeva suradnju s dobavljaima i trgovcima, partnerima pa i konkurentima
kako bi se ostvario ekoloki odrivi razvoj u itavom vrijednosnom lancu, a istovremeno
zahtjeva suradnju svih poslovnih funkcija kako bi se pronala najbolja mogua rjeenja koja
imaju dvije glavne niti vodilje: profit i dugoroni pozitivni doprinos okruenju.2
ZELENI MARKETING PODRAZUMIJEVA:

zelene proizvode

zelenu ambalau

zelene cijene

zelenu komunikaciju3

Zeleni marketing, koji jo moemo nazvati i eko marketing, je podigao svijest potroaima o
tome kako njihovo potroako ponaanje moe utjecati na okoli i koritenje prirodnih
resursa. Tako trgovci i poduzetnici moraju razviti proizvod i usluge za potrebe eko potroaa,
s uvjetom da nee imati doprinos u unitavanju okolia.

2http://marketing.efos.hr/tema_tjedna_7.php
3

Bloomberg, LeMay, Hanna: Logistika

2.2. ANALIZA IVOTNOG CIKLUSA

Analiza ivotnog ciklusa mjeri kakve ekonomske i ekoloke posljedice ima proizvod tijekom
njegove proizvodnje, uporabe i zbrinjavanja. Ovo mjerenje poinje stvaranjem proizvoda od
sirovih materijala i zavrava kada taj isti proizvod dospije do potroaa.
Analiza ivotnog ciklusa procjenjuje kakve posljedice izaziva proizvod tijekom cijelog
ivotnog ciklusa njegova stvaranja, ukljuujui i to kakve posljedice taj proizvod ima na
ekonomiju i okoli prilikom njegova zbrinjavanja u obliku otpada. Ovakva analiza daje
naslutiti da e inenjeri proiriti ostvarivost analiza i stvaranja proizvoda, te ukljuujui
siguran nain zbrinjavanja ili ponovnog upotrebljavanja proizvoda.

3. ZELENA LOGISTIKA

Zelena logistika je logistika koja na efikasan nain obavlja svoje zadatke, a pritom posveuje
veliku panju sve aktualnijem pitanju ivotne sredine. Danas kada prijete razne opasnosti,
uzrokovane loim ponaanjem ljudi prema svijetu koji nas okruuje, zelena logistika je
potrebnija i poeljnija vie nego ikad. U poslednjim desetljeima XX. stoljea kao problem na
cijeloj naoj planeti izdvaja se zatita ivotne sredine. Cilj zelene logistike je da maksimalno
smanji negativni utjecaj logistike na okolinu. Neke aktivnosti zelene logistike spadaju i u
povratnu logistiku, ali ne sve. Na primjer, zelena logistika inzistira na smanjenju potronje
energije jer svako troenje energije negativno utjee na okolinu te je uglavnom to posljedica
sagorijevanja fosilnih goriva. Zelena logistika inzistira i na smanjenju upotrebe neeljenih
materijala, npr. plastike jer je proizvodnja plastike vrlo tetna za okolinu, a uz to je plastika
nerazgradiva, tako da je i trajno zagauje.

Slika 1. Veza ciljeva drutva, ekonomije i ivotne sredine kroz odrivu logistiku4
4

http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=8&ved=0CFIQFjAH&url=http%3A%2F%2Fpredmet.singidunu
m.ac.rs%2Fpluginfile.php%2F4726%2Fmod_folder%2Fcontent%2F1%2FPrimeri%2520doma%25C4%2587ih%2520radova%2FPr
imer%2520doma%25C4%2587eg%2520rada%2520Vukanovi%25C4%2587.pdf%3Fforcedownload%3D1&ei=hSuSUcWXMeXO4Q
SzyoH4Ag&usg=AFQjCNG0nXrrAjvBKZz1ro5vO4g73kHo7Q&sig2=Re4lQMfw08VhzJxLE0WI_A&bvm=bv.46471029,d.bGE

