Kotel Da-Don, idovstvo ivot, teologija i filozofija

Profil, Zagreb, 2004.

Tanja Laki

RECENZIJE

SPECTRUM
asopis
studenata
KBF-a

Nakon 55 godina bez duhovnog vodstva hrvatska idovska

zajednica ponovno je 1998. dobila rabina. Uvidjevi veliku
potrebu zajednice, rabin dr. sc. Kotel Da-Don dovrio je ovu
ve prije zapoetu knjigu sa eljom da priblii idovstvo i idovima i neidovima, kako je sam naznaio u rijei upuenoj
itatelju. Kao plod sedmogodinjeg rada pred nama se nalazi
knjiga od ak 834 stranice koja je ostvarenje te elje, a da je
rabin u svojoj namjeri i uspio, pokazuje priloenih deset pisama preporuke i blagoslova vodeih rabina, idovskih uitelja
i drugih dostojanstvenika.
Knjiga je podijeljena na est dijelova. U prvom djelu, idovska
godina autor se prvo bavi pitanjima kalendara i mlaaka, usporeujui mjeseeve i suneve kalendare. Sljedea vana tema
ovog dijela su mjeseci u godini gdje pisac objanjava pripadajue im blagdane, opisujui i potkrepljujui objanjenjima njihove obrede. Iz velikog broja blagdana mogli bi se izdvojiti ovi: u
tekstu o mjesecu Tireu nalazi se opis slavlja Ro haane (Nove
godine) i Sukota (blagdan sjenica), u mjesecu Kislevu slavi se
Hanuka, a u mjesecu Nisanu Pesah (Pasha).
Drugi dio knjige nazvan je idovski dom. Prvo mjesto zauzima abat kao najvaniji dan u tjednu zbog ega mu je
posveeno najvie prostora. Ovdje se jo govori o obrednoj
neistoi i oienju (tuma i tahora), pokrivanju glave, ulozi
ene, karutu (propisi o ishrani), odnosu prema roditeljima te
o mezuzi (kutijica u kojoj se nalazi tekst iz Zakona i stavlja
se na dovratnik) i Magen Davidu, Davidovu titu (poznatom
kao zvijezda na Izraelskoj zastavi).
idovski dan, trei dio, opisuje tijek dana u idovskoj obitelji. Dan je ispunjen vrenjem Bojih zapovijedi, molitvom i
blagoslovima. Ovaj dio otvara se govorom o micvama, Bojim zapovijedima, a budui da je sam autor u kratkom predgovoru definirao idovstvo kao iskljuivo ispunjavanje Boje
zapovijedi (str. 21), ta se tema istie kao osobito vana. No
stav o vanosti zapovijedi ne smije se shvatiti fatalistiki: Tore
nisu kazna svijetu, nego milost i ljubav i mir za svijet (str. 271).
Najvanija je zatita ivota i njegova svetost, pa makar to zna-

