IZRADA TISKANE PLOICE

Tiskane ploice kao podlogu za elektronike sklopove moemo izraditi po vlastitoj elji. U
industrijskoj proizvodnji vrijede odreene norme kojima je prilagoena i proizvodnja pojedinih
elektoronikih elemenata. Zato je uputno da se i u radioamaterskim samogradnjama prilagodimo
tim normama. U pojedinih su elemenata prikljune ice izvedene u tono odreenom razmaku, a
kod drugih se oblikuju tako da razmak izmeu njih odgovara nekoj utvrenoj, normiranoj
vrijednosti. Normiran je najmanji razmak prikljunih ica 2,54 mm, a ostali su razmaci viekratnici
te vrijednosti. Tako dobijemo za razliite veliine elemenata i za razne naine ugradnje vrijednosti
u koracima od 2,54 mm, dakle 2,54 mm, 5,08 mm, 7,62 mm itd.
Prema tome su izraeni i samoljepljivi kruii (Letraset, Litoset i sl.) kojima se sluimo u
izradi tiskanih ploica. Neke elemente moemo ugradivati na tiskane ploice na dva naina:
vertikalno ili horizontalno (stojee ili leee). Oblikovanje njihovih prikljunih ica prikazuje sl. 1.

Sl. 1. Oblikovanje prikljunih ica elektronikih elemenata

Tako oblikovane elemente ugraujemo na tiskane ploice bez potekoa. Elemente
moemo ugraditi vrsto uza samu ploicu ili podignute od nje, to omoguuju izvedeni graninici
na prikljunim icama. Time se spreava oteenje lemnih mjesta koja bi nastala odvajanjem
bakrenog sloja od podloge zbog pritiska na elemente u tijeku gradnje ili pri rukovanju izgraenim
sklopom.
Oblikovanje tiskane ploice
Tiskanu ploicu oblikujemo prema elektrinoj shemi tako da nacrtamo skicu rasporeda
elemenata i njihove meusobne spojeve. Za primjer e nam posluiti shema NF-pretpojaala sa
dva tranzistora (sl. 2.), po kojoj je nacrtana skica rasporeda elemenata i spojeva, gledano na
ploicu sa strane elemenata (sl. 3.).

Sl. 2. Shema NF-pojaala kao primjer

elektronikog sklopa

Sl. 3. Raspored elemenata NF-pojaala na

tiskanoj ploici

Po toj skici radimo predloak za tiskanu ploicu, i to tako da na komad paus-papira nanesemo
letraset kruie za ugradnju elemenata, a zatim ih na suprotnoj strani poveemo crnim
samoljepljivim vrpcama. Na toj strani ispiemo letraset - slovima i oznaku ploice. Tako dobijemo
predloak za izradu tiskane ploice (sl. 4.). Preostali dio ploice oko spojeva moemo pokriti
samoljepljivim vrpcama te tako utedjeti na sredstvima za nagrizanje (jetkanje), jer e taj dio bakra
ostati na ploici, koju emo izraditi fotopostupkom. Da bismo sauvali predloak za dulje vrijeme,
moemo ga pretvoriti u pozitiv-film u mjerilu 1:1.

Sl. 4. Tiskana ploica za sklop NF pojaala

Osnovni je materijal za izradu tiskane ploice kairani pertinaks ili kairani vitroplast.
Dimenzije izrezane ploice moraju biti po 2 mm due i ire od predloka tiskane ploice. Bakreni
sloj oistimo i odmastimo Vimom ili slinim sredstvom do punog sjaja, dobro isperemo vodom i
osuimo istim papirom, koji dobro upija vlagu. Na tako oienu podlogu nanesemo prskanjem
fotoosjetljiv lak (Fotokopierlack Positiv 20 Plus). Taj postupak moemo obaviti pri danjem svjetlu,
ali ne pri izravnom Sunevu svjetlu! Ploica mora biti na vodoravnoj podlozi, a prskanje obavimo s
udaljenosti 20 cm ravnomjernim kruenjem po itavoj povrini. Kada se na ploici pojave mali
kruii laka, prekinemo prskanje i stavimo ploicu na tamno mjesto da se osui. Sloj laka e se
sam ravnomjerno rasporediti po povrini ako nismo nanijeli predebeli sloj. Moramo teiti tome da
naneseni sloj laka bude tanak, ali da dobro pokrije bakrenu povrinu. Lak se sui na sobnoj
temperaturi najmanje 24 sata. To vrijeme moemo skratiti ako suimo polagano na vioj
temperaturi, koja ne smije prijei 70 C, jer e se inae lak unititi. Taj postupak traje najmanje 30
minuta.
Osvjetljavanje
Na osueni sloj fotoosjetljivog laka na ploici namjestimo predloak tiskanih spojeva
(pozitiv) tako da strana s letraset-kruiima bude na lakiranoj povrini. Na stranu sa samoljepljivim
vrpcama postavimo komad stakla i opteretimo ga kako bi predloak vrsto prianjao na lakiranu
povrinu ploice. Osvjetljavamo ultraljubiastom cijevi od 120 W ili 300 W, jer je fotolak osjetljiv na
ultraljubiasto zraenje. Osvjetljavanje traje najmanje 120 sekunda, bolje neto dulje, jer te cijevi
zrae ultraljubiasto tek nakon dvije do tri minute po ukljuenju. Neemo pogrijeiti budemo li
osvjetljavali 3 do 4 minute, to ovisi i o debljini nanesenog laka. Osvjetljavamo s udaljenosti 25 do
30 cm.
Razvijanje
Osvijetljenu ploicu razvijemo u otopini natrijeva hidroksida u omjeru 7 g NaOH u 1 litri
hladne vode. U toj kupki mora biti ploica potpuno razvijena u dvije minute, a bakrena povrina s
koje je lak skinut mora biti potpuno sjajna. Jaa otopina, kao i dulje razvijanje mogu otetiti i
neosvijetljeni dio laka, to e se negativno odraziti pri nagrizanju. Razvijenu ploicu treba dobro
isprati hladnom vodom, a isto tako i ruke odmah nakon svakog rukovanja tom otopinom. Pogreke
na laku poslije razvijanja moemo na osuenoj ploici popraviti alkoholnim flomasterom koji je
otporan na vodu.

Nagrizanje
Fotokopirni lak otporan je u kiselinskoj kupci eljezo (III)-klorida pa e kiselina nagrizati
samo nepokrivene dijelove bakrenog sloja. Kupka s masenim udjelom 35 do 40 posto klorida daje,
pri temperaturi 45 C, vrlo dobre rezultate. Meutim krae vrijeme nagrizanja omoguuje mjeavina
od 200 ml 35-postotne solne kiseline (HCl), 30 ml 30-postotnog vodikova peroksida (H2O2) i 770 ml
vode. Pri upotrebi navedenih kiselina treba zatititi kou i odijelo i dobro prozraiti prostoriju u kojoj
se tim kiselinama radilo. Dijelove koe koji bi sluajno doli u dodir s kiselinom treba odmah dobro
oprati tekuom vodom. Nagrizenu ploicu treba oprati vodom i sapunom, osuiti i obraditi rubove.
Preostali lak moemo oistiti acetonom, a zatim zatititi bakreni sloj tekuim kolofonijom.
Inae moemo napraviti tiskanu ploicu za jednostavne sklopove crtanjem spojeva na
bakru s pomou alkoholnih flomastera, koji su otporni na vodu, a i na kiseline, koje slue za
nagrizanje. S malo truda i iskustva moemo napraviti tiskane ploice koje su gotovo kao
profesionalne.