Tutorial PDF

TUTORIAL
Canalis 6.0
Canalis 6.0 tutorial
1.
VJEBA 01 SUSTAVI ............................................................................................... 5

1.1.
CILJ VJEBE................................................................................................................ 5
1.2.
ORGANIZACIJA VJEBE................................................................................................ 5
1.3.
DIJELOVI VJEBE ........................................................................................................ 5
1.3.1.
Pokretanje programa ........................................................................................... 5
1.3.2.
Openito o sustavima........................................................................................... 5
1.3.3.
Crtanje sustava ................................................................................................... 6
1.3.4.
Ureivanje sustava .............................................................................................. 7
1.3.5.
Definicija sustava................................................................................................. 8
1.3.6.
Granata struktura .............................................................................................. 10
1.4.
SAETAK .................................................................................................................. 12
1.5.
VANA PRAVILA ........................................................................................................ 13
2.
VJEBA 02 INTERAKTIVNO CRTANJE MREE ...................................................... 14

2.1.
CILJ VJEBE.............................................................................................................. 14
2.2.
ORGANIZACIJA VJEBE.............................................................................................. 14
2.3.
DIJELOVI VJEBE ...................................................................................................... 14
2.3.1.
Pokretanje programa ......................................................................................... 14
2.3.2.
Definicija sustava............................................................................................... 14
2.3.3.
Crtanje sustava ................................................................................................. 15
2.3.4.
Opi parametri................................................................................................... 16
2.3.5.
Interaktivno crtanje prvog niza ........................................................................... 18
2.3.6.
Pregled podataka............................................................................................... 19
2.3.7.
Crtanje lunih dionica......................................................................................... 20
2.3.8.
Crtanje dionica konstantne duine ....................................................................... 21
2.3.9.
Spajanje na postojeu dionicu............................................................................. 21
2.3.10.
Crtanje u smjeru suprotnom od smjera teenja .................................................... 21
2.4.
SAETAK .................................................................................................................. 22
2.5.
VANA PRAVILA ........................................................................................................ 22
3.
VJEBA 03 PRETVARANJE AUTOCAD ENTITETA U ELEMENTE SUSTAVA ............. 23

3.1.
CILJ VJEBE.............................................................................................................. 23
3.2.
3.3.
DIJELOVI VJEBE ...................................................................................................... 23
3.3.1.
3.3.2.
Definicija sustava............................................................................................... 23
3.3.3.
Konverzija polylinea ........................................................................................... 23
3.3.4.
Opi pregled...................................................................................................... 24
3.3.5.
Ureivanje crtea............................................................................................... 26
3.3.6.
Konverzija blokova u vorove sustava.................................................................. 28
3.3.7.
Interaktivno crtanje samo dionica........................................................................ 29
3.4.
SAETAK .................................................................................................................. 29
3.5.
VANA PRAVILA ........................................................................................................ 29
4.
VJEBA 04 TOPOLOGIJA ...................................................................................... 30

4.1.
CILJ VJEBE.............................................................................................................. 30
4.2.
4.3.
DIJELOVI VJEBE ...................................................................................................... 30
4.3.1.
4.3.2.
Sustavi.............................................................................................................. 30
4.3.3.
Nizovi ............................................................................................................... 31
4.3.4.
Ogranci............................................................................................................. 33
4.3.5.
Dionice ............................................................................................................. 34
4.3.6.
vorovi ............................................................................................................. 35
4.4.
SAETAK .................................................................................................................. 36
4.5.
VANA PRAVILA ........................................................................................................ 36
5.
VJEBA 05 UREIVANJE ELEMENATA SUSTAVA.................................................. 37

5.1.
CILJ VJEBE.............................................................................................................. 37
5.2.
5.3.
DIJELOVI VJEBE ...................................................................................................... 37
5.3.1.
5.3.2.
Ureivanje sustava ............................................................................................ 37
5.3.3.
Ureivanje nizova .............................................................................................. 40
5.3.4.
Ureivanje ogranaka .......................................................................................... 44
5.3.5.
Ureivanje dionica ............................................................................................. 48
5.3.6.
Ureivanje vorova ............................................................................................ 53
5.4.
SAETAK .................................................................................................................. 58
5.5.
VANA PRAVILA ........................................................................................................ 58
6.
VJEBA 06 ZADAVANJE VISINA TERENA ............................................................. 59

6.1.
CILJ VJEBE.............................................................................................................. 59
6.2.
6.3.
DIJELOVI VJEBE ...................................................................................................... 59
6.3.1.
6.3.2.
Zadavanje visina terena...................................................................................... 59
6.4.
SAETAK .................................................................................................................. 72
6.5.
VANA PRAVILA ........................................................................................................ 72
7.
VJEBA 07 CRTANJE UZDUNIH PROFILA........................................................... 73

7.1.
CILJ VJEBE.............................................................................................................. 73
7.2.
7.3.
DIJELOVI VJEBE ...................................................................................................... 73
7.3.1.
7.3.2.
Crtanje uzdunog profila..................................................................................... 73
7.3.3.
Prenoenje podataka iz situacije.......................................................................... 76
7.3.4.
Upravljanje profilima .......................................................................................... 76
7.4.
SAETAK .................................................................................................................. 77
7.5.
VANA PRAVILA ........................................................................................................ 77
8.
VJEBA 08 CRTANJE I EDITIRANJE NIVELETE I CIJEVI...................................... 78

8.1.
CILJ VJEBE.............................................................................................................. 78
8.2.
8.3.
DIJELOVI VJEBE ...................................................................................................... 78
8.3.1.
8.3.2.
Crtanje nivelete ................................................................................................. 78
8.3.3.
Niveleta na dubini pod terenom .......................................................................... 82
8.3.4.
Crtanje cijevi ..................................................................................................... 82
8.3.5.
Editiranje nivelete i cijevi .................................................................................... 83
8.4.
SAETAK .................................................................................................................. 85
8.5.
VANA PRAVILA ........................................................................................................ 85
9.
VJEBA 09 PREGLEDI PODATAKA U UZDUNIM PROFILIMA .............................. 86

9.1.
CILJ VJEBE.............................................................................................................. 86
9.2.
9.3.
DIJELOVI VJEBE ...................................................................................................... 86
9.3.1.
9.3.2.
Pregled podataka............................................................................................... 86
9.3.3.
Definiranje korisnikih pregleda........................................................................... 87
9.3.4.
Pregled pojedinog elementa................................................................................ 88
9.4.
SAETAK .................................................................................................................. 89
10.
10.1.
10.2.
VJEBA 10 ISKOPI, OKNA I POPRENI PRESJECI ........................................... 90

CILJ VJEBE.............................................................................................................. 90
10.3. DIJELOVI VJEBE ...................................................................................................... 90

10.3.1.
10.3.2.
Zadavanje gornjeg sloja ..................................................................................... 90
10.3.3.
Karakteristike rova ............................................................................................. 91
10.3.4.
Proraun iskopa ................................................................................................. 92
10.3.5.
Crtanje i ureivanje okana.................................................................................. 93
10.3.6.
Crtanje poprenih presjeka ................................................................................. 94
10.4. SAETAK .................................................................................................................. 95
11.
VJEBA 11 ZADAVANJE NIVELETE, PADOVA I PROMJERA U SITUACIJI.

AURIRANJE IZ UZDUNIH PROFILA ................................................................................ 96
11.1. CILJ VJEBE.............................................................................................................. 96
11.2. ORGANIZACIJA VJEBE.............................................................................................. 96
11.3. DIJELOVI VJEBE ...................................................................................................... 96
11.3.1.
11.3.2.
Zadavanje visina nivelete u situaciji ..................................................................... 96
11.3.3.
Zadavanje padova u situaciji ............................................................................... 97
11.3.4.
Zadavanje promjera cijevi u situaciji .................................................................... 97
11.3.5.
Auriranje podataka iz uzdunih profila ................................................................ 98
11.4. SAETAK .................................................................................................................. 99
12.
VJEBA 12 OZNAAVANJE SUSTAVA.............................................................. 100

12.1. CILJ VJEBE............................................................................................................ 100
12.2. ORGANIZACIJA VJEBE............................................................................................ 100
12.3. DIJELOVI VJEBE .................................................................................................... 100
12.3.1.
Pokretanje programa ....................................................................................... 100
12.3.2.
Oznaavanje, ureivanje i brisanje oznaka ......................................................... 100
12.4. SAETAK ................................................................................................................ 106
13.
VJEBA 13 HIDRAULIKI PRORAUN ........................................................... 107

13.1. CILJ VJEBE............................................................................................................ 107
13.2. ORGANIZACIJA VJEBE............................................................................................ 107
13.3. DIJELOVI VJEBE .................................................................................................... 107
13.3.1.
Pokretanje programa ....................................................................................... 107
13.3.2.
Stvarni prikaz cijevi .......................................................................................... 107
13.3.3.
Slivne povrine ................................................................................................ 108
13.3.4.
Zadavanje protoka ........................................................................................... 109
13.3.5.
Hidrauliki proraun ......................................................................................... 114
13.3.6.
Hidrauliki kalkulator ........................................................................................ 117
13.4. SAETAK ................................................................................................................ 118
13.5. VANA PRAVILA ...................................................................................................... 118
1. VJEBA 01 SUSTAVI
1.1.
CILJ VJEBE
Cilj vjebe je objasniti ideju sustava i crtanja sustava. Objasniti e se svi elementi sustava, kako
zadati novi sustav, te kako urediti parametre izabranog sustava. Nakon zavretka vjebe,
korisnik treba generalno shvatiti osnovnu ideju sustava i kako se koriste sustavi.
1.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
Ovu vjebu zapoeti ete na novom, praznom crteu. U folderu .../Tutorial/vjezba_01 nai ete
crte Vjeba 1.dwg koji vam moe posluiti kao primjer kako bi trebala izgledati gotova vjeba.
1.3.
1.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
1.3.2.
Program se pokree dvostrukim klikom na njegovu ikonu koja je

smjetena na Windows desktopu. Dvostrukim klikom na ovu ikonu
zapravo se pokree AutoCAD (MAP) kroz mehanizam odgovarajuih
profila. Ti profili e se kreirati u sklopu instalacije programa. Nakon to
se pokrene AutoCAD, osim standardnih AutoCAD menija, na kraju je jo
jedan, dodatan ARSX
meni.
Nakon to se klikne na meni ARSX, otvoriti e se dijalog Studio ARS. U
njemu treba otvoriti tab Postavke menija i ukljuiti meni Situacija.
Modul Situacija sastavni je dio svih programskih paketa Studio ARSa.
Rad u bilo kojem od programskih paketa treba zapoeti na isti nain,
crtanjem i ureivanjem sustava, zadavanjem visine terena i nivelete, a
naredbe kojima se to izvodi nalaze se u modulu Situacija. Ako se otvori
meni Situacija moe se vidjeti koje naredbe sadri taj meni.
OPENITO O SUSTAVIMA
Sustavi slue za grupiranje odreenih dijelova projeka. Na primjer, u

projektu moe postojati trenutni i novi sustav, ili projekt moe biti
definiran tako da sustavi predstavljaju faze izgradnje (Faza_1, Faza_2,
...). Postoji mnogo naina na koje se moe podijeliti projekt, i samim
time bolje organizirati cijeli projekt.
1.3.3.
Sve naredbe se odnose na takozvani trenutni sustav. Trenutni sustav

je dio projekta na koji se odnose naredbe i funkcije koje se obavljaju.
Definicija sustava je dinamika, to znai da je mogue mijenjati
definicije sustava u toku rada. Na primjer, mogue je podijeliti jedan
sustav u dva dijela ili spojiti dva sustava u jedan.
CRTANJE SUSTAVA
Da bi zapoeli crtanje dionica i vorova potrebno je pokrenuti naredbu
Crtanje vorova i dionica koja se nalazi u meniju Situacija - > Crtanje

sustava. Nakon to pokrenete ovu naredbu otvara se poseban usidreni
dijalog, smjeten u desnom dijelu crtea. Dijalog izgleda kao na
slijedeoj slici:
Odmah nakon pokretanja naredbe mogu se poeti crtati vorovi i

dionice. Potrebno je samo kliknuti u crteu na mjesto gdje treba biti
prvi vor i nastaviti oznaavati ostale vorove. Kliknite negdje o gornji
lijevi dio crtea i dijagonalno nacrtajte 6 dionica. Da biste zavriti
postojei niz dionica i zapoeli crtati novi moete pritisnuti Enter za
zavretak i zatim kliknuti na tipku
da zaponete novi niz, ili
samo kliknete na tipku

koja zavrava postojei i zapoinje novi niz
u jednom potezu.
Novi niz trebao bi poinjati negdje ispod prve toke postojeeg niza i
spajati se na postojei niz na petom voru. Spoj na postojei niz moe
se izvesti na dva naina; tako da se spojimo na postojei vor koristei
naredbu
, ili koristei naredbu
kojom se spajamo na postojeu
7
dionicu i kreiramo novi vor na mjestu spoja. Spajanje na postojei niz
uvijek se mora vriti koristei jednu od ove dvije naredbe, jer ako ga
pokuate spojiti na neki drugi nain program e na istom mjestu ucrtati
dva vora umjesto samo jednoga.
1.3.4.
.
Nacrtajte novi niz i spojite ga na postojei niz koristei naredbu
Ako niste sigurni kako bi to trebalo izgledati provjerite u crteu Vjeba
1.dwg koji se nalazi u folderu .../Tutorial/vjeba 01
Vie o nainima crtanja sustava pokazat emo u slijedeoj vjebi.
UREIVANJE SUSTAVA
Kada smo zapoinjali crtanje dionica, u crteu nije bilo definiranog

sustava pa je program sam kreirao jedan sustav i nazvao ga 0. Sada
emo editirati taj sustav, promijeniti mu ime i mijenjati ostale
parametre.
Pokrenite naredbu Sustavi iz menija Situacija. Time se otvara dijalog
Sustavi koji izgleda kao na slijedeoj slici:
Kao to vidite, u dijalogu trenutno postoji samo jedan sustav. Da bi

editirali podatke tog sustava moramo ga prvo oznaiti u popisu (poto
je to jedini sustav u popisu on je ve automatski oznaen), a zatim
kliknuti na ikonu
. Ova naredba otvara dijalog za editiranje
podataka sustava, koji je prikazan na slijedeoj slici:
1.3.5.
Ovaj dijalog nam prikazuje sve podatke o sustavu ime, vrstu, opis,
nazive layera na kojima e se crtati odreeni elementi, kao i boje layera
i tip crte. Sve te podatke mogue je mijenjati, osim podatka o vrsti
sustava. Taj podatak se zadaje kod stvaranja novog sustava i nije ga
vie mogue promijeniti. U ovom sluaju je zadan kao 0 Kanalizacija,
jer je to default postavka. Ako elite crtati neku drugu vrstu sustava
onda morate definirati novi sustav i vrstu sustava. Vie o vrsti sustava
rei emo malo kasnije, kada budemo govorili o definiranju novog
sustava.
Ime sustava ne smije sadravati razmak (umjesto njega moete koristiti
doljnju crtu _) i ne smije sadravati posebne znakove, a ne preporua
se ni koritenje hrvatskih znakova (,,,,). Posebni znakovi (koji se
ne smiju koristiti) prikazani su u slijedeoj tablici:
>
'
&
Za ime sustava upiite FAZA_1, a za opis upiite Prva faza u izgradnji

projekta. Opis nije obvezatan podatak, ali tu moete upisati neke
podatke koji poblie opisuju sustav.
Takoer moemo mijenjati i boju layera i tip linija u istom dijalogu. To
se radi tako da se oznai odreeni element ije karakteristike elite
mijenjati (npr. dionice, kao u primjeru na donjoj slici).
Nakon to kliknete pokraj oznake boje, pojavi se dodatna tipka

kojom se otvara AutoCAD-ova paleta boja. Za odabir novog tipa crte
samo kliknete na strelicu (sasvim desno) i odaberete novi tip, ali taj tip
mora prethodno biti uitan koristei AutoCAD-ove naredbe (Format ->
Linetype ->Load).
U ovom sustavu vie neemo mijenjati nita pa kliknite na OK da
zatvorite dijalog. Ponovno se nalazimo u dijalogu Sustavi gdje moete
vidjeti promjenjene podatke.
DEFINICIJA SUSTAVA
Da bi definirali novi sustav treba kliknuti na ikonu

slijedei dijalog:
ime se otvara
U ovom dijalogu se zadaju samo ime, vrsta i opis novog sustava, dok
ostale podatke mijenjamo naredbom za editiranje sustava. Kao to smo
ve rekli, vrsta sustava zadaje se sada i ne moe se kasnije mijenjati.
Vrsta sustava je vana jer se njime odreuje u kojem e se
programskom paketu kasnije obraivati sustav. Dakle ako sustav
predstavlja kanalizacijsku mreu i kasnije e se obraivati u
programskom paketu Canalis onda se za vrstu sustava mora odabrati
0 Kanalizacija. Ako sustav predstavlja vodoopskrbnu mreu i
obraivat e se u programu Hydra odabire se vrsta 1 Vodovod, itd.
Za ime sustava upiite FAZA_2, za vrstu odaberite 0 Kanalizacija, a za
opis upiite Druga faza u izgradnji projekta. Kliknite na OK. Tako ste
zadali novi sustav. Sada se opet nalazite u dijalogu Sustavi i imate
zadana dva sustava. Oba sustava imaju istu boju dionica (crvenu), pa
emo, u cilju lakeg prepoznavanja sustava u crteu, promijeniti boju
sustava FAZA_2 u plavu. Prvo treba oznaiti sustav FAZA_2 u popisu
(jednim klikom) i zatim kliknuti na tipku
. U dijalogu za editiranje
podataka sustava kliknite na dionice, i pomou tipke
otvorite
AutoCAD-ovu paletu boja i za boju odaberite plavu (blue) i onda kliknite
na OK.
Ako dvaput kliknete na ime sustava u dijalogu Sustavi postavit ete taj
sustav za trenutni. Drugi nain na koji to moete uiniti je da oznaite
sustav u popisu (jedan klik) i onda kliknete na tipku
. Kao to smo
ve rekli sve naredbe se odnose na trenutni sustav. Dakle kada elite
poeti crtati dionice nekog novog sustava prvo taj sustav treba postaviti
za trenutni. U gornjem dijelu dijaloga za crtanje pie koji je sustav
trenutni, te vrsta trenutnog sustava. U dijalogu Sustavi trenutni sustav
moete prepoznati po tome to mu je ime prikazano debljim slovima
(bold) i zasivljeno je.
Postavite sustav FAZA_2 za trenutni i zatvorite dijalog Sustavi.
Ako nakon crtanja prvog sustava niste zatvorili dijalog za crtanje,
trebao bi jo biti otvoren, a ako nije otvoren, ponovno ga otvorite
(Situacija -> Crtanje sustava -> Crtanje vorova i dionica).
Prouite u crteu Vjeba 1.dwg koji se nalazi u folderu
.../Tutorial/vjeba 01 kako tamo izgleda ve nacrtan sustav FAZA_2 i
probajte u svom crteu nacrtati slino. Nacrtajte nekoliko dionica i
spojite se na vor postojeeg sustava gdje se spajaju dva niza.
Nacrtajte jo jedan niz i spojite se negdje na sredini prvog niza sustava
FAZA_2 (za spajanje koristite naredbu
).
Ponovo pokrenite naredbu Sustavi. U popisu oznaite sustav FAZA_1 i
kliknite na tipku
. Ova naredba slui za oznaavanje elemenata
odabranog sustava u crteu. Nakon to pokrenete tu naredbu dijalog se
zatvara i u creu su elementi sustava FAZA_1 oznaeni utom bojom i
crtkanom linijom. Da biste se iz crtea vratili u dijalog stisnite Enter.
Naredba
radi suprotno od prethodne naredbe. Ovom se naredbom
10
sustav odabran u crteu automatski oznaava (postaje plave boje) u
popisu sustava u dijalogu Sustavi. Pokrenite naredbu

