VIA KOLA LOGOS CENTAR MOSTAR

Studij Poslovne ekonomije

BIZNIS PLAN
za mala i srednja preduzea

mr.sc. Jozo Bejid,predava

Akademska 2013/2014 godina

PRISTUP PLANIRANJU
I BIZNIS PLAN
1. NASLOVNA STRANICA BIZNIS PLANA
Naslovna stranica svakog dokumenta pa tako i biznis plana mora biti ureena
na nain da sadri elemente koji de uputiti korisnika/itaoca kljunim
elementima poslovnog poduhvata.
Naslovna stranica mora sadravati sljedede podatke:
naziv i pravni oblik organizacije poslovnog poduhvata,
adresu i broj kontakt telefona, mail adresu,
ime i prezime osobe koja je zaduena za predstavljanje poslovnog
poduhvata (na primjer direktor),
autore biznis plana,
vremenski period za koji se biznis plan priprema,
naznaku o broju uraenih primjeraka biznis plana,
posebnu naznaku o tajnosti sadraja biznis plana kao obavezu korisnika/
itaoca biznis plana.

2. SAETAK
U smislu svog znaenja, saetak predstavlja skradeni prikaz svih znaajnih
elemenata biznis plana. On je kratak prikaz koji nije obimom dui od dvije
stranice i predstavlja prezentaciju kljunih aspekata biznis plana.
Kvalitetno pripremljen saetak biznis plana treba
sadravati sljedede
pokazatelje:
naziv i pravni oblik organizacije poslovnog poduhvata,
adresa lokacije,
imena kljunih ljudi unutar poslovnog poduhvata,
svrha biznis plana,
kratak opis posla i poslovnih ciljeva,
kratki pregled trita za planirani poslovni poduhvat,
kratak pregled planiranih aktivnosti,
kratak prikaz iskustva ljudi ukljuenih u poslovni poduhvat (tj. menadersko i
tehniko iskustvo),
raspoloivi i potrebni iznos sredstava ulaganja, te nain koritenja,
oekivani rezultati poslovnih aktivnosti i rok realizacije istih.

3. UVOD
3.1. PODACI O PODUZETNIKU
Osnovni podaci o poduzetniku obuhvadaju prije svega kratak ivotopis
poduzetnika: mjesto i godinu roenja, sadanju adresu stanovanja te obiteljsku
situaciju (broj lanova domadinstva, njihovu eventualnu ukljuenost u
poslovni poduhvat).
Nakon toga veoma je vano navesti i formalno obrazovanje poduzetnika, ali i
navesti sva njegova relevantna znanja i iskustva kroz predstavljanje
dosadanjih radnih mjesta i vremena provedenog na njima.
3.2. PRIKAZ TRENUTNOG I BUDUDEG POSLOVANJA
3.2.1. Povijest poduzetnike ideje
Prikaz svoje poduzetnike ideje koja je bit poslovnog plana poduzetnik
prikazuje kroz povijest njenog nastanka. Potrebno je znati da poduzetnika
ideja moe biti originalno ideja samog poduzetnika ili je sam poduzetnik moe
osigurati iz drugih izvora.
Izvori poduzetnikih ideja mogu biti drugi pojedinci ili grupe angairane za
pronalaenje i stvaranje ideja. Jer ideja se moe kupiti. Ono to je vano znati
za proces traganja za novim idejama je: potrebno je biti aktivan,
komunikativan, spreman na reagiranje i pokret, znati osmatrati, oslukivati i
to je najvanije znati razmiljati.

Mogui izvori dobrih ideja koje se mogu razviti u dobru priliku za posao su:
potroadi i kupci,
zaposleni,
dobavljai i distributeri,
dravni organi i institucije,
naune i strune publikacije,
privredne izlobe, sajmovi i sline manfestacije,
hobi i lino iskustvo itd.
Po Peteru Druckeru postoje etiri specifine poduzetnike strategije koje ne
osiguravaju "uspjeh poduzetnike ideje, ali poduzetnicima nude mogudnost
da u tim domenima "trae" poslovnu zamisao koja de biti osnovom njihovog
poduzetnikog poduhvata:
biti prvi u neemu, a istovremeno i najbolji,
pogoditi "konkurenciju" tamo gdje ne oekuju,
pronadi i osvojiti specijalizirano trine "nie",
promjeniti ekonomske karakteristike proizvoda, trita ili gospodarske grane.

3.2.2. Opis postojedeg poslovanja i djelatnosti

Sam poslovni plan osim to se priprema za novu poduzetniku ideju moe se
pripremati i za proirenje neke ved postojede djelatnosti.
3.2.3. Opis poslovanja i djelatnosti u namjeri
Ovaj segment poslovnog plana osigurava okvirnu sliku djelatnosti u kojima de
poduzetnik poslovati. U ovom dijelu poslovnog plana potrebno je navesti
(kvalitativno i kvantitiativno):
trini potencijal djelatnosti na ciljanom podruju, te njegov oekivani rast u
bududnosti;
pojava novih proizvoda ili trendova u potronji;
makroekonomski trendovi u zemlji/svijetu;
oekujudi bududi trendovi djelatnosti;
3.2.4. Analiza oekivane budude situacije SWOT analiza
SWOT analiza se moe definirati kao proces prikupljanja relevantnih
informacija, koje de pomodi u odreenju ciljeva, programa i kapaciteta
poduzeda smjetenog u odreeni drutveni okvir.
SWOT predstavlja skradenicu od rijei: Strengths, Weaknesses, Opportunities i
Threats, to u prevodu sa engleskog jezika znai snage, slabosti, prilike i
prijetnje.

