Professional Documents
Culture Documents
64 - Prirucnik Za Izvoznike
64 - Prirucnik Za Izvoznike
ZA IZVOZNIKE
U SEDAM KORAKA
Sadraj
1. PREDGOVOR. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
3. PRVI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
RAZMOTRITE SREDSTVA I ZNANJA VAE TVRTKE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
4. DRUGI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15
KREIRANJE IZVOZNOG PLANA I STRATEGIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
5. TREI KORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
ISTRAIVANJE I ODABIR CILJANOG TRITA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
6. ETVRTI KORAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
MARKETING I PRODAJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
7. PETI KORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29
FINANCIRANJE IZVOZA , OSIGURANJE I JAMSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
8. ESTI KORAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
IZVOZNI POSTUPAK I STANDARDI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
8.1. CE OZNAAVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
UVOD
Ministar
Branko Vukeli, dipl. ing.
UVOD
10
11
KORAK 1.
12
2. Izvoz usluga
Ukoliko izvozite usluge, to je na njima jedinstveno ili posebno?
Trebate li modificirati usluge kako bi se prilagodile razlici u jeziku, kulturi i poslovnom okruenju?
Kako planirate isporuivati usluge: osobno, s lokalnim partnerom ili elektronski?
3. Vai proizvodni kapaciteti
Hoete li moi zadovoljiti postojee domae kupce i nove kupce u inozemstvu?
Ukoliko poraste domaa potranja, hoete li jo uvijek moi zadovoljiti kupce u inozemstvu ili
obratno?
4. Profil kupca/potroaa
elite li prodavati proizvod ili uslugu samostalno ili putem partnera na inozemnom tritu?
Tko ve koristi Va proizvod ili uslugu?
Je li proizvod u irokoj, opoj uporabi ili je ogranien na odreenu skupinu?
Postoje li drugi znaajni demografski obrasci za njegovo koritenje?
Koji klimatski ili geografski imbenici utjeu na koritenje Vaeg proizvoda ili usluge?
5. Marketinke aktivnosti na inozemnom tritu
Je li potrebna postprodajna usluga, a ukoliko jest, je li dostupna lokalno ili je trebate pruiti Vi
te imate li sredstva i kapacitete za to?
6. Logistiki poslovi
Kakve su mogunosti prijevoza na ciljana trita?
Jesu li trokovi prijevoza problem za konkurentnu cijenu?
Odgovori na navedena pitanja pruit e Vam jasnu sliku o tome je li Vaa tvrtka spremna za poetak
izvoza te to jo morate uiniti kako biste stekli potrebne vjetine i znanja za provedbu izvoznog
posla.
13
14
15
KORAK 2.
16
1. PROIZVODI I USLUGE
ciljna trita
opis kljune konkurencije
analiza konkurentnog pozicioniranja
pozicioniranje proizvoda
uvjeti prodaje
strategija distribucije
strategija oglaavanja promocije
opis posrednika i partnera
5. FAKTORI RIZIKA
6. FINANCIJSKI PLAN
trini rizici
kreditni i valutni rizici
politiki i ostali rizici
Izvozni plan je nadogradnja Vaeg postojeeg poslovnog plana usmjeren na meunarodna trita.
Utvruje Vaa ciljana trita, izvozne ciljeve, potrebna sredstva i oekivane rezultate. Treba sadravati
slijedee elemente:
S obzirom da meunarodna trgovina nosi vie rizika u poslovanju nego prodaja na domaem tritu,
s izvoznim planom trebaju biti upoznati Vai zaposlenici, koji su na bilo koji nain ukljueni u proces
izvoza.
Izvozni plan nije konaan. U samom poetku daje osnovne informacije i smjernice o izvoznom
postupku, a nakon poduzetih izvoznih aktivnosti plan se dopunjuje s detaljnijim informacijama. Neke
od informacija za dopunu izvoznog plana moete pronai u sljedeim poglavljima ovog Prirunika.
17
18
19
KORAK 3.
20
Provjera potencijalnih trita obavlja se temeljem statistika koje prikazuju izvozne proizvode ili
usluge specifine za odreeni sektor u razliitim zemljama. Vaa tvrtka bi trebala identificirati pet
do deset velikih i brzorastuih trita za svoj proizvod ili uslugu te odabrati neka manja trita u
nastanku koja bi mogla pruiti osnovne prilike za proizvod, a takoer odredite za daljnja istraivanja
tri do pet trita koja najvie obeavaju.
Prilikom procjene ciljanih trita potrebno je prouiti konkurenciju, imbenike koji utjeu na
marketing te uporabu proizvoda ili usluge na svakom tritu, distribucijske kanale, kulturne razlike i
poslovnu praksu.
Nakon analize podataka treba donijeti odluku o koritenju sredstava predvienih za marketing, na
koliko trita se orijentirati i slino. Trita moemo podijeliti na brzorastua konkurenta trita, zatim,
relativno bogata gospodarstva te gospodarstva koja se financiraju putem meunarodnih financijskih
institucija.
podatke o zakonskom okviru za poslovanje, carinskom sustavu, poreznom sustavu, postupku uvoza,
sajmovima, financijskom tritu i ostalim relevantnim informacijama po dravama.
Putem izravne veze (linka) s gospodarskim savjetnikom u svakoj od ponuenih zemalja moete
postaviti konkretno pitanje i zatraiti odgovor vezan uz mogunost izvoza na trite pojedine
zemlje.
21
je utvrivanje marketinkih ciljeva, odnosno preciziranje ciljeva koji se ele postii u odreenom
vremenskom razdoblju. Slijedi oblikovanje marketinke strategije, koja treba odgovoriti na pitanje na
koji e se nain djelovati kako bi se ostvarili marketinki ciljevi za odreeno ciljano trite. Pronalaenje
najboljih organizacijskih oblika, kako bi se ostvarili postavljeni zadaci te uspostava sustava kontrole
marketinkih aktivnosti zadnji su koraci marketinkog plana.
Saetak marketinkog plana koji izraujete na koncu, objedinjuje sve informacije sadrane u samom
planu na jednostavan i saet nain. Saetak Vam omoguuje da u svakom trenutku imate pregled ciljeva
marketinkog plana i kako se oni uklapaju u ukupan plan izvoza.
22
Ukoliko izravno izvozite proizvode onda ih plasirate na trite, a ako je rije o uslugama onda
pregovarate, ugovarate i radite izravno s kupcima.
Izravan izvoz omoguuje Vam blii kontakt s kupcima, nie cijene te Vam moe dati vei povrat
ulaganja nego prodaja putem agenata ili distributera.
Nedostatak ovakve metode ulaska na trite je to Vai kupci trebaju vie vremena kako bi Vas
upoznali, a i Vama je potrebno vie vremena kako biste upoznali trite.
Kod neizravnog izvoza u sluaju proizvoda plasirate ih, prodajete posredniku kao to je strani
distributer, a u sluaju usluga ugovarate ih s posrednikom, koji onda pregovara i ugovara u Vae
ime.
Sklapanje partnerstva je takoer nain na koji moete ii na inozemna trita,
a koristi u tom sluaju su:
partner moe nadopuniti Vae sposobnosti, moe Vam pruitit strunu pomo, osigurati
tehnologiju, kapital,
u partnerstvu se dijeli rizik,
svaka se tvrtka usmjerava na ono to najbolje radi,
moete istodobno izai na vie trita.
Strateka udruenja takoer mogu biti vrlo profitabilna. Jedan od od najlakih naina za izvoz
je osnovati udruenje s tvrtkom koja ima proizvode ili usluge koji nadopunjuju Vae. Uzajamnim
koritenjem distribucije i trine ekspertize tedite novac.