. Kada se
dijalog zatvori, u crteu kliknite na jedan od elemenata sustava FAZA_2.
Odmah nakon odabira elementa u crteu, ponovno se otvara dijalog i u
popisu je oznaen (zaplavljen) sustav FAZA_2.
Ponekad, kada radite u crteu u kojem ima vie sustava, sustavi na
kojima ne radite u tom trenutku mogu vam i smetati. Pomo u tom
sluaju je naredba za promijenu vidljivosti. Sustavima koji vam smetaju
moete jednostavno iskljuiti vidljivost i oni nee biti vidljivi u crteu.
Ova naredba jednostavno iskljui sve layere na kojima su crtani
elementi odabranog sustava. Odaberite u popisu trenutni sustav
(FAZA_2) i pokrenite naredbu za editiranje
. U dijalogu za editiranje
ete vidjeti da ne moete promijeniti vidljivost odabranom sustavu
(naredba je zasivljena). To je zbog toga jer se trenutni sustav ne moe
uiniti nevidljivim. Da bi ga se ipak moglo iskljuiti treba prvo postaviti
neki drugi sustav za trenutni. Kliknite na Cancel u dijalogu za editiranje
podataka i u dijalogu Sustavi postavite sustav FAZA_1 za trenutni.
Ponovo oznaite sustav FAZA_2 (ali pazite - jedan klik je oznaavanje, a
dva klika su postavljanje za trenutni), pokrenite naredbu za editiranje i
iskljuite kvaicu pokraj natpisa Vidljivost. Zatvorite dijalog za
editiranje, zatim zatvorite dijalog Sustavi i pogledajte crte. U njemu se
vie ne vide elementi sustava FAZA_2.
Ponovno pokrenite naredbu Sustavi. U popisu sada moete vidjeti da
pod Vidljivost za sustav FAZA_2 pie 0 to znai da je nevidljiv, dok
kod sustava FAZA_1 pie 1 to znai da je vidljiv.
U popisu oznaite sustav FAZA_2 i pokrenite naredbu

. Otvorit e
vam se poruka koja vam kae da je izabrani sustav nevidljiv i stoga ne
moe biti aktivan. Kliknite na OK da zatvorite tu poruku i zatvorite
dijalog Sustavi.
Tipka import
slui za unos postavki iz nekog postojeeg sustava,
dok tipka eksport

slui za spremanje postavki sustava u kojem
trenutno radimo u datoteku iz koje ga se kasnije moe unesti u neki
novi crte.
Zadajte jo jedan novi sustav i nazovite ga FAZA_3. Postavite taj sustav
za trenutni, zatvorite dijalog i nacrtajte nekoliko dionica nije vano
kako. Ponovno pokrenite naredbu Situacija -> Sustavi. U dijalogu
oznaite sustav FAZA_3 i kliknite na tipku
. Sada se pojavljuje
poruka koja vas upozorava da e time biti izbrisani svi elementi tog
sustava iz crtea. Nakon to potvrdite da elite pobrisati zadani sustav,
njegovo ime je izbrisano iz popisa, ali su isto tako iz crtea izbrisani svi
elementi tog sustava.
1.3.6.
GRANATA STRUKTURA
Pokrenite naredbu Situacija->Pregledi->Granati pregled. U crteu s

lijeve strane otvara se posebni usidreni dijalog nazvan ARS Workspace.
Ovaj dijalog prikazuje elemente crtea prikazane u granatoj strukturi.
Kliknite na ime crtea u popisu (Vjeba 1.dwg) i otvorit e se popis
sustava u crteu: FAZA_1 i FAZA_2. Kliknite na imena sustava FAZA_1,
FAZA_2 i otvorit e se popis ogranaka koji se nalaze u tim sustavima.
Sada bi taj dijalog trebao izgledati kao na slijedeoj slici:
11
U doljnjem dijelu dijaloga ispisani su podaci o elementu koji je trenutno

odabran u popisu. U gornjem sluaju to je ogranak O1 iz sustava
FAZA_1. Vrsta podataka koji su tu prikazani ovise o tome koji je
element odabran u popisu.
Kada u granatom pregledu kliknete na ime ogranka prikazat e se
dionice u tom ogranku a ako kliknete na dionicu dobit ete vorove te
dionice. Klikom na minus pokraj oznake ogranka zatvara se popis
dionica i vorova tog ogranka. Ponovno otvarate taj popis klikom na
plus.
Ukljuite tipku
koja se nalazi u gornjem dijelu dijaloga. Dok je ova
tipka ukljuena, svaki put kad oznaite neki element u dijalogu taj e
element biti oznaen u crteu (utom bojom i crtkanom linijom). Ako
program e se zumirati na odabrani element.
pak ukljuite tipku
Pokraj ove tipke nalazi se i polje u kojem moete odrediti omjer
zumiranja. Ukljuite prvo naredbu za oznaavanje i isprobajte kako radi
odaberite prvo sustav, pa ogranak, dionicu, vor, a onda iskljuite tu
naredbu i na isti nain isprobajte i naredbu za zumiranje.
Pomaknite kursor u dijalogu do sustava FAZA_1 i kliknite desnom
tipkom mia iznad naziva sustava. Ovime otvarate meni u kojem se
nalaze etiri naredbe: Osvjei podatke, Aktiviraj, Sustav vidljiv i Pregled
podataka. Kada uinite neku promjenu u crteu morate aktivirati
naredbu Osvjei podatke da bi se u granatoj strukturi prikazali novi,
promjenjeni podaci. Kliknite desnom tipkom bilo gdje na prazni dio
dijaloga i otvorit e vam se meni sa naredbom Osvjei podatke.
12
Takoer tu naredbu moete pokrenuti i pritiskom na tipku

koja se
nalazi u gornjem lijevom dijelu dijaloga.
Naredba Aktiviraj slui za postavljanje odabranog sustava za trenutni.
Trenutni sustav moete u granatoj strukturi prepoznati po tome to je
napisan debljim slovima (bold).
Pomaknite kursor i kliknite desnom tipkom iznad naziva sustava
FAZA_2. U otvorenom meniju moete vidjeti kvaicu pokraj naredbe
sustav vidljiv. Kliknite na tu naredbu da iskljuite kvaicu i uinite
sustav nevidljivim. Nakon to ste pokrenuli ovu naredbu moete vidjeti
da se u crteu vie ne vide elementi sustava FAZA_2. U granatom
pregledu se ti elementi jo uvijek vide, ali su zasivljeni po emu
moemo odmah vidjeti da je u crteu taj sustav nevidljiv. Postavite opet
sustav FAZA_2 da bude vidljiv.
Naredba Pregled podataka otvara dijalog u kojem moete pregledati
podatke o dionicama ili o vorovima ovisno o tome to izaberete.
Oznaite sustav FAZA_2 i pokrenite naredbu Pregled podataka (desni
klik iznad naziva sustava i u otvorenom meniju klik na Pregled
podataka). U otvorenom dijalogu moete pregledati podatke o
dionicama (ili vorovima) za zadano podruje (sustav FAZA_2). Isti
dijalog se moe otvoriti i naredbom Situacija->Pregledi -> Opi pregled,
ali tada morate posebno zadati podruje za koje elite pregledati
podatke. Vie o ovoj naredbi govorit emo u slijedeim vjebama.
Desnim klikom iznad naziva ogranka ili dionice otvara se meni sa samo
dvije naredbe Osvjei podatke i Pregled podataka, a kod vorova postoji
samo naredba Osvjei podatke.
Kliknite na tipku
i pomaknite kursor u crte. Primjetit ete da, kako
pomiete kursor u crteu, tako oznaka prelazi sa jedne dionice na
drugu. Odluite se za jednu dionicu i kliknite na nju ili negdje blizu nje.
Sada je ta odabrana dionica oznaena (zasivljena) u granatom
pregledu. Sada znate koju ste dionicu odabrali, ali znate i kojem
ogranku pripada i kojem sustavu pripada jer se to vidi u granatom
pregledu.
U gornjem desnom dijelu dijaloga pokraj naredbe za zatvaranje dijaloga
nalazi se tipka
. Kada aktivirate ovu tipku dijalog se mie iz crtea,
ali nije zatvoren ve samo sakriven. Primjetit ete da kada aktivirate tu
tipku dijalog nestaje, a uz lijevi rub crtea se pojavljuje tab sa natpisom
ARS Workspace. Pozicionirajte kursor iznad tog taba i dijalog e se opet
pojaviti. Sada moete raditi u tom dijalogu ali im maknete kursor sa
njega dijalog opet nestaje. Isprobajte tu mogunost nekoliko puta. Ako
elite da vam dijalog opet bude stalno otvoren morate ponovno kliknuti
tipku
1.4.
SAETAK
Da bi se omoguila bolja organizacija i struktura podataka u sloenijim projektima, uvedeno je

definiranje sustava. Svaki sustav je formiran i grupiran s obzirom na neke karakteristike. Postoji
mnogo kriterija prema kojima sustavi mogu biti zadani. Na primjer mogue je kreirati sustav
prema tipu (gravitacijski, tlani), statusu (koriten, nekoriten), vanosti (primarni, sekundarni),
mjestu itd.. Definicija sustava je dinamika, to znai da je u procesu rada mogue potpuno
reorganizirati sustave (spojiti, podijeliti).

1.5.
13
VANA PRAVILA
Za manje projekte je mogue definirati samo jedan sustav

Imena okana, dionica, ogranaka i nizova moraju biti jedinstvena unutar
crtea, bez obzira na definiciju sustava.
14
2. VJEBA 02 INTERAKTIVNO CRTANJE MREE

2.1.
CILJ VJEBE
U programu je mogue crtati mreu na vie naina. Mogue je crtati mreu interaktivno,
konverzijom iz AutoCAD entiteta ili konverzijom elemenata sustava starije verzije programa.
Interaktivno crtanje znai da korisnik mora odrediti poloaj svakog vora pokazivanjem ili
unoenjem koordinata. U ovoj vjebi korisnik e definirati jednostavnu mreu koja se sastoji od
nekoliko nizova i grana. Nakon to zavri ovu vjebu korisnik bi trebao shvatiti osnovni princip
interaktivnog crtanja sustava.
2.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
Vjeba je organizirana na primjeru crtea Poetak vjebe 2.dwg. Ova datoteka se nalazi u
.../Tutorial/vjezba_02. U datoteci je jedan raster preko kojeg e se crtati mrea. U istom folderu
je Kraj vjebe 2.dwg, koji prikazuje zavrenu mreu.
2.3.
2.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA

smjetena na Windows desktopu. Dvostrukim klikom na ovu ikonu
pokree se zapravo AutoCAD (MAP) kroz mehanizam odgovarajuih
profila. Ti profili e se kreirati u sklopu instalacije programa. Nakon to
se pokrene AutoCAD, osim standardnih AutoCAD menija, na kraju je jo
jedan, dodatan ARSX
meni.
Otvorite crte Poetak vjebe 2.dwg koji se nalazi u
.../Tutorial/vjezba_02. Pokrenite AutoCAD naredbu File -> Open, doite
do odgovarajueg foldera i otvorite crte. Crte je zapravo jedan raster
preko kojeg e se crtati mrea.
Ako nema menija Situacija na kraju AutoCAD menija, otvorite meni
ARSX
, i ukljuite opciju Situacija. Ako otvorite taj meni moete
vidjeti da sadri naredbe, Sustavi, Crtanje Sustava, Ureivanje
elemenata sustava, ....
2.3.2.
DEFINICIJA SUSTAVA
U ovom projektu trenutno nema definiranih sustava. Bez obzira na to

moe se odmah krenuti sa crtanjem dionica sustava, jer program sam
kreira sustav nazvan "0" nakon pokretanja naredbe za crtanje sustava,
ako u tom trenutku nema definiranog sustava. Tom sustavu se kasnije
moe promijeniti ime, boja dionica i sve ostale karakteristike osim vrste
sustava.
U ovom primjeru mi emo prvo definirati sustav a onda krenuti na
crtanje. Sustav se definira pozivanjem naredbe Sustavi. U ovom
trenutku nema definiranog sustava. Pritisnite tipku
dijalog za definiranje novog sustava.
, i pojaviti e se
15
2.3.3.
Za ime sustava upiite POSTOJECI, za vrstu odaberite 0 - Kanalizacija,

a u okvir Opis upiite Postojea kanalizacijska mrea. Ime sustava se
mora zadati bez razmaka i bez posebnih znakova. Opis nema
ogranienja.
Glavni dijalog bi trebao izgledati na slijedei nain:
Neemo dalje ureivati sustav, cijela vjeba e biti napravljena na

jednom sustavu. Zavrite naredbu s pritiskom na tipku Close.
CRTANJE SUSTAVA
Pokrenite naredbu Situacija -> Crtanje sustava -> Crtanje vorova i

dionica i otvara se dijalog Crtanje sustava koji je usidren s desne strane
crtea. Ovaj dijalog se sastoji od dva taba: Crtanje i Parametri. Tab
Crtanje se automatski otvara i izgleda ovako:
16
2.3.4.
Ovaj dijalog slui za crtanje sustava, a u gornjem dijelu dijaloga ispisani

su podaci o imenu i vrsti sustava te o nazivima koji e biti zadani
nacrtanim elementima. Vano je naglasiti da sva imena nizova,
ogranaka, dionica i vorova moraju biti jedinstvena u crteu i ne smiju
se ponavljati, ak ni u razliitim sustavima. Svaki element mora imati
svoje jedinstveno ime. Imena se sastoje od prefiksa ( N za niz, O za
ogranak, GC za glavni vor itd.) i broja. Ove podatke moete mijenjati u
Opim parametrima.
OPI PARAMETRI
Tipka
koja se nalazi u doljnjem lijevom kutu dijaloga otvara dijalog
Opi parametri. Ovu naredbu moemo pokrenuti iz mnogih naredbi, a

poetni izgled dijaloga ovisi o tome iz koje je naredbe pokrenut. Mi smo
ga pokrenuli iz naredbe Crtanje vorova i dionica pa dijalog sada
pokazuje samo parametre koji su vezani uz naredbe u tom dijalogu.
Dijalog bi trebao izgledati kao na slijedeoj slici:
17
Da biste dobili parametre vezane uz neki drugu naredbu, samo

odaberite neku drugu opciju u lijevom dijelu dijaloga.
Desni dio dijaloga pokazuje parametre koje moete mijenjati. Kliknite
na parametar Boja oznaavanja. Ispod dijela dijaloga sa ispisanim
parametrima nalazi se dio u kojem je opisan odabrani parametar.
Trenutna boja za oznaavanje je uta. Kliknite na tipku
i otvorit e
se AutoCADova paleta boja u kojoj ete odabrati svijetlo plavu boju
(cyan) i kliknuti na OK. Sada kliknite na strelicu
i otvorit e se
slijedei dijalog:
Ovaj dijalog slui za vraanje default vrijednosti parametara. U ovom

dijalogu imate samo dvije mogunosti Postavi ili Odustani. Kliknite na
Postavi i vratiti ete utu za boju oznaavanja.
Pomaknite se do dna liste parametara i odaberite sada parametar Nain
selekcije. Nakon toga se pojavljuje tipka
kojom se otvara meni sa
moguim vrijednostima parametra. Ovdje moete birati izmeu dvije
mogunosti 0 selekcija objekta i 1 zadavanje toke koja je default
vrijednost. Tipka
slui, kao to smo prije rekli, za otvaranje dijaloga
za postavljanje default vrijednosti.
Kod veine drugih parametara nova vrijednost se samo upie u polje.
Tipkom
koja se nalazi u doljnjem lijevom kutu dijaloga
postavljate vrijednosti svih parametara na default vrijednosti.
Naite podatke za ime niza i prouite ih. Ime niza, brojac predstavlja
broj od kojeg e poeti zadavanje imena nizova. Ako umjesto 1, to je
18
default vrijednost, upiete 20 prvi niz e biti nazvan N20 slijedei N21
itd. Ime niza, korak predstavlja broj za koji se poveava (ili smanjuje,
ako je korak negativan) broja kod izrade imena. Ako za korak upiete
2, imena nizova bi bila zadana kao N1, N3, N5,... a kod default
vrijednosti za korak (1) zadani su N1, N2, N3,.. Ime niza, prefiks
zadano je kao N i to je prefiks prije broja niza. Parametri za dionice,
ogranke i vorove su analogni ovome. Zatvorite dijalog opi parametri.
2.3.5.
INTERAKTIVNO CRTANJE PRVOG NIZA
U dijalogu Crtanje sustava ime niza i ime ogranka nije mogue

promijeniti, dok se podaci za ime dionice, ime glavnog vora i ime
sporednog vora mogu mijenjati, ali onda ta promjena vrijedi samo za
jedno oznaavanje.
Uljuite sada tab Parametri. Ovaj dio dijaloga podijeljen je u tri dijela.
Prvi dio slui za Ispis oznaka i tu moete odrediti koje e se oznake
ispisivati i koje e se oznake koristiti. U drugom dijelu se odreuje
smjer crtanja u smjeru teenja ili suprotno od smjera teenja. U
zadnjem dijelu se odreuje koji e se elementi crtati: dionice i vorovi,
samo dionice ili samo vorovi. Default postavka je da se crtaju sve
oznake, da se crta u smjeru teenja i da se crtaju dionice i vorovi.
Nita od tih postavki neemo mijenjati. Taj dijalog izgleda kao na
slijedeoj slici:
Zatvorite sada dijalog Crtanje sustava. Pokrenite AutoCAD naredbu za

ureivanje layera (Format -> Layer), i ukljuite layer dio_1. Na rasteru
se pojave ruiasti (magenta) krugovi i brojevi (ako se nisu pojavili,
19
kliknite na rub rastera i pokrenite AutoCAD naredbu Tools -> Draw
2.3.6.
order -> Send to back).

dionica. Zumirajte se na dio crtea gdje se nalazi krui oznaen brojem
1 pomou Autocadovih naredbi Zoom i Pan (View -> Zoom ->
Realtime; View -> Pan -> Realtime, ili klikom na ikone). Pomaknite
kursor u crteu iznad sredine kruia sa brojem 1 i kliknite lijevom
tipkom mia. Ako vam AutoCAD funkcija OSNAP nije ukljuena, vor e
biti postavljen tono tamo gdje ste kliknuli, a ako je OSNAP ukljuen (i
odgovarajue opcije u toj funkciji), vor e biti postavljen tono u
sredini kruia. OSNAP se ukljuuje odnosno iskljuuje tipkom F3 ili
klikom na OSNAP tipku u status baru, a hoete li ga ukljuiti ovisi o
vama. Kada ste kliknuli zadali ste prvi vor, to jest poetnu toku prve
dionice. Sada kliknite na krui s brojem 2. Nacrtali ste prvu dionicu.
Nastavite tako redom klikajui na kruie po brojevima. Ako negdje
pogrijeite moete ponititi poslijednje pozicioniranje vora (ili vie njih)
koristei tipku undo
koja se nalazi u doljnjem lijevom kutu dijaloga
za crtanje sustava.
Dok crtate dionice obratite panju na dijalog i primjetit ete kako se u
njemu mjenjaju imena dionica i vorova kako crtate. Nakon to ucrtate
vor u krui oznaen brojem 8 zastanite i u dijalogu za cranje sustava
za ime sporednog vora upiite IND1. Nastavite dalje crtati vorove i
dionice do poslijednjeg ucrtanog kruia (17). Sada pritisnite Enter i
zavrite s crtanjem.
PREGLED PODATAKA
Pokrenite naredbu Granati pregled (Situacija -> Pregledi ->Granati

pregled). U granatom pregledu sada moete vidjeti da u crteu postoji
samo jedan ogranak koji se sastoji od 16 dionica. Kliknite desnom
tipkom mia iznad imena ogranka O1 i odaberite opciju Pregled
podataka. Otvorit e vam se pregled podataka za dionice. Osim naziva
dionice, ispisani su i poetni i zavrni vor te duljina za svaku dionicu.
Visine nivelete, padovi dionica i unutarnji promjeri cijevi nisu upisani jer
ih jo nismo zadali. Dijalog bi trebao izgledati ovako:
2.3.7.
20
Ako u lijevom dijelu dijaloga pod Geometrija odaberete vorovi tablica

e pokazivati podatke o vorovima naziv, vrstu vora te X i Y
koordinate. Visina terena jo nije zadana. Dijalog bi trebao izgledati kao
na slijedeoj slici:
Zatvorite dijalog za pregled podataka. Pokrenite naredbu za ureivanje

layera (Format -> Layer) i iskljuite layer dio_1. Sada se u crteu vide
samo elementi sustava vorovi i dionice i njihove oznake. Moete
primjetiti da je za nacrtane elemente (vorove, dionice,oznake, ...)
program kreirao nove layere.
CRTANJE LUNIH DIONICA
Pokrenite AutoCAD naredbu za ureivanje layera (Format -> Layer) i

ukljuite layere dio_2 i dio_3. Zatvorite dijalog, i vidjeti ete na rasteru
nove magenta elemente. Zumirajte se na onaj dio crtea gdje se nalaze
kruii sa brojevima 18 do 26. U dijalogu Crtanje sustava kliknite na
tipku
i zapoet ete crtanje novog niza. Da vam ne bi
smetao u crteu, dijalog za crtanje sustava moete "sakriti" koristei
tipku
.
Nacrtajte dvije dionice, prvu izmeu kruia 18 i 19, a drugu do kruia
20. Do sada je stalno bila ukljuena opcija

koja slui za crtanje
ravnih dionica.
Sada trebamo ucrtati dvije lune dionice, a da bi to uinili najprije
moramo ukljuiti opciju
koja slui za crtanje lunih dionica. Nakon
to ste ukljuili opciju za crtanje lunih dionica, trebate u crteu zadati
zavrnu toku dionice. Kliknite unutar kruia 21. Zatim pomaknite
kursor lijevo dolje ispod toke 20, tako da vam uta linija otprilike slijedi
cestu na rasteru. Sada imate dvije mogunosti: ili kliknuti lijevom
tipkom mia i tako automatski zadati dionicu, ili upisati veliinu
polumjera zaobljenja dionice u komandnu liniju. U ovom emo sluaju
zadati toku na luku, a ne polumjer, pa samo kliknite na lijevu tipku
mia. Dionica je time zadana. Prilikom zadavanja toke na luku
21
preporuljivo je iskljuiti Osnap jer bi u protivnom moglo doi do

pogreke.
Zadajte zavrnu toku slijedee dionice u kruiu 22. Na upit da Zadajte
toku na luku /[Polumjer] upiite p za polumjer. Za polumjer upiite 15
i kliknite Enter. Nakon toga morate odabrati stranu na koju je luk
okrenut. Kliknite negdje u crteu desno od zadanih vorova. Kada ste
zavrili s crtanjem ove dionice ponovno ukljuite opciju za crtanje
ravnih dionica
2.3.8.
CRTANJE DIONICA KONSTANTNE DUINE
2.3.9.
Vratite se u dijalog i ukljuite kvaicu uz opciju Konstantna duina.