Snage poduzeda predstavljaju njegove vidljive i nevidiljive atribute koje je to

poduzede sposobna kontrolirati, i na osnovu kojih je sposobno stedi odreenu
konkurentsku prednost.
Slabosti predstavljaju faktore koji su isto tako pod kontrolom samog poduzeda,
ali faktore koji onemogudavaju istog da dosegne eljeni cilj. Na osnovu slabosti
se postavlja pitanje to poboljati u poduzedu.
3.2.4.1. Koncept SWOT matrice
Koncept SWOT matrice se svodi na usmjerenje poduzeda da maksimalno koristi
prilike i svoje snage, te da istovremeno minimizira prijetnje i vlastite slabosti.
Izgled SWOT matrice

3.2.4.2. Mogude strategije ponaanja poduzeda po SWOT analizi

Sueljavanjem internih (snage i slabosti) i eksternih (prilike i prijetnje) faktora
moe se identificirati i nekoliko mogudih strategija ponaanja poduzeda:
Mini-mini strategija (WT) koja ukljuuje minimiziranje slabosti i prijetnji;
Mini-maksi strategija (WO) podrazumijeva minimiziranje slabosti i
maksimiziranje prilika;
Maksi-mini (ST) strategija se odnosi na situaciju kada je poduzede jako, ali je
situacija u okruenju takva da predstavlja prijetnju obimu i vrsti dosadanje
djelatnosti;
Maksi-maksi (SO) strategija je najpovoljniji tip strategijske situacije;
Generalno se moe redi da svako poduzede nastoji dodi do toke u kojoj de
modi primjenjivati maksi-maksi strategiju. Ta toka mu garantira da de modi
kreirati promjene, a ne reagirati na promjene koje su drugi izazvali.

SWOT matricom, dakle, nakon identifikacije faktora kao snaga, prijetnji,

mogudnosti i ansi, vrimo njihovo uzajamno odnosno unakrsno poreenje.
SWOT matrica nam daje ocjenu relativne povoljnosti ili nepovoljnosti koje
zauzima biznis u okruenju i njegova osposobljenost da u bududnosti uspjeno
djeluje.

Mogude strategije po SWOT analizi

Kod odabira stratregija djelovanja mogu biti korisni naredni principi stratekog
upravljanja:
nadograditi postojede snage, maksimalno koristedi postojede mogudnosti,
ispraviti slabosti koje predstavljaju barijere za uspjeh,
nastojati minimizirati efekte prijetnji, stalnom nadogradnjom snaga,
izbjegavati i povlaiti se iz podruja u kojima je poslovni poduhvat slab, a
koja predstavljaju prijetnje postizanju uspjeha.
Matrica S.W.O.T. analize s primjerom za praksu za recikliranje ECOTON

10

3.3. MISIJA I CILJEVI POSLOVANJA

3.3.1. Misija poduzetnikog poduhvata
Misija poduzetnikog poduhvata treba biti iskazana u izjavi o misiji. To treba
biti poduzetnika vodilja koja de poduzetniku samom, njegovim suradnicima
i svima (koji su na neki nain) ukljueni u poslovni poduhvat ukazivati razloge
postojanja i bududnosti poslovnog poduhvata.
Iako nema univerzalnih pravila za formuliranje izjave o misiji mogude je dati
neke smjernice koje de uiniti da bi misija bila inovativna i motivirajuda:
misija treba biti jednostavna, ali precizna izjava koja odreuje razlog ili
razloge postojanja poduzetnikog poslovnog poduhvata,
misija treba da objasni svrhu poduzetnikog poslovnog poduhvata i da ga
diferencira od drugih ponuaa,
misija treba da poduzetniki poslovni poduhvat dimenzionira na tri naina:
a) da odredi grupe kupaca zbog kojih postoji i koje usluuje,
b) da odredi potrebe kupaca koje zadovoljava,
c) da odredi tehnologiju na koji nain zadovoljava prethodno odreene
potrebe.

11

3.3.2. Ciljevi poduzetnikog poduhvata

Ciljevi poduzetnikog poduhvata se izvode iz izjave o misiji ciljevi su
vremenski i prostorno prevedena misija poduzeda. Ciljevi poduzetnikog
poduhvata se izvode iz izjave o misiji ciljevi su vremenski i prostorno
prevedena misija poduzeda.
Ciljevi trebaju biti:
jasni i precizni,
ostvarivi,
konzistentni sa izjavom o misiji,
hijerarhijski postavljeni,
mjerljivi i jasno kvantitativno izraeni,
postavljeni u jasnu vremensku dimenziju.
Ciljevi poduzetnikog poduhvata trebaju biti uvijek i iznova u skladu sa
konkurentskom prednosti kompanije. Dakle podruja ciljeva poduzetnikog
poduhvata su:
marketinko podruje;
financijsko podruje;
istraivanje i razvoj;
zaposleni.