3.1.IMBENICI TRANSPORTNE LOGISTIKE KOJI SE NE

MOGU USKLADITI SA ZAHTJEVIMA ZELENE LOGISTIKE
Cijena - svrha logistike je da smanji cijenu, naravno samim tim i trokove prijevoza. Stoga,
ekonomija vremena i poboljanja pouzdanosti usluga kao i fleksibilnost predstavljaju neke od
ciljeva. Korporacije ukljuene u fiziku distribuciju tereta podravaju strategije koje im
omoguavaju da smanje trokove prijevoza u konkurentnom okruenju. U nekim sluajevima
trokovi utede mogu biti u suprotnosti sa ekolokim ciljevima. Korporacije usmjeravaju svu
svoju energiju ispunjenju potreba potroaa ne marei o teti koja se nanosi ivotnoj sredini.
Drutva u cjelini, a posebno mnogi pojedinci postaju sve manje voljni da prihvate cijene
odravanja programa koji brine o ekolokim problemima te se zbog toga vri ogroman napor i
pritisak na vlade i kompanije.
Vrijeme/brzina u logistici vrijeme odnosno brzina je veoma znaajna. Smanjivanjem
vremena poveava se brzina distribucijskog sustava, a samim tim i njegova efikasnost. Ovo se
postie pomou najvie zagaujuih i najmanje energetski-efikasnih oblika transporta.
Znaajno poveanje avionskog i cestovnog transporta je djelomino rezultat vremenskih
ogranienja koja se nameu od strane logistikih aktivnosti. Vremenska ogranienja su
rezultat poveanja industrijske fleksibilnosti proizvodnih sistema u sektoru maloprodaje.
Danas logistika nudi razne opcije od vrata-do-vrata (door-to-door) usluge preko JIT strategije
(just-in-time, u pravo vreme) strategije. Drugi naini usluga ne mogu dovoljno efikasno
zadovoljiti potrebe diktirane od strane trita i konkurencije. Ovo dovodi do stvaranja
zaaranog kruga. to se vie ove strategije i tehnike primjenjuju to su vee negativne
posljedice na okoli.
Pouzdanost u srcu logistike je nezaobilazni znaaj pouzdanosti servisa. Njen uspjeh se
temelji na mogunosti da isporui teret na vrijeme uz najmanje mogunosti loma i oteenja.
Najmanje zagaujui oblici transporta se smatraju za najmanje pouzdane u smislu isporuke na
vrijeme, loma i sigurnosti.

4. POVRATNA LOGISTIKA
Problem dananjice, pored sve vee zagaenosti zraka, vode i zemlje, je i ogroman porast
koliine otpadnog materijala. Sa sve veim brojem stanovnika, porastom industrijske
proizvodnje i potronje, stvara se sve vea koliina otpada, koji dovodi do sve vee
zagaenosti ivotne sredine. Heterogeni sastav otpadnog materijala utjee na to da su naini
prerade i ponovne upotrebe raznovrsniji i sloeniji. Upravo ovim pitanjem ponovne upotrebe
proizvoda bavi se povratna logistika.Povratna logistika se definira kao proces planiranja,
implementiranja i kontrole tokova sirovina,zaliha,zavrnih proizvoda i mjesta porijekla u cilju
ponovnog dobivanja vrijednosti ili adekvatnog odlaganja.Razlikuje se od upravljanja
otpadom,poto se upravljanje otpadom uglavnom odnosi na efektivno i efikasno prikupljanje i
preradu otpada (proizvoda koji se ne mogu vie koristiti). Sr problema je definicija otpada,
poto se problematika u vezi sa otpadom esto regulira zakonima (na primjer, zakon nekada
zabranjuje uvoz otpada).Takoer povratna logistika se razlikuje od zelene logistike poto ona
tretira ekoloke aspekte u svim logistikim aktivnostima i posebno se fokusira na tok dobara
od proizvoaa do potroaa. Trokovi povratne logistike iznose oko 4% od ukupnih trokova
logistike.

OSNOVNI RAZLOZI ZBOG KOJIH SE LOGISTICI POVRATA POSVEUJE SVE

VEA PANJA:
1. Zakoni vezani za ivotnu sredinu koji prisiljavaju firme da primaju nazad svoje proizvode i
da se brinu o daljnjem postupanju s njima.
2. Ekonomska korist od koritenja vraenih proizvoda u proizvodnom procesu umjesto
podmirivanja velikih trokova deponiranja.
3. Rastua svijest korisnika o ivotnoj sredini.