Predloena duina je 30 i to neemo mijenjati. Vratite kursor u crte i
pomaknite ga do kruia 23. Primjetit ete da su na crtkanoj liniji, koja
se protee od posljednjeg zadanog vora do kursora, sada nekakve
oznake na jednakim udaljenostima. Te su oznake postavljene na svakih
30 metara i predstavljaju vorove. Kliknite sada na krui 23. Sada su
ucrtane tri nove dionice duljine po 30 m, ali nije ucrtan vor u kruiu
23. To je zato jer je udaljenost izmeu posljednjeg ucrtanog vora i
kruia 23 manja od 30 metara, a dok je ukljuena opcija Konstantna
duina nije mogue crtati dionice sa duinom razliitom od 30 metara.
Sada moramo iskljuiti opciju Konstantna duina i ucrtati vor na
poziciju kruia 23. Nacrtajte dalje dionice i vorove do kruia 26, a
kad kliknete u krui 26, nemojte jo pritisnuti tipku Enter...
SPAJANJE NA POSTOJEU DIONICU
Sada ovaj niz moramo spojiti na postojei niz. Poto nema pogodnog
i spojiti se na
vora na koji bi se spojili koristit emo se opcijom
dionicu. Pokrenite ovu naredbu i u komandnoj liniji pisat e "Selektirajte
dionicu:". U crteu odaberite dionicu D6. Nakon toga u komandnoj liniji
pie "Zadajte toku ili duinu [Poetna/Zavrna]:". Kada bi sada samo
zadali toku negdje u crteu u toj bi toki bio ucrtan novi vor i on ne bi
morao biti na postojeoj dionici. Ali mi elimo da se novi vor nalazi na
postojeoj dionici i to na udaljenosti 30 metara od poetnog vora
dionice (SC5). Zato u komandnu liniju upiite P (kao poetna) i pritisnite
Enter. U komandnoj liniji pie da je maksimalna duljina (duljina dionice
D6) 67.33, te se postavlja zahtijev za upisom udaljenosti od poetnog
vora. Upiite 30 i pritisnite Enter. Sada je biva dionica D6 podijeljena
na dvije dionice i ucrtan je novi glavni vor. Da bi zavrili crtanje ovog
niza i zapoeli novi niz vratite se u dijalog i kliknite na tipku
2.3.10.
CRTANJE U SMJERU SUPROTNOM OD SMJERA TEENJA
Zumirajte se na dio crtea gdje se nalaze kruii 27 do 31. Ovaj dio

sustava crtat emo suprotno od smjera teenja, tako da zaponemo
spojem na vor SC9 a zavrimo na kruiu 31. Prvo otvorite tab
Parametri (gore lijevo u dijalogu) i za smjer crtanja odaberite opciju u
smjeru suprotnom od teenja. Vratite se u tab Crtanje i pokrenite
naredbu
kojom se spaja na postojei vor. Kada odaberete vor
SC9 on se pretvara u glavni vor i preimenovan je u GC5. Vratite se u
dijalog i ukljuite opciju Auto zoom&pan. Kada je ova opcija ukljuena,
program vas automatski zumira u svaku novonacrtanu dionicu tijekom
crtanja. Ucrtajte dalje vorove u sve nacrtane kruie i kada zavrite
pritisnite Enter.
Iskljuite layere dio_2 i dio_3. Ako pogledate u crte vidjet ete da su
ispisane oznake za dionice, vorove i oznake smjera teenja. Oznake
22
vora sadre ime; oznake dionice ime i duljinu dionice; a oznake

smijera su strelice koje pokazuju smjer teenja. Primjetit ete da u nizu
kojeg smo poslijednjeg crtali oznake smjera idu u suprotnom smijeru od
smijera kojim smo crtali taj niz, jer smo tako postavili opciju u tabu
Parametri.
Vratite se u Granati pregled. Ako je taj dijalog bio stalno otvoren, u
njemu su jo uvijek stari podaci samo za prvi niz. Kliknite na tipku
da osvjeite podatke. Kliknite na ime sustava da biste otvorili popis
ogranaka. Sada u crteu postoji 5 ogranaka. Moete ukljuiti i naredbu
za oznaavanje
2.4.
i pregledati te ogranke i dionice u crteu.
SAETAK
Interaktivno definiranje sustava prua mnogo mogunosti u stvaranju mree. Mogue je crtanje
vorova i dionica zajedno, ili odvojeno. U toku crtanja mogue je oznaiti vorove i dionice s
poznatim vrijednostima i proizvoljnim oznakama. Nacrtani vorovi su AutoCAD blokovi, koji
mogu biti nacrtani i odgovarajuom procedurom od strane korisnika. Mogue je zadati bilo koji
tip vora tijekom crtanja.
2.5.
VANA PRAVILA
Bilo kakva veza s postojeim vorom kada se jedan ogranak spaja na

ve postojei, mora biti obavljena koritenjem opcija za spajanje u
(ikona . )
Smjer crtanja je vaan jer se time definira smjer teenja. Zato postoje
opcije za crtanje u smjeru teenja ili suprotno smjeru teenja. Smjer
teenja moe se kasnije i promijeniti.
Prije crtanja elemenata provjerite da li su visine crtanja jednake nuli
(AutoCAD naredba elevation), zbog toga to inae moe doi do
netonih rjeenja.
23
3. VJEBA 03 PRETVARANJE AUTOCAD ENTITETA U

ELEMENTE SUSTAVA
3.1.
CILJ VJEBE
Vrlo esto se dogaa da je poetni crte sustava izraen koritenjem AutoCAD elemenata.
Ponekad geodeti naprave mreu za katastarske namjene, ili neki drugi programi mogu pretvoriti
svoj sustav u formu AutoCAD entiteta. Kroz ovu vjebu korisnik e zadati jednostavnu
kanalizacijsku mreu s obzirom na nacrtane linije, polilinije i blokove. Nakon zavravanja ove
vjebe korisnik bi trebao shvatiti osnovni princip i pravila kako treba AutoCAD entitete pretvoriti
u elemente sustava.
3.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
.../Tutorial/vjezba_03. U istom folderu je datoteka Kraj vjebe 3.dwg, koja prikazuje kako treba
izgledati zavrena vjeba.
3.3.
3.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
3.3.2.
Program se pokree s dvostrukim klikom na ikonu koja je smjetena na

Windows desktopu. Dvostrukim klikom na ovu ikonu se u stvari,
pokree AutoCAD (MAP) kroz mehanizam odgovarajuih profila. Ti
profili e se kreirati u sklopu instalacije programa. Nakon to se
pokrene AutoCAD, osim standardnih AutoCAD menija, na kraju je jo
jedan, dodatan ARSX
meni.
.../Tutorial/vjezba_03. Pokrenite AutoCAD naredbu File -> Open doite
do odgovarajueg foldera i otvorite crte. Crte je zapravo jedan raster
preko kojeg e se crtati mrea.
Ako nema menija Situacija na kraju AutoCAD menija, otvorite meni
ARSX, i ukljuite opciju Situacija. Ako otvorite taj meni moete vidjeti
da sadri naredbe, Sustavi, Crtanje Sustava, Ureivanje elemenata
sustava, ....
DEFINICIJA SUSTAVA
U ovom projektu ve postoji jedan sustav POSTOJECI, a sada emo za

nove elemente koje emo crtati definirati novi sustav kojeg emo
nazvati U_PLANU. Pokrenite naredbu Sustavi i definirajte novi sustav sa
imenom U_PLANU, vrste 0 Kanalizacija i opisom Kanalizacijska mrea
planirana za izgradnju. Nakon to ste definirali sustav oznaite ga u
popisu, pokrenite naredbu
i u dijalogu za editiranje podataka
sustava promijenite boju dionica u plavu (blue). Ovaj novi sustav
postavite za trenutni.
3.3.3.
KONVERZIJA POLYLINEA
Pokrenite AutoCAD naredbu za ureivanje layera (Format -> Layer), i

ukljuite layere line i polyline. Zatvorite dijalog i u crteu moete vidjeti
nekoliko novih elemenata. Da biste saznali neto vie o tim elementima
pokrenite AutoCAD naredbu Tools -> Properties. Drugi nain za
pokretanje ove naredbe je dvostruki klik na neki element. Odaberite
24
3.3.4.
svjetlo plavi element i u Properties dijalogu moete vidjeti da je to 3D

polyline. Ako provjerite ostale elemente primjetit ete da je zeleni
element obini (2D) polyline, a uti elementi su line.
Pokrenite naredbu Situacija -> Crtanje sustava > Konverzija ACAD
elemenata. Time se otvara slijedei dijalog:
Tab Dionice slui za konverziju polylinea i linea u dionice i vorove

sustava. U gornjem djelu dijaloga moe se vidjeti koji je trenutni
sustav, a to je vano jer e elementi nastali konverzijom biti dio tog
sustava. Koristei tipku
u crteu odaberite novi svjetloplavi
element - 3D polyline. 3D polyline je polyline koji ima 3D podatke u
svakom voru, tj. ima zadane i visine. Opcija itaj visine terena iz Z
koordinate mora biti ukljuena da bi tijekom procesa pretvaranja
program uzeo u obzir te vrijednosti kao visine terena u vorovima.
Nakon to ste odabrali element u crteu, kliknite na Enter da se vratite
u dijalog. U dijalogu sada pie da je odabran 1 element. Opcije za
crtanje oznaka su ukljuene, a ukljuena je i opcija za brisanje ACAD
elemenata. Sada je potrebno samo pokrenuti tipku KONVERT i zatim
zatvoriti dijalog. U crteu sada vidite novi ucrtani ogranak.
Pokrenite ponovno naredbu Situacija -> Crtanje sustava > Konverzija
ACAD elemenata. Na isti nain konvertirajte i zeleni element u crteu.
Primjetili ste da je zaobljeni dio zelenog elementa pretvoren u lunu
dionicu.
Jedina razlika izmeu konvertiranja 3D polylinea i 2D polylinea je u
tome to ogranci dobijeni konverzijom 3D polylinea imaju zadanu visinu
dok je oni dobijeni konverzijom 2D polylinea nemaju.
OPI PREGLED
Pokrenite naredbu Situacija -> Pregledi -> Opi pregled. Da biste

odabrali podruje za koje e biti prikazani podaci kliknite na lijevi dio
tipke
(ta se tipka nalazi na dnu dijaloga). Otvorit e se dijalog za
zadavanje podruja koji izgleda ovako:
25
Od predloenih opcija u lijevom dijelu dijaloga odaberite Ogranci i u

desnom dijelu dijaloga biti e prikazan popis ogranaka u trenutnom
sustavu. Vano je naglasiti da ovaj dijalog nudi samo elemente
trenutnog sustava. Kliknite na tipku
i u crteu odaberite samo
nove ogranke dobivene iz 3D polylinea. Enterom se vratite u dijalog
Zadavanje podruja (imena tih ogranaka su sada zasivljena u dijalogu)
te zatvorite dijalog klikom na U redu. Sada ste ponovno u dijalogu
Pregled podataka. U lijevom dijelu pod Geometrija odaberite vorovi. U
desnom dijelu dijaloga sada su osim podataka o nazivu, vrsti vora i
koordinatama, ispisani i podaci o visinama terena u vorovima. Primjetit
ete da samo vor GC6 nema zadanu visinu, a to je vor u kojemu smo
se spojili na ogranak iz sustava POSTOJECI. Poto je taj vor kreiran
kao dio ogranka u kojem nisu zadane visine, kada smo se spojili na
njega zadrani su njegovi stari podaci o visini. Da smo, kojim sluajem,
prvo crtali ogranak sa zadanim visinama, a kasnije se na njega spojili sa
ogrankom koji nema zadane visine, zajedniki vor bi imao zadanu
visinu.
Sada emo zadati novo podruje za pregled podataka. Kliknite na desni
dio tipke za zadavanje podruja
koji predstavlja strelicu i otvorit
ete padajui meni koji izgleda ovako:
26
3.3.5.
U ovom meniju odaberite opciju za ogranak

iu
crteu odaberite ogranak dobiven iz 2D polylinea. Pregledajte podatke o
vorovima u ovom ogranku i primjetit ete da je ovdje zadana samo
visina terena u voru gdje se ovaj ogranak spaja na niz dobiven iz 3D
polylinea.
Ako sada ponovo pogledate naredbu za zadavanje podruja, vidjet ete
da njezin lijevi dio sada prikazuje ikonu ogranka. Kliknite li na ikonu
automatski se pokree izabiranje ogranka. Lijevi dio tipke naredbe za
odabiranje podruja uvijek pokazuje naredbu koja je posljednja
odabrana. Ako kliknete na strelicu i u meniju odaberete neku drugu
naredbu, nakon toga e lijevi dio tipke prikazivati ikonu te naredbe.
UREIVANJE CRTEA
Konvertirati se mogu i line elementi, ali tada moe doi do nekih

pogreaka pa je bolje te line elemente prije konverzije pretvoriti u
polyline. Takoer line elementi u crteu moda nisu sasvim precizno
crtani pa to treba malo popraviti. Zumirajte se u crteu na ute
elemente oznaene brojevima 1 i 2. U crteu moete vidjeti svijetlo
plavi krui koji oznaava sjecite. Zadane linije se produavaju i nakon
sjecita i zbog toga bi moglo doi do odreenih pogreaka. To trebamo
ispraviti, a za to nam slui naredba Situacija -> Dodatni alati ->
Ureivanje crtea. Pokrenite tu naredbu i otvirit e vam se slijedei
dijalog:
Odaberite tab Sjecita i opciju Automatsko prepoznavanje sjecita.
i u crteu odaberite linije 1 i 2. Enterom se vratite

Pokrenite tipku
u dijalog i kliknite na tipku Uredi i zatvorite dijalog. Na prvi pogled vam
se ini da se u crteu nije nita promjenilo, ali ako probate selektirati
ove elemente vidjet ete da je svaka linija sada podijeljena na dvije i to
u toki sjecita. Pokrenite AutoCAD-ovu naredbu erase i pobriite dvije
kratke suvine linije u tom sjecitu. Nije nuno da ih pobriete, ali u
suprotnom bi vam se moglo dogoditi da ih sluajno selektirate prilikom
konverzije, pa je bolje da ih maknemo.
Zumirajte se sada na drugi kraj linije 1. Provjerite da li linija 1 zavrava
tono u voru SC32. Ako to nije tako, ako se ne spaja tono na mjestu
gdje se spajaju dionice D45 i D46, program e kreirati jo jedan vor na
skoro istom mjestu, a to e kasnije dovesti do pogreaka.
Zumirajte se sada na dio crtea sa utim (line) elementima oznaenim
brojevima 3 do 6. Ponovo pokrenite naredbu Ureivanje crtea,
aktivirajte tipku
i u crteu odaberite linije 3 i 4 koje bi se trebale
sjei u najnie postavljenom svjetloplavom kruiu, vratite se u dijalog i
27
kliknte na Uredi. U crteu se nije dogodilo nita. Problem je u tome to

bi se tu linija trebala produiti za vie od 5 (to je u dijalogu zadano za
maksimalno produljenje) da bi se linije spojile. U dijelu dijaloga
Produljene linija do sjecita za Max. produljenje upiite 10, ponovno
selektirajte elemente i kliknite na Uredi. Sada je linija 3 produena do
sjecita koje se nalazi na liniji 4, a linija 4 je u toj toki podjeljena na
dvije linije.
Sada za Sjecita linija odaberite opciju Interaktivno zadavanje pokrenite
tipku
i u crteu selektirajte linje 4, 5 i 6. Vratite se u dijalog i
kliknite na Uredi. Sada u crteu sami morate odrediti koja sjecita elite
urediti. U crteu su sjecita oznaena crvenim krugovima koji se
pojavljuju kada doete s kursorom blizu odreenog sjecita. U crteu su
ponuena tri sjecita, a vi ete odabrati ona dva koja su oznaena
svjetloplavim kruiima. Da smo ovdje koristili opciju Automatsko
prepoznavanje sjecita program bi zadao sjecita u sve tri toke.
Kliknite na U redu. Zumirate se jo malo u svako sjecite i pobriite
nepotrebne linije pomou AutoCAD naredbe erase.
Ponovno pokrenite naredbu Ureivanje crtea, ali ovaj put odaberite
tab Line -> Polyline. Ovaj dijalog slui za pretvaranje skupine line
elemenata u polyline element. Dijalog sada izgleda ovako:
Pod Layer crtanja polyline-a odabirete na kojem e layeru biti ucrtani

novonastali polyline elementi. Odaberite layer polyline na kojem se
nalaze ostali polyline elementi. Ukljuite opcije Promjena boja, Brii
osnovne elemente i odaberite 2D polyline. Zatim aktivirajte tipku

i
u crteu odaberite linije 1 i 2, pritisnite Enter, te u dijalogu kliknite na
tipku Kreiraj polyline. Sada vas program pita da odaberete koja je
poetna toka polylinea. Odaberite krajnju toku linije 2. Poetna toka
polilinea je vana zbog zadavanja smjera teenja. Kod konverzije
polylinea, smijer teenja je automatski zadan u smijeru crtanja
polylinea. Ako dobro zadate poetnu toku polylinea, smijer teenja e
biti tono zadan. Ako smijer teenja nije tono zadan kasnije ga moete
promijeniti. Kliknite na U redu. Ponovite postupak kreiranja polylinea i
odaberite linije 3, 4, 5 i 6.
Ponovo pokrenite naredbu Situacija -> Crtanje sustava ->
Konverzijacija ACAD elemenata, tab dionice. Koristei tipku
u
crteu odaberite polyline dobiven iz linija 3, 4, 5 i 6, i kliknite na
konvert. Zatim odaberite polyline dobiven iz linija 1 i 2. Zatim ukljuite
opcije Maksimalna duina dionica i u polje upiite 45. Kliknite na
Konvert i zatvorite dijalog. Zumirajte se u crteu na ovaj zadnji ucrtani
niz. Dio polylinea oznaen brojem 2 podijeljen je na dionice duge 45
metara. Da nismo ukljuili opciju Maksimalna duina dionica tu bi bila
28
3.3.6.
samo jedna dionica duga 110 m, a ovako je podjeljena na dvije dionice

duge 45 m i jednu dugu 20.89 m.
Iskljuite layere line i polyline.
KONVERZIJA BLOKOVA U VOROVE SUSTAVA
Pokrenite sada naredbu Format -> Layer i ukljuite layer Blokovi. U

gornjem djelu crtea sada su se pojavili novi zeleni i uti elementi.
Zeleni elementi koji se sastoje od jednog kruia i teksta su blokovi sa
atributima. Kao atributi su upisani ime vora i visina terena. Ostala tri
zelena elementa su obini blokovi bez atributa. uti elementi su tekstovi
koji predstavljaju visine terena.
Pokrenite naredbu Situacija -> Crtanje sustava -> Konverzija ACAD
elemenata i odaberite tab vorovi. Prvo trebamo odabrati ACAD
elemente koje elimo pretvoriti u elemente sustava (vorove). To
inimo nakon pokretanja tipke
u gornjem lijevom dijelu dijaloga.
Nakon to u crteu odaberete eljene elemente (sve elemente koji su se
pojavili nakon ukljuivanja layera Blokovi), enterom se vratite u dijalog.
Ako ste pravilno izvrili odabir, lijevi dio dijaloga bi sada trebao izgledati
kao na slijedeoj slici:
Kao to moete vidjeti odabrana su tri razliita tipa elemenata: blokovi,

blokovi s atributima i tekstovi. U desnom djelu dijaloga prikazan je
naziv bloka sa atributima (cvor blok+atributi). Pod Ime vora kliknite na
strelicu i od ponuenih atributa odaberite onaj koji sadri podatke o
imenima vorova (IME). Isto tako pod Visine terena odaberite atribut
TEREN.
Kod blokova bez atributa nemamo zadane nikakve podatke osim
poloaja vora.
Tekstovi su AutoCAD elementi dobiveni AutoCAD naredbom Draw ->
Text -> Single Line Text. vor se postavlja u toku koja je zadana
prilikom kreiranja teksta (doljnji lijevi kut teksta). Ako kvaica kraj
opcije Vrijednost teksta nije ukljuena vorovi e biti zadani bez ikakvih
podataka. U naem sluaj tekstovi predstavljaju visine terena. Da bi se
te vrijednosti tekstova uzele kao visine terena treba ukljuiti kvaicu
pokraj naredbe Vrijednost teksta i ukljuiti opciju Visina terena.
Ukljuite opciju Pii oznake vora pokraj koje moete odabrati i oznaku
vora.
29
3.3.7.
INTERAKTIVNO CRTANJE SAMO DIONICA
U prolom koraku smo crtali samo vorove, pa sada treba nacrtati samo
dionice koje spajaju te vorove. Pokrenite naredbu Situacija -> Crtanje
sustava -> Crtanje vorova i dionica i u tabu Parametri odaberite opciju
samo dionice i opciju u smijeru suprotnom od teenja. Vratite se u tab
Crtanje i nacrtajte dionice poevi od vora SC39 na postojeem nizu.
Nastavite odabirati vorove redom sve do krajnje desnog vora
zadanog konverzijom blokova.
i zaponite novi niz od nekog vora