12

4. MARKETING PLAN
4.1. PROFIL PROIZVODA/USLUGE
U ovom dijelu biznis plana nuno je provesti marketinke analize
proizvoda/usluge. Time de se omoguditi sagledavanje trenutne trine pozicije
kao i planiranje za budude proizvode/usluge.
Ovaj dio biznis plana treba da:
jasno definira potrebu/nedostatak koji proizvod/usluga zadovoljava,
odredi nain kako se toj potrebi/nedostatku obrada proizvod/usluga,
objasni na koji nain je proizvod/usluga jedinstven u odnosu na
konkurentske.
4.1.1. Opis proizvoda/usluge
Potrebno je definirati svoj proizvod ili uslugu na nain da se opie potrebu ili
nedostatak koji proizvod/usluga susrede. Kod opisa je veoma vano imati na
umu da kupci ne kupuju fiziki proizvod ved korist koje njegovo fiziko
posjedovanje ili upotreba prua kupcu. (Kupac ne kupuju builicu, ved rupu
koju ona pravi). Pored opisa osnovne koristi za klijente potrebno je opisati i
sve dodatne karakteristike proizvoda/usluge koje dopunjavaju njegovu
namjenu. Proizvod/uslugu, u odnosu na ponudu konkurencije, je mogude
diferencirati na osnovu vie varijabli: isporuka, montaa, obuavanje.

13

4.1.2. Cijena kotanja i prodajna cijena - politika cijena

Dobivanje proizvoda odnosno isporuivanje usluge, nosi trokove iji iznos i
struktura zavise od postupaka koje poduzetnik koristi, od tehnologije koju
primjenjuje i racionalnosti cijeloga postupka provoenja poslovnog poduhvata.
Postoje razliiti postupci formiranja strukture trokova, odnosno kalkulacija
cijene kotanja i prodajne cijene.
4.1.3. Supstituti
Supstiuti su oni proizvodi/usluge koji imaju istu namjenu odnosno koji
zadovoljavaju istu vrstu potrebe. Raspoloivost supstituta znaajno utie na
konkurentsku poziciju poduzetnika, te je potrebna pravilna identifikacija i
poznavanje supstituta.
4.2. TRINA OPRAVDANOST
4.2.1. Trite nabave (dobavljai, skladitenje, i drugo)
Tehnolokotehnike karakteristike poslovnog poduhvata, lokacija i
organizacija poduhvata uslovljene su inputima koje su neophodne za
poduhvat.

14

Veoma vana podruja koja moraju biti analizirana kroz analizu trita nabave
su:
karakterstike inputa (gotovi proizvodi, materijal, poluproizvodi i drugi
predmeti nabavke),
uvjeti nabave inputa,
dinamika isporuke inputa,
dinamika pladanja dobavljaa inputa,
trokovi i naini skladitenja
itd.
Izbor najpovoljnijeg ponuaa bazirati de se na njegovoj ponudi rokova
isporuke inputa, kvaliteti inputa, cijeni inputa, te rokovima pladanja
isporuenog, kao i rejtingu i poslovnoj tradiciji dobavljaa.
Primjer planiranja nabave sirovina - Pilana
Poduzetnik planira uloiti sredstva u Pilanu. Opredjelio se za etiri vrste svojih
proizvoda tj. rezanu grau prodavati e poznatom kupcu oblinjoj tvornici
namjetaja. Tehnikotehnolokim rjeenjem utvreni su normativi utroaka
trupaca kao sirovine za svaki od etiri proizvoda rezane grae. Umnoak
koliine proizvodnje i normativa utroka sirovina daju konanu veliinu NABAVE
SIROVINA. Koliina i kvalitet trupaca je dakle zadana veliina, a poduzetniku
preostaje da odredi nabavnu cijenu i ostale uvjete isporuke sirovina.

15

4.2.2. Trite rada (zaposleni i konsultanti)

Ostvarenje poduzetnike ideje nije mogude bez ljudskih resursa. Bez obzira u kojoj
mjeri i na koji nain sam poduzetnik bio ukljuen u poslovni poduhvat, angairani
radnici su vani iz vie razloga. Prije svega oni utiu na ekonomsku efikasnost
poduzeda kroz stvaranje proizvoda i usluga koji se nude, s jedne strane i kroz
trokove koje prouzrokuju (prije svega tu se misli na njihovu pladu), s druge
strane.
Bez obzira na obiteljsku ili prijateljsku vezu poduzetniku uvijek na umu trebaju biti
ciljevi samog poduhvata, pa se i time treba rukovoditi prilikom razmatranja ove
opcije zapoljavanja.
4.2.3. Trite prodaje
Informacije koje se prezentiraju u ovom dijelu poslovnog plana trebaju biti
rezultat detaljne analize trita. Na taj nain poduzetnik de stvoriti sebi jasnu sliku
o tome ko su njegovi kupci, kako i zbog ega kupuju, i kakve su poduzetnikove
prodajne mogudnosti. Odreivanje ciljnog trita predstavlja najtei, ali i
najvaniji dio poslovnog planiranja.
Pitanja na koja je potrebno odgovoriti kod profi liranja ciljnih kupaca su:
1. Koje su demografske karakterisitke ciljnih kupaca (spol, dob, zanimanje,
dohodak, obrazovanje, brani status....)?
2. Gdje stanuju ciljni kupci?
3. Gdje rade i gdje kupuju ciljni kupci?
4. Koja je njihova motivacija za kupovinu?
5. Kakvo je njihovo ponaanje u kupovini? Itd.