23
24
25
KORAK 4.
Marketing i prodaja
Marketing je proces stvaranja i razmjene vrijednosti izmeu tvrtke - proizvoaa i potroaa. esto
se pod marketingom podrazumijeva oglaavanje ili prodaja to su zapravo alati marketinga. Cilj
marketinga je zadovoljenje potreba i elja potroaa isporukom proizvoda i usluga te temeljem toga
ostvarivanje dobiti.
Zadaa marketinga je:
utvrditi potrebe potencijalnih potroaa te obiljeja njihova ponaanja u procesu kupnje,
upoznati potencijalne korisnike s prednostima svoje ponude,
osigurati i isporuiti proizvode te usluge potencijalnim korisnicima na vrijeme,
ponuditi proizvode i usluge uz prihvatljivu cijenu.
Trini uspjeh Vae tvrtke ovisi o potroaima, o stvaranju dugoronih odnosa s potroaima kojima
se kontinuirano nude nove dodane vrijednosti i stoga je razumljivo da su upravo potroai u sreditu
Vaeg poslovanja. Izuzetno je vano da u pravo vrijeme i na pravom mjestu s prihvatljivom cijenom
ponudite kvalitetan proizvod o kojem su potroai informirani.
26
Dakle, Vaa ponuda mora obuhvatiti kombinaciju elemenata marketinkog programa, odnosno
mjeavine (miksa) ili spleta kao to su :
proizvod,
cijena,
distribucija,
promocija.
Proizvod oznauje asortiman i zahtijeva odreivanje specifinih tehnikih svojstava ponude,
kvalitetu i ime, vrstu i oblik ambalae te drugi elementi. Kako bi pridobio i zadrao potroae
poduzetnik odreuje irinu i dubinu proizvodnog programa uski i iroki te plitki i duboki (broj
razliitih i broj inaica proizvoda).
Cijena je instrument prodaje i izraava koliinu novca koju kupci trebaju izdvojiti za nabavu proizvoda
ili usluga. Kako bi pridobio i zadrao kupce poduzetnik odreuje cijenu ovisno o platenoj moi
potroaa, odreuje popuste, osniva klubove za motiviranje potroaa (kartice trgovakih lanaca).
Distribucija osigurava dovoljnu koliinu ponude na odreenom mjestu i odreenom vremenu.
Moe biti izravna (bez trgovine i posrednika) i neizravna preko posrednika organiziranih u razliite
kanale distribucije kao to su trgovine na malo i veliko, zastupnici.
Promocija obuhvaa aktivnosti komuniciranja s tritem kao to su oglaavanje, publicitet, odnosi s
javnou, osobna prodaja i unapreivanje prodaje.
Pored ova etiri elementa u marketinki splet ulazi i plaanje, dakle sloenost meunarodnih
transakcija, osoblje - je li kvalificirano, zatim planiranje, administrativni poslovi, prakse - postoje li
razlike u poslovnoj i kulturnoj praksi, politike, pozicioniranje-percipiranje na tritu te zatita tvrtke i
intelektualnog vlasnitva.
Pored toga korisno je obratiti pozornost na neusklaenosti na tritu koje mogu biti prostorne,
vremenske, informacijske, vlasnike, koliinske te neusklaenost u vrednovanju. Neusklaenosti se
rjeavaju marketinkim aktivnostima. Primjerice, aktivnostima skladitenja i transporta rjeavaju se
prostorne i vremenske neusklaenosti.
27
28
29
KORAK 5.
30
Prije nego donesete odluka o nainu financiranja izvoza potrebno je uzeti u obzir sljedee
initelje:
I. potreba za financiranjem proizvodnje i prodaje,
II. trokovi financiranja,
III. duina trajanja financiranja,
IV. rizici vezani za financiranje.
Faktoring je posao kratkoronog kreditiranja posebno kreiran za mala i srednja trgovaka drutva.
Radi se o posebnom ugovoru izmeu banke i klijenta, na neodreeno vrijeme ili na vie godina, u
kojem se banka obvezuje da e preuzeti nenaplaena klijentova potraivanja uz odreenu proviziju
(koja se najee kree do 10% od ukupnih potraivanja). Nakon to klijent dostavi dokumentaciju
kao garanciju potraivanja banka isplauje iznos umanjen za iznos ugovorene provizije banke.
Potrebno je istaknuti da se ne radi o beskamatnim kreditima. Kamata je u ovom sluaju uraunata u
proviziju faktoringa, koja se sastoji od kamate za preuzeto potraivanje, rizik nenaplativosti, naknade
za bankarske usluge i iznos bankarske provizije. Zahvaljujui faktoringu mnogi se mali poduzetnici
mogu ukljuiti u meunarodnu razmjenu, dok brigu o naplati izvezene robe preputaju banci.
31
Forfeting
Forfeting je otkup dugoronog novanog potraivanja izvoznika od strane banke, uz odreeni
diskont na teret prodavatelja. Banka nema pravo na naknadu od prodavatelja ukoliko ne uspije
naplatiti potraivanja. Ugovor o forfetingu se razlikuje od ugovora o faktoringu po tome to se kod
faktoringa radi o redovnom otkupu kratkoronih potraivanja, dok se kod forfetinga radi o otkupu
dugoronih potraivanja.
Gotovinski avans
Gotovinski avans predstavlja najsigurnije rjeenje za izvoznika, jer omoguava naplatu robe
unaprijed. Gotovinskim avansom smanjuju se rizici neplaanja i poveavaju se sredstva za neto radni
kapital potreban za ulaganje. Na alost, postoji mali broj kupaca koji su spremni platiti unaprijed.
Ukoliko postoji, kupac e u tom sluaju potraiti bankarsku garanciju za povrat avansa u sluaju
neisporuke robe.
Akreditivi
32
Ova vrsta naplate prua sigurnost izvozniku, jer mu banka daje garanciju naplate potraivanja.
Aktiviranje akreditiva se vri nakon dostave dokumenata koji po sadraju, obliku i rokovima
odgovaraju uvjetima propisanim u akreditivu. Akreditivi odgovaraju i izvozniku i uvozniku jer banka
na sebe preuzima ulogu jamca.
Postoje dvije vrste akreditiva: potvreni i nepotvreni.
Kod potvrenog akreditiva javlja se jo jedna banka koja garantira da e plaanje biti izvreno.
Strana banka, koja izdaje akreditiv, ima ulogu jamca jer preuzima obvezu plaanja ukoliko domaa
banka-davalac akreditiva ne izvri svoje obveze. Potvreni akreditiv dodatno titi ugovorene strane
i osigurava plaanje.
Kod nepotvrenog akreditiva ne postoji garancija druge banke. U sluaju da banka ne plati garanciju,
izvoznik ne moe naplatiti svoja potraivanja.
Bankarska garancija
Bankarska garancija moe biti najsigurniji oblik naplate, ukoliko je banka koja preuzima garanciju
jaka i solventna.
Postoji nekoliko oblika jamstava:
garancija plaanja,
garancija da ponua nee odustati od tendera ili licitacije,
garancija za dobro obavljen posao,
avansna garancija - da e avans biti vraen kupcu ukoliko se roba ne isporui.
Dokumentarna naplata
Dokumentarna naplata je pisani nalog izvoznika banci da uvozniku urui dokumant temeljem kojeg
moe raspolagati robom, ali samo uz ispunjenje odreenih uvjeta. Prednosti dokumentarne naplate
su: jednostavne procedure, mali trokovi i podjednak rizik za poslovne partnere.