Zatim kliknite na tipku
smjetenog otprilike u sredini upravo nacrtanog niza i odaberite
redom preostale vorove.
Pokrenite naredbu Situacija -> Pregledi -> Opi pregled i pregledajte
podatke za novonacrtane elemente.
3.4.
Tijekom pretvaranja, originalni AutoCAD entiteti mogu biti izbrisani, to

je mogue uiniti ukljuivanjem opcije Brisanje ACAD elemenata. Ako
originalne elemente (blokove) ne elite izbrisati, preporuuje se da ih
stavite na poseban layer koji se kasnije moe zamrznuti. Ukljuite
opciju Brisanje ACAD elemenata.
Nakon to ste zadali sve potrebno u dijalogu, kliknite na tipku KONVERT
i zatim zatvorite taj dijalog. Odabrani AutoCAD elementi sada su
pretvoreni u vorove.
SAETAK
Vrlo esto se dogaa da su postojee vodovodne, kanalizacijske ili druge mree nacrtane u
AutoCADu, ili zapisane s drugim programima u formu AutoCAD crtea. Taj crte moe lako biti
pretvoren u elemente sustava. Pretvaranje se moe izvriti za linijske i tokaste elemente. Kada
se pretvaraju linijski elementi, funkcija za pretvaranje uzima u obzir linije i polilinije. Linije i
polilinije se pretvaraju u topologiju koja se sastoji od vorova i dionica. Ako postoje samo
tokasti elementi, funkcija za pretvaranje uzima u obzir AutoCAD blokove. Program moe iz
proizvoljnih atributa uzeti vrijednost visine terena i ime. Nakon to su blokovi pretvoreni u
vorove sustava potrebno ih je spojiti s interaktivnim crtanjem dionica.
3.5.
VANA PRAVILA
Funkcija za pretvaranje e prepoznati vorove samo ako su linije

precizno spojene koristei OSNAP funkciju, a ako nije tako onda treba
prvo urediti sjecita naredbom Ureivanje crtea.
Svaka sekcija i vor e imati vlastito ime. Imena se dodjeljuju redom,
pa je tako redoslijed izabiranja entiteta vrlo vaan.
Ako su linijski elementi nacrtani u 3D (linije ili 3Dpoly) program e uzeti
3D visinu kao visinu terena u voru.
30
4. VJEBA 04 TOPOLOGIJA
4.1.
CILJ VJEBE
Topologija definirana u programu je posebno prilagoena potrebama, koje se pojavljuju kod

sustava. Topologija je hijerarhijski organizirana i sastoji se od projekta, sustava, nizova,
ogranaka, dionica i vorova. Razumijevanje topologije pomae u razumijevanju funkcioniranja
programa. Nakon zavretka vjebe korisnik bi trebao shvatiti ideju svih moguih elemenata
Hydra topologije, njihovu namjenu, nain funkcioniranja, itd..
4.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
Vjeba je organizirana na primjeru crtea Vjeba 4.dwg. Ova datoteka se nalazi u

.../Tutorial/vjezba_04.
4.3.
4.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
4.3.2.
Program se pokree s dvostrukim klikom na ikonu koja je smjetena na

Windows desktopu. Dvostrukim klikom na ovu ikonu se u stvari,
pokree AutoCAD (MAP) kroz mehanizam odgovarajuih profila. Ti
profili e se kreirati u sklopu instalacije programa. Nakon to se
meni.
jedan, dodatan ARSX
Otvorite crte Vjeba 4.dwg koji se nalazi u .../Tutorial/vjezba_04.
Pokrenite AutoCAD naredbu File -> Open, doite do odgovarajueg
foldera i otvorite crte.
SUSTAVI
U crteu su definirana dva sustava, POSTOJECI (crveni) i U_PLANU

(plavi). Pokrenite naredbu Situacija -> Sustavi, i provjerite neke
parametre sustava. Zavrite naredbu i vratite se u crte.
Pokrenite AutoCAD naredbu za ureivanje layera (Format -> Layer), i
ukljuite layer Oznake_1_sustav. Zatvorite dijalog. Na ekranu se pojavi
layer koji pokazuje koji je POSTOJECI, a koji sustav U_PLANU. Otvorite
padajui meni s popisom layera (u lijevom dijelu podruja AutoCAD
menija) i iskljuite layer Oznake_1_sustav.
Pokrenite naredbu Situacija -> Pregledi -> Granati pregled. S
pokretanjem te naredbe, pojavljuje se poseban usidreni objekt nazvan
ARS Workspace u lijevom dijelu ekrana. U tom objektu je prikazan
hijerarhijski pregled topologije. Na prvom nivou se nalazi ime projekta
crtea (u ovom sluaju Vjeba 4.dwg). Na drugom nivou su dva
definirana sustava, POSTOJECI i U_PLANU. Sustav POSTOJECI je
aktivan, to je prikazano podebljanim slovima. Crte s otvorenim ARS
Workspace dijalogom prikazan je na slici:
31
4.3.3.
U granatom pregledu se vrlo lako moe izabrati drugi sustav kao

aktivni. Samo se izabere drugi sustav, pritisne desna tipka mia, i iz
menija izabere Aktiviraj. Ime sustava u objektu se ispie masnim
slovima, to znai da je sustav aktivan.
U granatom pregledu je takoer mogue uiniti sustav nevidljivim. Ova
opcija je korisna kada postoji vie sustava, i eli se usredotoiti na
trenutni. Izaberite sustav koji elite da postane nevidljiv (sustav
U_PLANU), pritisnite desnu tipku mia, i izaberite Sustav vidljiv. Kvaica
nestaje, i sustav postaje nevidljiv. Dodatno, ikona pored imena sustava
postaje siva.
U dnu granatog pregleda su neki statistiki podaci o izabranom sustavu,
kao broj ogranaka, duina dionica, broj dionica, broj vorova itd..
NIZOVI
Nizovi su elementi topologije, koji predstavljaju grupu sekcija u

linearnom redu. Nizovi uvijek jednoznano spajaju dva vora.
U poetku se nizovi definiraju s jednim pokretanjem naredbe. Kasnije je
mogue promijeniti postavke niza. Postavke niza su vrlo vane jer je
prema njima mogue automatski nacrtati uzdune sekcije (svaki niz je
predstavljen s jednom uzdunom sekcijom).
Otvorite padajuu listu s layerima (u lijevom dijelu AutoCAD menija) i
ukljuite layer Oznake_2_niz. Na crteu je sada prikazana i naglaena
definicija niza. Zumirajte i pogledajte nizove. Iskljuite ovaj layer
(Oznake_2_niz).
Utipkajte u AutoCAD komandnu liniju naredbu TS (Topologija Selection)
i pritisnite Enter. Naredba Topologija Selection, je napravljena da
omogui izabiranje elemenata topologije. Sa ovom naredbom je
mogue izabrati samo elemente iz trenutnog sustava. Elemente se
moe odabirati s obzirom na definirani aktivni sustav, definirane nizove,
definirane ogranke (opisati e se kasnije) ili izabrati elemente s
AutoCAD naredbom. Ova procedura je ugraena u gotovo svaku
32
naredbu. Nakon pokretanja naredbe ukljuite opciju Niz. Dijalog bi
trebao izgledati na slijedei nain:
Iz padajue liste je mogue izabrati bilo koji niz. Izaberite jedan niz u
gornjem dijalogu, i zatim pritisnite tipku

. Dijalog privremeno
nestaje, i odabrani niz je oznaen u crteu utom isprekidanom linijom.
Pritisnite Enter i ponovite postupak s nekim drugim nizom.
Druga mogunost je odabiranje elemenata u crteu. Pritisnite tipku
, i nai ete se u crteu. Kako miete kursor tako u crteu oznaka

skae sa jednog na drugi niz. Nakon to odaberete jedan niz kliknite na
enter da se vratite u dijalog. U desnom dijelu dijaloga u popisu nizova
odabrani niz bi trebao biti oznaen (zasivljen).
Pokrenite naredbu Situacija -> Oznaavanje ->Tematsko mapiranje.
Tematsko mapiranje je poznata GIS procedura koja oboji ili na drugi
nain oznai rastere s obzirom na neke postavke. Na primjer mogue je
napraviti tematske mape s obzirom na promjer, materijal, status ili bilo
koji drugi parametar. U dijalogu, iz padajue liste u gornjem desnom
kutu, Klju, izaberite Ime niza. U lijevoj listi se istovremeno pojave
nizovi definirani u crteu u aktivnom sustavu (N1, N2, N5).
Ukljuite opciju Legenda. Za visinu teksta unesite 4. Pritisnite tipku
, i definirajte poloaj legende, nagdje u crteu. Dijalog bi trebao
izgledati na slijedei nain:
33
4.3.4.
Zatvorite dijalog s OK, i pogledajte to je program uinio.U granatom

pregledu, izaberite sustav U_PLANU pritisnite desnu tipku mia, i
izaberite Sustav vidljiv. Na mapi ostaje samo sustav POSTOJECI, s
nizovima obojanim u razliitim bojama.
Zumirajte se tako da vidite sve elemente crtea (zoom extents) i
selektirajte sve elemente crtea i u padajuem meniju za obabir boje
elementa odaberite opciju ByLayer. Sada smo ponitili tematsko
mapiranje i postavili boje elemenata opet onako kako su bile zadane.
Pobriite jo i legendu tematskog mapiranja.
OGRANCI
Ogranak je topoloki element koji se sastoji od grupe dionica. Ogranak

je u potpunosti definiran programom i korisnik moe promijeniti samo
odreene postavke kao to su ime i smjer teenja. Osim toga korisnik
moe prelomiti jedan ogranak na dva, te spojiti dva ogranka u jedan, ali
samo kada je glavni vor koji se nalazi izmeu njih, mogue pretvoriti u
sporedni (npr. ako se u tom voru spaja vie od dvije dionice, onda
vor ne moe biti sporedni). Niz se sastoji od najmanje jednog ogranka.
Ogranak moe biti definiran kao skupina dionica izmeu dva susjedna
glavna vora. Glavni vorovi se uvijek nalaze na poetku i kraju niza, ili
na spoju tri ili vie dionica.
Kliknite u ARS Workspaceu na sustav U_PLANU, koji je nevidljiv,
pritisnite desnu tipku mia, i pritisnite Sustav vidljiv. Otvorite padajuu
listu s listom layera (u lijevom dijelu AutoCAD meni podruja) i ukljuite
layer Oznake_3_ogranci. Na rasteru se sada vidi definicija ogranka.
Zumirajte i pogledajte definiciju ogranka. Iskljuite ovaj layer
(Oznake_3_ogranci).
34
Kliknite u granatom pregledu na znak + s lijeve strane sustava
POSTOJECI Na donjem dijelu te hijerarhijske strukture je popis svih

ogranaka definiranih u sustavu.
4.3.5.
koja se nalazi u gornjem dijelu granatog pregleda.

Ukljuite tipku
Nakon to oznaite jedan od ogranaka u popisu, sada je taj ogranak
oznaen u crteu utom iscrtkanom linijom Kada u popisu oznaite neki
drugi ogranak, taj ogranak je automatski oznaen u crteu. Sada
iskljuite tipku
i ukljuite tipku
. Kada nakon ovog oznaite
neki ogranak u granatom pregledu, crte se automatski zumira na taj
ogranak. Kada odaberete novi ogranak u popisu, crte se automatski
zumira na taj ogranak.
Kada se izabere bilo koji ogranak u strukturi, mogu se vidjeti neki
geometrijski parametri, kao duljina, broj vorova i dionica, a ti podaci
su ispisani na dnu granatog pregleda.
Pokrenite naredbu Tematsko mapiranje. U dijalogu, iz padajue liste u
gornjem desnom kutu, Klju, izaberite Ogranak. U lijevom popisu se
automatski prikau ogranci koji su definirani u crteu u aktivnom
sustavu (O1, O2, O3, ).
Ukljuite opciju Crtaj legendu. Za vrijednost visine unesite 4. Pritisnite
, i definirajte poziciju legende u crteu.
tipku
Zatvorite dijalog s OK, i svi ogranci su oznaeni drugom bojom prema
legendi.
Vie o editiranju ogranaka e biti opisano u slijedeim vjebama.
DIONICE
Dionice su osnovni topoloki elementi topologije. Dionica je u stvari

AutoCAD entitet LINE. U dionici se zapisuju svi podaci o topologiji, kao
prethodna dionica, slijedea dionica, poetni i zavrni vor.
Otvorite padajuu listu s listom layera (u gornjem lijevom dijelu
AutoCAD meni podruja) i ukljuite layer Oznake_4_dionice. Na rasteru
se prikau dionice. Zumirajte i pogledajte dionice. Iskljuite ovaj layer
(Oznake_4_dionice).
U granatom pregledu, kliknite na ikonu ili naziv bilo kojeg ogranka.
Ovime se otvara slijedei nivo, koji u stvari prikazuje dionice od kojih se
sastoji ogranak. Sada se s lijeve strane ikone odabranog ogranka
prikazao "-" znak. Kliknete li na taj znak zatvorit ete popis dionica i
znak "-" e se pretvoriti u "+". Ako se izabere bilo koja dionica, u
donjem dijelu dijaloga se prikae duljina dionice. Takoer, prikazane su
visine niveleta u voru i promjer cijevi.
Mogue je izabrati bilo koju dionicu, pritisnuti desnu tipku mia i izabrati
Oznai ili Zoom.
Pokrenite naredbu Opi pregled. Na ekranu se prikae tabelarni
pregled. U lijevom dijelu dijaloga treba aktivirati nivo Dionice, na nivou
ispod Geometrije. Ako je potrebno kliknite na + znak lijevo od
Geometrije i aktivirajte pregled Dionica. Taj pregled prikazuje sve
dionice aktivnog sustava, i sve podatke o njima. Kasnije e biti
prikazano vie podataka. Dijalog bi trebao izgledati na slijedei nain:
35
4.3.6.
U glavnom pregledu izaberite jednu dionicu i zatim pritsnite tipku

.
Sada je odabrana dionica u crteu oznaena utom isprekidanom
linijom.Takoer je mogue i zumirati se s odgovarajuim faktorom
poveanja u odgovarajuu dionicu. To se napravi tako, da se pritsne
nakon to se izabere jedna ili vie dionica. Izabrana
tipka
sekcija(e) se sada prikau na ekranu. Faktor poveanja moe biti
definiran s desne strane ikone.
Zatvorite dijalog Pregled podataka s tipkom Zatvori.
VOROVI
Pored dionica, vorovi praktiki grade topologiju. vorovi su zapravo

AutoCAD blokovi, bez atributa. Korisnik moe kreirati bilo kakav tip
vora. Ako je blok odgovarajue kreiran i zapisan u odgovarajui folder,
moe se koristiti kao blok koji predstavlja vor topologije. Otvorite
padajuu listu s listom layera (u lijevom dijelu AutoCAD meni podruja)
i ukljuite layer Oznake_5_vorovi. Na rasteru su sada oznaeni i
naglaeni vorovi. Zumirajte i pogledajte vorove.
S topoloke strane, postoje dva tipa vora, glavni i obini. Glavni
vorovi se nalaze na svim krajevima i poecima nizova, i na svakom
spoju tri ili vie cijevi-dionica. Izmeu glavnih vorova je definiran
ogranak.
Na rasteru su prikazani glavni i obini vorovi. Glavni vorovi su
prikazani zelenom bojom, a obini vorovi svjetlo plavom bojom.
Zumirajte i pogledajte razliku izmeu glavnih i obinih vorova.
Otvorite padajuu listu s listom layera (u lijevom dijelu AutoCAD meni
podruja) i iskljuite layer Oznake_5_vorovi.
U granatom pregledu kliknite na + znak pokraj proizvoljne sekcije.
Otvara se jo jedan nivo, koji prikazuje vorove izabrane dionice.
Izaberite bilo koji vor, i s desnom tipkom mia moete zumirati ili
oznaiti odgovarajui vor.
Kada je neki vor izabran u granatom pregledu, u donjem dijelu
dijaloga su prikazani podaci o tipu vora, vrsti vora, i visini terena.
4.4.
36
SAETAK
Topologija omoguuje logiki i intuitivan rad sa sustavima. Topologija je hijerarhijski

organizirana i sastoji se od sustava, nizova, ogranaka, dionica i vorova. Svi elementi topologije
se kreiraju automatski u trenutku crtanja. Topologija se moe provjeriti, popraviti, i pregledati.
Postoje posebne naredbe za mijenjanje elemenata topologije.
4.5.
VANA PRAVILA
Ne brisati ili mijenjati elemente sustava s obinim AutoCAD naredbama.