16

Analiza i prognoza prodaje osigurava sljedede kvantitivne pokazatelje koji su

osnova za naredne finansijske projekcije poslovnog poduhvata:
1. Veliina ciljnog trita,
2. Oekivana i predviena stopa rasta ciljno trita,
3. Veliina trinih segmenata koji se namjeravaju opsluivati,
4. eljeni nivo trinog ueda konkretnog preduzetnika,
5. Namjeravana prodaja u jedinicama mjere vrijednosti (za odreeni period i
ukupni proizvodni program).
4.2.4. Analiza konkurencije
Analiza konkurencije treba zapoeti sa analizom postojede trine strukture
(osnovne karakterisitike, prirodu konkurencije i regulativnosti ponaanja na
tritu), te treba sadravati informacije o konkurentima, njihovom trinom
uedu, njihovoj ponudi, konkurentskoj prednosti(ma) i poslovnim strategijama.
Poslovni plan treba jasno i nedvosmisleno pokazati kako konkretni poslovni
poduhvat ima prednosti nad konkurentima. Korisne smjernice za pisanje ovog
dijela poslovnog plana su:
tko su kljuni konkurenti poslovnom poduhvatu; potrebno je navesti do pet
firmi, te dati kratak opis njihove ponude?

17

 koje su osnovne snage i slabosti ponude konkurenata?

kakve su poslovne strategije konkurenata?
kakvo je trino pozicioniranje i trina snaga konkurenata?
na koji nain poduzetnikova ponuda ostvaruje konkurentsku prednost i u
kojem podruju (na primjer zaposleni, usluga, marketing, cijena, isporuka,
kreditna politika itd)?
da li je konkurentska prednost poduzetnika odriva?
da li postoje mogudnosti diversifikacije kod konkurenata?
4.3. LOKACIJA
4.3.1. Opis lokacije
Lokacija je veoma bitan aspekt poslovanja bez obzira o kojoj se izabranoj
djelatnosti radi. Od izbora lokacije poduzetnikog poduhvata zavise i trokovi i
mogudnost ostvarenja prihoda.
Prilikom izbora lokacije, bez obzira o kojoj se djelatnosti radi, razmatraju se
dvije grupe faktora:
1. opdi lokacijski faktori koji utiu na sve tipove djelatnosti i,
2. posebni faktori koji utiu na specifine tipove djelatnosti.

18

Opdi faktori koji imaju uticaj na sve tipove djelatnosti, su:

pristup ciljnom tritu prodaje,
pristup obrazovanom i dobro obuenom, nefluktuirajudem kadru,
mogudnost osiguravanje adekvatne (kvalitetom i cijenom pristupane) sirovine,
repromaterijala i pratedih usluga,
mogudnost osiguravanje adekvatnog transporta (tip, pristupanost i cijena),
poreska i pravna regulativa,
pristupanost i cijena elektrine energije, plina, vode, odvoza/odalaganja otpada
i druge komunalne usluge.
oping dobra su dobra gdje cijena igra vanu ulogu koju kupac uporeuje prilikom
odluke o kupovini. Specijalna dobra su dobra koja se veoma rijetko kupuju (u
usporedbi sa ostalim dobrima) i imaju izrazito visoku cijenu.
4.3.2. Mogudnosti smjetaja biznisa u inkubator
Poslovni inkubatori su lokacije koje nude fleksibilan prostor za iznajmljivanje koji je
cijenom zakupa znatno povoljniji od ostalih opcija. Uz to lanovima inkubatora
od strane menadmenta inkubatora nude se poslovne i savjetodavne usluge pod
povoljnijim uslovima. Cilj svih ovih pogodnosti jeste da se mala preduzeda
odnjeguju sve dotle dok ne budu spremna i dovoljno jaka da preu u ved
poslovno okruenje. Djelatnosti koje su esto zastupljene kod lanova inkubatora
su:
svi vidovi stvaranja novih proizvoda i inovativnih poduhvata i
uslune djelatnosti.

19

4.3.3. Lokacija - makro i mikro aspekt

Planom poslovnog poduhvata, kao rezultat analize svih prethodnih elemenata
(koja cijelim tokom ne mora biti predstavljena u poslovnom planu), poduzetnik
svoju lokaciju odreuje na dva stupnja: kao makrolokaciju i mikrolokaciju.
Makrolokacija se dakle odreuje prema opdim faktorima i za poduzetnika
predstavlja generalno grad i dio drave u kojem de poslovati.
Mikrolokacija predstavlja objekat(te) u kojem poduzetnik provodi svoju
poslovnu zamisao.
Kupovina ved postojedeg objekta poduzetniku daje mogudnost da, objekat
renovira na nain kako to zahtjeva poslovni poduhvat, ali takoer i ova
alternativa smjetaja poslovnog poduhvata iziskuje znaajna financijska
sredstva. Iznajmljivanje je zbog svega navedenog najedi i najrentabiljniji oblik
sticanja poslovnog prostora. Ekoloka prihvatljivost konano izabrane lokacije
mora biti zadovoljavajuda.
Izbor lokacije predstavlja vaan dio procesa planiranja i to ne samo za period
na koji se odnosi biznis plan, ved i kasnije.
20

4.3.4. Plan distribucije i prodaje

Odabirom metoda distribucije i promocije donosi se jedna od najvanijih odluka
u okviru marketing plana, odnosno poslovnog plana uopde. Faktori koji de
primarno uvjetovati izbor kanala distribucije i prodaje su slijededi:
priroda poslovnog poduhvata i proizvoda/usluge,
raspoloivost posrednika (mogudnost izbora posrednika),
obiaji i preferencije kupaca,
raspoloiva sredstva (obim i vrsta),
nain distribucije konkurentskih proizvoda u okviru iste djelatnosti.