Otvoreni raun
Otvoreni raun podrazumjeva da izvoznik isporui robu, a da se prijenos vlasnitva izvri prije nego
to je roba naplaena. Ovakav nain naplate se savjetuje u sluaju kada je rije o poznatom kupcu
s kojim se ranije uspjeno poslovalo. Izvoznik kod otvorenog rauna moe biti izloen odreenim
rizicima naplate potraivanja. Putem otvorenog rauna omoguava se odgoda plaanja od 30, 60 i 90
dana, a u nekim sluajevima su rokovi i dui. Izvoznik financira cijelu transakciju sve dok mu sredstva
ne budu uplaena na raun.
Mjenica
Mjenica je je formalna isprava koja se izdaje u zakonski propisanoj formi i glasi na odreeni iznos
(postoje i bjanko mjenice). Mjenice su nale iroku primjenu u meunarodnom platnom prometu.
Pred toga, mjenice se koriste i kao sredstvo osiguranja izvrenja ugovorenih obveza.
I. KREDITIRANJE
Priprema izvoza
Program kreditiranja pripreme izvoza namijenjen je svim hrvatskim tvrtkama koje prodaju svoje
proizvode na inozemnim tritima, a nedostaju im obrtna sredstva za njihovu proizvodnju ili ele
poveati svoju konkurentnost produenjem roka naplate ne ugroavajui redovan tijek poslovanja.
Ovaj je program namijenjen najirem krugu hrvatskih izvoznika, iskljuujui one koji izvoze sirovine,
robe pod izvoznim kontingentom ili zabranom, naoruanje i vojnu opremu, te one koji izvoze robe
ekoloki neprihvatljive proizvodnje.
33
Naplata izvoza
Kreditiranje naplate izvoznih poslova provodi se putem tri programa:
a. kredit kupcu,
b. kredit dobavljaa i
c. kreditne linije.
Za sva tri programa je zajedniko to su ti krediti usklaeni s osnovnim meunarodno prihvaenim
normama u financiranju izvoza uz dravnu potporu, detaljno opisanim u dokumentu Arrangement
on Guidelines for Officially Supported Export Credits openito poznatim kao OECD Konsensus, a
budui da se za te poslove uglavnom kao uvjet postavlja i polica osiguranja od politikih i komercijalnih
rizika, dodatno su programi prilagoeni pravilima Bernske unije (Berne Union Understanding).
Programi kreditiranja naplate izvoznog posla kreirani su u cilju postizanja:
via razina likvidnosti izvoznika s obzirom na bri obrtaj sredstava,
irenje trita na kupce koji nemaju dovoljno gotovinskih sredstava za kupnju roba,
prebacivanje veeg dijela rizika naplate kredita na HBOR kao kreditodavatelja,
eliminiranje valutnog rizika - kredit se isplauje u valuti ugovora na raun izvoznika u njegovoj
poslovnoj banci.
a. Kredit kupcu
Ovim programom kreditira se u pravilu izvoz kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara. Izvoznik, koji je
s kupcem u inozemstvu zakljuio izvozni ugovor, obraa se HBOR-u sa zahtjevom za kredit kako bi
omoguio dugorono kreditiranje kupca svojih proizvoda bez pogoranja vlastite likvidnosti.
34
Korisnik kredita po ovom programu moe biti poslovna banka kupca s kojim je hrvatski izvoznik
zakljuio izvozni ugovor ili sam kupac uz garanciju poslovne banke ili jamstvo drave. Krediti se u
pravilu odobravaju na rokove do 10 godina ovisno o vrsti i vrijednosti robe koja se izvozi.
Iznos kredita nije ogranien i u sluaju da je rok otplate krai od dvije godine mogue je financirati
100% izvoznog ugovora. U svim drugim sluajevima mogue je kreditirati najvie 85% vrijednosti
izvoznog ugovora
b. Kredit dobavljaa
Kredit dobavljaa odobrava se izvozniku (dobavljau) koji s kupcem u inozemstvu zakljui izvozni
ugovor o kupnji robe, radova ili usluga na kredit. Po ispunjenju propisanih preduvjeta, sredstva iz
odobrenog kredita isplauju se izravno na raun izvoznika. Kupac u inozemstvu otplauje kredit
izvozniku, a izvoznik otplauje kredit HBOR-u.
Rokovi otplate iznose od 180 dana do 10 godina, ovisno o iznosu kredita i vrsti roba koje se izvoze.
Kamatna stopa na kredit ne mora biti istovjetna kamatnoj stopi uz koju je izvoznik odobrio robni
kredit svojem kupcu. Tako izvoznik kroz veu kamatnu stopu uz koju odobrava robni kredit svojem
kupcu moe nadoknaditi eventualne trokove koji su nastali kako bi se konkretan izvozni posao
dogovorio, odnosno poveati svoj prihod.
Za rokove otplate do 2 godine mogue je odobriti kredit u visini izvoznog ugovora, dok je za
kreditiranje due od 2 godine najvei iznos kredita jednak 85% vrijednosti izvoznog ugovora, uz
obavezan avans od 15%.
Kredit dobavljaa koristi se najee u sluajevima kada:
kupac (uvoznik) ne eli kreditiranje od strane hrvatske banke,
kupac (uvoznik) se ne moe direktno zaduivati kod inozemnih banaka,
izvoznik i kupac su u preliminarnim pregovorima dogovorili robni kredit od strane izvoznika te
predmet kreditiranja izvoza osim kapitalnih i kvazi kapitalnih dobara po ovom programu
mogu biti i trajna potrona roba.
c. Kreditne linije
Kreditne linije predstavljaju neto operativniji i bri oblik kreditiranja prodaje roba i usluga u
inozemstvu. Funkcioniraju na slian nain kao kredit kupcu, samo se unaprijed odredi okvirni limit i
uvjeti financiranja s poslovnom bankom kupca u inozemstvu. Budui se odnosi s poslovnom bankom
u inozemstvu unaprijed reguliraju, znatno se skrauje postupak odobravanja kredita te je ovakva
konstrukcija prihvatljiva za plasman robe iroke potronje, opreme manje vrijednosti i u sluajevima
kada postoji vie manjih kupaca zainteresiranih za kupnju hrvatske robe, pa je puno praktinije da se
sredstva plasiraju njihovoj poslovnoj banci te ih ona dalje plasira krajnjim kupcima.
U cilju olakavanja izlaska izvoznika na odreena strana trita HBOR neprestano stvara potrebnu
infrastrukturu zakljuivanjem Osnovnih ugovora o kreditu s poslovnim bankama u pojedinim
zemljama. Osnovnim ugovorom o kreditu definiraju se opi uvjeti kreditiranja kupaca hrvatskih roba i
usluga, a klijenata tih banaka, ime se znaajno ubrzava procedura odobrenja sredstava za kupovinu.
HBOR ima zakljuene Okvirne ugovore s poslovnim bankama u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Bugarskoj,
Crnoj Gori, Srbiji i Kazahstanu.
35
Ponudbene garancije (Bid Bond, Tender Bond/Guarantee) se koriste kod meunarodnih natjeaja
gdje se ponuai pozivaju da prezentiraju ponude za nabavu robe ili izvrenje investicijskih radova.
est uvjet tendera je izdavanje ponudbene garancije obino u vrijednosti 2-10% vrijednosti tendera.
Ovom garancijom se pokriva teta koju bi imao naruitelj tendera, ako bi izvoznik odustao od uvjeta
ponude, nakon to bude izabran.
Garanciju za dobro izvrenje posla (performance bond/guarantee) koja osigurava kupca
(naruitelju) u sluaju kada izvoznik ne moe isporuiti robu u cijelosti ili pravovremeno ili ne moe
izvriti ugovorene usluge. Kada ne bi bilo ovakve garancije, kupac ne bi plaao robu sve dok izvoznik
svoje ugovorne obveze ne bi u cijelosti ispunio, pa da toga ne bi dolo upotrebljava se ova garancija.
