4.

Potrebno je proraunati sustav termoventilacije proizvodne hale duljine 18 m, irine 12 m i

visine 8 m. Transmisijske gubitke topline hale treba odrediti na temelju sljedeih podataka:
vanjski zidovi hale su od uplje opeke, debljine 0,25 m, toplinske vodljivosti je 0,6 W/(mK).
Vanjski zid obukan je izvana s cementnom bukom debljine 0,015 m, toplinske vodljivosti
1,2 W/(mK), a s unutarnje strane vapnenom bukom debljine 0,01 m, toplinske vodljivosti
0,86 W/(mK). Krovna konstrukcija je montana, s otporom prolazu topline 0,55 m 2K/W.
Ulazna vrata su povrine 9 m2, a njihov koeficijent prolaza topline iznosi 5 W/(m 2K). Prozori
su jednostruki, koeficijent prolaza topline prozora iznosi 5,5 W/(m2K), a njihova je povrina
40 % povrine zidova. Gubitke topline kroz pod zanemariti. Gubici topline uslijed ventilacije
ne uzimaju se u obzir, jer je prostorija uslijed rada termoventilacijskog sustava u pretlaku
prema okoliu.
Sustav termoventilacije treba zimi odravati temperaturu zraka u prostoriji 20 C i relativnu
vlanost 50 %. Vanjski je zrak temperature 8 C i relativne vlanosti 90 %. Potreban broj
izmjena svjeeg vanjskog zraka iznosi 4. Razlika temperature dovodnog zraka i zraka u
prostoriji ne smije biti vea od 15 C. U prostoriji nema unutarnjih izvora vlage.
Kolika je potrebna koliina dovodnog zraka? Odrediti dovedenu toplinu u grijau, te potrebnu
koliinu vode za ovlaivanje zraka. Koliki je protok tople vode kroz grija, ako je ulazna
temperatura 90 C, a prolazom kroz grija temperatura joj se promijeni za 20 C.
Odrediti stanja zraka u karakteristinim tokama sustava. Prikazati proces pripreme zraka u
h,x - dijagramu. Prikazati shemu termoventilacijske komore sa svim elementima i vezama
automatske regulacije.

Napomena: Budui da nas prvenstveno zanima termoventilacijski sustav hale, sam proraun
toplinskih gubitaka objekta nee ovdje biti prikazan. Za zadane uvjete, toplinski gubici hale
iznose 54,3 kW. Taj podatak smatrati e se zadanim.

Zadano:
d x v x = 18 x 8 x 12 m
= 54,3 kW
P = 20 C
P = 50 % = 0,5
V = -8 C
V = 90 % = 0,9
D = 15 C
n = 4 h-1
W = 20 C

Trai se:
Zdov = ?

=?

= ? Wovl = ?

Rjeenje zadatka
Volumen hale:
Volumni protok vanjskog zraka potreban za ventilaciju hale jednak je:

Toliko vanjskoga zraka je potrebno kako bi se u hali odravala zahtijevana higijenska

kvaliteta zraka. Kako je gustoa zraka 1,2 kg/m3, maseni protok vanjskoga zraka iznosi:

Budui da se u zadatku razmatra termoventilacijski sustav (dakle zrani sustav, kod kojeg je
zrak jedini medij prenositelj topline u hali nema nikakvih ogrjevnih tijela), zrak koji se
dovodi u halu mora pokriti i njezine toplinske gubitke. Da bi to bilo mogue, zrak koji se
dovodi u halu mora biti zagrijan na viu temperaturu od zraka u samoj hali. Koliko je zraka
potrebno za grijanje hale ovisi o toplinskim gubicima hale i o zadanoj razlici temperatura
dovodnoga zraka i zraka u hali:

Dakle, da bi se pokrili toplinski gubici hale od 54,3 kW, uz promjenu temperature dovodnoga
zraka od 15 C, u halu treba ukupno dovoditi 12960 kg/h zraka. Taj ukupno potreban protok
dovodnoga zraka vei je od potrebnoga protoka vanjskoga (svjeeg) zraka za ventilaciju hale.
Ako bi se u halu dovodilo svih 12960 kg/h zraka uzetoga izvana, trebalo bi uloiti puno
topline za grijanje toga zraka. Da bi se utedjela energija, u termoventilacijsku komoru se
dovodi 8294 kg/h vanjskoga zraka (koliko je potrebno za ventilaciju), a ostatak do ukupno
potrebnoga protoka dovodnoga zraka uzima se od odvodnoga zraka (optok):

Slijedi:

protok vanjskoga zraka

ukupan protok dovodnoga zraka u halu

ukupan protok odvodnoga zraka iz hale

protok optonoga zraka

protok otpadnoga zraka (zrak koji se baca u okoli)

,
.