4.4. PLAN PROMOCIJE

Kod kreiranja plana promocije potrebno je izabrati izmeu razliitih medija koji
stoje na raspolaganju da dosegnu do ciljnog kupca. Da bi bili izrabrani oni mediji
koji poluuju najbolji rezultat, potrebno je analizirati efekte i trokove koje ti
efekti iziskuju. Da bi plan promocije bio zaista i sa odgovarajudim ispunjenjem,
potrebno je planom promocije odrediti: oblik i nain promocije, ciljeve
promotivne kampanje, budet, vrijeme sprovoenja i odgovornu osobu.
21

5. OPERATIVNI PLAN
5.1. Tehnoloko - tehniki elementi ulaganja
5.1.1. Opis tehniko-tehnolokog postupka
Detaljna razrada tehniko-tehnolokog postupka i organizacijska postavka
poduzetnikog poduhvata osnova je za plan potrebnih ulaganja i oekivanih
trokova poslovanja, bez obzira da li se radi o proizvodnji proizvoda ili pruanju
usluga.
5.1.2. Tehniko-tehnoloka analiza
a) Opis odabranog tehnolokog rjeenja
Opis odabranog tehnolokog rjeenja zahtjeva da se tehnoloki proces razloi
na aktivnosti kojima se obavlja cjelokupni proizvodni proces.
b) Opis odabranih tehnikih rjeenja i graevinskih objekata
Vedi poslovni poduhvati i sloeniji procesi mogu ukljuivati vedi broj
graevinskih objekata, sistema i cjelina, koji se radi preglednosti mogu
grupirati u:
glavne graevinske objekte,
pomodne graevinske objekte,
objekte opde namjene i
objekte infrastrukture.

22

5.1.3. Tehnoloki kapacitet i obim proizvodnje

Planirani asortiman proizvodnje,
Definirati proizvodne parametre (mjeseni/godinji plan norma sati, godinji fond
radnog vremena),
Dati strukturu planiranog proizvodnog programa,
Projektovati obim proizvodnje u fazama uvoenja proizvoda na trite i u godini
normalnog koritenja kapaciteta.
5.1.4. Popis neophodnih sredstava za rad
U ovom dijelu poslovnog plana navodi se popis neophodnih sredstava za rad.
Popisom trebaju biti obuhvadena sva potrebna sredstva za rad kao to su: tehnoloka
oprema, sredstva unutarnjeg i vanjskog transporta, sredstva za zatitu na radu,
sredstva za zatitu okoline; sredstva za skladitenje materijala, sirovina, gotovih
proizvoda; sredstva za kontrolu kvaliteta itd.
5.1.5. Materijalni inputi proizvodnje
Specificirati sve elemente ulaganja (inpute) neophodne za proizvodnu jedinicu
proizvodnje,
Dati to preciznije uede ovih elemenata u stukturi proizvoda,
Kalkulacija cijene kotanja (odnos objektivno uvjetovanih i stvarnih troenja.
Posebnu panju posvetiti razgranienju fiksnih, relativno fiksnih i proporcionalnih
trokova elemenata proizvodnje u strukturi cijene kotanja),
Dati projektovanu dinamiku nabavki elemenata proizvodnje (naturalno i
vrijednosno), usklaenu sa projekcijom proizvodnje.

23

5.1.6. Popis stalnih sredstava, pratede i popis informatike opreme

Popis stalnih sredstava je koristan dio poslovnog plana jer daje uvid u strukturu
ulaganja koja je proistekla iz tehniko tehnolokog postupka. Popis stalnih
sredstava, pratede i informatike opreme stvara osnovu za obraun amortizacije
i daje osnovu za donoenje odluke o osiguranju.
5.1.7. Broj i struktura angaovanih izvrilaca, te dinamika, broj i struktura
zapoljavanja
Da bi bilo mogude odgovoriti na pitanje koliko zaposlenih treba biti angairano u
poslovnom poduhvatu, kakva treba biti njihova struktura i kakve kvalifikacije,
potrebno je priloiti organizacijsku shemu poslovnog poduhvata. Shema treba
da prikae kljune pozicije unutar poduhvata, kao i da imenuje osobe koje de ih
obavljati.
5.2. ANALIZA EKOLOKIH FAKTORA
5.2.1. Analiza zatite ivotne sredine
Prilikom izrade biznis plana neophodno je voditi rauna o zatiti ivotne sredine.
Zbog vanosti ovog dijela, prilikom izrade bizinis planova sve se vie angairaju
strunjaci iz oblasti ekologije. Analizirajudi zatitu ivotne sredine neophodno je:
analizirati negativne uticaje investicije na ivotnu sredinu,
projektovati mjere zatite ivotne sredine i
ocjeniti ekoloku sposobnost.