Visina garancijom osiguranog iznosa obino je 10-20% vrijednosti ugovora.
Garanciju za povrat avansa (Advance payment guarantee) koja se najee javlja u vezi s ugovorima
za izvrenje isporuke ili usluge na kredit, a dio ugovorene cijene se plaa odmah po potpisu ugovora.
Avans izvozniku najee slui za financiranje proizvodnje i predstavlja mu sigurnost ukoliko kupac
neopravdano odustane od ugovora. Kupac se s druge strane eli osigurati da e mu avans biti vraen
ukoliko izvoznik ne izvri obvezu.
36
Korisni linkovi:
Komercijalne banke: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/9757.xls
POTICAJI PODUZETNITVU
Poduzetniki poduhvat, a osobito izvozni, zahtijeva kontinuirano ulaganje u poboljanje vlastitih
proizvoda i usluga te stvaranje novih dodanih vrijednosti. Bez toga se ne moete ravnopravno
konkurirati na inozemnom tritu. Svjesni ste toga, ali, naravno, tu je i neizbjeno pitanje kako sve
to izdrati, a da se moda opet kreditno ne zaduujete. uli ste za poticaje, odnosne bespovratna
sredstva koja se dodjeljuju poduzetnicima, no ponekad Vam se ini kako je potrebno previe
pripreme za ishoenje natjeajne dokumentacije, a ishod dobivanja sredstava je neizvjestan. Pored
toga, esto i nemate vremena pratiti objavljivanje natjeaja, a i vie je institucija koje dodjeljuju
poticaje pa je ponekad doista teko se snai. Unato tomu, ipak itekako vrijedi pratiti mogunosti
sufinanciranja putem bespovratnih sredstava jer iznosi po pojedinim projektima doseu i do
300 tisua kuna, s tim da poduzetnici koji izvoze vie od 15 tisua eura godinje imaju temeljem
toga mogunost poveanja odobrenih sredstava i do 20 posto. Naime, bespovratne potpore su
namijenjene upravo Vama, poduzetnicima koji jaate svoju konkurentnost na globalnom tritu.
Bespovratna sredstva dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, a izmeu ostaloga,
za tehniko usklaivanje, poticanje inovatorstva, uvoenje novih tehnologija, povezivanje u klastere
te marketinke aktivnosti. S obzirom da su nastupi na sajmovima prepoznati kao poeljna promotivna
aktivnost, osobito kod izvoznih tvrtki, ne bi trebalo zaobii projekte kojim su osigurana bespovratna
sredstva upravo za tu namjenu. Za poticajna sredstva moete se obratiti i drugim ministarstvima
kao to su: Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo mora, turizma,
prometa i razvitka te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, a takoer i Hrvatskoj agenciji za
malo gospodarstvo (HAMAG).
Kako ne biste morali stalno provjeravati kad e koja od spomenutih institucija objaviti natjeaje
37
za dodjelu bespovratnih sredstava ured HIO Vam omoguuje da to provjerite pozivom besplatnog
info telefona 0800/44 44 48, koji je uspostavljen upravo radi breg i jednostavnijeg informiranja
potencijalnih i postojeih izvoznika.
38
Izazov stavljen pred hrvatske tvrtke je uvoenje strukturnih promjena u gospodarskom sektoru
kako bi se poboljala sposobnost uspjenog odgovora domaih tvrtki na pritisak konkurencije
na jedinstvenom europskom tritu. Predviajui sudjelovanje na unutarnjem tritu Europske
unije, kroz projekte CARDS pruena je tehnika pomo nadlenim ministarstvima i strukturama za
podrku poduzetnitvu kako bi se poboljalo cjelokupno poslovno okruenje. Projekti su se bavili
pitanjima administrativnih prepreka ulaganjima, jaanjem promocije ulaganja i procjenom uinka
zakonodavstva u odnosu na male i srednje tvrtke.
U okviru pretpristupnog programa PHARE namijenjenog podruju gospodarstva i poduzetnitva,
uz naglasak na poboljanju razvoja politika sukladno Europskoj povelji o malom gospodarstvu,
panja je takoer posveena shemama za sredstva bespovratne pomoi, te po prvi put usmjeravanju
pomoi individualnim malim i srednjim poduzetnicima.
Cilj projekta PHARE 2005. je poboljati institucionalni okvir, politike, programe i strategije za male i
srednje tvrtke, poslovno savjetovanje i regulatorni reim.
U okviru projekta PHARE 2006. provodi se pilot-projekt Potpora za jaanje konkurentnosti/
izvoza malih i srednjih poduzetnika. Svrha projekta je provedba dodjele bespovratnih sredstava
nekomercijalne naravi izvozno-orijentiranim malim i srednjim poduzetnicima za jaanje izvozne
konkurentnosti. Projekt e postati operativan za potencijalne korisnike u mjesecu listopadu i
studenome 2007. godine.
U okviru pretpristupnog fonda IPA komponente namijenjene regionalnom razvoju, dio sredstava
predvien je za ulaganja u regionalnu konkurentnost. Naglasak je stavljen na izravnu i neizravnu
potporu malim i srednjim tvrtkama te na sustav potpore privatnom sektoru s ciljem poveanja dodatne
vrijednosti proizvodnje i jaanja konkurentnosti openito, s posebnim naglaskom na podruja koja
zaostaju u razvoju. Projekti definirani pretpristupnim fondom IPA zapoeti su 2007. godini i provoditi
e se kontinuirano do pristupanja Republike Hrvatske u lanstvo zemalja Europske unije.
Hrvatska takoer namjerava sudjelovati u novom europskom Programu za konkurentnost i
inovativnost (CIP) gdje trenutno ima status promatraa. Cilj programa je pomo malim i srednjim
tvrtkama u razvoju inovacija u osiguravanju pristupa izvorima financiranja, posebice u start-up
fazi i fazi razvoja tvrtke. Putem ovog programa takoer e se jaati suradnja izmeu institucija koje
financiraju male i srednje tvrtke. Kroz CIP program, male i srednje tvrtke imat e, takoer, jednostavan
pristup informacijama o programima Europske unije kroz mree poslovne potpore u obliku Euro-info
centara i Inovacijskih relejnih centara, osnovanih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Informacije o navedenim programima:
Sredinja financijska jedinica za ugovaranje
http://cfcu.mfin.hr
http://strategija.ht
http://mvpei.hr
39
40
41
KORAK 6.
42
Uvoz i izvoz robe su u pravilu slobodni, a samo se iznimno, u skladu s pravilima Svjetske trgovinske
organizacije, mogu poduzeti koliinska ogranienja (kontingenti) ili zatitne pristojbe. Izvozni
se kontingenti mogu odrediti za specifinu robu radi zatite neobnovljivih prirodnih bogatstava
Hrvatske, uz istodobno ograniavanje unutarnje trgovine tom robom.
Za neke specifine proizvode, radi izvrenja meunarodnih ugovora, osiguranja dravne sigurnosti,
zatite ivota i zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka, zatite ovjekove okoline, nadzora izvoza i uvoza
umjetnikih djela i nekih plemenitih kovina, potrebne su dozvole za izvoz. Dozvole izdaju nadlena
ministarstva (npr. za oruje i streljivo Ministarstvo unutarnjih poslova, za umjetnika djela Ministarstvo
kulture, za lijekove Ministarstvo zdravstva, itd.).
Kada je ugovorom sa stranom osobom, propisima strane drave ili hrvatskim propisima, predvieno
da robu pri izvozu prati potvrda o podrijetlu istu izdaje Hrvatska gospodarska komora. Ako je prema
meunarodnim sporazumima o povlatenoj trgovini predvieno da robu pri izvozu prati potvrda o
podrijetlu robe EUR.1, tu potvrdu izdaje nadlena carinarnica.
