Tekstilno-tehnoloki fakultet Zagreb

Studij: Modni dizajn

Kolegij: Socijalna ekologija
Nastavnik: dr. sc. Milan Galovi

Seminarski rad
Moda i modeli

Nikita Paris

Zagreb, lipanj 2011.

0. UVOD-------------------------------------------------------------------------------------------1
1. UZROCI SMANJENJA BIORAZNOLIKOSTI I VANOST PRIRODE ZA
OVJEANSTVO------------------------------------------------------------------------------2
2.
BIOFILIJA------------------------------------------------------------------------------------4
3. PAD BIOLOKE
RAZNOLIKOSTI------------------------------------------------------5
4. SPAAVANJE
VRSTA----------------------------------------------------------------------7
5. ZAKLJUAK----------------------------------------------------------------------------------8

Fokusirajui se na 1960-e godine pa nadalje, rad e pokuati pokazati kako su svjetski modeli diktirali
kako ideal ljepote, tako i tijela. Za svako desetljee bit e navedeni najpoznatiji modeli koji su
promijenili percepciju tjelesne ljepote, ali ujedno bili i nositelji novih stilova

0. UVOD
enski tjelesni oblik ili figura je kumulativni proizvod enske kosturne strukture i
kvantitete te distribucije miia i masti po tijelu. Kao to postoje meukulturalne razlike u
poimanju ideala enske tjelesne figure, tako se i unutar svake pojedine kulture kroz vrijeme

mijenjala percepcija tog ideala. ensko tijelo se najee javlja u etiri tjelesna oblika:
banana, kruka, jabuka i pjeani sat (vidi sliku 1.)

Slika 1. etiri tjelesna oblika

Omjer prsa, struka i bokova tzv. toaka infleksije definiraju ove osnovne tjelesne oblike te
je stoga njihovo mijenjanje bila osnova za percepciju idealne enske figure. Odjea i njen
specifian dizajn je mogao naglaavati odreene atribute tijela i utjecati na stvaranje jednog
od opisanih temeljnih oblika enskog tijela1. S druge strane, odjeu na modnim pistama nije
mogao nositi bilo tko te je figura pjeanog sata bio najei osnovni uvjet da se bude
model. Moe se stoga rei da ukoliko je modna industrija diktirala ideal ljepote i tijela, ona je
to inila kako posredstvom modela s odreenim tjelesnim atributima, tako i posredstvom
odjee koja je te atribute mogla naglaavati ili prikrivati.
Da bi demonstrirali nain na koji su svjetski modeli diktirali ideal ljepote i tijela, rad e se
fokusirati na godine od 1960. naovamo navodei najpoznatije modele svakog od pet
desetljea te promjene na tjelesnom planu koje su s njima nastupile kada je rije o percepciji
tjelesne ljepote. Pri tome e se koristiti rad Morris i Cooper The Changing Shape of Female
Fashion Models koji u periodu od 1967-1987 godine biljee promjene fizikih obiljeja
enskih modela; rad Susan Cheever A Stick Figure koji se bavi pojavom Twiggy i promjene
koje je ona uvela na modnoj sceni; lanak Emine Saner The forgotten supermodel koji se
bavi Tatjanom Patitz; knjigu Bowling, Beatniks, and Bell-Bottoms Toma i Sare Pendergast

Npr. korzet je mogao suziti struk oblikujui na taj nain tjelesnu figuru pjeanog sata.

koja spominje pojavu ere supermodela s prijelaza osamdesetih na devedesete godine te lanak
Billa Harryja koji usporeuje Twiggy i Jean Shrimpton.

2. 1960-1969

ezdesete godine 20. stoljea bile su nemirno doba. Gueni konzervativnim idejama i
idealima generacije ljudi koji su izali iz Drugog
svjetskog rata i siromatvom koje je iz njega
proizalo, ondanji su se tinejderi poeli okretati
od tradicionalnog traei neto vie od onog to su
im njihovi roditelji nudili. irom svijeta dogaala se
revolucija gdje se poslunost dovodila u pitanje i to
ne samo u protestnim antiratnim pjesmama, nego i u