24

5.2.2. Analiza zatite na radu

Prilikom izrade biznis planova analiza zatite na radu vri se kao i analiza zatite
ivotne sredine. Cjelokupni postupak moe se podijeliti u tri faze:
Identificiranje potencijalnih opasnosti za radnike,
projekcija mjera zatite na radu kojima de se minimizirati prepoznate
opasnosti i
konana ocjena mjera zatite na radu.
5.2.3. Zatita ivotne sredine
Imajudi u vidu poslovni proces mogude je oekivati da de u toku rada nastati
razne otpadne materije i polutanti, potencijalni zagaivadi ivotne okoline:
otpadne vode, vrsti otpad i buka.
Na osnovu svega opisanog i uz striktnu primjenu planiranih mjera zatite
ivotne sredine moe se zakljuiti da rad poduzeda za za punjenje ketrida nede
ugroziti, odnosno nede izazvati pogoranje kvaliteta ivotne sredine.
5.3. PRAVNI ASPEKTI POSLA
5.3.1. Pravni oblik organizacije, vlasnici, kapital, djelatnost/i
Predstavljanje pravnih aspekata posla poinje se sa predstavljanjem pravnih
okvira organizacije poslovnog poduhvata (postojedi ili namjeravani). Radi se o
iznimno vanoj toci poslovnog plana.

25

Svaki pravnoorganizacioni oblik ima svoje prednosti i nedostatke. Kada se radi o

sektoru malog biznisa pravni oblici koje poduzetniki poduhvat moe preuzeti su:
radnje,
dopunska djelatnost,
poduzeda,
zadruge.
Poduzeda kod nas mogu imati sljedede oblike:
d.o.o. koje mogu osnivati pojedinci, dva ili vie fizikih ili pravnih lica,
d.d. kojeg mogu osnovati pojedinci ili vie lica,
d.n.o. koje osnivaju najmanje dva lica,
k.d. sa najmanje dva lica osnivaa,
k.d. koje se moe transformirati u k.d.d.
Faktori koji de biti od presudnog utjecaja na izbor pravnog oblika organiziranja su:
ciljevi osnivanja i pokretanja poslovnog poduhvata,
izabrana djelatnost(i) poslovanja,
raspoloivi izvori financiranja,
stupanj poslovnog rizika,
visina zakonom odreenih sredstva potrebnih za osnivanje pravnog oblika,
sloenost i dugotrajnost procedure osnivanja,
stepen kontrole poslovanja.

26

Karakteristike poduzeda kao pravnih oblika organizacije

5.3.2. Ugovori
Drugi dio pravnih aspekata posla tie se razliitih ugovora, ved potpisanih ili su u
namjeri. Ugovori se tiu poslovanja firme: ugovori o nabavi stalnih sredstava (na
primjer lizingu), ugovori o nabavi obrtnih sredstava, ugovori o prodaji, ugovori o
franizi, ugovori o oglaavanju, kooperacija sa drugim poduzedima.

27

5.3.3. Garancije koje banka moe zahtijevati za osiguranje kredita

Garancija je instrument osiguranja dobrog okonanja posla, kojim korisnik
garancije osigurava svoje potraivanje u sluaju da dunik ne izvri svoju obavezu
koja je predmet garantnog posla.
Garancije izdane od banke su bezuvjetne, neopozive i plative na prvi poziv
korisnika garancije.
5.4. ORGANIZACIONA STRUKTURA
Organizacijsku strukturu oblikuju zadaci, nosioci zadataka i njihova meusobna
interakcija, to se uobiajeno prikazuje pomodu organizacijske sheme.
Organizacijska shema pokazuje lanac zapovijedanja ili lanac komandi u
organizaciji.
Mogude organizacije u novoosnovanom preduzedu:
a) Jednostavna struktura

28

b) Funkcionalna struktura

5.5. INFORMATIZACIJA POSLOVNIH PROCESA

Najedi razlog informatizacije jeste potreba za suvremenim voenjem
poslovnog procesa i povedanjem ukupne efikasnosti istog. Informatizacijom se
omoguduje vedi uinak sa manjim unosom potrebnih ljudskih i materijalnih
resursa. Osnova svake informatizacije je primjena adekvatnog softvera. Sistem
u sebi pohranjuje veliki broj podataka i omoguduje adekvatno aktueliziranje,
analizu i kontrolu. Pri izradi biznis plana kompjuterskoj opremi treba pristupiti
kao i prema ostalim tipovima tehnike opreme.
6. FINANCIJSKI PLAN
Financijska priprema poslovnog poduhvata predstavlja modificiranje ved
predstavljenih fizikih veliina navedenih u ranijim dijelovima biznis plana
(marketinki i operativni plan) u finansijske veliine.

29

6.1. PLAN ULAGANJA U STALNA SREDSTVA

U pripremi financijskog plana polazi se od ulaganja u stalna sredstva ija je
osnova nabavna vrijednost. Ovo je statiki pristup investiranju u stalna sredstva;
dinamiki pristup u obzir uzima vremenski pregled troenja sredstava za njihovu
nabavu.
6.2. PLAN UKUPNOG PRIHODA
Planiranje ukupnog prihoda svoju osnovu ima u planu proizvodnje, prodaje ili
planu pruanja usluga, ved prema djelatnosti firme. Ukupni prihodi predstavljaju
umnoak koliine proizvoda, robe ili usluge sa njihovim pripadajudim prodajnim
cijenama njihov zbroj je ukupan prihod.
Prema izabranoj djelatnosti firme, struktura ukupnog prihoda je razliita za:
proizvodnju,
trgovinu na veliko,
trgovinu na malo i
usluge.
6.3. PLAN TROKOVA POSLOVANJA I PLAN RASHODA
Plan poslovnih rashoda otpoinje sa planom materijalnih trokova koji je veoma
znaajan za poslovni plan jer je on temelj za izraunavanje cijene kotanja
proizvoda i usluge.