Pri izvozu nekih proizvoda (hrana, ivotinje, proizvodi iroke potronje, lijekovi i sl.) kao dokaz o
njihovoj ispravnosti i kakvoi potrebno je priloiti posebna uvjerenja (sanitarno, veterinarsko,
fitopatoloko ili uvjerenje o kakvoi). Ta uvjerenja izdaju nadlene institucije ovisno o vrsti robe. Roba
za koju je propisan postupak obveznog atestiranja ili homologizacije treba se ispitati i atestirati u
ovlatenoj organizaciji te odgovarajue oznaiti prije izvoza. Sva domaa roba namijenjena izvozu
mora se staviti u izvozni postupak.
Ovisno o carinskom postupku, izvoz robe moe se podijeliti na:
konani (redovan) izvoz,
izvoz robe radi vanjske proizvodnje,
privremeni izvoz i
ponovni izvoz.
U izvoznom postupku primjenjuju se izvozne formalnosti ukljuujui primjenu trgovinskih mjera i
obraunava se izvozna carina ako je propisana.
Prije zapoinjanja izvoznog postupka nuno je koristiti usluge meunarodnog otpremnika odnosno
peditera. U izvoznim procesu otpremnik zastupa tvrtku koja izvozi u poslovima ispostavljanja
carinskih i transportnih dokumenata (jedinstvena carinska deklaracija JCD, kamionski tovarni list
CMR, eljezniki tovarni list CIM), organizira sve vrste transporta, posreduje pri osiguranju robe i
savjetuje izvoznika glede pariteta isporuke i odabira najpovoljnijeg naina transporta. Otpremnik
takoer prua pomo izvozniku oko dokaza i prava na povlateno porijeklo robe te oko popunjavanja
certifikata o porijeklu EUR 1. Otpremnik prisustvuje carinskom pregledu robe, a za poljoprivredne
proizvode i ostale proizvode za koje je to potrebno pribavlja fitosanitarni certifikat.
Otpremnike usluge takoer ukljuuju logistike usluge putem informacijske i komunikacijske
tehnologijom u vezi s prijevozom, rukovanjem ili skladitenjem robe odnosno upravljanje ukupnim
otpremnim lancem.
Link
Udruenje meunarodnih otpremnika pri HGK www.hgk.hr
Carinska uprava www.carina.hr
U suradnji s otpremnikom izvoznik treba pripremiti dokumentaciju koja prati robu pri izvozu:
izvoznu fakturu,
izvoznu dispoziciju za carinu i otpremnika,
tovani list za prijevoz robe,
jedinstvenu carinsku deklaraciju,
uvjerenje o podrijetlu robe i
drugi dokumenti koje trai kupac.
Za svu robu namijenjenu izvozu podnosi se jedinstvena carinska deklaracija (JCD) koja mora biti
ispunjena na propisani nain sukladno Pravilniku o obrascima za provedbu Carinskog zakona i
sadravati sve podatke koji su potrebni za primjenu propisa za konkretnu robu koja se izvozi.
Izvozna se deklaracija podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor nad podrujem
u kojemu izvoznik ima sjedite ili prebivalite ili u kojoj je roba zapakirana ili utovarena za izvoz.
Carinsku deklaraciju moe podnijeti poiljatelj izvoznik ili njegov opunomoenik koji ispunjava
uvjete za obavljanje poslova otpremnitva.
Carinarnica prihvaa carinsku deklaraciju pod uvjetom da je pravilno popunjena i da su joj priloene
sve isprave potrebne za postupak. Za izvedbu carinskog postupka primjenjuju se propisi na dan
prihvaanja carinske deklaracije. Izlazna carinarnica provjerava da li podnesena roba odgovara robi
koja je prijavljena za izvozni carinski postupak i potvruje stvarni istup robe.
Ovlateni izvoznik
Carinska uprava - Sredinji ured moe tvrtki koja namjerava izvoziti robu odobriti da izvoz obavi bez
podnoenja robe i deklaracije za postupak provoza otpremnoj carinarnici. Odobrenje se moe izdati
osobama koje redovito i esto alju robu, omoguuju carinarnicama nadzor nad postupkom , nisu
krile carinske propise i daju sva jamstva za zakonito provoenje postupka.
Takva tvrtka ovlateni izvoznik ima pravo na pojednostavljeni postupak izvoza odnosno postupak
izvoza na bazi knjigovodstvenog zapisa. Ovlateni izvoznik doprema robu na mjesto koje mu je u
odobrenju Carinske uprave naznaeno, upisuje robu u knjigovodstveni zapis i ispostavlja primjerak
jedinstvene carinske deklaracije. Knjigovodstveni zapis mora biti propisno ispunjen i ovjeren od strane
izvoznika. On mora sadravati sve bitne podatke o zahtijevanom carinskom postupku, prethodnom
carinskom postupku (ako je postojao), zemlji odredita, trgovaki naziv robe, tarifnu oznaku Carinske
tarife, fakturnu vrijednost, i druge podatke o robi koja se izvozi. Knjigovodstveni zapis ima jednak
uinak kao primanje deklaracije na carinskoj ispostavi.
Glavne prednosti takve vrste izvoznog carinjenja jesu da se roba fiziki ne doprema u otpremnu
carinarnicu to ubrzava izvozni postupak te ga znatno pojeftinjuje.
43
PRIVREMENI IZVOZ
Carinski postupak privremenog izvoza je carinski postupak koji se odobrava za robu koja se
privremeno izvozi iz carinskog podruja Republike Hrvatske s tono odreenom namjenom, uz uvjet
ponovnog uvoza u odobrenom roku i u nepromijenjenu stanju. Ova vrsta izvoza u upotrebi je kod
otprema robe radi izlaganja na sajmovima, izlobama te slanja uzoraka robe radi potreba istraivanja
trita, organiziranja prezentacija u svrhu zakljuenja izvoznog posla.
ATA karnet je meunarodna carinski dokument temeljem kojeg se carinski postupak privremenog
uvoza robe s potpunim osloboenjem od plaanja carine i poreza, postupak ponovnog izvoza,
postupak privremenog izvoza i ponovnog uvoza robe i, kao i provozni postupak obavlja bez
podnoenja nacionalnih carinskih isprava s rokom valjanosti do godine dana.
44
Link:
Meunarodna trgovaka komora www.iccwbo.org
45
46
Uspjean izlazak Vae tvrtke na meunarodno trite zahtijeva i primjenu standarda koji vrijede
na tom tritu. Inae, standardi, odnosno norme definiraju se kao dokumentirani, dobrovoljni
sporazumi koji odrreuju kljune kriterije za proizvode, usluge i procese te pomau da proizvodi
budu usporedivi i usklaeni. Europski standardi omoguuju poveanje konkurentnosti tvrtke
u Europskoj uniji, pomau prijenosu i irenju tehnologija, kao i kretanju roba i usluga. Prepreke
slobodnom kretanju roba i usluga su tehnike prepreke odnosno neusklaeni tehniki zahtjevi.
Usklaenje tehnikih normativnih dokumenata i tehnikog zakonodavstva najbolja je komunikacija
s tehniki naprednijim zemljama. Tehniko zakonodavstvo je ureeni sustav akreditacije, certifikacije,
ispitivanja, normizacije, mjeriteljstva i nadzora nad tritem. Sredinom 2007. godine u Republici
Hrvatskoj donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode
i ocjeni sukladnosti ( Narodne novine, broj 79/07), usklaen sa zahtjevima Europske unije, ime je
osiguran pravni temelj za donoenje podzakonskih akata (Uredba o nainu i postupku razmjene
informacija s drugim dravama i meunarodnim organizacijama u podruju normi, tehnikih propisa
i postupaka ocjene sukladnosti te propisa o uslugama informacijskog drutva; Pravilnik o obliku,
sadraju i izgledu oznake sukladnosti).
