Stroj moemo definirati kao mehaniki ureaj koji se sastoji od postolja, kuita i od nepominih i

okretnih elemenata koji mogu prenositi sile. Stroj pretvara jednu vrstu energije u drugu. Energetski
stroj pretvara jedan oblik energije u drugi, najee energije prirodnih izvora u mehaniki rad. U
grupu energetskih strojeva ubrajaju se i: parni strojevi i turbine, motori s unutranjim izgaranjem,
mlazni motori, elektrini generatori i motori. Radni strojevi s pomou mehanike energije dobivene
od energetskih strojeva obavljaju rad. Ureaji su definirani kao vie naprava ili sprava sloenih u
cjelinu s odreenom namjenom. Strojarstvo je grana tehnike koja se bavi konstrukcijom i gradnjom
strojeva. Sustav je pouzdan ako vri svoju funkciju na oekujui nain. Korisnost stroja (stupanj
iskoristivosti) Korisnost je omjer izmeu iskoritene i raspoloive energije ili izmeu korisnoga i
uloenoga rada odnosno snage. Termodinamika korisnost procesa toplinskog pogonskog stroja je
omjer izmeu korisnoga rada ili snage i ukupne koliine topline dovedene u proces. Mehanika
korisnost ukljuuje gubitke trenja u leajima, prijenosnicima snage. Transportni ureaji (osim
transportnih sredstava za prijenos materijala na vee daljine, kao eljeznice, automobili brodovi ..)
mogu se prema nainu rada podijeliti u slijedee grupe: Transportni ureaji prekidnog transporta
dizalice , Transportni ureaji neprekidnog transporta , Ureaji podnog i viseeg transporta. Konopiprimjenjuju se najee za vjeanje tereta o kuku. Izrauju se u promjerima od 13 do 150 mm od
konoplje, sisala, ili od sintetskih vlakana. elina uad-slue za povlaenje i vezanje tereta. Kolutovi
za elinu uad izrauju se u lijevanoj ili zavarenoj izvedbi. Za jednostavniju izvedbu ili za vieslojno
namatanje koluta povrina je glatka. Lanci za primjenu kod transportnih ureaja koriste se slijedee
vrste lanaca: -kolutni lanci, za ovjeenje i vuu; -zglobni lanci, lanci za noenje tereta ,pogonski
lanci,konvejerski (transportni) lanci. Konice -dranje tereta kada je iskljuen pogon, -reguliranje
brzine sputanja, -zaustavljanje pojedinih voznih dijelova Kontrola zagrijavanja-koenjem se
konice zagrijavaju uslijed pretvaranja kinetike energije tereta i rotirajuih dijelova pogonskog
ureaja u toplinu. Doputeno zagrijavanje konice ogranieno je kliznim svojstvima tarnih povrina i
otpornou materijala. Zadrai slue za pridravanje dizanog tereta u sluju kada pogon ne djeluje.
Po konstrukciji zadrai mogu biti: zupasti,tarni,valjkasti. Dizalice upotrebljavamo za dizanje tereta
i to onda kada se dizanje rijetko ili neredovito obavlja. Prema izvedbi podne dizalice mogu biti:
zupane dizalice, vijane dizalice, hidraulike dizalice, podizni stolovi. Elevatori za sipak materijal
prenose materijal kabliima (posudama) koji su jednoliko rasporeeni na povlanom elementu.
Povlani element moe biti kolutni lanac, lanac s tuljkom, elina traka, gumena traka ili tekstilna
traka. Punjenje kablia moe biti izravno ili grabljenjem.