ilo i prekriti sve zapovijedi, to je i obaveza da bi se ouvao

ivot. To zorno pokazuje primjer sa str. 272: predsjednik Sanhedrina (Sinedrij, Vrhovni sud) prekrio je zapovijed abata
da spasi ugroen ivot bolesnika. Nadalje, ovaj dio razmatra
i molitvu (tefila) koja prati idova od jutra kroz cijeli dan, te
se s njom ide i na poinak (posebno mjesto zauzima molitva
ema Jisrael). Po rabinskom tumaenju molitva je zamjena za
rtve koje su se prinosile dok je postojao Hram (str. 358); nakon
ruenja Hrama ustanovljena je zapovijed dnevne molitve koja
se smatra slubom srca (Pnz 11,13) po njoj ovjek () za
svoje potrebe moli traenjem i molbom za milost, a nakon toga
velia ga i zahvaljuje Vjenome na dobru koje mu je ukazao (str.
359). Iz toga proizlazi mnogo molitava i blagoslova. Molitveni stav oituje se i u noenju talita, molitvenog ogrtaa, te u
tefilinima, kutijicama to se stavljaju na ruku i glavu, a sadre
tekst Zakona, da budu znak na ruci i podsjetnik meu oima
(Izl 13,9).
U etvrtom dijelu, Krug ivota u idovstvu, pisac prati razna
razdoblja ivota idova poevi od obrezanja kao znaka saveza (berit mila), njegova otkupa (pidjon haben), duhovnog
sazrijevanja i sposobnosti vrenja zapovijedi (bar/bat micva),
do vjenanja (hatuna) i smrti.
Sljedei, peti dio, Temeljni tekstovi, pokazuje put kroz razvoj
idovske knjievnosti. Nakon kratkog povijesnog pregleda
moe se detaljnije pratiti pojedina razdoblja: knjievnost
biblijskog doba, razdoblje Pisane i Usmene Tore, razdoblje
Mine, Midraa i Talmuda te pojedinih kola. U ovom djelu
nalazi se i doprinos o idovskom pravu i sudstvu te etici.
Zadnjim djelom, idovska teologija i filozofija, prevladava
Rambamovih 13 naela vjere, koja tvore svojevrsno vjerovanje. Rabi Moe ben Majmon, skraeno Rambam (12. st.),
smatra se jednim od tri stupa idovske filozofije (druga dvojica su Filon Aleksandrijski iz 1. st. i rabi Seadja Gaon iz 9. st.)
te mu je i ovdje dano posebno mjesto. Ovdje je svoje mjesto
uspjeno pronala jo jedna zanimljiva i aktualna tema: Tora i
vjera u odnosu na znanost.

218

Spectrum.indd 218

14.1.2009 20:43:45

SPECTRUM
asopis
studenata
KBF-a

RECENZIJE

Prije glavnog dijela knjige autor je smjestio pisma preporuke,

rije itatelju i kratice. U dodacima se nalaze iscrpan popis
s naslovom Koer ivotinja i ribe, (vezano uz karut, drugo
poglavlje), biografske biljeke, rjenik pojmova iz idovstva i
hebrejskih izraza te hebrejsko pismo. Nakon dodataka slijede
pojmovno kazalo, popis citirane literature, rije prevoditelja
te tablice za transliteraciju i transkripciju (s hebrejskog pisma,
to je nuno jer je pisac gdje je bilo mogue priloio i tekst
na hebrejskom jeziku, koji je odmah transliteriran i preveden
na hrvatski jezik). itatelj e na unutranjim koricama knjige
kao dragocjeno pomagalo pronai i vremensku liniju, Povijest
svijeta i idovskog naroda, prema idovskom kalendaru, to
prati tijek vremena od poetka svijeta do kraja 6. tisuljea.
Knjiga je napisana jasno i dobro potkrijepljena primjerima
i navodima iz brojnih djela. Od onih opih znaajki tu su
Encyclopaedia Judaica, Talmudica, razni pravni akti te brojni
autori iz kojih moemo izdvojiti E. Bar aula, A. Einsteina,
M. Elona, M. Grilaka i I. Kanta. to se tie biblijskog teksta, pisac preuzima hebrejski tekst Lenjingradskog kodeksa
pratei kransku podjelu i oznaavanje knjiga te Targume,
aramejske prijevode. Iz specifino idovskih izvora tu su Babilonski i Jeruzalemski Talmud, Mina, Tosefta, Zohar, midrai te ostali idovski autori poput Rambama, Raija, Seadja
Gaona, Nahmanida, Josipa Flavija i Filona Aleksandrijskog.
Popisu literature su pridrueni i dokumenti Drugog vatikanskog sabora.
Ovo djelo moe se nazvati dragocjenim izvorom za upoznavanje i razumijevanje idovstva. Dotaknute su sve velike teme
ime je ostvaren dobar temelj, a ako se ispune autorove nade,
nadamo se i novoj knjizi.

219

Spectrum.indd 219

14.1.2009 20:43:46