Ako se to ipak uini, nakon toga se mora pokrenuti naredba za provjeru
i ispravljanje pogreaka u topologiji sustava.
Ako se pojavi bilo kakva pogreka u topologiji, ona je uvijek lokalna.
Izbriite elemente kod kojih se javljaju pogreke s naredbama
programa ili AutoCAD naredbama. Zatim provjerite i popravite elemente
topologije s odgovarajuim naredbama.
37
5. VJEBA 05 UREIVANJE ELEMENATA SUSTAVA

5.1.
CILJ VJEBE
U prethodnoj vjebi je opisana topologija, kako se crta, koji su osnovni elementi i tako dalje.
Ova vjeba je logian nastavak prethodne. U ovoj vjebi e se napraviti sve mogue promjene
elemenata sustava. Nakon ove vjebe korisnik bi trebao shvatiti kako napraviti odgovarajue
promjene definicije svih elemenata sustava.
5.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
Vjeba poinje na primjeru crtea Poetak vjebe 5.dwg. Ova datoteka se nalazi u
.../Tutorial/vjezba_05. Taj crte je zapravo identian crteu Vjeba 4.dwg. Kroz ovu vjebu e se
unijeti neke promjene u definicije elemenata sustava.
5.3.
5.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
5.3.2.
Program se pokree s dvostrukim klikom na njegovu ikonu koja je

smjetena na Windows desktopu. Dvostrukim klikom na ovu ikonu se u
stvari, pokree AutoCAD (MAP) kroz mehanizam odgovarajuih profila.
Ti profili e se kreirati u sklopu instalacije programa. Nakon to se
jedan, dodatan ARSX
meni.
do odgovarajueg foldera i otvorite crte.
U topologiji postoji pet elemenata, sustavi, nizovi, ogranci, dionice i
vorovi. Svaki od elemenata topologije ima svoje naredbe za
ureivanje. Zapravo se sva ureivanja obavljaju kroz jednu naredbu za
svaki element topologije. Na taj nain je jednostavno pronai
odgovarajuu naredbu i odgovarajue opcije za ureivanje.
UREIVANJE SUSTAVA
5.3.2.1.
PROVJERA TOPOLOGIJE
U slijedeih nekoliko koraka emo izbrisati jednu dionicu s obinom

AutoCAD naredbom Erase, to u programu nije dozvoljeno, i zatim
provjeriti i popraviti topologiju s odgovarajuom naredbom.
Sve informacije o topologiji su zapisane u dionicama i vorovima. Svaka
dionica sadri podatke koja je prethodna, a koja slijedea dionica. Ako
se izbrie jedna dionica s obinom AutoCAD naredbom, u prethodnoj i
slijedeoj dionici ostat e podaci o nepostojeoj dionici, to uzrokuje
greku. Kada se dionica izbrie s naredbom za brisanje dionica, ta
naredba izbrie dionicu, ali istovremeno i ispravi sve potrebne
informacije u susjednim elementima.
Zbog lakeg pregleda, moete iskljuiti layer raster.
Ukljuite layer pobrisana dionica i zumirajte se na dio crtea gdje se
pojavila uta oznaka.
Pokrenite AutoCAD naredbu za brisanje (Modify-> Erase), i izbriite
dionicu D3 izmeu vorova SC2 i SC3, i odgovarajue oznake (duljinu
i ime dionice).
Pokrenite AutoCAD naredbu Move i pomaknite vor SC5 (blok kojim je
vor oznaen) sa njegovog mjesta.
Pokrenite naredbu Situacija -> Ureivanje elemenata sustava ->
Sustav. Pojavi se slijedei dijalog:
38
Pritisnite tipku PROVJERA TOPOLOGIJE. S tom tipkom se pokree

provjera i popravljanje topologije. Ova naredba provjeri da li postoje
dionice s duljinom nula (poetna i zavrna toka na istoj koordinati),
ako su layeri toni, ako su imena dionica i vorova tona, ako je tona
topologija dionica itd.. Ova naredba, ako je to mogue, automatski
popravi pogreku. U naem sluaju, program e promijeniti informacije
o topologiji u dionicama D2 i D4, i vorove SC2 i SC3, tako da oni ne
sadre informacije o nepostojeoj dionici D3.
Nakon provjere topologije, gornji dijalog ima slijedei oblik:
Pogreke su pronaene i one koje se moglo ispraviti (oznaene sa

)
su automatski popravljene, dok su one koje ete morati sami popravljati
oznaene sa
. Oznaite poslijednju pogreku u listi i kliknite nakon
39
5.3.2.2.
toga na tipku
. Sada e u crteu biti oznaena i zumirana ta
pogreka.
Ako vorovi SC2 i SC3 moraju biti spojeni, mora biti pokrenuta naredba
za crtanje nove dionice opcija za crtanje samo dionice izmeu ova
dva vora, ali to se topologije tie greka koja se tu javljala je
ispravljena.
Za razliku od toga, greka nastala jer ste pomaknuli blok vora nije
ispravljena i morat ete ju ispraviti runo. Ukljuite opciju Osnap,
pokrenite ACAD naredbu Move i selektirajte pomaknuti vor. Nakon
Specify base point of displacement odaberite centar krunice bloka i za
novu poziciju bloka odaberite spoj dionica D5 i D6.
Ponovo pokrenite naredbu Situacija -> Ureivanje elemenata sustava > Sustav i odaberite tab Provjera toplogije. Pokrenite tipku Provjera
topologije. Nakon to program analizira crte trebala bi se pojaviti
poruka Topologija je u redu! To znai da je sa crteom sve u redu i tek
nakon ta dobijete ovakvu poruku moete nastaviti sa radom. Ako vam
se opet pojavljuje neka greka morate je prvo ispraviti jer e vam u
protivnom ta greka raditi daljne probleme.
Iskljuite layer pobrisana dionica.
PROMJENA PRIPADNOSTI
Kao to je spomenuto ranije sustav se definira dinamiki. To znai da je

u toku projektiranja mogue mijenjati definiciju sustava ili kojem
sustavu pripadaju neke dionice.
U slijedeih nekoliko koraka emo promijeniti pripadnost dijela sustava.
Zatim emo napraviti nekoliko operacija sa sustavima da se vidi koje su
mogue opcije.
U ovoj vjebi imamo definirana dva sustava, POSTOJECI i U_PLANU.
Pokrenite naredbu, Situacija -> Pregledi -> Granati pregled, koja u
usidrenom dijalogu prikazuje sustave i sve povezane elemente.
Aktivirajte sustav U_PLANU. Kliknite na znak + s lijeve strane imena
sustava, i vidjeti ete sve ogranke koji pripadaju sustavu. Ako kliknete
na znak + kod imena bilo kojeg ogranka moete vidjeti koje dionice
pripadaju kojem ogranku. Jo moete otvoriti dionice, i vidjeti koji
vorovi pripadaju otvorenoj dionici.
podruja) i ukljuite layer Sustav_promjena. U desnom dijelu rastera
pojavi se svjetlo plavi poligon. Zumirajte se u poligon (View -> Zoom ->
Windows). Ovaj poligon pokazuje kojem nizu emo promijeniti
pripadnost sustavu.
Pokrenite naredbu Situacija -> Ureivanje elemenata sustava -> Sustav
i odaberite tab Promjena pripadnosti. U lijevom dijelu dijaloga trebate
odabrati elemente kojima ete mijenjati pripadnost sustavu. Ponuene
su opcije Aktivni sustav i Nizovi. Odaberite opciju Nizovi .U desnom
dijelu dijaloga odaberite 0 Kanalizacija. Kliknite na strelicu pored tipke
za odabir podruja i iz padajue liste odaberite opciju Niz i zatim u
crteu odaberite niz oznaen svjetlo plavom bojom. Dijalog bi sada
trebao izgledati ovako:
40
Odabrali smo niz N7 koji je dio sustava U_PLANU . Kao novi sustav za
odabrane elemente biramo sustav POSTOJECI. Jo morate kliknuti na
tipku Promjeni sustav da bi promjena bila provedena i zatim zatvoriti
dijalog.
Odmah moete primjetiti da je odabrani ogranak promjenio sustav po
tome to je promjenio boju, nije vie plav kao to su elementi sustava
U_PLANU ve je crven kao elementi sustava POSTOJECI.
podruja) i iskljuite layer Sustav_promjena.
Da bi dodatno provjerili ovu izvrenu promjenu, pokrenite Granati
pregled i koristei tipku

u crteu odaberite jedan od elemenata
sustava kojem smo mjenjali pripadnost. Nakon odabira u crteu, u
granatom pregledu bi trebao biti oznaen odabrani element i taj
element bi trebao biti dio sustava POSTOJECI.
Zatvorite crte.
5.3.3.
UREIVANJE NIZOVA
5.3.3.1.
SPAJANJE NIZOVA
U narednim koracima ove vjebe spojiti emo 2 postojea niza.

Otvorite crte Ureivanje nizova.dwg u folderu .../Tutorial/vjeba 05.
Ukljuite layer Niz_A (Format ->Layer).
Pokrenite naredbu Situacija -> Ureivanje elemenata sustava -> Niz.
Otvara se dijalog Ureivanje niza. U tabu Spajanje u gornjem lijevom
dijelu dijaloga nalazi se tipka
za odabiranje niza. Kliknite na tu
tipku i zatim u crteu odaberite niz koji je oznaen u zelenom polju
(Niz_A). Ponovno se otvara prozor za dijalog i sada moete vidjeti da u
lijevom dijelu pie Nizovi u voru GC6. U tom voru mogue je spojiti se
jedino na niz N5, koji pripada istom sustavu kao i prije odabrani niz. U
dijalogu selektirajte N5. Dijalog bi sada trebao izgledati kao na
slijedeoj slici:
41
Kliknite na Spoji nizove. Ti su nizovi sada spojeni u jedan niz.

Dakle, nizove je mogue spojiti, ako pripadaju istom sustavu, s time da
vor gdje se nizovi spajaju mora biti kraj prvog i poetak drugog niza
(ili obratno), dakle nizovi se moraju nastavljati jedan na drugi.
Kliknite na Zatvori.
NAPOMENA: ako postoji vie nizova koji se u jednom voru mogu spojiti sa zadanim nizom, koristite
tipku
u donjem lijevom dijelu dijaloga Ureivanje niza (ta tipka moe poprimiti i drugaiji izgled,
, ovisno o posljednoj vrsti selekcije). Klikom na desni dio (strelicu) tipke, otvara se lista, u
npr.
kojoj postoje opcije Dialog zadavanja podruja, Niz i Vie nizova. Odabirom jedne od ovih opcija, u
crteu moete odabrati nizove s kojim e se spojiti va zadani niz (naravno, ako nizovi pripadaju istom
sutavu i nastavljaju se u istoj toki, odnosno voru).
5.3.3.2.
LOMLJENJE NIZOVA
Iskljuite layer Niz_A, te ukljuite layer Niz_B.

U dijalogu Ureivanje niza (Situacija -> Ureivanje elemenata sustava -
> Niz) kliknite na tab Lomljenje na vrhu dijaloga. Tipkom
odaberite
niz oznaen u svjetloplavom polju (takozvani Niz_B). Sada u dijalogu
vidite da su vam prikazana imena nekih vorova tog niza, u kojima je
mogue lomljenje niza, te imate mogunost selektirati jedan od
ponuenih vorova u lijevom dijelu dijaloga gdje e se niz lomiti, a u
desnom dijelu dijaloga (polje Ime niza) moete i promijeniti imena
buduih nizova, nastalih lomljenjem. Selektirajte vor GC17, kao to je
prikazano na slici:
42
5.3.3.3.
Kliknite na tipku Podijeli niz. Sad je taj niz podijeljen na dva nova niza,
koji se nalaze lijevo, odnosno desno od zajednikog vora GC17.
vor gdje e se lomiti niz moete takoer odabrati i u samom crteu,
pomou tipke
u donjem lijevom dijelu dijaloga Ureivanje niza.
Nakon to kliknete na tu tipku, u crteu je jo potrebno odabrati vor
na nizu gdje elite da se niz lomi na dva dijela, i nakon toga u dijalogu
e ime tog vora biti zasivljeno, pa moete kliknuti na Podijeli niz i niz
e se lomiti u tom voru.
Zatvorite dijalog.
UREIVANJE IMENA NIZOVA I BRISANJE NIZOVA
Iskljuite layer Niz_B i ukluite layer Oznake_1_sustav.

Ponovno otvorite dijalog Ureivanje niza i kliknite na tab Ime/brisanje u
gornjem dijelu dijaloga. Sada trebate odabrati nizove kojima elite
promijeniti ime. U donjem lijevom dijelu dijaloga kliknite na desni dio
tipke
(strelicu) i otvorit e se padajua lista. Kliknite na Sustav,
te u crteu odaberite sustav oznaen u utom polju, tj. sustav
U_PLANU. U dijalogu se pojavljuje popis svih nizova tog sustava. U
desnom dijelu dijaloga, u polju Prefiks, izbriite N i upiite PL (budui je
to planirani sustav). U polju Broja moete ostaviti postojeu vrijednost,
tj. 1 (to znai da e imena nizova poinjati od PL1). U polju Korak
takoer ostavite postojeu vrijednost (1), dakle imena nizova e
poprimati vrijednosti PL1, PL2, PL3...Da smo odabrali npr. vrijednost 3,
nova imena nizova glasila bi: PL1, PL4, PL7 itd. Za sufiks upiite malo
slovo k, kao kanalizacija. Sad su imena nizova promijenjena u PL1k,
PL2k,..., PL6k.
Da biste pregledali te nizove u crteu, selektirajte jedan od nizova u
dijalogu i kliknite na tipku
u dijalogu. Program vas zumira u
odabrani niz u crteu. Sada zumirajte cijeli sustav U_PLANU pomou
AutoCAD ikone Zoom realtime, te kliknite Enter, da se vratite u dijalog.
Odaberite opet neki niz u dijalogu, te kliknite na tipku
. Sada u
crteu vidite gdje se taj niz (prikazan utom isprekidanom linijom)
nalazi u sustavu. Kliknite Enter da se ponovno vratite u dijalog, i zatim
zatvorite dijalog.
43
Ukljuite layer Niz_C, te ponovno otvorite dijalog Ureivanje nizova

(Situacija -> Ureivanje elemenata sustava ->Niz) i ukljuite tab
Ime/Brisanje.
Ako elite obrisati jedan ili vie nizova, to moete tako da u lijevom
dijelu dijaloga selektirate nizove koje elite izbrisati, i kliknete na Brii.
Ako pri tom elite obrisati i vorove tih nizova, ukljuite opciju Obrii
slobodne vorove. Kliknite na desni dio tipke
(strelicu), i odaberite
Niz (isto tako moete odabrati i vie nizova, jedan cijeli sustav ili vie
sustava, ovisno o tome to elite izbrisati). U crteu izaberite oznaeni
niz (Niz_C). Ime tog niza sad je vidljivo lijevo u dijalogu.
U desnom dijelu dijaloga, odaberite opciju Obrii slobodne vorove, te

kliknite na Brii. Niz (zajedno sa pripadajuim vorovima) je sada
obrisan. Zatvorite dijalog i zatim zatvorite crte.

5.3.4.
44
UREIVANJE OGRANAKA
5.3.4.1.
SPAJANJE OGRANAKA
Analogno kao kod spajanja nizova, odreene ogranke sustava je

takoer mogue spojiti u jedan zajedniki ogranak.
Otvorite crte Ureivanje ogranaka.dwg koji se nalazi
u.../Tutorial/vjeba 05.
Ukljuite layer Ogranci_za_spajanje (Format -> Layer).
Otvorite dijalog za ureivanje ogranaka: Situacija -> Ureivanje
elemenata sustava -> Ogranak. Otvara se dijalog Ureivanje ogranka.
Otvoren je tab Spajanje.
Kliknite na tipku
, te u crteu odaberite manji ogranak oznaen
zelenom granicom (O16). Sada u dijalogu u polju Ogranci pie O14, to
je ogranak s kojim je mogue spajanje. Selektirajte taj ogranak u
dijalogu (kliknite na O14), a zatim Spoji ogranke.
45
5.3.4.2.
Primijetili ste da je ime ogranka O14 nestalo iz dijaloga, a novonastali

ogranak, nastao spajanjem prola dva, zadrao je ime prvog oznaenog
ogranka, tj. O16. Zatvorite dijalog.
LOMLJENJE OGRANAKA
Ukljuite layer Ogranak_za_lomljenje.

Kliknite na tab Lomljenje.
odaberite ogranak koji je u crteu oznaen

Zatim pomou tipke
crvenom granicom. U dijalogu su sada prikazana imena sporednih
vorova tog ogranka (SC48, SC49, SC50).
46
Sada moete jednostavno selektirati jedan od tih sporednih vorova,

(dolje lijevo u dijalogu)
gdje e se ogranak lomiti, ili tipkom
oznaiti neki vor tog ogranka u crteu. Za ovaj primjer, kliknite na
tipku
i u crteu odaberite (kliknite u blizini) vor SC48. Sada je on
zasivljen u dijalogu, i u njemu e se ogranak lomiti na dva dijela.
Kliknite na tipku Podijeli ogranak i zatvorite dijalog.
5.3.4.3.
OKRETANJE OGRANAKA
5.3.4.4.
Smjer ogranka, odnosno smjer toka vode (kanalizacije, plina itd.) vrlo je
vaan. Za odreivanje smjera toka u ogranku sustava, sluimo se
takoer dijalogom Ureivanje ogranka.
Ukljuite layer Ogranak_za_okretanje.
Kliknite na tab Okretanje.
izaberite ogranak koji je sada oznaen u svjetloplavoj

Tipkom
granici u crteu, te u dijalogu kliknite na Okreni ogranak.
Zatvorite dijalog. Sada u crteu moete vidjeti da je smjer ogranka sada

suprotan od prijanjeg smjera, dakle, ogranak je okrenut.
UREIVANJE IMENA I BRISANJE OGRANAKA
Na isti nain kao kod nizova, ograncima moemo ureivati nazive

(imena) ili brisati ih iz crtea.
Nakon to otvorite dijalog Ureivanje ogranaka, kliknite na tab
Ime/Brisanje. Zatim kliknite na strelicu tipke
(ili
) u donjem
lijevom dijelu dijaloga i odaberite Sustav. U crteu odaberite sustav
U_PLANU (plavi). U dijalogu se sad pojavljuju imena svih ogranaka tog
sustava. Isto kao kod nizova, sad moete u desnom dijelu dijaloga
47
zadati Prefiks, Broja, Korak i Sufiks. Za prefiks upiite OPL, polja Broja
i Korak ostavite kakva jesu, a za sufiks upiite malo slovo k. Kliknite na
Promijeni ime.
Imena ogranaka su promijenjena, pa bi va dijalog sada trebao
izgledati ovako:
Kliknite na tipku Zatvori da zatvorite dijalog.

Ukljuite layer Ogranak_za_brisanje.
Kliknite na tab Ime/brisanje.
48
5.3.5.
Tipkom
odaberite ogranak oznaen ljubiastom granicom u crteu
i zatim u dijalogu u polju Brisanje odaberite opciju Obrii slobodne
vorove i kliknite na Brii. Ogranak sa pripadajuim vorovima sad je
izbrisan iz crtea. Zatvorite dijalog i zatim zatvorite crte.
UREIVANJE DIONICA
5.3.5.1.
PROVJERA TOPOLOGIJE
Otvorite crte Ureivanje dionica.dwg u mapi .../Tutorial/vjeba 05.

Otvorite dijalog za ureivanje dionica: Situacija -> Ureivanje
elemenata sustava -> Dionica. Otvara se dijalog Ureivanje dionice.
Trenutno je aktivan tab Provjera topologije. Tu moemo provjeriti da li

je sve u redu sa topologijom dionica. Kliknite na tipku
i zatim u
crteu odaberite bilo koju dionicu u oznaenom podruju. Program
javlja da je topologija u redu.
49
Stoga emo sada namjerno nainiti neke preinake u crteu, da vidimo

kako e program reagirati. Zatvorite dijalog.
U crteu, u uto oznaenom podruju, pomaknite vor SC59 (AutoCAD
naredbom move), te izbriite vor SC58.
Zatim ponovno otvorite dijalog za ureivanje dionica (Situacija ->

ureivanje elemenata sustava -> Dionica). Tipkom
najprije
odaberite dionicu D59, dijalog e javiti slijedee: Zavrni vor dionice
D59 nije na svom mjestu.
50
Isto ponovite i za dionice D60 i D61. Pojaviti e se dijalozi:
51
Sada emo ponovno ucrtati vorove na mjestima gdje smo ih

pomaknuli, odnosno izbrisali.
dionica. Otvara se dijalog Crtanje sustava. U tabu Parametri, ukljuite
opciju Samo vorovi, a moete i iskljuiti opciju za ispis oznaka vorova.
Nacrtajte dva vora tono u mjestima gdje su prije bili (koristei
Osnap), te zatvorite dijalog za crtanje vorova i dionica.
Sada otvorite dijalog Ureivanje dionice, te tipkom
odaberite
dionicu D59. Dijalog javlja istu poruku, tj. da zavrni vor dionice nije
na svom mjestu. Zato toj dionici ponovno moramo definirati koji je
zavrni vor, a to emo klikom na tipku Zadavanje zavrnog vora.
Zatim odaberite vor kojeg ste malo prije ucrtali na mjestu SC59.
odaberite tu istu dionicu, i sada bi u dijalogu
Ponovno tipkom
trebalo pisati da je topologija u redu.
Isto moramo uiniti i za naredne dvije dionice, na koje je utjecalo
pomicanje, odn. brisanje starih vorova. Dionici D60 moramo definirati
poetni i zavrni vor, a dionici D61 poetni vor. Kad ste tipkamo
Zadavanje poetnog vora i Zadavanje zavrnog vora definirali vorove
dionica, ponovno tipkom
provjerite topologiju za te dionice, i ona
bi sada trebala biti u redu.Zatvorite dijalog.
Jo jedna mogunost koju nudi dijalog Ureivanje dionice je pretvorba
dionica iz lunih u ravne i obratno. Ukljuite layer Dionice za
ureivanje.Lunu dionicu oznaenu svjetloplavom granicom pretvorit
emo u ravnu, a ravnu dionicu unutar crvene granice u lunu.Pokrenite
ponovno naredbu Situacija -> Ureivanje elemenata sustava ->
Dionica. Tipkom odaberite dionicu u svjetloplavoj granici, te kliknite na
i zatim isto napravite i s
tipku
dionicom oznaenom unutar crvene granice, i one bi sada trebale biti
promijenjene (kod konvertiranja ravne dionice u lunu, jo ete morati
zadati toku luka).
5.3.5.2.
UREIVANJE IMENA I BRISANJE DIONICA
52
Naredba za promjenu imena, odnosno brisanje radi na isti nain kao i

kod ogranaka, pa u tabu Ime/Brisanje odaberite tipkom
dionicu u
svjetloplavoj granici, te joj u desnom dijelu dijaloga promijenite ime, a
zatim ju obriite tipkom Brii ( isto moete uiniti i za vie dionica
odjednom). Sada je ta dionica sa pripadajuim vorovima izbrisana iz
crtea.
Zatvorite dijalog.
5.3.6.
53
UREIVANJE VOROVA
5.3.6.1.
PROMJENA TIPA VORA
Otvorite crte Ureivanje vorova.dwg u mapi .../Tutorial/vjeba 05.