Pumpe su strojevi pomou kojih se fluid, obino kapljevina: transportira, dobavlja na viu razinu,
dobavlja u podruje vieg tlaka. Podjela pumpi: Dinamike pumpe, su pumpe kod kojih se kapljevine
prenose djelovanjem sila koje na njih djeluju. Volumenske pumpe, su pumpe kod kojih se kapljevine
prenose pomou periodikih promjena volumena prostora to ga zauzima kapljevina. obzirom na
strujanje u rotoru turbopumpe mogu biti: - radijalne ili centrifugalne, - dijagonalne (poluradijalne i
poluaksijalne), - aksijalne (propelerne). Prema broju stupnjeva turbopumpe mogu biti: -jednostepene,
-viestepene. Radijalne (centrifugalne) pumpe imaju najire podruje primjene. Upotrebljavaju se u
vodoprivrednim, vodoopskrbnim, energetskim postrojenjima, u rudarstvu, graditeljstvu, kemijskoj i
procesnoj industriji. Dijagonalne (poluradijalne, poluaksijalne) pumpe slue kao rashladne pumpe u
termoelektranama, kao cirkulacijske pumpe u ureajima centralnog grijanja. Ugrauju se i u
postrojenja za proiavanje voda i sl. Aksijalne (propelerne) pumpe slue uglavnom za velike
koliine dobave i male visine dobave. Upotrebljavaju se u vodoprivrednim postrojenjima za
navodnjavanje i odvodnjavanje, za dobavu pitke vode, kao rashladne pumpe u energetskim
postrojenjima. Putanje u rad velikih turbopumpi radi se sa zatvorenim ventilom na tlanoj strani
pumpe. Svaku pumpu, pa prema tome i turbopumpu karakteriziraju etiri osnovna parametra:
-Koliina dobave (dobava) Q, -Visina dobave (visina dizanja) H, -Snaga potrebna za pogon pumpe P,
-Iskoristivost . Iskoristivost pumpe sastoji se od tri iskoristivosti: -Hidraulika iskoristivost,
-Volumetrika iskoristivost, -Mehanika iskoristivost. -Ukupna iskoristivost pumpe je umnoak
hidraulike, volumetrike i mehanike iskoristivosti. Optimalna koliina je ona koju pumpa dobavlja
pri maksimalnoj iskoristivosti. Nazivni ili nominalni protok je je onaj za koji je pumpa projektirana ili
odabrana. Realna koliina je ona koliina dobave koju pumpa dobavlja u radnoj toki, odnosno u
toki koju uvjetuje postrojenje pumpe. Koliina protoka kroz rotor. Kroz rotor protjee vea
koliina od one koju efektivno daje pumpa (unutarnja koliina). Dio koliine protjee kroz raspore
unutar pumpe. Pri izboru pumpe moramo voditi rauna o slijedeim imbenicima: vrsta pogona,
svojstva tekuine, zahtijevane karakteristike, izvori energije, ekonominost. U volumenskim se
pumpama pretvara mehanika pogonska energija u energiju tlaka fluida tako da se periodiki mijenja
volumen radnog prostora ispunjen fluidom. A transport se fluida (tekuine, kapljevine) ostvaruje
periodinou tih volumenskih promjena. Razlikujemo povratnotranslatorne i rotorne volumenske

pumpe. Membranske pumpe prema nainu na koji se postie progib membrane razlikuju se pumpe s
mehanikim progibom membrane i pumpe s hidraulikim progibom membrane. Membrana se izrauje
od metala, koe, gume ili polimernog materijala, a moe imati i razliite oblike. Lamelne pumpe pri
vrtnji rotora fluid iz usisnog cjevovoda ulazi u prazne komore, a fluid iz punih komora potiskuje se u
tlani cjevovod. Glavni dijelovi lamelne (krilne) pumpe su kuite, rotor i lamele (krilca). Lamele
mogu biti ugraene u rotor ili u kuite. Zupaste pumpe - u zupastim pumpama kapljevina se
transportira u prostoru to ga ine meuzublje zupanika i kuite pumpe. Vijane pumpe-radni je dio
vijane pumpe vratilo s zavojnicom razliitih profila (rotor). Unutranji oblik statora (kuita)
prilagoen je obliku zavojnice vratila (rotora) tako da se osigurava brtvljenje izmeu statora i rotora.
Pumpa moe imati jedan ili vie rotora. Mlazne pumpe su pumpe jednostavne konstrukcije, bez
pokretnih dijelova, a kao pogonsko sredstvo slui mlaz fluida proizveden u nekoj drugoj pumpi,
kompresoru ili generatoru pare. Uzgonska pumpa- uzgonska pumpa radi na principu razlike izmeu
gustoe vode i gustoe mjeavine vode i zranih mjehuria. S vodom mogu biti pomijeane i krute
estice, pa se uzgonske pumpe koriste i za transport ljunka, pijeska, voa, povra, ribe. Obodna
pumpa naziva se i pumpa s bonim kanalom ili regenerativna turbinska pumpa. Slui za dobavu male
koliine kapljevine na veliku visinu.