svijetu mode. Preobrazbe u svijetu mode nosile su sa sobom i promjene u percepciji ideala
ljepote enske tjelesne figure, a kljunu ulogu u spomenutoj preobrazbi nesumnjivo su
odigrali mediji koji su bili relativno novi i inovativni. ezdesete su proizvele pokret mladih
koji se protivio tradicionalnim haljinama, demperima i suknjama koji su se u ono vrijeme
prikazivali kao jedina opcija te je njih zasjenila svjeina modela kao to je Twiggy, koja je
nakon to je ve sa svojih 16 godina stekla svjetsku poznatost ubrzo postala predstavnik 1960ih. Umjesto ozbiljnih modela glamuroznog imida, Twiggy je predstavljala svakidanje ljude.
Slika 2. Twiggy

asopisi poput Voguea i Elle proglasili su njenu tjelesnu figuru savrenom i ona je postala
osnova na kojoj e se bazirati cijeli niz odjee, diktirajui na taj nain dizajn odjee. Njena
privlanost je izvrila veliki utjecaj na modne piste u narednih 30 godina transformirajui
klasini look u onaj moderan. Mrava, s ravnim ramenima i novim, kratkim, stilom frizure,
Twiggy je zadobila ogromno sljedbenitvo i sve vie ljudi je eljelo vrstu odjee koju je ona
nosila.
Kao to je nadimak sugerirao (twiggy= eng. granica), Twiggy je bila tanka kao granica i
pretvarala je elju da se bude mrav u elju da se bude najmravija. Bila je prirodni model
savrenog oblika ezdesetih godina koji je John Bates opisao 1965. godine ovako: usko
tijelo, savrena kvadratna ramena, duge noge, male grudi 2. Krajem 1966. godine izabrana je
za enu godinu i odjednom su sve ene bile na dijeti. Njezin mladenaki izgled i djeaka
obiljeja (najoitija u kratkoj frizuri) koja su joj davali androgini seksipil, razdvajala su je od
ideala tjelesne ljepote zacrtanog s glumicama savrenog pjeanog sata poput Sophie
Loren3;
Twiggy je bila anti-ena: nije imala grudi, nosila je bijeli ru, njezini nokti su bili izgrieni, njezina
ramena koata, a njezina kosa je bila kao u djeaka. Bila je obrnuta slika od svega onoga kako je ena
trebala izgledati. Bila je toliko mrava da je bilo teko rei je li uope bila ena. (Cheever, 1996) 4

Iako je bila suprotstavljena tadanjem enskom idealu, svejedno je bila enstvena, a sve te
osobine su je uinile jednim od prvih meunarodnih supermodela i modnom ikonom 60-ih i

http://hubpages.com/hub/The-Most-Famous-Models-of-Sixties
Kao usporedba, figura od Twiggy je bila 31-22-32, a Sophie Loren 38-24-38.
4
http://www.nytimes.com/specials/magazine4/articles/twiggy.html
3

70-ih te su ve s njom zapoele, za dananje vrijeme nerijetke, kritike o tome kako modeli
svojim mravim izgledom promiu nezdravi enski tjelesni ideal.
Mnogi su smatrali Twiggy nasljednicom Jean Shrimpton koja je svojevremeno bila
najvie plaeni model i nazivana naljepim licem svijeta. U kontrastu s modelima
aristokratskog izgleda pedesetih godina, svojim mladenakim izgledom postala je predstavnik
tzv. youthquake pokreta modnog, glazbenog i kulturalnog pokreta ezdesetih godina. Bila je
poznata sa svojom tankom i visokom figurom5, dugim nogama, dugom kosom sa ikama,
irokim i njenim oima, dugim i tankim trepavicama, zakrivljenim obrvama i napuenim
usnicama. Nenamjerno izazvavi senzaciju u konzervativnoj Australiji 1965. godine pojavivi
se s haljinom koja je zavravala 10 cm iznad njezinih koljena (bez arapa i eira), pomogla je
lansirati novi trend minisuknji.6 Ubrzo je iza sebe imala cijelu generaciju mladih imitatora i
tako postala ikona ezdesetih.
Iako su i Twiggy i Jean Shrimpton bile iznimno mrave, njhova teina nije predstavljala
prosjek za onovremene modele. U ezdesetima je prosjeni model bio oko 7 kilograma laki
od prosjene ene, dok je u devedesetima prosjeni model bio oko 16 kilograma laki i oko 10
centimetara vii od prosjene ene (Cheever, isto).