Otvorite dijalog Ureivanje vora (Situacija -> Ureivanje elemenata
sustava -> vor).
U tabu Tip, koji je trenutno otvoren u dijalogu, moete promijeniti tip
jednog ili vie vorova.
Klikom na lijevi dio tipke

( u donjem lijevom dijelu dijaloga)
moete jednostavno odabrati vor u crteu. Ako pak kliknete na desni
dio te tipke (strelicu), otvara se lista u kojoj moete birati opcije: Dialog
zadavanja podruja, Sustav,Niz, Ogranak itd.
Kliknite na strelicu tipke

i zatim iz liste odaberite Niz. U crteu
odaberite niz oznaen utom granicom. U dijalogu se sad pojavljuje
popis svih vorova tog niza. Sada u dijalogu odaberite samo sporedne
vorove (kliknite na jedno ime sporednog vora, zatim, drei pritisnutu
tipku Ctrl odaberite i preostale sporedne vorove). Za tip odaberite
Glavni. Sada bi va dijalog trebao izgledati kao na slijedeoj slici:
54
Kliknite na Promijeni tip. Sad su svi vorovi niza glavni vorovi, to znai
da je niz podijeljen na onoliko ogranaka, koliko ima dionica. Da to
provjerite, pokrenite naredbu Granati pregled (Situacija -> Pregledi ->
Granati pregled). U dijalogu granatog pregleda, klinite na tipku
i
zatim odabirom pojedinog ogranka u pregledu moete vidjeti taj
ogranak oznaen u crteu.
Sada ponovno otvorite dijalog Ureivanje vora, kliknite na strelicu
tipke
i odaberite vor. U crteu odaberite vor koji je oznaen kao
SC59 (drugi slijeva), oznaite polje Oprema u desnom dijelu dijaloga, i
izaberite Preljev. Nakon toga kliknite na Promijeni tip.
5.3.6.2.
PROVJERA TOPOLOGIJE
U tabu Topologija moete provjeriti da li je sve u redu s topologijom

pojedinog vora, ili definirati novu dionicu za odreeni vor (ako je
prvotna dionica bila izbrisana ili pomaknuta).
5.3.6.3.
55
PROMJENA IMENA VOROVA
U tabu Ime moete mijenjati ime vora, te prefikse, brojae, korake i

sufikse za vie glavnih, odnosno sporednih vorova.
odaberite u crteu oznaeni niz, te za

Pomou tipke za odabir
prefiks glavnog vora upiite GC_PL, a za prefiks sporednog niza upiite
SC_PL.
Kliknite na Promijeni ime.

5.3.6.4.
56
POMICANJE VOROVA
5.3.6.5.
U tabu Pomak moete pomaknuti vor, te popraviti podatke za visinu

terena i nivelete u tom pomaknutom voru.
Odabirom opcije Brzo pomicanje u crteu (u gornjem lijevom dijelu
dijaloga) moete pomicati vorove ogranka bez vraanja u dijalog
poslije svakog pomicanja vora.
UMETANJE VOROVA
U tabu Insert moete umetnuti vor na postojeoj dionici. Tipkom

odaberete dionicu na kojoj elite umetnuti vor, a nakon toga u desnom
dijelu dijaloga tipkom
(ili runim upisivanjem u polje) odredite
udaljenost tog novog vora od poetnog ili zavrnog vora dionice u
koju ga insertirate, te njegov poloaj (tipkom
).
57
5.3.6.6.
Tipkom
odaberite prvu dionicu slijeva, zatim u desnom dijelu
dijaloga odaberite Udaljenost od vora: GC_PL1, za udaljenost upiite 2,
kao u gornjem dijalogu, a zatim tipkom
odaberite toku
insertiranja na krunici.
Klikom na tipku Nacrtaj vor zavrite postupak insertiranja vora u
dionicu.
BRISANJE VOROVA
U tabu Brisanje, analogno kao i za prethodne elemente sustava, moete

izbrisati jedan ili vie vorova (osim glavnih vorova, jer njihovo
brisanje nije mogue. Ako elite obrisati samo slobodne vorove (koji
nisu vezani ni za jednu dionicu sustava), to moete na slijedei nain:
nakon odabira vorova (tipkom
) , sada imena tih vorova vidite u
lijevom dijelu dijaloga, a tipkom Oznai slobodne vorove, imena svih
slobodnih vorova postaju zasivljena u dijalogu, te zatim tipkom Brii
moete te vorove izbrisati.
Pomou tipke
odaberite slobodan vor (pokraj vora SC_PL1), te
ga obriite klikom na tipku Brii u dijalogu.
Sada bi va crte trebao izgledati kao crte Kraj vjebe 5.dwg u mapi
.../Tutorial/vjeba 05.
5.4.
58
SAETAK
Ureivanje definicija elemenata sustava omoguuje provjeru i popravak nekih greaka topologije.
Mogue je promijeniti definiciju sustava nekim dionicama ili potpuno izbrisati sustav. Definicija sustava
je dinamika, to znai da je u svakom trenutku mogue spojiti dva sustava u jedan ili ponovno
definirati sustav za neku skupinu dionica.
Nizovi predstavljaju proivoljan slijed dionica i pomau da se bolje razlikuju i organiziraju elementi
sustava. Nizovi se, izmeu ostalog, koriste za crtanje uzdunih profila (jedan niz = jedan uzduni
profil). Nizovi mogu biti slobodno redefinirani s obzirom na namjenu i prema eljama korisnika. Nizovi
se uvijek sastoje od ogranaka, niih elemenata topologije.
Ogranci su elementi topologije koji predstavljaju slijed dionica izmeu dva vora. Ograncima program
najee automatski upravlja, formira ih i brie, u toku izvoenja nekih operacija. Ogranci obino
predstavljaju skupinu dionica istog tipa, pa se u nekim programima nazivaju cijevi. U Canalisu je
mogue organizirati pregled ili oznaavanje podataka prema ograncima. Najbolji nain za prikazivanje
definicije ogranka je koritenje granatog pregleda ili tematskog mapiranja.
Dionice i vorovi su osnovni elementi (atomi) topologije. Svi vii elementi topologije (ogranci, nizovi)
se sastoje od dionica i vorova. Dionica je, u stvari, AutoCAD element LINE. U dionici su zapisani svi
podaci o topologiji.
vorovi su, uz dionice, osnovni element topologije. Canalis poznaje dva topoloka tipa vorova,
sporedne i glavne vorove. Sporedni vorovi predstavljaju sve lomove nivelete u horizontalnom i/ili
vertikalnom smjeru. Glavni vorovi se postavljaju na sva mjesta prekida crtanja sustava, na spoj tri ili
vie dionica (cijevi) te na poetku i kraju ogranaka. Glavne vorove koji se nalaze na spoju tri ili vie
cijevi, te rubne vorove (prve i zadnje vorove, tj. vorove koji omeuju samo jednu dionicu) nije
mogue promijeniti u sporedne. Bilo koji sporedni vor je mogue promijeniti u glavni.
5.5.
VANA PRAVILA
Nemojte brisati ili mijenjati elemente sustava s AutoCAD naredbama. U

tom sluaju se mora pokrenuti provjera topologije.
Ako se pojavi bilo kakva pogreka u topologiji, ona je uvijek lokalna.
Izbriite problematine elemente u susjednom podruju s
odgovarajuim naredbama. Zatim provjerite i popravite elemente
topologije s odgovarajuom naredbom.
Kada se nizovi ureuju, uvijek izaberite slijed ogranaka. Nemojte
ostaviti rupu u definiciji niza, zbog toga to e to uzrokovati pogreke.
U stvari u toj situaciji su definirana dva niza s istim imenom.
Kada radite s ograncima ili nizovima koristite naredbu za tematsko
mapiranje zbog toga to ona pregledno prikazuje trenutnu definiciju
ogranaka.
Ureivanje dionica je ogranieno. Ako se pojavi bilo kakav problem s
definicijom dionica, pokrenite provjeru topologije.
Imena elemenata moraju biti jedinstvena u svim nacrtanim sustavima,
npr. dva vora, bilo u istom ili razliitim sustavima, ne mogu imati isto
ime.
vorove u kojima se spajaju tri ili vie dionica, te poetne i zavrne
vorove nije mogue brisati. Poetni vor se moe izbrisati samo ako se
izbrie i dionica vezana na taj vor. Ukratko, brisati je mogue sve
vorove koji imaju po jednu ulaznu i izlaznu dionicu.
59
6. VJEBA 06 ZADAVANJE VISINA TERENA

6.1.
CILJ VJEBE
U ovoj vjebi obradit emo zadavanje visina terena u vorovima sustava. Nakon zavretka ove
vjebe korisnik bi trebao nauiti koji su mogui naini zadavanja visina terena i koji je od tih
naina najpogodniji za odreene situacije.
6.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
.../Tutorial/vjezba_06. U tom crteu se nalazi jedan sustav na kojem emo pokazati razliite
naine zadavanja podataka sustava. Na kraju, crte bi trebao izgledati kao Kraj vjebe 6.dwg,
koji se nalazi na istom mjestu.
6.3.
6.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
6.3.2.

jedan, dodatan ARSX
meni.
do odgovarajueg foldera i otvorite crte.
ZADAVANJE VISINA TERENA

6.3.2.1.
OPENITO
6.3.2.2.
Postoji nekoliko naina zadavanja visina terena: pojedinano, linearnom

interpolacijom, pomou dodatnih toaka, iz digitalnog modela terena
(DMT), iz padova.
Treba naglasiti da, ako se podruje odabire pomou opcije Sustav ili
Ogranak, na raspolaganju su samo dvije opcije za zadavanje visina
terena: pojedinano i DMT.
POJEDINANO ZADAVANJE VISINA TERENA
Ukljuite layer Visine_1.

Pronaite u crteu ogranak oznaen unutar svjetloplave granice.
vorovima tog ogranka elimo zadati visine terena.
Otvorite dijalogVisina terena (Situacija -> Zadavanje podataka -> Visine
terena) .
60
U dijalogu se otvara tab Zadavanje visina terena, zatim u donjem

lijevom dijelu kliknite na tipku
, odaberite Ogranak iz liste i u
crteu zatim izaberite ogranak oznaen svjetloplavom bojom.
U polju Zadavanje odaberite opciju Pojedinano. Dijalog bi trebao
izgledati ovako:
61
, da se prilikom zadavanja
Odaberite u dijalogu opciju
visina u vorovima automatski zumirate u trenutni vor.
Ispod skice na desnoj strani moete vidjeti da je trenutni vor GC6. U
polje H trebate upisati visinu. Upiite 315.0 i kliknite na tipku
kojom se pomiemo na slijedei vor. U podacima ispod skice moete
vidjeti da je vor GC6 prethodni vor i da ima visinu 315.0, da je
trenutni vor SC28 a slijedei je vor SC27. Njihova visina je 0 jer je jo
nismo zadali. Takoer moete primjetiti da je sada aktivna i tipka
kojom se moete pomaknuti na prethodni vor. Upiite visinu za ovaj i
sve sljedee vorove koristei podatke iz donje tablice. Kada ste upisali
visine za sve vorove pritisnite OK.
vor
GC6
SC28
SC27
SC26
SC9
Visina
315.0
306.9
302.2
295.7
291.1
GC5
285.8
U donjem dijelu dijaloga moete pregledati vorove i njihove visine

(visine terena) :
62
Zatvorite dijalog.
Takoer moete u Opem pregledu pregledati visine u dotinim
vorovima. Pokrenite dijalog Pregled podataka (Situacija -> Pregledi ->
Opi pregled). Odaberite vorovi. Sada vidite da su u dijalogu prikazane
i visine u vorovima iz prethodne tablice. Zatvorite Pregled podataka.
Da biste dobili najbolji uvid u visine terena, nacrtat ete jedan uzduni
profil u crteu. Kliknite na ikonu ARSX menija
, te u njemu
oznaite kvaicom opciju Uzduni profili. Zatim zatvorite dijalog. Sada
na vrhu AutoCADovog prozora vidite jo jedan meni, Uzduni profili.
Pokrenite naredbu Uzduni profili -> Crtanje uzdunih profila -> Crtanje
profila. Otvara se dijalog:
,iz liste odaberite Ogranak, te u crteu

Kliknite na strelicu tipke
oznaite ogranak kojemu smo maloprije zadali visine (ogranak u
svjetloplavoj granici). Zatim kliknite na tipku
. Vidite da je to
ogranak O7. Zatvorite prozor sekcije i zatim kliknite na U redu, na dnu
dijaloga. Sada program od vas zahtjeva da negdje u crteu
pozicionirate tablicu. Kliknite negdje blizu tog ogranka. Vidite u okviru
skicu uzdunog profila terena tog ogranka,a u tablici ispod skice i visine
terena koje smo prije zadali (rubrika Kote terena).
6.3.2.3.
63
LINEARNA INTERPOLACIJA
Ukljuite layer Visine_2.

Ponovno otvorite dijalog Visina terena (Situacija -> Zadavanje podataka
, odaberite Ogranak iz
liste i u crteu zatim izaberite ogranak oznaen zelenom bojom.
U polju Zadavanje odaberite opciju Linearna interpolacija. Za H1
zadajte 289.93 a za H2 zadajte 315. Zatim kliknite na tipku
-> Visine terena). Kliknite na strelicu tipke
. Program je izraunao (linearnom interpolacijom) visine

u vorovima tog ogranka.
Sada dijalog izgleda:
64
Zatvorite dijalog.
Pokrenite Pregled podataka (Situacija -> Pregledi -> Opi pregled).
Odaberite vorovi. Vidite da su vorovima izmeu GC4 do GC3 sada
vidljive visine, izraunate linearnom interpolacijom.
Ponovno pokrenite crtanje uzdunih profila. Kliknite na strelicu tipke
,iz liste odaberite Ogranak, te u crteu oznaite ogranak kojemu
smo maloprije zadali visine (ogranak u zelenoj granici). Kliknite na U
redu. Sada program od vas zahtjeva da negdje u crteu pozicionirate
tablicu. Kliknite negdje blizu tog ogranka. Vidite u okviru skicu
uzdunog profila terena tog ogranka, a u tablici ispod skice i visine
terena (rubrika Kote terena).
6.3.2.4.
65
DODATNE TOKE
Slijedea opcija za zadavanje visina je pomou dodatnih toaka. Da bi

mogli koristiti tu opciju prvo u crteu trebamo imati zadane dodatne
toke. Sada emo objasniti kako se zadaju dodatne toke.
Kada u uskom podruju oko zadane trase imamo toke sa poznatom
visinom terena, moemo koristiti te toke da dobijemo visine terena u
odreenim tokama na trasi. Te toke se nazivaju dodatne toke.
Takoer je vano naglasiti da e te dodatne toke takoer biti vidljive i
u uzdunim profilima.
Dodatne toke moemo kreirati interaktivnim zadavanjem, a takoer i
projekcijom 3Dtoke, bloka ili teksta na dionicu:
ili interpolacijom:
Ukljuite layere Visine_3 i slojnice terena. Zumirajte se na ogranak

oznaen unutar ute granice. Zelene linije u crteu predstavljaju
slojnice, to znai da toka gdje odreena dionica sijee slojnicu ima
poznatu visinu. Te toke emo zadati kao dodatne toke.
Otvorite dijalog Visina terena (Situacija -> Zadavanje podataka ->Visine
terena). U tom dijalogu, na vrhu kliknite na tab Dodatne toke. Dijalog
bi trebao izgledati kao na slijedeoj slici:
66
Interaktivno zadavanje toaka:
Kliknite na tipku
. Otvara se dijalog Opi parametri. U desnom dijelu
dijaloga, pod Odabir dionice, odaberite: 1 Automatsko traenje (to je
poetna vrijednost). Zatvorite dijalog Opi parametri. Sada ste opet u
dijalogu Visina terena, te kliknite na tipku Zadavanje toaka
.Program od vas zahtjeva da odaberete toku u
crteu; vi odaberite toku u kojoj najnia slojnica sijee na ogranak ( u
utoj granici). Zatim se pojavljuje mali dijalog u kojemu morate upisati
visinu te toke, odn. visinu terena. Upiite 281, jer slojnica terena ima
tu visinu. Kliknite na U redu. Sada u crteu na toj dionici vidite dodatnu
toku (bijela krunica). Isto napravite i za ostale slojnice (visine 282.0,
283.0, 284.0).
Nakon to ste zadali toku na zadnjoj (najvioj) slojnici, program vas,
kao i prije, pita da zadate slijedeu toku. Sada zadajte toku u sredini
utog kruia iznad zadnje slojnice (morate imati ukljuenu opciju
Osnap, na dnu AutoCAD prozora). Kad vas program pita visinu, upiite
284, te kliknite na U redu.Ta se toka okomito projicirala na dionicu
sustava, te je sada nacrtana dodatna toka na dionici, visine 284
Pritisnite tipku Enter, da prekinete zadavanje dodatnih toaka. Kliknite
na tipku
. Otvara se dijalog Opi parametri. U desnom dijelu
dijaloga, pod Odabir dionice, selektirajte: 0 Interaktivno zadavanje.
Zatvorite dijalog Opi parametri. Zatim, u gornjem dijelu dijaloga Visina
terena, odaberite opciju Interpolacija izmeu dvije toke. Kliknite na
tipku
. Program vas zatim pita da selektirate dionicu
na kojoj e se insertirati dodatna toka; vi odaberite slijedeu dionicu u
ogranku, D13. Zatim vas pita da odaberete prvu toku (zbog lakeg od
Vi kliknite u sredinu svjetloplavog kruia desno od dionice, i upiite
67
visinu 284.3, te kliknite na U redu. Zatim morate odabrati drugu toku.
Kliknite na plavi krui lijevo od dionice, upiite visinu 284.5, te kliknite
U redu. Pritisnite tipku Enter, da prekinete zadavanje dodatnih toaka.U
crteu vidite da je program interpolirao dodatnu toku na dionicu,
izmeu dvije toke koje smo zadali. Sada zatvorite dijalog Visina terena
pri vrhu dijaloga.
klikom na tipku
Zadavanje dodatnih toaka iz 3D tokastih elemenata:
Ukljuite layere 3D_toke i Visine_4.

Sada u lijevoj strani crtea vidite ruiasto oznaeni ogranak i u
njegovoj blizini oznake 3D toaka. Zumirajte se u taj ogranak.
Otvorite dijalog Visina terena. U tabu Dodatne toke, izaberite opcije
Projekcija toke na dionicu, i Iz 3D tokastih elemenata. Kliknite na
tipku
. U crteu vas program pita da selektirate
dionicu, pa selektirajte dionicu D1. Zatim, morate zadati 3D tokasti
element, koji e se projicirati na dionicu kao dodatna toka. Selektirajte
3D toku u sredini ruiastog kruia (zumirajte se da ju bolje vidite) sa
oznakom 292.9. Zatim selektirajte toku u sredini kruia s oznakom
292.6, i zatim pritisnite tipku Enter, da prekinete unos. Vidite na dionici
D1 nove, dodatne toke nastale okomitom projekcijom na dionicu
(oznaene su bijelim krunicama), i njihove visine, preuzete iz 3D
toaka.
Sada u dijalogu Visina terena odaberite opciju Interpolacija izmeu
.U crteu odaberite sada
dvije toke. Kliknite na tipku
dionicu D2, zatim za prvu toku selektirajte 3D toku u sredini kruia
292.2, a za drugu toku onu u sredini kruia 292.4. Isto ponovite i s
tokama 292.1 i 292.4, te stisnite Enter. Tako ste stvorili dodatne toke
na dionici D2, nastale interpolacijom izmeu zadanih 3D toaka.
Zadavanje dodatnih toaka iz blokova s atributima:
Ukljuite layere Visine_5 i Blokovi_s_atributima. Otvorite dijalog Visina

terena. Odaberite opcije Projekcija toke na dionicu i Iz blokova s
atributima. Desno od tipke
nalazi se polje, vi kliknite na
strelicu polja da vam se otvori padajua lista s blokovima. Iz liste
odaberite VISINA. Ispod toga, za atribut odaberite takoer VISINA.
Blokove moete zadati i klikom na tipku Blok, te selektirati blok u
crteu. Zatim kliknite na tipku
.Sada u crteu najprije
odaberite dionicu u crvenom podruju (D4). Nakon toga odaberite
blokove, najprije blok 1, a zatim blok 2 (crveno su obojani). Pritisnite
Enter. Sada u dijalogu odaberite opciju Interpolacija izmeu dvije toke.
Ponovno kliknite na tipku

, zatim u crteu odaberite
niu dionicu (D5), za prvi blok odaberite blok pod imenom 3, a za drugi
odaberite blok 4.Kliknite na Enter.
Zadavanje dodatnih toaka iz tekstova:
Na slian nain kao kod blokova, dodatne toke moete zadati i iz
tekstova. Ukljuite layere Visine_6 i Tekst. Odaberite opcije Projekcija
toke na dionicu i Iz tekstova. Kliknite na tipku
.U
crteu selektirajte dionicu D29 (u plavom podruju). Zatim odaberite
tekstove 289.2 i 289.6. To napravite i za ostale dionice.(pomou opcija
dx i dy moete odrediti pomak dodatne toke u odnosu na okomicu od
teksta do dionice). Nakon unosa toaka, kliknite na Enter, da prekinete
postupak.
68
NAPOMENA: da ne bi morali stalno pritiskati Enter nakon svake dionice,

tipkom
Ureivanje dodatnih toaka:
ukljuite u opim parametrima 1 Automatsko traenje.
u polju Ureivanje toaka, moete promijeniti visinu dodatne toke na

dionici. Klikom na tipku
odabirete dodatnu toku (NE BLOK) i zatim
joj u dijalogu promijenite visinu (u polju Nova visina (m)) i kliknite na
tipku
6.3.2.5.
ZADAVANJE VISINA POMOU DODATNIH TOAKA
Sada emo zadati visine terena u vorovima sustava koristei dodatne

toke koje smo upravo zadali.
U dijalogu, kliknite na tab Zadavanje visina terena (na vrhu).Tipkom
(opcija Ogranak iz liste) u crteu odaberite najprije uti ogranak.
Za zadavanje, odaberite Dodatne toke. Javit e se poruka da dodatne
toke postoje u ogranku.
Zatim kliknite na tipku

. Program je izraunao visine
terena u vorovima na osnovu dodatnih toaka.
69
Isto napravite i za ogranke tamnoplavi, crveni i rozi.