Turbina je energetski stroj koji pretvara kinetiku energiju strujanja nekog fluida (pare, plina, vode,
vjetra) u mehaniki rad. Prema vrsti medija turbine se dijele u slijedee grupe: toplinske turbine,
vodne turbine, vjetro (zrane) turbine. Toplinske turbine su strojevi i kojima se u nizu statorskih i
rotorskih lopatica kinetika energija strujanja radnog fluida (pare ili plina) , nastala pretvorbom dijela
njegove toplinske energije, pretvara u mehaniki rad u obliku vrtnje rotora. Parne i plinske turbine
imaju niz elemenata s istom funkcijom, a razlikuju se po konstrukcijskim elementima, materijalima,
radnim tlakovima i temperaturama, radnim karakteristikama, karakteristinim podrujima primjene.
Dva su osnovna dijela svake turbine: -stator s mirujuim statorskim lopaticama smjetenim u kuitu
i -radno kolo s rotorskim lopaticama smjetenim po obodu diska. Statorske i rotorske lopatice ine
kanale kroz koje struji radni fluid i u kojima se zbivaju termodinamike promjene i pretvorba energije.
Jedno ili vie radnih kola privruje se na vratilo. Vratilo s radnim kolom ili vie njih naziva se
turbinski rotor . Podjela parnih turbina-prema tlaku na izlazu parne turbine dijele se na
kondenzacijske i na protutlane, i to s jednim ili s vie oduzimanja pare. Kondenzacijska parna
turbina jest ona u kojoj se para koja izlazi iz turbine odvodi u kondenzator gdje kondenzira zbog
hlaenja rashladnim fluidom, a toplina kondenzacije predaje se okolini. Kondenzat se odvodi u
generator pare kao napojna voda. Protutlana parna turbina primjenjuje se tamo gdje je osim
mehanikog rada potrebna i toplina za industrijske ili komunalne potrebe. Para ekspandira samo do
odreenog tlaka, odnosno temperature, a zatim se iz turbine odvodi potroaima pare ili topline. Tlak
pare koji izlazi iz turbine bitno je vii od atmosferskoga, pa se stoga turbina naziva protutlanom.
Podjela turbina: - prema tlaku pare na ulazu u turbinu: -niskotlane turbine rade s tlakom pare na
ulazu do 10 bar (1 MPa), -srednjetlane do 88 bar (8,8 MPa), -visokotlane do 224 bar (22,4 MPa) i
turbine s najviim tlakom (iznad 224 bar). Prema temperaturi pare na ulazu razlikujemo turbine za: srednje temperature (do 485 C), - visoke temperature (do565C), - najvie temperature (vie od
565C). Plinske turbine sa zatvorenim ciklusom zbog ogranienja u primjeni visokih temperatura,
velikih povrina za izmjenu topline, malih koeficijenata prijelaza topline s plinova koji se
upotrebljavaju za zagrijavanje plinske turbine, oneienje ogrijevnih povrina nestaju iz upotrebe.
Plinske turbine s otvorenim ciklusom- kod ovih turbina radni fluid su plinovi izgaranja, odnosno
zrak, koji se neprekidno uzima iz atmosfere i tlai u turbokompresoru (izravno pogonjen turbinom) te
slui za izgaranje goriva ubrizganog u komoru za izgaranje. U plinskoj turbini s otvorenim ciklusom
mogu se koristiti samo veoma ista goriva bez tetnih primjesa. Plinovi izgaranja isputaju se u
atmosferu, pa za hlaenje fluida nije potreban hladnjak. Akcijska turbina najee se sastoji od
Curtisova kola i vie akcijskih stupnjeva. U reakcijskoj turbini statorske i rotorske lopatice tako su
izvedene da radni fluid ekspandira i u statorskoj i u rotorskoj reetki, najee uz podjednak toplinski
pad u obje reetke. Zbog toplinskog pada u rotorskoj reetki radni se fluid u njoj ubrzava i pojavljuje
se reaktivna sila, pa se takva turbina naziva reakcijskom turbinom. Prema smjeru strujanja radnog
fluida turbine su aksijalne ili radijalne. U aksijalnoj turbini radni fluid struji priblino paralelno s osi
rotacije turbine. U radijalnoj turbini radni fluid struji okomito na os rotacije. Vjetro turbina
(vjetrena turbina) je stroj u kojem se kinetika energija vjetra pretvara u mehaniki rad, tj u vrtnju
rotora s profiliranim lopaticama. Ta vrtnja omoguuje rad elektrinih generatora, pumpi, mlinova.