4.1.GLAVNI RAZLOZI ZA SUSTAVE LOGISTIKE POVRATA

I NJIHOVI PRIMJERI

povrat proizvoda koji se zamjenjuju ili se vraaju za novac

potroa moe vratiti videorekorder koji ne ispunjava oekivanja, uz povrat
novca

povrat temeljem kratkoronog ili dugoronog unajmljivanja

povrat graevinskog alata koji je unajmljen za taj dan

povrat proizvoau radi popravka, ponovne izrade li povrat bitnog dijela

proizvoda
povrat upotrijebljenog automobilskog alernatora na ponovnu izradu i ponovnu
prodaju

povratna ambalaa
povrat staklenih boca na ienje i ponovnu uporabu

slanje proizvoda na doradu

nae staro raunalo poslano je proizvoau na instalaciju CD-ROM-a

preuzimanje povrata
nepotrebna ambalaa za zatitu proizvoda i nepotrebne palete uzimaju se
natrag

povrat proizvoda
povrat automobila zbog neispravnog sigurnosnog pojasa

povrat dijelova proizvoau radi kontrole i popravka

medicinska ili ronilaka oprema vraena radi kontrole i usklaivanja s
normama

povrat proizvoda koje ne ispunjavaju garancijska prava

povrat televozora kada ne ispunjava oekivanja koja su obeana potroau

10

Slika 2. Tok proizvoda od proizvoaa do korisnika i povratna logistika5

Rodrig ., Slek B, Komtoa K., Green logistics, Handbook of logistics and supply chain management, 2001.

11

5.RECIKLIRANJE
Pod recikliranje se podrazumijeva ponovni tretman otpada radi koritenja kao sirovine u
proizvodnji istog ili razliitog proizvoda. Ona ukljuuje sakupljanje, izdvajanje, preradu, pri
emu je vrlo vano najprije izdvojiti otpad prema vrstama.
Reciklaa nije samo sredstvo ouvanja ivotne sredine, ve i znaajna grana i djelatnost jer
ak 70% otpada ima upotrebljivu vrijednost, to znai da se moe reciklirati. Razvijene zemlje
recikliranjem ostvaruju promet od ak 160 milijuna dolara godinje, i pri tome zapoljavaju
1,5 milijuna ljudi irom planete. Pored ovih, vano je spomenuti i sljedee pozitivne osobine
recikliranja:
1. Dovodi do manjeg koritenja sirovina, ime se tite neobnovljivi ili teko obnovljivi
prirodni resursi od nekontrolirane potronje.
2. Smanjuje utjecaj otpada na zagaenje.
3. ini ivotnu sredinu ljepom i istijom.
4. tedi prostor u prirodi koji bi bio uniten deponijima otpada.
5. tedi novac.
6. Smanjuje koliinu energije koja bi se potroila pri proizvodnji novog proizvoda.6

http://web.efzg.hr/dok/MAR/rbutigan/Dru%C5%A1tvena%20odgovornost%20marketinga.pdf

12

Slika 3. ivotni ciklus ambalae7

Poduzee iz procesa proizvodnje kao rezultat dobiva proizvode koji se dalje plasiraju u
maloprodaju ili ugostiteljstvo. Meutim, ne izlaze iz procesa proizvodnje samo gotovi
proizvodi ve i odreeni tehniki lom koji se direktno moe poslati proizvoau ambalae na
reciklau. Gotovi proizvodi preko posrednika dolaze do potroaa. Potroai nakon upotrebe
odlau ambalau u kontejnere koja se zatim alje na sortiranje. Mnoge tehnologije za
sortiranje i separaciju su ve ustanovljene u razliitim industrijama i razliitim procesima.
Neke od ovih tehnologija mogu obavljati istovremeno identifikaciju i sortiranje. Danas su
razvijeni veoma efikasni automatski ureaji za sortiranje plastinih flaa ime se drastino
smanjuju trokovi proizvodnje recikliranih flaa usred pouzdanog sortiranja. Nakon sortiranja
se otpad alje proizvoaima ambalae radi recikliranja.
Visoki trokovi recikliranih materijala najee potiu od velike upotrebe

Haw W., Dunn. S., Environmentallyresponsible logistics systems, InternationalJournal of Physical, 1995.