Moete ukljuiti i opciju Uz postojee visine terena, tada donji dio
dijaloga izgleda:
Ako je ova opcija aktivna onda program pri proraunu visina terena u
vorovima uzima u obzir i prethodno zadane visine u nekim vorovima.
Ako ta opcija nije aktivna program zanemaruje te prethodno zadane
visine i proraunava nove visine u tim vorovima.
70
6.3.2.6.
U Pregledu podataka moete vidjeti da su sada visine u tim ograncima

izraunate.
ZADAVANJE VISINA IZ DIGITALNOG MODELA TERENA (DMT)
Polje Plohe trenutno je prazno, jer u crteu nema ni jedne plohe. Da bi

mogli zadati visine terena koristei se ovom opcijom, prvo moramo
zadati jednu plohu (digitalni model terena).
Ukljuite layere Visine_8 i slojnice za DMT.
U meniju ARSX odaberite TerraForm. Pokrenite naredbu TerraForm ->
Uitavanje toaka -> Iz crtea. Selektirajte sve crvene slojnice.
Zatim opet otvorite dijalog Visina terena, za Zadavanje odaberite DMT.
Sada u polju ploha vidite da pie: TerraForm Ploha_1. Kliknite na
tipku Spremi.
6.3.2.7. ZADAVANJE VISINA IZ PADOVA
Ukljuite layer Visine 7.

Kod ove opcije zadajete pad terena (u promilima), zatim pomou tipke
moete odabrati vor ogranka iz kojeg e ogranak padati, a moete i
zadati visinu tog ogranka. Kliknite na desni dio tipke
te odaberite
oznaeni ogranak. Za vor GC6 upiite visinu 315.0 (ako ve nije
upisana), a za pad odaberite 15.
71
Kliknite na Spremi. Visine su izraunate.

Isto ponovite i za slijedei ogranak (s time da je visina u poetnom
voru ve zadana, tj. izraunata maloprije iz padova). Za pad takoer
upiite 15, a zatim Spremi.
U Pregledu podataka sada moete vidjeti visine vorova tih ogranaka.
Zatvorite dijalog Pregled podataka.

Zatvorite i dijalog Visina terena, tipkom
, te zatvorite cijeli crte.

6.4.
72
SAETAK
Visine terena mogu se zadati na vie naina, ovisno o tome kakvi podaci o visinama terena stoje
na raspolaganju. Na istom crteu mogue je kombinirati razliite naine zadavanja. esto je vrlo
koristan nain zadavanja preko dodatnih toaka. Od geodeta dobiva se visina terena u tokama
uz cijev, ali ne u voru.
Ukoliko se teren izmeu dva vora ne mijenja linearno vano je unijeti dodatne toke jer e one
biti prikazane i u uzdunom profilu i za takav realan teren kasnije e se obaviti i raun iskopa.
Dodatne toke izmeu dionica moete dobiti zadavanjem u crteu i ukoliko ukljuite opciju
Dodatne toke kod prorauna visine preko DTM-a.
6.5.
VANA PRAVILA
Pri zadavanju podruja na kojem e se zadavati visine terena, ako

zadajete Sustav (Vie sustava), ili vor (Vie vorova); bit e na
raspolaganju samo dvije opcije zadavanja visina terena u vorovima:
Pojedinani i DMT.
73
7. VJEBA 07 CRTANJE UZDUNIH PROFILA

7.1.
CILJ VJEBE
U ovoj vjebi emo obraditi crtanje uzdunih profila te auriranje podataka iz situacije i
upravljanje profilima. Kroz ovu vjebu korisnik bi trebao nauiti na koje se naine moe nacrtati
uzduni profil i aurirati podaci iz crtea situacije.
7.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
Ovu vjebu emo nacrtati u crteu Situacija smjeten u .../Tutorial/vjezba_07 . Na kraju bi crte
trebao izgledati kao crte Kraj vjebe 7.dwg smjeten u .../Tutorial/vjezba_07.
7.3.
7.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
7.3.2.

jedan, dodatan ARSX
meni. Ako nije do sada bio aktiviran, tu
treba aktivirati meni Uzduni profili.
Otvorite novi crte u AutoCADu (File -> New).
CRTANJE UZDUNOG PROFILA
Otvorite dijalog za crtanje uzdunih profila (Uzduni profili -> Crtanje
uzdunih profila -> Crtanje profila):
da izaberete sustav iz kojeg e se ucrtati

Kliknite na tipku
uzduni profil nizova ili ogranaka.
74
Vano je naglasiti da crte situacije koji koristimo moe biti i otvoren, ali
crtati e se zadnje spremljeno (save) stanje. Ako ste neto mijenjali u
crteu situacije a niste to spremili te promjene prije crtanja uzdunih
profila, te promjene nee biti zabiljeene u crteu uzdunih profila.
Nakon toga, u dijalogu odaberite opciju Ogranci.
Tu jo moete mijenjati opcije za tabele i okvir ( zadati maksimalne
dimenzije za sve okvire, ili da svaki okvir ima svoje dimenzije, zatim
minimalnu dimenziju okvira, ili zadati dimenziju okvira po elji).
Ako kliknete na tipku Raunaj raster, program e sam izraunati broj
redaka i stupaca koji odgovara broju sekcija, a moete i sami upisati
broj redaka i stupaca.
Mjerilo ostavite postojee. U naem sluaju mjerilo je 1000/100, to
znai da e vrijednosti osi apscise (stacionaa) biti nacrtane u mjerilu 1
: 1000, a vrijednosti sa ordinate (visine terena) u mjerilu 1 : 100.
Kliknite na tipku Sekcije. Otvara se prozor sa listom sekcija, odnosno

nizova (poto smo prije odabrali opciju Ogranci). Tu moete selektirati
(kvaicom) one ogranke koje elite prikazati u uzdunom profilu. Sada
su svi nizovi selektirani, pa tako i ostavite:
75
Kliknite na tipku Zatvori da zatvorite dijalog Sekcije.

U dijalogu Crtanje profila, kliknite na tipku U redu. Sada u crteu
morate pozicionirati tablice. Kliknite bilo gdje u crteu. Sada su uzduni
profili iscrtani u vaem crteu:
7.3.3.
76
PRENOENJE PODATAKA IZ SITUACIJE
Ako neke podatke promijenimo u situaciji (visine terena, promjer cijevi,

visine nivelete), te promjene moemo prebaciti u crte uzdunih profila.
Sada emo napraviti neke promjene (visinu terena) u crteu
Situacija.dwg.
Ukljuite layer Niz_1.
Otvorite crte Situacija.dwg. Sada emo promijeniti visinu terena
poetnog vora oznaenog ogranka. Pokrenite naredbu Situacija ->
Zadavanje podataka -> Visine terena. Tipkom
( opcija: Niz)
odaberite u crteu crveno oznaeni niz, te promijenite visinu drugog
vora niza u 314.0. Zatim zatvorite dijalog Visina terena i pohranite
crte (File -> Save).
Zatim pokrenite naredbu Uzduni profili -> Prenoenje podataka iz
situacije. Otvara se dijalog Prenoenje podataka. U dijalogu odaberite
opciju Trenutni crte, te kliknite na tipku
, da osvjeite selekciju u
dijalogu.U desnom dijelu dijaloga moete kvaicom oznaiti one
podatke koji a biti aurirani, odnosno analizirani. Ostavite ukljuene
moete u donjem dijelu
sve opcije. Klikom na tipku
dijaloga detaljnije vidjeti neke podatke o samom auriranju. Kliknite na
tipku
, te zatvorite dijalog. Vidite da je visina drugog
vora niza niza sad promijenjena.
7.3.4.
UPRAVLJANJE PROFILIMA
Ako radimo na nekom profilu (zadajemo visinu nivelete, promjer itd.),

ponekad je poeljno postaviti ga za trenutni. To radimo pomou
dijaloga Upravljanje profilima (Uzduni profili -> Upravljanje profilima).
U tom dijalogu moemo takoer obrisati pojedini profil, pomaknuti ga u
crteu, te prikazati ili oznaiti dionice pripadajueg niza (ili ogranka) u
situaciji:
Zatvorite dijalog crte.
7.4.
77
SAETAK
Unos terena za uzdune profile moe se provesti na dva naina: koristei .uzd datoteke i izravno iz
crtea situacije. Mogue je odabrati koje sekcije iz odreenog crtea elimo ucrtati u uzdune profile a
koje ne. Koristei dijalog Upravljanje profilima mogue je odrediti koji e profil biti trenutni, ali i
pregledavati, pomicati i brisati profile u crteu.
7.5.
VANA PRAVILA
Kada se teren unosi iz otvorenog crtea situacije, vano je spremiti

zadnje stanje u crteu situacije prije pokretanja naredbe za crtanje
uzdunih profila. U protivnom u uzdunim profilima e biti prikazano
stanje kod zadnjeg spremanja u situaciji a to moda nije ono to
elimo.
Kod unosa terena iz crtea situacije sekcije mogu predstavljati nizove ili
ogranke, to se odabire u opim paramatrima.
78
8. VJEBA 08 CRTANJE I EDITIRANJE NIVELETE I CIJEVI

8.1.
CILJ VJEBE
U ovoj vjebi emo obraditi zadavanje nivelete u uzdunim profilima, crtanje cijevi i editranje
postojee nivelete i cijevi. Nakon zavretka ove vjebe korisnik bi trebao moi samostalno zadati
i editirati niveletu.
8.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
.../Tutorial/vjezba_08.Taj je crte identian crteu profila kojeg ste nacrtali u proloj vjebi. Na
kraju ove vjebe, crte bi trebao izgledati kao Kraj vjebe 8.dwg, koji se nalazi na istom mjestu.
8.3.
8.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
8.3.2.

jedan, dodatan ARSX
Otvorite crte Poetak vjebe 8.dwg u mapi .../Tutorial/vjezba_08.
Vidite da je uzduni profil 0 trenutni. Zumirajte se u taj profil.
CRTANJE NIVELETE
Otvorite dijalog Crtanje nivelete (Uzduni profili -> Crtanje nivelete i

cijevi -> Crtanje nivelete i cijevi) :
79
8.3.2.1. ZADAVANJE TOAKA:
Jedna od opcija za crtanje nivelete je interaktivnim zadavanjem toaka,

tj. vorova nivelete. Ta opcija je trenutno aktivna u dijalogu. Vidite u
crteu ute isprekidane linije i oitanje stacionae i dubine ispod
terena (uti brojevi), npr. (0.00;0.84) , dok pomiete kursor u crteu
profila.
Nacrtajte niveletu tako da bude otprilike na dubini 1.50 m ispod linije
terena (pratite oitanje). Na kraju zadavanja nivelete pritisnite tipku
Enter.
U donjem dijelu dijaloga vidite podatke o vorovima koje ste nacrtali
(stacionau, apsolutnu visinu i dubinu ispod terena u metrima).
(ili iz padajue liste) pokraj polja Profil u gornjem dijelu dijaloga moete
NAPOMENA: Tipkom
odabrati profil u crteu, u kojem e se crtati niveleta i cijev, dakle postavljate ga za trenutni, slino
kao kod upravljanja profilima, u proloj vjebi. Na isti nain moete odabrati i teren (ako ima vie
terena u profilu) i niveletu.
Kaskadu (,,stepenicu) moete zadati upisivanjem vrijednosti u polje
Kaskada ili tipkom
zadati kaskadu u crteu.
80
- U donjem dijelu dijaloga ponuene su jo opcije:
korak natrag u crtanju nivelete

zadavanje poetne toke nivelete
crtanje novog profila/vora
brisanje novo dodanog vora
crtanje bonih uljeva
na dnu dijaloga moete promijeniti neke parametre kod

Tipkom
crtanja nivelete, npr. definirati to predstavlja niveletu (da li je to donja
unutarnja ploha cijevi, os, itd.), ispis tooltipa (broj koji pokazuje poloaj
kursora u profilu) faktor zooma, jedinicu kuta itd.
U tabu Parametri (na samom vrhu dijaloga, taj tab je aktivan za vrijeme
crtanja nivelete) moete zadati:
korak kuta pod kojim e se crtati niveleta

veliinu zooma za cijeli profil (ukljuite tu opciju!)
veliinu zooma za dionicu
istovremeno crtanje cijevi i nivelete (tu zadajete i vrstu cijevi i njen radijus)
u polju Mjerenje moete izmjeriti udaljenost, pad i osne pomake izmeu dvije
proizvoljne toke u profilu.
pomou opcija u polju Pomoni elementi moete nacrtati horizontalne, vertikalne i
kose pravce u profilu, te pomone toke na odreenoj stacionai i visini (dubini).
Tipkom Crtaj ucrtavate pomone elemente u crte.
8.3.2.2. CRTANJE NIVELETE NA KONSTANTNOJ DUBINI POD TERENOM:
Sada u dijalogu Crtanje nivelete tipkom

(pokraj polja Profil u
dijalogu) odaberite u crteu profil (drugi po redu). Zatim u polju Nain
crtanja odaberite Konstantna dubina. Sada ispod toga morate upisati
dubinu koju e niveleta imati ispod terena (moete ju zadati i tipkom
u crteu, ali za ovaj primjer upiite 1.5 (m)), te odabrati poetni i
zavrni profil takoer tipkom
, ili upisati stacionae u polja:
81
. Niveleta je nacrtana na dubini 1

Nakon toga kliknite na tipku
metar ispod terena. Pritisnite Enter.
8.3.2.3. CRTANJE NIVELETE ZADAVANJEM STACIONAE I VISINE:
Sada u polju Profil odaberite sljedei profil. Za nain crtanja odaberite

Stacionaa visina. Sada u poljima ispod trebate upisati stacinae i
visine nivelete (ili odrediti tipkom
) za vorove nivelete koje elite
nacrtati. Nakon svakog vora kliknite na tipku

, i tako redom do
posljednjeg vora. Na kraju zadavanja zadnjeg vora pritisnite tipku
Enter.
8.3.2.4. CRTANJE NIVELETE ZADAVANJEM STACINAE I DUBINE:
Sada u polju Profil odaberite sljedei profil. Za nain crtanja odaberite

Stacionaa dubina. Za svaki vor nivelete sada trebate odraditi
stacionau i dubinu. Za dubinu moete upisati 1.50 za sve vorove, tako
da vam ostaje samo zadavanje stacinaa. Nakon svakog zadavanja
vora trebate kliknuti na tipku
, a na kraju zadavanja zadnjeg
vora pritisnuti Enter. Zatvorite dijalog.
8.3.3.
82
NIVELETA NA DUBINI POD TERENOM
Niveletu na stalnoj dubini pod terenom moete zadati i putem dijaloga
Niveleta na konstantnoj dubini (Uzduni profili -> Crtanje nivelete i

cijevi -> Niveleta na dubini pod terenom). U tom dijalogu selektirajte
preostala dva profila, drei pritisnutu tipku Ctrl. Za dubinu ostavite
postojeu vrijednost (1.5 metar).
8.3.4.
Nakon toga kliknite na tipku

.
Kliknite na OK. Niveleta je nacrtana na dubini 1.50 metar ispod terena.
CRTANJE CIJEVI
Cijev crtate na slijedei nain: otvorite dijalog Crtanje cijevi (Uzduni

profili -> Crtanje nivelete i cijevi -> Crtanje cijevi). U dijalogu kliknite
na tipku
da selektirate sve profile iz liste, poto emo sada svim
profilima nacrtati cijev. Nakon toga u listi Grupe cijevi moete odabrati
jednu od ponuenih vrsta cijevi; vi odaberite PVC_KANALIZACIJA, a za
promjer odaberite 315.00 mm:
8.3.5.
83
Kliknite na tipku
se sve cijevi iscrtaju u crteu.
Zatvorite dijalog. Cijevi su nacrtane. Sada bi va crte trebao izgledati

poput crtea Kraj vjebe 8.
, te priekajte trenutak dok
EDITIRANJE NIVELETE I CIJEVI
Otvorite dijalog Editiranje nivelete (Uzduni profili -> Editiranje nivelete

i cijevi -> Pregled i editiranje).
8.3.5.1.
84
EDITIRANJE GEOMETRIJE PROFILA
U tabu Geometrija, koji je trenutno otvoren u dijalogu, moete

promijeniti podatke za pojedini vor, odnosno dionicu nivelete (visine
nivelete poetnog i zavrnog vora odreene dionice; dubine vorova
nivelete; pad nivelete izmeu dva vora; vrstu i promjer cijevi).
Tipkama
i
moete zadavati vorove i dionice, a opcijom Auto
zoom & pan moete se automatski zumirati u vorove koje mijenjate.
Nakon svih unesenih promjena u dijalogu, treba kliknuti na Auriraj.
8.3.5.2.
BRISANJE NIVELETE I CIJEVI
8.3.5.3.
IZRAVNAVANJE NIVELETE
8.3.5.4.
Tu moete odabrati opcije Brisanje samo cijevi (ako elite ostaviti

niveletu iscrtanu u profilu); Brisanje nivelete (brie i niveletu i cijev u
zadanom profilu); Brisanje dionica (brie dionice nivelete izmeu
zadanih stacionaa profila); Brisanje u svim profilima.
U tabu Padovi izravnavate niveletu (i cijev) izmeu zadanih vorova

(poetni i zavrni vor zadajete tipkom
).
Za nain izravnavanja moete odabrati jednu od dvije ponuene opcije:
po pravcu i po padu. Ako zadate opciju Izravnavanje po padu, moete
definirati i vor koji e biti pomaknut kod izravnavanja, tj. vor iz kojeg
(u koji) e niveleta padati.
Tipkom Izravnaj niveletu zavravate postupak.
UMETANJE I BRISANJE VOROVA
U ovom tabu, u gornjem dijelu moete tipkom

odabrati poloaj
(stacionau) gdje elite umetnuti novi vor, a ispod toga, takoer
tipkom
odabrati vor koji elite izbrisati. Nakon svakog pojedinog
odabiranja vora, tipkama Unos vora, odnosno Brisanje vora, te
operacije izvravate u crteu.
8.3.5.5.
KASKADA
Tu zadajete vor gdje e se dogoditi kaskada, te visinu kaskade,

odnosno visinsku kotu. Pozitivna vrijednost kaskade znai skok, a
negativna pad.
Moete odabrati opcije Sve na desno, Sve na lijevo ili Interaktivno (do
vora), ovisno o tome koji dio profila elite podignuti (odn. spustiti) za
vrijednost kaskade.
8.4.
85
SAETAK
Za unos nivelete u uzdune profile postoji vie naina. Cijevi se mogu zadavati istodobno sa niveletom
ili je to mogue uiniti naknadno naredbom za unos cijevi. Sve podatke o niveleti i cijevi mogue je
naknadno mijenjati i dopunjavati.
8.5.
VANA PRAVILA
Pri radu sa vie profila u istom crteu vano je voditi rauna o tome koji
je profil trenutni profil jer se sve naredbe odnose na trenutni profil.
Kada se u jednom voru spajaju dva profila treba voditi rauna o tome
da se u oba profila za taj vor zada ista visina nivelete.
86
9. VJEBA 09 PREGLEDI PODATAKA U UZDUNIM

PROFILIMA
9.1.
CILJ VJEBE
Ova vjeba obrauje preglede i njihovo koritenje. Po zavretku ove vjebe korisnik bi trebao
razumijeti preglede i shvatiti princip zadavanja proizvoljnih pregleda.
9.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
Vjeba je organizirana na primjeru crtea Vjezba 9.dwg. Ova datoteka se nalazi u

.../Tutorial/vjezba_09. Taj je crte identian crteu profila kojeg ste nacrtali u proloj vjebi.
9.3.
9.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
9.3.2.