3.1970-1979

U sedamdesetim godinama na modnoj sceni dominirali su plavokosi i najee plavooki

modeli poput Lauren Hutton, Margaux Hemingway, Cheryl Tiegs i Jerry Hall to je utvrdilo
plavu boju kao simbol enske ljepote (slika 3.). Ipak,
postoje iznimke poput Gie Carangi i Janice Dickinson
koje su moda upravo zbog takvog okruenja iskakale
tamnijom bojom kose.
Istraivai dokazuju da se kod obinih ena pojaava
nezadovoljstvo
5

vlastitim

tjelesnim

oblikom

Za razliku od Twiggy koja je bila niska za modela (1.68 m), Jean Shrimpton je sa svojih 1.78 m bila vie u
skladu s dananjim standardima.
6
http://www.people.com/people/archive/article/0,,20067955,00.html

posljedino poveavaju odlasci na dijete.

Dokazuju da su promjene u epidemologiji

prehrambenih poremeaja djelomino povezane s promijenjenim idealnim enskim tjelesnim

oblikom. Mjerenjem tjelesnih figura sa fotografija popularnih enskih asopisa, reklama i
direktnim mjerenjem modela iz agencija za modele dokazuju da se eljene mjere modela
mijenjaju tako da pokazuju znaajan pad u teini (izraene u terminima prosjeka za dob i
visinu); prosjek veliine struka se poveava, dok se veliine prsa i kukova smanjuju
ukazivajui na trend koji se kree od oblika pjeanog
Slika 3. Margaux Hemingway

sata prema vie cjevastom ili androginom tjelesnom obliku (Morris et. al., 1988: 593).
Takoer, postoji postupan rast u prosjenoj visini modela, a promjena veliine struka u odnosu
na prsa i bokove reflektira manje zaobljen (okugao) tjelesni ideal (isto: 594-595).

4. 1980-1989
injenica da se jedan od najpoznatijih top modela osamdesetih godina, Brooke Shields,
pojavio na naslovnici prominentnog modnog asopisa Vogue sa svojih tek 14 godina, i tako
postao najmlai model sa naslovnice dotinog asopisa, pokazuje kako je kult mladosti u
modnoj industriji uzeo maha, a poeljni dobni standardi za modele pomakli nadolje.

Razdoblje osamdesetih do sredine devedesetih se jo naziva i erom supermodela jer su top

modeli zadobili staromodni glamur te u tom smislu zamjenili filmske zvijezde kao simbole
luksuza i bogatstva.7 Meu top modelima poput Brooke Shileds, Christie Brinkley,
JoanSeverence, Kim Alexis, Carol Alt i Elle McPhearson, koje su uglavnom bili amerikog
podrijetla, sve vie su se poela javljati imena koja
nisu bila angloamerika, poput Rene Simonsen,
Tatjane Patitz i Pauline Porizkove to je, ini se, bio
rezultat postupnog zasienja amerikim izgledom i
potrebe za neto egzotinijim licima. Ova potonja
potreba e se moda najbolje izraziti u usponu crne
pantere Naomi Cambell od kraja osamdesetih.
Tadanji modeli su bili mnogo vie zdravijeg i
atletskog

izgleda

nego

modeli

dominantno

anoreksinog izgleda koji e na scenu nastupiti negdje

u drugoj polovici devedesetih.8 Tome svjedoi i
injenica da su modeli bili vie zainteresiraniji za
sport
i sportsku modu.

Slika 4. Tatjana Patitz

Kada se govori o izgledu lica modela, mora se takoer zabiljeiti i velika promjena koja se
dogodila na planu kozmetikih preparata koji su modelima, kao nikad prije, poboljavali
izgled, to je motiviralo mnoge kritiare na pesimistinu tvrdnju da se kod supermodela ne
radi o stvarnim osobama, nego o fiktivnim i proizvedenim slikama. Kao to je Jean Shrimpton
svojevremeno rekla, u ezdesetima se od modela oekivalo da na posao doe ve naminkana
i s ve sreenom frizurom jer tada na snimanjima nije bilo frizera i minkera.9