Primjena normi u Vaem izvoznom poduhvatu je vana jer omoguuje najbri i najlaki put za
zadovoljavanje zahtjeva sigurnosti proizvoda utvrenih tehnikim propisima. Upoznavanje s normama
i njihova primjena olakava proizvoaima izlazak na svjetsko trite i osigurava konkurentnost
proizvoda na tom tritu. Od sredine 2005. godine djeluje Hrvatski zavod za norme kao nacionalno
normirno tijelo ija je zadaa ostvarivanje ciljeva normizacije: poveanje razine sigurnosti proizvoda
i procesa, uvane zdravlja i ivota ljudi te zatita okolia, promicanje kakvoe proizvoda, procesa i
usluga, otklanjanje tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini i drugo.
Sve informacije o hrvatskim, europskim i meunarodnim normama dostupne su u Normoteci
Hrvatskog zavoda za norme (Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb; tel: 01/6106-095;
e-mail: hzn@hzn.hr; web: www.hzn.hr) .
Sredinom 2005. godine osnovana je Hrvatska akreditacijska agencija koja svojom aktivnou
ostvaruje i osigurava:
mjerodavno trite usluga ispitivanja, mjerenja, umjeravanja, certifikacije i nadzora nad
tritem na podruju Republike Hrvatske,
preduvjete za priznavanje izvjetaja o ispitivanju i certifikata o sukladnosti izdanih u
Republici Hrvatskoj na drugim tritima,
CE OZNAKA
to je CE oznaka?
1) CE oznaka je putovnica proizvoda, obavezna je za sve proizvode koji zahtjevaju takvo oznaavanje
prije nego to se stave na trite ili u uporabu.
2) CE oznaka je izjava pravne ili fizike osobe (proizvoaa) koja je proizvod oznaila te uvjerenje
za slobodan protok roba unutar trita svih zemalja lanica EU i zemalja Europskog gospodarskog
prostora (Norveka, Island i Lihtentajn). U prilog slobodnom kretanju roba govori presuda Europskog
suda pravde u sluaju Casis de Dijon u kojoj je sud rekao da proizvod koji se moe legalno kretati na
tritu jedne zemlje lanice, moe se slobodno kretati i na tritima ostalih zemalja lanica.
3) Skraenica CE za oznaku sukladnosti izvedena je iz francuskog izraza Conformit Europeenne
(europska sukladnost). Prvenstveno CE oznaka pokazuje da proizvod zadovoljava bitnim zahtjevima
sigurnosti, zatite zdravlja i ivota ljudi, zatite imovine, zatite okolia te zatite javnog interesa,
propisanim EU direktivama tzv. "novog pristupa".
47
4. sastaviti tehniku dokumentaciju (mapu, spis), izraditi analizu opasnosti, ocjenu rizika,
obaviti sva ispitivanja, napraviti prirunik za uporabu,
5. sastaviti i potpisati izjavu o sukladnosti,
6. pravilno postaviti CE oznaku.
Dakle, za proizvode visokog rizika, direktiva moe odrediti obvezu pribavljanja certifikata za dizajn/
izradu, kontrolu kvalitete dijela ili itavog proizvodnog procesa ili svakog pojedinanog proizvoda
od strane nezavisnog tijela za testiranje i davanje certifikata (tzv. Notified Body). Pratei ispravnu
proceduru, proizvoa mora priloiti Izjavu o usklaenosti (Declaration of Conformity) i u pravilu
staviti CE oznaku na proizvod ili na etiketu koja je uz njega vrsto privrena. Sva dokumentacija
povezana s certifikatom mora biti sakupljena u tehniku mapu i biti raspoloiva za uvid nadlenim
tijelima deset godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda.
Stavljanjem te oznake na proizvod proizvoa jami da je proao sve propisane postupke
dokazivanja sukladnosti u za to prijavljenim tijelima. Direktive propisuju mogue naine ocjenjivanja
sukladnosti proizvoda i proizvoa moe sam birati njemu najprikladniji, od osam moguih naina
dokazivanja sukladnosti. Moduli, odnosno naini dokazivanja, razlikuju se po sloenosti ovisno o
sloenosti proizvoda i moguoj opasnosti za korisnika.
to su Prijavljena tijela?
48
Osam modula ocjene sukladnosti, dakle, u rasponu su od jednostavnih koji omoguuju proizvoau
da obavi unutranje provjere i sam izjavi sukladnost, do veoma sloenih provjera svakog elementa
proizvoda od strane odobrene organizacije (Prijavljenog tijela). Po prirodi rizika kod svakog proizvoda
odreuje se odgovarajui model ocjene sukladnosti tj. igrake su nisko rizine, dok bi neke vrste
strojeva mogle biti visoko rizine i kao takve zahtijevaju neovisno ispitivanje od strane prijavljenog
tijela.
Za informaciju o popisu prijavljenih tijela pogledajte: http://ec.europa.eu/enterprise/newapproach/
legislation/nb/notified_bodies.htm
49
Proizvod nalik onome koji se eli izvoziti ne mora postojati na ciljnom tritu, a da je unato tome u
toj zemlji priznat patent ili industrijski dizajn koji djelomino titi neka obiljeja koja taj proizvod ima.
Postojanje takvog patenta ili industrijskog dizajna i njegov pravni status moe se utvrditi pretragom
odgovarajuih baza2. Ukoliko je pravni status takvog patenta ili industrijskog dizajna vaei, u cilju
izbjegavanja spora mogue je ili odustati od izvoza ili nastojati kupiti licencu od vlasnika patenta
odnosno industrijskog dizajna ako je to isplativo.
Izvozni proizvod moe biti dovoljno razliit od svih ostalih proizvoda na novom tritu, ali je oznaen
igom koji je nalik barem jednom igu koji uiva zatitu na novom tritu, to je takoer preporuljivo
provjeriti pretragom odgovarajuih baza. U takvoj situaciji ili se treba pokuati dogovoriti s nositeljem
prava slinog iga, ili treba izmijeniti ig kojime je proizvod oznaen.
Osim u rijetkim sluajevima izvozni proizvod nee biti potpuno nov ili nee uope biti nov na ciljnom
tritu. Najee e se na njemu ve nalaziti barem jedan ili nekoliko slinih proizvoda. Ako se radi
o veem broju slinih proizvoda to je znak da je potreba za takvom vrstom proizvoda relativno jako
izraena. Nerijetko se upravo u takvoj situaciji pojavljuje alternativna tehnologija koja bi potencijalno
mogla u kraem ili duljem vremenu istisnuti sve takve proizvode i zamijeniti ih potpuno drugom
vrstom proizvoda. S obzirom da za razvoj bilo koje tehnologije treba vie godina, takvi se podatci
mogu pronai u bazama podataka patentnih dokumenata, te se na temelju njih moe procijeniti
kolika je realno trina opasnost od alternativne tehnologije.
S obzirom na pravnu, tehniku i poslovnu sloenost sustava zatite intelektualnog vlasnitva DZIV,
kao specijalizirano tijelo dravne uprave za zatitu prava intelektualnog vlasnitva u Hrvatskoj i
druge strune poslove u tom podruju, prua nekoliko vrsta usluga svojim korisnicima. Tu je u
prvom redu internet stranica http://www.dziv.hr s brojnim korisnim sadrajima iz razliitih podruja
intelektualnog vlasnitva, uputama o pripremanju prijava za zatitu, provedbi postupaka zatite,
zakonskim i podzakonskim dokumentima vezanim uz to podruje, te slobodno dostupnim bazama
podataka koje sadre veliku veinu dokumentacije o industrijskom vlasnitvu u Republici Hrvatskoj.