Vjetro turbine rade na jedan od dva pogonska principa: otporniki ili uzgonski princip. Konstrukcijski
se razlikuju turbine s vertikalnom i s horizontalnom osovinom. Vjetro turbine s vertikalnom osovinom
preteno su otpornike turbine, tj. na plohe rotora djeluje sila nastala strujanjem zraka. Ako rotorske
plohe nisu posebno oblikovane, rotacija se ostvaruje samo ako se polovica rotora, tj. podruje gibanja

ploha protiv vjetra ogradi zatitnom pregradom. Vjetro turbine s horizontalnom osovinom su
najbrojnije vjetro turbine. Grade se turbine s mnogo lopatica, rotori su sporohodni, ali imaju velik
zakretni moment i pri malim brzinama vjetra. Rotor se pomou repnog stabilizatora uvijek postavlja
okomito na smjer vjetra. U novije vrijeme vjetroturbine se upotrebljavaju za pogon elektrinih
generatora, odnosno za proizvodnju elektrine struje. Konstrukcija vjetro turbine-vjetro turbina
srednje snage s horizontalnom osovinom sastoji se od rotora s lopaticama i gondole, a nalazi se na
noseem stupu. Na vrhu stupa je nosei leaj s vanjskim ozubljenjem, a na leaju je okvir s gondolom
koja se okree prema smjeru strujanja vjetra.
Nosei stupovi grade se uglavnom od betona ili elika. Najpovoljniji su elini cjevasti stupovi zbog
povoljnog aerodinamikog oblika, jeftinog odravanja, a stupovi su vitki i lijepog izgleda. elini
stupovi mogu se premjestiti, a postavljaju se brzo i jednostavno. Betonski stupovi bolje priguuju
vibracije, pa su mirniji kada nastanu kritina titranja. Vodna turbina je stroj u kojem se potencijalna
energija vode pretvara u kinetiku energiju, a zatim, promjenom koliine gibanja vode u radnom kolu,
u mehaniki rad. Vratilo turbinskog radnog kola spojeno je s troilom, koje je u pravilu elektrini
generator. Prema promjeni tlaka vode pri strujanju kroz radno kolo turbine se dijele na turbine
slobodnog mlaza (akcijske, impulsne) i pretlane (reakcijske) turbine. U turbini slobodnog mlaza
pretvorba se potencijalne energije vode u kinetiku energiju zbiva samo u sapnici (statorskom dijelu)
turbine, a posljedica toga je jednak tlak vode na ulazu u kanal radnog kola i na izlazu iz njega. U
pretlanoj se turbini potencijalna energija vode pretvara u kinetiku energiju djelomice u
statorskom , a djelomice u rotorskom dijelu turbine.Prema smjeru strujanja vode kroz radno kolo,
pretlane turbine mogu biti: radijalne, poluaksijalne (dijagonalne) i aksijalne. Od turbina
slobodnog mlaza najpoznatija je Peltonova turbina, a od pretlanih najpoznatije su Francisova
(radijalna), Deriazova (dijagonalna) i Kaplanova (aksijalna) turbina. Gubici u pretlanim
turbinama nastaju: -pri prolasku vode kroz stator, zbog trenja u kanalima statora, -u rotoru, zbog
trenja o stijenke lopatice statora, -u izlaznoj cijevi (difuzoru), -u samoj turbini volumetrijski gubici,
-zbog trenja u leajima i brtvenicama turbine. U turbini slobodnog mlaza gubici nastaju u mlaznici
(statoru), u rotoru turbine te se pojavljuju i mehaniki gubici koji su obuhvaeni mehanikim stupnjem
djelovanja m. Specifini broj okretaja utjee i na pojavu kavitacije pa upotrebljivost pojedinih turbina
ovisi o padu.