13

Kako su danas reciklirani proizvodi sve vie prisutni, a isto tako i materijali koji su pogodni
za reciklau, javila se potreba za identifikacijom, odnosno obiljeavanjem takvih proizvoda.
Potroai i dobavljai, posebno u industrijskim zemljama, sada donose odluke o kupnji
proizvoda napravljenih ne samo na kljunim faktorima kvalitete, cijene i raspoloivosti, ve i
na ekolokim aspektima. To ukljuuje ekoloke utjecaje koji se mogu dogoditi prije, za
vrijeme i nakon proizvodnje nekog proizvoda tj. tijekom cjelokupnog ivotnog vijeka
proizvoda. Ekoloki certifikat ili eko-oznaavanje", kako se uglavnom naziva, je
pronalaenje naina za smanjenje unitavanja okoline koje nastaje na svim podrujima ljudske
aktivnosti. Te aktivnosti ukljuuju proizvodnju, marketing, potronju, koritenje i odlaganje
proizvoda.
Oznake za eko-oznaavanje" razvijene su u mnogim dijelovima svijeta kako bi sluile kao
vodi ekoloki svjesnim graanima u izboru proizvoda. Iako su oznake jo uvijek
dobrovoljne, omoguavaju jake marketinke utjecaje: proizvodi sa eko-etiketom imaju veliku
prednost na tritu. Preferiranjem takvih proizvoda na tritu potiu se i ostali proizvoai na
recikliranje svojih proizvoda, ambalae i procesa, kako bi ekoloki bili to prihvatljiviji i tako
postali konkurentni za eko-etikete.

14

6. ZAKLJUAK
Zatita ivotne sredine jedna je od najznaajnijih i najeih tema dananjeg suvremenog
drutva. U taj kontekst treba staviti i napore koji se podrazumijevaju u cilju trajne integracije
logistikih aktivnosti u koncept ouvanja ivotne sredine. Ovo je vano ukoliko se ima i u
vidu da je transport, kao sastavni dio logistike, znaajan izvor zagaenja ivotne okoline kako
u pogledu emisije ispunih plinova tako i u pogledu buke.

15

POPIS SLIKA
Slika 1. Veza ciljeva drutva, ekonomije i ivotne sredine kroz odrivu logistiku, strana 7
Slika 2. Tok proizvoda od proizvoaa do korisnika i povratna logistika, strana 11
Slika 3. ivotni ciklus ambalae, strana 13

16

LITERATURA
KNJIGE:
Bloomberg, LeMay, Hanna: Logistika
Haw W., Dunn. S., Environmentallyresponsible logistics systems, InternationalJournal of
Physical, 1995.
Rodrig ., Slek B, Komtoa K., Green logistics, Handbook of logistics and supply chain
management, 2001.
Segetlija, Z. (2002): Temelji poslovne logistike, Osijek, Ekonomski fakultet Osijek

INTERNETSKE STRANICE:
http://web.efzg.hr/dok/MAR/rbutigan/Dru%C5%A1tvena%20odgovornost%20marketinga.pdf
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=8&ved=0CFIQFjAH&url=http%
3A%2F%2Fpredmet.singidunum.ac.rs%2Fpluginfile.php%2F4726%2Fmod_folder%2Fcontent%2F1
%2FPrimeri%2520doma%25C4%2587ih%2520radova%2FPrimer%2520doma%25C4%2587eg%252
0rada%2520Vukanovi%25C4%2587.pdf%3Fforcedownload%3D1&ei=hSuSUcWXMeXO4QSzyoH4
Ag&usg=AFQjCNG0nXrrAjvBKZz1ro5vO4g73kHo7Q&sig2=Re4lQMfw08VhzJxLE0WI_A&bvm=
bv.46471029,d.bGE
http://marketing.efos.hr/tema_tjedna_7.php

17