5. 1990-1999

Sara Pendergast i Tom Pendergast (ed.). Bowling, Beatniks, and Bell-Bottoms: Pop Culture of 20th-Century
America. Str. 1118.
8
Emine Saner, The forgotten supermodel. http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2009/jan/15/fashionsupermodel-vogue-tatjana-patitz
9
Bill Harry, Twiggy and The Shrimp. http://www.retrosellers.com/features109.htm

Na modnim pistama tijekom devedesetih dominirala

je

velika

estorka,

nadimak

za

najprepoznatljivije

supermodele; Claudiu Schiffer, Cindy Crawford, Kate Moss,

Lindu Evangelistu, Naomi Campbell i Christy Turlington.
Meutim, za razliku od drugih navedenih modela poput
punije figure Cindy Crawford s izraenijim grudima, Kate
Moss sa svojih 1.67 metara, anoreksino mravom figurom
bez izraenih oblina, u usporedbi s njima je prozvana antisupermodel. Smatra se da je njezin izgled nanovo
popularizirao Twiggyijin androgini izgled, ali i inicirao tzv.
Slika 5. Kate Moss u heroin chic fazi

heroin chic izgled poznatom Calvin Klein kampanjom (vidi Sliku 5.). Izgled heroin chic
karakterizira blijeda koa, tamni krugovi ispod oiju i izboene kosti (tj. koatost). Ovakav je
izgled, zajedno s izrazitom mravosti i androginosti, bio alternativa u direktnoj opoziciji sa
zdravim i vitalnim izgledom drugih modela osamdesetih i devedesetih godina. Izgled je
podsjeao na osobe s heroinskom ovisnou odakle je i dobio svoj naziv. Kate Moss, Jamie
King i drugi modeli smatraju se nositeljima takvog stila, no on nije bio dugog vijeka te je
ubrzo nestao.

6. 2000-2010
Model za kojeg se smatra da je privela kraju heroin chic fazu modelinga je brazilkinja
Gisele Bndchen te je na tom tragu Vogue 1999. godine njen dolazak na modnu scenu nazvao
povratkom seksi modela. Nedugo nakon toga postala je i najbolje plaeni svjetski model.
Smatra se da je svojom tjelesnom figurom revitalizirala imid supermodela kakav je postojao
prije nego to su anoreksine djevojke i heroin chic stupili na scenu.

Slika 6.

Gisele Bndchen

6. ZAKLJUAK
Kada je rije o modelima, ezdesete godine 20. stoljea najupeatljivije su obiljeene
anoreksino mravom tjelesnom figurom Twiggy iji je oblik bio suprotstavljen
idealiziranom pjeanom satu njenih prethodnica. Osamdesete godine i jedan dio
devedesetih godina obiljeava povratak modela zdravijeg i zaobljenijeg izgleda kao to su
Cindy Crawford, Claudia Schiffer, Heidi Klum i tako dalje, dok od druge polovice
devedesetih se nanovo javljaju trendovi koji obnavljaju Twiggijin izgled kroz tzv. heroin chic
i waif look; anoreksino mrave djevojke androginog, blijedog i koatog izgleda sve su ee

vieni modeli na pistama, poput Kate Moss ili Jamie King. injenica da je danas najtraeniji
svjetski model Gisele Bndchen, koja se tjelesnim oblikom vie pribliava zdravijem i
vitalnijem izgledu modela iz osamdesetih godina, budi nade da je moda faza anoreksinih
modela u uzmicanju.
Meutim, i pored ovih promjena kroz meusobno suprotstavljanje, moemo govoriti i o
nekim linearnim tendencijama, tj. tendencijama koje se od ezdesetih godinama naovamo
postupno pojaavaju. Istraivanje mjera tjelesnih figura kod modela pokazuje da u proteklih
etiri desetljea postoji znaajna promjena u idealiziranom enskom tjelesnom obliku i to u
sljedeem smislu: modeli su postali sve vii i laki, i iako se njihova veliina struka poveala,
ne postoji korespondirajui rast u mjerama bokova, tako da su prsa i bokovi opali u odnosu na
veliinu struka, proizvodei na taj nain cjevasti (tj. banana) oblik za razliku od nekada
idealiziranog oblika pjeanog sata.

LITERATURA
Morris et al. (1988). The Changing Shape of Female Fashion Models. International Journal
of Eating Disorders.
Sara Pendergast i Tom Pendergast (ed.). Bowling, Beatniks, and Bell-Bottoms: Pop Culture of
20th-Century America.