Nakon to su odreeni protoci zraka, potrebno je odrediti stanje zraka nakon mijeanja
vanjskoga i optonoga zraka. Temperatura zraka nakon mijeanja je jednaka:

Stanje zraka nakon mijeanja nalazi se na pravcu mijeanja koji prolazi tokama P (optoni
zrak) i V (vanjski zrak), i to u sjecitu s izotermom 2 C. Ostale fizikalne veliine vezane uz
stanje zraka nakon mijeanja mogu se oitati iz h,x-dijagrama, ili izraunati. Proraunom se
dobiva (apsolutne vlanosti i entalpije vanjskoga i optonog zraka oitane su iz h,xdijagrama):

(Kako u koritenom h,x-dijagramu nisu obiljeene entalpije zraka manje od 0, entalpija hV

odreena je ekstrapolacijom konstruirane su linije entalpije manje od 0 kJ/kg.)
Za ovlaivanje ukupnoga protoka dovodnoga zraka u ovome se primjeru koristi voda. Kod
ovlaivanja zraka vodom, grijanje zraka je podijeljeno u dva stupnja predgrijavanje i
dogrijavanje. Daljnji proces pripreme zraka nakon mijeanja vanjskoga i optonog zraka stoga
tee na sljedei nain: zrak stanja M se predgrijava do odreene temperature, potom se tako

zagrijani zrak ovlauje vodom do linije zasienja (pretpostavljeno je da je stupanj djelovanja

ovlaivaa 100 %), a zatim dogrijava na temperaturu kojom se dovodi u halu (stanje D).
Stanje zraka nakon ovlaivanja mora se nalaziti u toki roenja prostornoga zraka (stanje
zraka P) toka R. Zrak u toki R ima istu apsolutnu vlanost kao i zrak stanja P i potpuno je
zasien (nalazi se na liniji zasienja = 1). Kako temperatura vode za ovlaivanje nije
zadana, treba pretpostaviti da se ovlaivanjem stanje zraka mijenja po liniji konstantne
entalpije: hG = hR. Zato kroz toku R treba povui pravac paralelan najbliem u h,x-dijagramu
ucrtanom pravcu entalpije. Stanje zraka na kraju predgrijavanja (G) odreuje se tako da se
potrai sjecite pravca apsolutne vlanosti zraka stanja M i pravca ovlaivanja zraka koji
prolazi tokom R.
Stanje zraka u toki R (oitano iz dijagrama):

Stanje zraka u toki G (oitano iz dijagrama):

Stanje zraka na ulazu u halu:

Toplinski uin za predgrijavanje zraka:

Toplinski uin dogrijaa zraka:

Potronja vode za ovlaivanje zraka:

Protok vode kroz predgrija:

Protok vode kroz dogrija:

Shematski prikaz termoventilacijske komore

Objanjenje shematskog prikaza termoventilacijske komore:

Prvi element termoventilacijske komore je mijeajua sekcija, u kojoj se mijeaju vanjski (V)
i optoni zrak (P) i nastaje zrak stanja M. Taj zrak se potom filtrira (F), te predgrijava u
predgrijau do stanja G. Zrak stanja G se ovlauje u vodenom ovlaivau do toke R, koja se
nalazi na liniji zasienja. Zrak u toki R ima apsolutnu vlanost zraka iz hale (P). Nakon
ovlaivanja, zrak se u dogrijau dogrije do stanja D, s kojim se upuhuje u prostoriju. Iz
prostorije se odvodi zrak stanja P, dio toga zraka se vraa u termoventilacijsku komoru a
ostatak baca u okoli.
Protusmrzavajua zatita: Ako je temperatura zraka nakon predgrijaa 5 C ili nia (to se
moe dogoditi ako je grija loe dimenzioniran, ako nema cirkulacije tople vode kroz grija,
), protusmrzavajui termostat (PT) pokree protusmrzavajuu zatitu. Zatvaraju se zaklopke
vanjskog i otpadnog zraka, iskljuuju ventilatori, ukljuuje pumpa predgrijaa (P1), te
potpuno otvara troputni motorni ventil predgrijaa (TMV1). Tako kroz predgrija struji
maksimalna koliina tople vode i sprjeava se zaleivanje vode u predgrijau.
Predgrijavanjem i ovlaivanjem nastoji se postii temperatura zraka koja odgovara
temperaturi roenja prostornog zraka (R). Regulator djeluje na troputni motorni ventil
predgrijaa (TMV1) i kontrolira temperaturu zraka nakon ovlaivaa regulacijom uina
predgrijavanja i ovlaivanja zraka. Djelovanjem regulatora na troputni motorni ventil mijenja
se temperatura vode na ulazu u predgrija i time regulira uin predgrijavanja zraka.
Regulacija relativne vlanosti zraka u hali: Higrostat (P) mjeri vlanost zraka u hali i djeluje
na pumpu ovlaivaa (PO). Ako je vlanost zraka u hali preniska, higrostat ukljuuje pumpu
ovlaivaa. U suprotnom, higrostat iskljuuje pumpu.

Regulacija temperature zraka u hali: Osjetnik temperature zraka u hali ( ) mjeri trenutnu
temperaturu zraka. Regulator usporeuje trenutnu temperaturu zraka u hali sa zadanom
temperaturom i, ako postoji razlika, djeluje na troputni motorni ventil dogrijaa (TMV2) kako
bi se u prostoru postigla traena temperatura zraka. Djelovanjem regulatora na troputni
motorni ventil mijenja se temperatura vode na ulazu u dogrija i time regulira uin grijanja
zraka.
Regulacija protoka vanjskoga zraka (pogon motornim zaklopkama MZ): Dok god je
temperatura vanjskog zraka niska, zaklopka vanjskog zraka minimalno je otvorena (u ovom
zadatku, minimalni protok vanjskog zraka je
). to je temperatura
vanjskog zraka via, zaklopka vanjskog zraka je otvorenija. Kada je temperatura vanjskog
zraka slina temperaturi zraka u hali, zaklopka vanjskog zraka potpuno je otvorena i optoni
zrak se vie ne koristi. Tada je
.
Uloga osjetnika temperature ( ) i higrostata (D) dovodnoga zraka: Osjetnik temperature
pazi da se u halu ne dovodi zrak preniske temperature. Dozvoljenu minimalnu temperaturu
dovodnog zraka odreuje regulator prema zadanoj krivulji. Prema toj krivulji, zadana
vrijednost temperature prostorije raste ako temperatura dovodnog zraka padne ispod
namjetene minimalne vrijednosti. Da bi postigao tu novu (viu) zadanu vrijednost
temperature u prostoriji, regulator mora povisiti temperaturu dovodnog zraka. Djeluje na
TMV2 i poveava temperaturu vode na ulazu u dogrija a time i uin grijanja zraka.
Higrostat dovodnoga zraka mjeri njegovu vlanost i prekida rad pumpe ovlaivaa ako prijeti
opasnost od kondenzacije vodene pare iz dovodnoga zraka u zranome kanalu. Naime, ako je
kanal (jo) hladan a zrak topao i vlaan, moe doi do izdvajanja vlage iz zraka prilikom
dodira zraka na hladnim stijenkama kanala.
Diferencijalni presostat postavljen na filtar zraka mjeri pad tlaka zraka prilikom prolaska kroz
filtar. Proizvoa filtra definira pri kojem je padu tlaka filtar prljav. Ako diferencijalni
presostat izmjeri taj definirani pad tlaka, ili je on i vei, ukljuuje se signalna lampica na
elektrokomandnoj ploi, koja ukazuje na potrebno ienje ili zamjenu filtra.
Diferencijalni presostat na ventilatoru prati razliku tlakova zraka ispred i iza ventilatora. Ako
razlike tlakova nema, a regulator prima signal da je elektromotor ventilatora ukljuen i radi
ispravno, ukljuuje se signalna lampica na elektrokomandnoj ploi, koja ukazuje na puknue
remena preko kojega elektromotor pokree kolo ventilatora.