30

Poslovni rashodi obuhvadaju sljedede stavke:

plan materijalnih trokova,
trokovi usluga i nematerijalni trokovi,
plan trokova zaposlenih (bruto plade i dr. pripadajudi trokovi),
plan amortizacije.
Materijalni trokovi obuhvataju trokove za nabavljene sirovine, poluproizvode i
radni materijal, rezervne dijelove, energiju i gorivo.
6.3.1. Plan materijalnih trokova
Koliina fizikog utroka odreenih sirovina ili materijala odreuje se na osnovu
normativa koji poivaju na tehnikotehnolokim i organizacijsim osnovama
predmetne djelatnosti.
6.3.2. Trokovi usluga i nematerijalni trokovi
Za razliku od materijalnih trokova koju se za predmetnu djelanost dobivaju
kalkulacijama i bazirane su na normativima poslovanja, za ostale trokove poslovanja
(usluge i nematerijalne trokove) osnov iskaza je financijska procjena.
6.3.3. Plan trokova zaposlenih (bruto plade i drugi pripadajudi trokovi)
Da bismo na jednom mjestu imali pregled svih trokova poslovanja, dosadanjem
pregledu ne smijemo zaboraviti dodati trokove zaposlenih. Trokovi zaposlenih
obuhvataju bruto plade za sve zaposlene i ostale pripadajude trokove. Bruto plade u
svom iznosu obuhvata dakle neto pladu i pripadajude poreze i doprinose.

31

6.3.4. Plan amortizacije

Planom amortizacije osigurava se kontinuran tok poslovanja i povrat
sredstava uloenih u stalna sredstva. Nakon odreenog proteka godina, stalna
sredstva prestaju biti funkcionalna i moraju se obnoviti da bi osigurala
tehniko tehnoloku i financijsku isplativnost. Amortizacija i njena kalkulacija
osigurava otpis stalnih sredstava.
Plan trokova amortizacije zasniva se na dva osnovna podatka: nabavnoj
vrijednosti stalnog sredstva i procentualnoj stopi otpisa na godinjem nivou.
6.4. PLAN ULAGANJA U OBRTNA SREDSTVA
Veoma esto se u poslovnom planu zanemaruje plan ulaganja u obrtna sredstva
ili se ovom pitanju ne pridaje dovoljno znaaja. ta su za poduzetnika obrtna
sredstva to su novana sredstva vezana u razliitim oblicima materijal i
sirovine na zalihi ili potraivanja od kupaca. Cilj poduzetnika je da vrijeme
vezivanja novca u pojedinim stavkama skrati na prihvaljivo ili jednostavno
reeno to krade vrijeme.
6.5. PLAN IZVORA FINANSIRANJA
Nakon to su proraunata ulaganja u obrtna sredstva, uz poznata ulaganja u
stalna sredstva, dinamiki su usklaene prikazane vrijednosti njihovog troenja i
izvora financiranja. U praksi se sredu razliiti naini otplate kredita prema banci
ili mikrokreditnoj organizaciji. Najlaki nain je proraun kreditnih obaveza na
osnovi jednakih otplat nih dijelova kamatnog duga. To se vri na nain da se
osnovni dug podijeli sa brojem razdoblja otplate duga znai da se za svako
razdoblje predvia isti iznos otplatnog dijela.

32

6.6. PLANIRANI BILANS STANJA

Finansijski izvjetaji koji prikazuju budude razdoblje zovu se pro-forma ili planirani
finansijski izvjetaji. Oni planiraju finansijsku bududnost poduzeda na osnovi
ekonomskih procjena o rastu trita i drugih faktora.
Bilans stanja se priprema da bi se dobio popis imovine odnosno sredstava kojim
raspolae poduzetniki poduhvat, s jedne strane, i njegovih obaveza, s druge
strane.
Primjer obrasca Bilansa stanja:

33

6.7. BILANS USPJEHA ILI RAUN DOBITKA I GUBITKA

Planirani bilans uspjeha, odnosno raun dobitka i gubitka, nadopunjuje u biznis planu
bilans stanja. Bilans stanja predstavlja statiku sliku stanja imovine i obaveza poduzeda
u jednom trenutku, dok bilans uspjeha pokazuje dinamiku sliku poslovanja poduzeda u
promatranom vremenskom razdoblju.
Planirani bilans uspjeha predstavlja procjenu i proraun trokova i dobiti u blioj ili
daljoj bududnosti.
Poduzetnik priprema plan rauna dobiti i gubitka na kraju financijske prireme
poslovnog plana. Na osnovu tog dokumenta poduzetniku de biti lako utvrditi
financijsku prihvatljivost poduzetnike ideje.
6.8. PLAN NOVANOG TOKA
Planirani izvjetaj o novanim tokovima pokazuje proraun potreba za novcem i
pokazuje kako novac ulazi izlazi iz poduzeda u odreenom vremenskom razdoblju.
Osnovna pitanja na koja planirani novani tok daje odgovore jesu sljededa:
1. Koliko novca treba vaem poduzedu?
2. Na koji nain dete rijeiti potrebu za novcem?
3. Odakle i kada de novac udi u poduzede?
Osnovni prilivi i odlivi novanih sredstava se mogu razvrstati u tri osnovne grupe, i to
kao novani tokovi koji su rezultat:
a) poslovnih aktivnosti,
b) ulagakih aktivnosti ili
c) financijskih aktivnosti.
Novani tokovi iz poslovnih aktivnosti proizlaze iz glavnih aktivnosti poduzeda kojima se
ostvaruje prihod i odreuje neto dobitak ili gubitak.