Pored toga Zavod ima organiziranu slubu aktivne strune3 pomoi putem koje korisnici mogu
telefonskim upitom, e-potom ili u sklopu dogovorenog sastanka dobiti odgovor na veinu pitanja.
Zavod takoer samostalno ili u suradnji s drugim domaim ili meunarodnom organizacijama
odrava specijalistike seminare, radionice i predavanja iz podruja intelektualnog vlasnitva, za
profesionalce u struci, te za poslovne ljude i poduzetnike.
Meunarodne prijave
Republika Hrvatska je pristupila svim vanijim meunarodnim sporazumima i konvencijama
vezanim uz intelektualno vlasnitvo, ime se u potpunosti integrirala u meunarodni sustav.
Time je omogueno da u Hrvatskoj putem Zavoda mogu zapoeti postupci,
meunarodne prijave patenta (PCT)4 i
meunarodna prijava iga (Madridski sustav).
Prijava europskog patenta moe se osim putem meunarodne prijave (PCT) podnijeti izravno
Europskom patentnom uredu (EPO-u). Oekuje se da e se od poetka 2008. godine prijava europskog
patenta moi zapoeti u DZIV-u.
Meunarodna prijava industrijskog dizajna podnosi se izravno Meunarodnom uredu pri WIPO-u.
Prijave patenta, iga i industrijskog dizajna mogu se podnositi i izravno u pojedinoj zemlji. Prijave
za europski ig i europski dizajn podnose se uredima ovlatenima za to u skladu s pravilima Ureda za
harmonizaciju unutarnjeg trita (OHIM-a).
Usluga pretraivanja
Pored svoje osnovne djelatnosti Zavod prua komercijalne usluge pretraivanja patentnih
dokumenata, igova i industrijskog dizajna.
Pretraivanje patentnih dokumenata moe posluiti:
za prvu procjenu novosti izuma;
za procjenu postoje li bitne karakteristike izuma koje ga ine dovoljno razliitim od
drugih proizvoda
kao osnova za sastavljanje dobro utemeljene patentne prijave (navoenje dokumenata
koji opisuju prethodno stanje tehnike);
za izbjegavanje moguih sporova zbog povreda tuih prava, ako planirate proizvodnju ili
prodaju novog proizvoda u odreenoj zemlji;
za otkrivanje postoje li i tko su Vam glavni konkurenti koji razvijaju jednaki ili slian proizvod;
da biste istraili koje su rezultate do sada postigli konkurenti (kako biste donijeli odluku
o zaustavljanju ili ubrzavanju vlastitog razvojnog projekta);
da biste istraili u kojim zemljama ne postoje tua patentna prava (nema opasnosti od
povreda prava);
da biste odredili glavno podruje tehnike relevantno za odreeni izum;
da biste prikupili dokaze radi podnoenja prigovora ili zahtjeva za opoziv prava na
postojei tui patent;
kao nadahnue za stvaranje ili unapreivanje vlastitog izuma.
Pri pretraivanju patentnih dokumenata strunjaci Zavoda koriste dostupne meunarodne
komercijalne i nekomercijalne baze podataka.
Zavod takoer nudi i komercijalnu uslugu pretrage igova koji imaju uinak u jednoj od zemalja
regije5.
Pretraivanje igova moe posluiti:
kao temelj za procjenu mogunosti nesmetanog uvoenja pojedinog iga u odreenu zemlju;
kao prethodno pretraivanje prije podnoenja zahtjeva za registraciju vlastitog iga;
da biste sprijeili mogue sporove zbog povrede tuih prava te zahtjeva za naknadu tete;
kao prilog za procjenu sigurnosti buduih ulaganja u marketing;
da biste provjerili vjerodostojnost oglaavanja, broura i letaka za nove proizvode ili usluge;
da biste doznali vie o proizvodima ili uslugama konkurenata;
da biste prepoznali budue trendove u marketingu novih proizvoda i usluga;
da biste stekli uvid u portfelj registriranih igova tvrtki prilikom poslovnih transakcija;
kao nadahnue za stvaranje vlastitih igova.
Pretraivanja se provode na temelju pisanog zahtjeva koji sadri podatke o naruitelju i kriterije za
pretraivanje (kljune rijei, opis, crte ili slika, klasifikacijske oznaka, bibliografski podaci itd.).
Zavod za sada ne prua usluge pretraivanja igova izvan zemalja regije, niti pretraivanja
industrijskog dizajna izvan Republike Hrvatske. Meutim, kada je to potrebno Zavod moe pomoi
zainteresiranima oko uspostavljanja kontakta s drugim organizacijama u svijetu koje takav zadatak
mogu kvalitetno obaviti.
51
VANIJE POVEZNICE
Opi sadraji o intelektualnom vlasnitvu
Mnoge detaljnije informacije o intelektualnom vlasnitvu moete nai na slijedeim internetskim
stranicama:
http://www.dziv.hr - stranica Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo Republike Hrvatske s
brojnim sadrajima o razliitim vrstama intelektualnog vlasnitva i mogunostima njegove zatite.
http://www.wipo.int - stranica Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo obiluje brojnim
korisnim prilozima svih vrsta ukljuujui i poslovne aspekte intelektualnog vlasnitva, osobito za
male i srednje tvrtke.
http://www.epo.org - stranica Europskog patentnog ureda
http://oami.europa.eu - stranica Ureda za harmonizaciju unutarnjeg trita (OHIM) Europske unije
http://www.uspto.gov - stranica Ureda za patente i igove SAD-a
http://www.jpo.go.jp - stranica Japanskog patentnog ureda
52
Baze podataka
Na internetu je mogue nai brojne slobodno dostupne baze podataka vezane uz intelektualno
vlasnitvo. Ovdje je naveden tek kratki popis moda najee koritenih baza.
http://www.espacenet.com - najvea besplatna baza podataka patentnih dokumenata u svijetu
http://www.epoline.org/portal/public/registerplus - dozvoljava uvid u podatke objavljene za
vrijeme trajanja postupka priznavanja Europskog patenta, kao i naknadne informacije u nacionalnoj
fazi priznavanja patenta.
http://www.wipo.int/pctdb/en - baza podataka patentnih prijava koje slijede meunarodnu
(PCT) rutu.
http://www.uspto.gov/patft/index.html - baza podataka patentnih dokumenata Ureda za
patente i igove SAD-a.
http://www.wipo.int/ipdl/en/search/madrid/search-struct.jsp - baza podataka igova Svjetske
organizacije za intelektualno vlasnitvo.
http://oami.europa.eu/CTMOnline/RequestManager - baza podataka igova Ureda za
harmonizaciju unutarnjeg trita Europske unije.
http://tess2.uspto.gov/bin/gate.exe?f=tess&state=om3ukf.1.1 - baza podataka igova Ureda
za patente i igove SAD-a.
http://www.wipo.int/ipdl/en/search/hague/search-struct.jsp - baza podataka industrijskog
dizajna Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo.
http://oami.europa.eu/RCDOnline/RequestManager - baza podataka industrijskog dizajna
Ureda za harmonizaciju unutarnjeg trita Europske unije
http://www.iddn.org - posebna stranica na internetu namijenjena pohrani digitalnih sadraja u
svrhu zatite autorskog prava i srodnih prava
53
54
55
KORAK 7.