34

Novani tokovi iz financijskih aktivnosti imaju za posljedicu promjenu sastava i

veliine kapitala i dugova poduzeda.
Struktura priliva i odliva novca

35

6.9. IZVJETAJ O TOKI POKRIDA (raunarski i graki prikaz)

Toka pokrida je veoma vaan pokazatelj poslovnog plana. On pokazuje vremenski
trenutak (obima proizvodnje/prodaje/pruanja usluga) kada vrijedonosno ili
naturalno poduzetnik poinje ostvarivati pozitivan poslovni rezultat.
Prelomna toka je ona u kojoj je dobit poduzeda jednaka nuli. U toj toki se
izjednaavaju prihodi i rashodi preduzeda.
Nazivi koji se susredu u praksi su:
Nulta toka,
BREAK-EVEN-ANALYSIS BEA (prijelomna toka),
Prag ekonominosti,
Prag rentabilnosti
Cost Volume Profit,
Mrtva toka korisnosti.
Osobine toke pokrida su:
- Pretpostavlja primjenu obrauna po (djelominim) varijabilnim trokovima,
- Jednostavno se prikazuje grafiki,
- Lako se definira numeriki,
- Pogodna za prezentiranje ekonomskih uinaka odreene poslovne odluke,
- Omogudava utvrivanje novih odnosa koji nastaju primjenom samo jednog ili
vedeg broja parametara,
- Prijelaz iz zone gubitka u zonu dobitka,
- TP nam prua informaciju o tome koji je % IK (koliina prodaje) potrebno dostidi
da bi se mogli pokriti svi varijabilni i fiksni trokovi,
- Odnos varijabilni i fiksni trokova u TP polazite je utvrivanja njihovih odnosa na
ostalim % IK (ekvivalent).

36

Toka pokrida slui poduzetniku kao:

Instrument planiranja i kontrole rezultata poslovanja poslovnih sustava i
njegovih organizacijskih dijelova (segmenata),
Informacijska osnovica za (prvenstveno) kratkorono, ali i za strateko
odluivanje menadmenta,
Omogudava sagledavanje trenutnog odnosa oekivanih i/ili ostvarenih
prihoda, trokova i rezultata na razliitim stupnjevima koritenja kapaciteta,
Omogudava utvrivanje novih odnosa koji nastaju primjenom samo jednog
ili vedeg broja parametara.
Grako predstavljanje toke pokrida

37

6.10. FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA

Financijski pokazatelji poslovanja slue da na osnovu razliitih analiza izvrimo
poreenje uspjenosti poslovanja u razliitim vremenskim periodima ili da
poredimo svoje sa poslovanjem slinih poduzeda.
Osnovne koristi od finansijskih pokazatelja su da:
osigurava ekonomski profi l poslovnog poduhvata,
ukazuju na ekonomske karakteristike i pomau kod izbora poslovnih
strategija,
ukazuju na jedinstvene poslovne, financijske i ulagake karakteristike
poslovnog poduhvata.
Postoje etiri osnovne grupe financijskih pokazatelja.
1. pokazatelji poslovanja,
2. pokazatelji likvidnosti,
3. pokazatelji solventnosti,
4. pokazatelji profitabilnosti.
Pokazatelji poslovanja
Pokazatelji poslovanja ukazuju na osnovne odnose izmeu nivoa poslovnih
aktivnosti i sredstava potrebnih za odravanje tog nivoa poslovnih aktivnosti.

38

Likvidnost
Likvidnost je koeficijent koji ukazuje na sposobnost poduzeda da izvri tekude
obaveze.
Solventnost
Odnosi se na sposobnost poduzeda da otplati dugorone obaveze.
Pokazatelji solventnosti

Profitabilnost
Pokazatelj koji mjeri odnos ostvarene prodaje i dobiti. Ciljevi vezani za
profitabilnost mogu biti: ostvariti, odrati ili povedati.

39

7. AKCIONI PLAN
Da bi poslovni plan zaista i postao korisno orue za voenje poduzetnikog
poduhvata za koji je planiran, poslovni plan treba da sadri plan akcije. Plan
akcije nosi detalje svih aspekata i aktivnosti poslovnog poduhvata, a koji
moraju biti provedeni, kako bi se ispunili postavljeni ciljevi.
8. ZAKLJUNA OCJENA
Zakljuak treba da da konanu ocjenu o poduzetnikom poduhvatu, a na
osnovu podataka koji su prikazani u poslovnom planu. Zakljuna ocjena
potvruje (ili ne) da je poduzetniki poduhvat opravdan (ili ne).
Zakljukom se preporuuje saradnja (ili ne) sa investitorima (financijskim
institucijama ili partnerima).

40

HVALA NA
POZORNOSTI
email: jozo.bejic@gmail.com
tel: 063-896-599

41