56
Specifina znanja vezana uz izvoz mogue je stjecati kontinuirano putem ukljuivanja u programe
edukacija, koje provodi Hrvatska gospodarska komora putem svojih sektorskih udruenja, kao i
Hrvatska obrtnika komora, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, Udruga izvoznika, Hrvatska
udruga poslodavaca, te uredi i predstavnitva inozemnih komora u Republici Hrvatskoj.
Navedene institucije takoer organiziraju ciljane seminare i okrugle stolove uz angaman uspjenih
ljudi - strunjaka iz prakse ija su znanja i praktina iskustva od koristi za Vau tvrtku potencijalnog
izvoznika.
Informacijski centar za izvoznike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori moe Vam pruiti relevantne
informacije o inozemnim tritima i tenderima, podatke o potencijalnim kupcima i partnerima na
meunarodnim tritima te informacije o postupcima izvoza i svim potrebnim prateim uslugama.
Putem Euro Info Komunikacijskog centra (EICC Zagreb) moete zatraiti konkretnu pomo pri
izlasku na trite Europske unije, ali i sve ostale zemlje u kojima postoji EIC mrea (podruje istone
i jugoistone Europe, SAD, Ukrajina, Izrael, Jordan, Sirija). EICC raspolae bazom podataka tzv.
Business Cooperation Database, preko koje se jednostavno i lako moe doi do potencijalnih
partnera za poslovnu suradnju. Baza je dvostrani sustav koji posjeduje informacije o hrvatskim
kompanijama koje trae partnere vani, i sadri profile stranih kompanija koji trae poslovnu suradnju
s hrvatskim tvrtkama. Navedena baza je dostupna samo Euro info centrima, kao glavnom alatu za
pomo malim i srednjim tvrtkama u irenju i jaanju njihovog poslovanja na inozemnom tritu.
Udruga Hrvatski izvoznici na svojim internetskim stranicama prua informacije u svezi organiziranja
razliitih dogaanja vezanih uz izvoz ( tribine, forumi, predstavljanja, znanstvene i strune radionice,
predavanja, i sl. ) Putem internetske stranice Udruge dostupne su Vam informacije o sajmovima i
konferencijama te izvoznim portalima u svijetu.
Hrvatski izvoznici takoer redovito organiziraju besplatne edukacije za izvoznike s gostovanjima
stranih i domaih konzultanata. Teme seminara odreene su prema iskazanom interesu anketiranih
tvrtki odnosno kadrova koji operativno rade na izvoznim poslovima. Najvei interes izvoznici su
do sada iskazali za edukacije iz podruja: istraivanje trita, norme i certifikati vani za izvoz; kako
uspjeno izvoziti i ui na nova trita; prodajne strategije; identificiranje stranih stratekih partnera;
carinske procedure, i slino. Svi seminari osmiljeni su kao dvosmjerna komunikacija izmeu
predavaa i sudionika s brojnim primjerima iz prakse.
Ured HIO (Hrvatska izvozna ofenziva) prikuplja informacije o edukacijama koje provode razliite
institucije. Na internetskim stranicama Ureda HIO www.izvoz.hr moete doznati sve o aktualnim
edukacijama korisnim za izvoznike te predloiti teme koje Vas zanimaju.
57
58
59
KONTAKTI
Kontakti
ODJEL ZA IZVOZ
Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
Besplatni info telefon: 0800 44 44 48
Telefax: 01/ 6109 714
E-mail: izvoz@izvoz.hr
Web stranica: www.izvoz.hr
60
HRVATSKA GOSPODARSKA
DIPLOMACIJA
Ministarstvo vanjskih poslova i
europskih integracija
Uprava za meunarodnu gospodarsku
suradnju
Trg N.. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb
Telefon: 01/4569 849
Telefax: 01/4597 744
E-mail: gospodarska.suradnja@mvpei.hr
Web stranica: http://hgd.mvpei.hr
CARINSKA UPRAVA
Ministarstvo financija
A. Humboldta 4a, 10000 Zagreb,
Telefon: 01/61 02 333
Telefax: 01/61 55 280
E-mail: ured-ravnatelja@carina.hr
Web stranica: www.carina.hr
HRVATSKI IZVOZNICI
Andrije Hebranga 34, 10000 Zagreb
Telefon: 01/4923 796
Telefax: 01/4923 797
E-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr
Web stranica: www.hrvatski-izvoznici.hr
Poticaji
Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
Telefon: 01/6106 11
Info telefon: 0800 234 505
E-mail: info@mingorp.hr
Web stranica: www.mingorp.hr
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i
vodnog gospodarstva
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb,
Telefon: 01/ 6106 393
E-mail: office@mps.hr
Web stranica: www.mps.hr
Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka
10000 Zagreb, Prisavlje 14
Telefon: 01/6169 111
E-mail: info@mmtrp.hr
Web stranica: www.mmtrp.hr
Ministarstvo obitelji, branitelja i
meugeneracijske solidarnosti
Park Trenjevka 4, 10000 Zagreb,
Telefon: 01/3657 888
E-mail: mobms@mobms.hr
Web stranica: www.momms.hr
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
porta
Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb
Telefon: 01/4569 000
E-mail: ured@mzos.hr
Web stranica: www.mzos.hr
Poslovno-inovacijski centar Hrvatske
BICRO
Planinska 1, 10000 Zagreb
Telefon: 01/2352 601
E-mail: ured.bicro@bicro.hr
Web stranica: www.bicro.hr
Norme, akreditacije,
intelektualno vlasnitvo
Hrvatski zavod za norme (HZN)
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
Telefon : 01/ 6106 095
Telefax : 01/ 6109 321
E-mail: hzn@hzn.hr
Web stranica: prodaja: prodaja@hzn.hr
Hrvatska akreditacijska agencija
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
Telefon: 01/ 6106 322
Telefax: 01/ 6109 322
E-mail: akreditacija@akreditacija.hr
Web stranica: www.akreditacija.hr
Dravni zavod za intelektualno
vlasnitvo
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
Telefon : 01/ 6106 410 ; 01/6106 361
Telefax : 01/ 6112 017
E-mail: ipo.croatia@dziv.hr
Web stranica: www.dziv.hr
CE oznaka
Zavoda za ispitivanje kvalitete d.o.o.
Ljudevita Gaja 17/III, 10000 Zagreb
Telefon: 01/ 4806 777
Web stranica: www.zik.hr
TV CROATIA D.O.O.
Dr Mile Budaka 1, 35000 Slavonski Brod
Telefon: 035 /400 590
Web stranica: www.tuv.hr
DET NORSKE VERITAS ADRIATICA D.O.O.
Slavonska avenija 50/2, 10000 Zagreb,
Telefon: 01/ 2499 850
Web stranica: www.dnv.hr
SIQ CROATIA D.O.O.
Avenija Dubrovnik 10, 10020 Zagreb
Telefon: 01/ 6551 306
Web stranica: www.siq.hr
61
Korisne poveznice:
Istraivanje trita
http://www.esomar.or
TNS
http://text.tns-global.
com/market-sectors/index.htm
GFK
http://www.gfk.com/
IPSOS
http://www.ipsos.com/
SYNOVATE
http://www.synovate.
com/
MILLWARDBROWN http://www.
millwardbrown.com/Sites/millwardbrown/
Sajmovi
http://www.eventseye.com
62
63
64
NAPOMENE UZ TEKST
Podaci o postupcima zatite koji su jo u tijeku nisu javno dostupni prije
slubene objave, te se ne vide niti u javno dostupnim niti u komercijalnim bazama
podataka.
1
65
66
IZDAVA
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA
Uprava za poticanje ulaganja i izvoza
Vukovarska 78
10000 Zagreb
Ured HIO
www.izvoz.hr
Naklada: 1000 Komada
Dizajn
Duko Bekar
Tisak
Kratis
67
68