jedan, dodatan ARSX
Otvorite crte Vjezba 9.dwg u mapi .../Tutorial/vjezba_09.
PREGLED PODATAKA
Otvorite dijalog Pregled uzdunog profila (Uzduni profili -> Pregledi ->
Pregled podataka). Otvara se dijalog poput ovoga na donjoj slici:
Ako u lijevom dijelu dijaloga odaberete opciju Geometrija, desni dio e

osim osnovnih podataka o oznaci vora i stacionai pokazivati i podatke
o geometriji: poetnu i zavrnu visinu terena i nivelete, te pad dionice.
Ako odaberete u lijevom dijelu opciju Cijev, dijalog e prikazivati
podatke o cijevi: duinu pojedinih dionica, vrstu cijevi, promjere itd.
Ako odaberete opciju Profil ili Rov pregled e pokazivati samo podatke
87
o oznaci ili stacionai vora, dok su stupci koji bi trebali pokazivati

ostale podatke (tip, visinu posteljice itd. za rov) prazni. To je zato to ti
podaci u ovom crteu jo nisu zadani.
Vratite se na pregled Geometrija. Oznaite jednu dionicu u popisu i
kliknite na tipku
. Otvorit e se crte i odabrani profil e biti
markiran utom bojom. Ako kliknete na uto polje koje se nalazi pokraj
te tipke otvoriti e se dijalog gdje moete promjeniti boju markiranja.
Na isti nain koristei tipku
Kliknite na tipku
i u crteu oznaite prvi uzduni profil (Pl6k).
Sada su u dijalogu oznaeni podaci o tom profilu.
Ponekad je potrebno da odabrane podatke moemo ispisati. Zato
moete se zumirati na odreeni profil.
koristei tipku
moemo kopirati odabrane podatke i prenesti ih u
neki drugi program npr. Excel i tamo ih jo obraivati, ispisivati i slino.
U popisu oznaite prvu dionicu. Drite pritisnute tipke Ctrl i Shift i tada
miem kliknite na zadnju dionicu. Sada su odabrane sve dionice iz liste.
Kliknite na bilo koji profil i kliknite desnom tipkom. Otvorit e se menu
sa dvije naredbe Kopiraj oznaeno (koja je istovjetna tipki
)i
Oznai sve, kojom se oznaavaju svi podaci iz liste. Kliknite na Oznai
. Ako ima pogreaka u podacima u
sve i zatim kliknite na tipku
Excelu, udnih podataka i slino, problem je vjerovatno u oznaci za
odvajanje decimalnih mjesta. U AutoCADu, a time i u Canalisu, se za
odvajanje decimala koristi toka, a u Excelu se za to koristi zarez a
toka se koristi za odvajanje tisua. Da biste rijeili taj problem trebate
u Excelu promijeniti te postavke i zamjeniti toku i zarez. Pokrenite
Excel i kliknite desnom tipkom na bilo koje polje, zatim istovremeno
pritisnite tipke Ctrl + A (da biste selektirali sva polja) i sa menija
odaberite Format -> Cells... U dijalogu za postavke polja pod tabom
Number odaberite Text i kliknite OK. Nakon toga kliknite u polje gdje
elite da iskopirate podatke te odaberite Edit -> Paste. Tablica bi
trebala izgledati kao Primjer.xls koja se nalazi u .../Tutorial/vjezba 09.
9.3.3.
DEFINIRANJE KORISNIKIH PREGLEDA
U dijalogu pregleda, kliknite na tipku
Kliknite na
. Otvara se novi dijalog:
da zadate novi proizvoljni pregled i za ime upiite
Pregled1. U lijevom dijelu dijaloga nalazi se popis svih trenutnih

pregleda podijeljen u vie grupa: Geometrija, Cijev, Profil itd. U
88
srednjem dijelu dijaloga izlistani su dostupni podaci, koje moete ubaciti
u va novi pregled. U desnom dijelu dijaloga izlistani su podaci, koji e
biti prikazani u tom pregledu (sada je tu samo Ime dionice).U srednjem
dijelu dijaloga oznaite Visina terena poetnog vora i zatim kliknite na
tipku
. Sada je i ovaj podatak odabran za prikaz u novom pregledu
(desni dio dijaloga). Na isti nain odaberite i podatke: Visina terena
zavrnog vora, Poetna visina nivelete, Zavrna visina nivelete,
Materijal cijevi, Promjer cijevi, Hrapavost cijevi. Dijalog bi sada trebao
izgledati ovako:
One podatke koje ne elite u svom pregledu, moete ih maknuti. To

ete uiniti tako da oznaite taj podatak i koristei tipku
u srednji dio dijaloga.
vratite ga
Koristei tipke
i
popisu s desne strane.
moete mijenjati poloaj odreenog podatka u
Pokrenite ponovo tipku
i zadajte novi pregled Pregled2. Proizvoljno
zadajte podatke za njega i razmjestite ih. Koristei tipku

promjenite
ime pregleda. Zatvorite dijalog sa U redu.
U lijevom dijelu dijaloga Pregleda podataka sada postoji znak + uz
grupu Korisniki pregledi. Kliknite na njega i vidjet ete da sada postoje
dva pregleda. Pregledajte malo podatke i njihov raspored. To su podaci
o odabranom profilu (u naem sluaju podaci o prvom profilu) prikazani
kroz vae proizvoljne preglede. Ponovo pokrenite naredbu
odaberite Pregled2. Kliknite na tipku

i pobriite odabrani pregled.
Na upit Da li ste sigurni odgovorite sa Yes. Kliknite na U redu, a zatim
zatvorite dijalog pregleda podataka sa Zatvori.
9.3.4.
PREGLED POJEDINOG ELEMENTA
Odaberite meni Uzduni profili -> Pregledi -> Pregled pojedinog

elementa. Otvara se usidreni dijalog Pregled elemenata profila.
Kliknite na tipku
. Sada ste zumirani u jedan od profila. Kliknite na
tipku
, te u crteu kliknite na cijev (ute linije). Sada su u dijalogu
prikazani podaci o cijevi, toki koju ste odabrali na cijevi, te
prethodnom i slijedeom profilu:
89
9.4.
Na slian nain kao cijev, moete odabrati i teren, gornji sloj, okna itd. i
podaci o tom odreenom elementu bit e prikazani u dijalogu (pritiskom
na Enter zavravate odabir).
Zatvorite usidreni dijalog klikom na X na vrhu dijaloga.
SAETAK
Ovi dijalozi slue za pregledavanje podataka trenutnog profila. U

naredbi Pregled podataka, podaci su podijeljeni u est grupa:
geometrija, cijev, profil, rov, proraun iskopa i korisniki pregledi.
Koristei Korisnike preglede moete kreirati nove preglede i sami
odrediti koji e podaci biti prikazani u njima. Pomou dijaloga Pregled
elementa profila moete pregledavati podatke o samo jednom elementu
crtea.
90
10. VJEBA 10 ISKOPI, OKNA I POPRENI PRESJECI

10.1.
CILJ VJEBE
Ova vjeba obrauje ucrtavanje okana i iskopa, te crtanje poprenih presjeka niza ili ogranka
sustava. Kroz ovu vjebu korisnik bi trebao nauiti sve o zadavanju i editiranju okana i iskopa, te
o izradi prorauna iskopa.
10.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
Vjeba je organizirana na primjeru crtea Pocetak vjezbe 10.dwg. Ova datoteka se nalazi u
.../Tutorial/vjezba_10. Taj je crte identian crteu profila kojeg ste nacrtali u proloj vjebi.
10.3.
10.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
10.3.2.

jedan, dodatan ARSX
Otvorite crte Pocetak vjezbe 10.dwg u mapi .../Tutorial/vjezba_10.
ZADAVANJE GORNJEG SLOJA
Otvorite dijalog Gornji sloj (Uzduni profili -> Iskopi -> Gornji sloj).
U dijelu dijaloga Vrsta gornjeg sloja odaberite ima te na raspolaganju 4
gornja sloja: Asfalt_nosivi, Asfalt_habajuci, Posteljica, Humus.
Odaberite Asfalt_nosivi, debljine 11 cm. Ako elite definirati novi tip
gornjeg sloja, to moete klikom na tipku Katalog gornjih slojeva :
U lijevom dijelu dijaloga moete odabrati uzdune profile kojima ete

nacrtati gornji sloj. U ovom primjeru nacrtat emo gornje slojeve svim
profilima, pa kliknite na tipku Oznai sve.
Nakon toga kliknite na tipku Crtanje gornjeg sloja.
91
10.3.3.
U crteu sada vidite gornji sloj u profilima (siva linija).
KARAKTERISTIKE ROVA
Otvorite dijalog Karakteristike rova (Uzduni profili -> Iskopi ->

Karakteristike rova). U ovom emo dijalogu odrediti kako e izgledati
iskop (oblik rova, tip i dimenzije posteljice):
92
U lijevom dijelu dijaloga moete promijeniti karakteristike pojedinog

tipa rova, a u desnom dijelu odabirete tip posteljice i oblik rova.
Odaberite opcije poput onih na gornjoj slici i zatim kliknite na tipku
.
10.3.4.
PRORAUN ISKOPA
U ovom dijalogu vri se izraun volumena iskopa za svaki uzduni profil.

Izaberite u lijevom dijelu jedan od profila, i zatim kliknite na strelicu
. Profil se pojavljuje u srednjem dijelu dijaloga. Kliknite na Raunaj
iskope. Program je izraunao volumen iskopa za taj profil. Postupak
ponovite i za ostale profile. Nakon toga, zatvorite dijalog.

Otvorite dijalog Pregled podataka (Uzduni profili -> Pregledi).
U opisu Proraun iskopa vidite osobine iskopa (povrinu i volumen
iskopa, gornjeg sloja, zasipa...)
Zatvorite dijalog.

10.3.5.
93
CRTANJE I UREIVANJE OKANA
Otvorite dijalog Katalog okana (Uzduni profili -> Kanalizacija ->

Katalog okana). U ovom dijalogu moete definirati vlastiti tip okna (na
osnovu ve definiranih blokova, tj. dijelova okna).
Otvorite dijalog Crtanje okana (Uzduni profili -> Kanalizacija ->
Crtanje okana) :
da odaberete sve profile. U srednjem dijelu dijaloga, u

Kliknite na
podruju Tablica, pod Odmak od okna, upiite 1.00.
U podruju Parametri crtanja okana, odaberite Shematska irina okna
(DU).
U desnom dijelu dijaloga, iz liste odaberite Okno. Shematski prikaz okna
prikazan je na skici.
Kliknite na tipku
. U crteu
vidite iscrtana okna (shematski).
NAPOMENA: Ako elite da vam okna u crteu budu prikazana u realnom
mjerilu, u dijalogu trebate odabrati opciju Realna irina okna. Takoer,
ako ne elite u svim vorovima crtati okna, nego samo u pojedinim
(npr. samo u crpnim stanicama, koje ste definirali u situaciji), u listi
Odabir vorova moete izabrati neku drugu opciju (Crpna_stanica). Ova
lista se otvara samo kod pojedinanog odabira profila u lijevom dijelu
dijaloga, a ne grupnim selektiranjem profila:
94
10.3.6.
Postojea okna moete urediti (promijeniti tip okna i dimenzije) u

dijalogu Ureivanje okana (Uzduni profili -> Kanalizacija -> Ureivanje
okana).
CRTANJE POPRENIH PRESJEKA
Otvorite dijalog Crtanje poprenih presjeka (Uzduni profili -> Popreni
presjeci).
95
10.4.
U dijalogu odaberite jedan od profila, a u desnom dijelu dijaloga

odaberite opciju U svim vorovima.
Nakon toga kliknite na Crtaj presjeke.
Sada u crteu pozicionirajte tablicu negdje unutar prvog okvira.
Zatvorite dijalog. Popreni profili (sa odgovarajuim imenima presjeka i
stacionaom) iscrtani su unutar prvog okvira. Postupak moete ponoviti
i za ostale uzdune profile.
SAETAK
U ovoj vjebi nauili ste kako se crtaju i proraunavaju iskopi, te vrste

okana i njihovo ucrtavanje u crteu. Sada takoer znate i kako iscrtati
poprene profile u vaem crteu.
Vano je naglasiti da sve numerike karakteristike iskopa moete
pregledati u dijalogu Pregled podataka. Takoer, na raspolaganju su
vam mnoge mogunosti za crtanje okana. Moete definirati i vlastiti
oblik okna.
96
11. VJEBA 11 ZADAVANJE NIVELETE, PADOVA I

PROMJERA U SITUACIJI. AURIRANJE IZ UZDUNIH
PROFILA
11.1.
CILJ VJEBE
Osim u uzdunim profilima, niveleta, padovi i promjeri se mogu zadavati i u situaciji. Nakon
zavretka ove vjebe korisnik bi trebao moi samostalno zadati te podatke u situaciji.
11.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
.../Tutorial/vjezba_11. Na kraju, crte bi trebao izgledati kao Kraj vjezbe 11.dwg, koji se nalazi
na istom mjestu.
11.3.
11.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
11.3.2.

jedan, dodatan ARSX
ZADAVANJE VISINA NIVELETE U SITUACIJI
Otvorite dijalog Situacija -> Zadavanje podataka -> Visine nivelete.
Tipkom
u crteu odaberite crveno oznaeni niz. U dijalogu, na
raspolaganju su vam dvije opcije: Apsolutna visina i Dubina ispod
terena. Odaberite opciju Dubina ispod terena. Za H upiite 1.00 i nakon
toga kliknite na
. Visine nivelete su zapisane, i niveleta se
sada nalazi na dubini 1 metar ispod terena.
97
11.3.3.
Zatvorite usidreni dijalog.
ZADAVANJE PADOVA U SITUACIJI
Otvorite dijalog Situacija -> Zadavanje podataka -> Padovi.
odaberite u crteu crveno oznaeni niz. U

Ponovno pomou tipke
dijalogu, pod Zadavanje odaberite opciju Iz visine nivelete, i zatim
kliknite na Spremi. Padovi su izraunati iz visina nivelete.
Ponekad je puno jednostavnije zadati najprije pad cijevi, pa iz njega
zadati niveletu. To se izvodi na slijedei nain: u dijalogu Padovi,
tipkom
ponovno odaberite crveno oznaen sustav. Zatim u
gornjem dijelu dijaloga, iz liste Zadavanje odaberite Sve. Za vrijednost
pada, upiite 2 (%), i kliknite na spremi.
Sada morate ponovno zadati niveletu, ali ovaj put ete ju zadati iz
padova koji su upravo zadani. Zatvorite dijalog Padovi i ponovno
otvorite dijalog Niveleta. Klikom na strelicu tipke
odaberite opciju
Vie ogranaka (poto je zadavanje nivelete iz padova mogue jedino
selekcijom jednog ili vie ogranaka ili dionica). U crteu, odaberite sve
ogranke unutar crveno oznaenog niza. Kliknite Enter. U gornjem dijelu
dijaloga, iz liste Zadavanje odaberite Iz padova. Ispod toga u dijalogu,
odaberite opciju Dubina ispod terena i upiite 1.00. Kliknite na Spremi.
Nove visine nivelete su zapisane.
11.3.4.
ZADAVANJE PROMJERA CIJEVI U SITUACIJI
Otvorite dijalog Cijevi (Situacija -> Zadavanje podataka -> Promjeri).
98
11.3.5.
Pomou tipke
odaberite u crteu crveno oznaeni niz.
Odaberite opcije poput onih na gornjoj slici (Zadavanje: Sve; Cijev:
PVC_KANALIZACIJA, promjer: 315 mm). U donjem dijelu dijaloga vidite
podatke o cijevi. Nakon toga kliknite na Spremi. Time su zadani
promjeri cijevi.
AURIRANJE PODATAKA IZ UZDUNIH PROFILA
Pokrenite naredbu Situacija -> Prenoenje podataka iz uzdunih profila.

Otvara se dijalog Prenoenje podataka.
U polju Izvorini crte uzdunog profila, odaberite opciju Vanjska DWG
datoteka. Tipkom
pronaite u folderu Tutorial/vjezba_10 crte Kraj
vjezbe 10.dwg. Zatim kliknite na tipku

da osvjeite podatke u
dijalogu. U listi Dostupni uzduni profili, drei pritisnutu tipku Ctrl,
selektirajte sve profile. Zatim kliknite na tipku Analiziraj.
Sada u donjem lijevom dijelu dijaloga moete vidjeti koji e se sve
podaci aurirati.
99
Kliknite na Auriraj. Podaci elemenata sustava iz ta etiri niza sada su

prebaeni u situaciju. Zatvorite dijalog.
Otvorite dijalog Pregled podataka (Situacija -> Pregledi -> Opi
odaberite niz (plavi u crteu). Kliknite na Dionice
pregled). Tipkom
u lijevom dijelu dijaloga. Vidite da dionice sustava imaju zadanu visinu
nivelete, pad i unutarnji promjer cijevi, to je preneeno iz crtea
uzdunih profila.
11.4.
SAETAK
Zadavanje visine nivelete, padova i promjera mogue je i u situaciji, ali je puno jednostavnije
zadati ih u uzdunim profilima. Ali zato te naredbe u situaciji mogu biti vrlo korisne za editiranje
podataka koji su zadani u uzdunima.
Vano je da se sve promjene napravljene u situaciji, opet prenesu u uzdune, tako da ne bude
razlike izmeu podataka u uzdunim i podataka u situaciji.
Kod zadavanja visina nivelete i padova na nekom podruju, uvjek
moramo jedne podatke zadati, a druge dobiti iz njih. Ako smo,
naprimjer, zadali visine nivelete, onda padove moramo zadati iz visina
nivelete. Ako nam pak takvi podaci o padu ne odgovaraju, onda
trebamo zadati nove padove i onda iz njih dobiti nove visine nivelete.
100
12. VJEBA 12 OZNAAVANJE SUSTAVA

12.1.
CILJ VJEBE
Ova grupa neredbi slui za crtanje i editiranje oznaka. Veinu ovih naredbi smo ve objanjavali
u prethodnim vjebama. Kroz ovu vjebu korisnik bi trebao nauiti sve o oznakama, njihovom
zadavanju i editiranju.
12.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
.../Tutorial/vjezba_12. Taj crte je identian crteu Kraj vjezbe 11.dwg i na njemu emo sada
dodati oznake. Na kraju, crte bi trebao izgledati kao Kraj vjezbe 12.dwg, koji se nalazi na istom
mjestu.
12.3.
12.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
12.3.2.

jedan, dodatan ARSX
OZNAAVANJE, UREIVANJE I BRISANJE OZNAKA
12.3.2.1.
OZNAAVANJE
Otvorite dijalog Oznaavanje, ureivanje i brisanje oznaka (Situacija ->

Oznaavanje -> Ispis oznaka).
U tabu Oznaavanje moete zadati vrstu vrstu oznaka kojom elite

oznaiti odreene elemente sustava.
Kliknite na ime oznake Standard_0.
101
Najprije morate odabrati elemente sustava koje elite oznaiti danom

oznakom. Kliknite na strelicu tipke
, iz liste odaberite Sustav, a
zatim u crteu odaberite sustav. Pritisnite Enter.
Sada trebate odrediti poloaj oznake. Odabirom tipke

program e
oznaiti sustave onako kako je ve definirano u opim parametrima.
Odabirom npr. tipke
svakog vora.
oznake e biti smjetane gore desno iznad
Kliknite na tipku
. Oznake vorova su iscrtane u
crteu.
Isti postupak je i kod zadavanja oznaka dionica.
Ako je neka oznaka u crteu bila sluajno obrisana ili promijenjena,
opcijom Samo popravak vrijednosti oznake moete vratiti poetnu
oznaku:
102
Sada kliknite na oznaku Standard_4 (oznake kuteva).

Za ispis oznaka kuteva i stacionaa takoer je najprije potrebno
definirati podruje tipkom
, ali ne pomou opcija Niz, Sustav,
Vie sustava itd., nego odabirom opcije Dialog zadavanja
podruja. Kada kliknete na opciju Dialog zadavanja podruja, otvara
se dijalog Zadavanje podruja Oznaavanje, ureivanje i brisanje
oznaka :
Zatim tipkama
odaberite poetni i zavrni vor podruja kojem
elite oznaiti kuteve, npr. poetni i zavrni vor nekog niza. Na kraju
tipkom
unosite to podruje (vorove i dionice) u dijalog. Zatim
kliknite na U redu. Sada ste opet u dijalogu za oznaavanje, te u njemu
kliknite na tipku
podruju.
. Kutevi su oznaeni u tom
12.3.2.2.
103
UREIVANJE OZNAKA
U dijalogu kliknite na tab Ureivanje oznaka. Tu moete zamijeniti

postojee oznake u crteu novima, rotirati oznake ili ih pomaknuti.
Na isti nain kao u tabu Oznaavanje, najprije morate definirati
.
elemente sustava kojima elite urediti oznake, tipkom
Zamjena oznaka mogua je samo za istovrsne elemente. Npr. oznaku
vora Standard_0 moete zamijeniti jedino nekom drugom oznakom
koja slui za obiljeavanje vorova, npr. Standard_1. Tipkom
izvravate zamjenu oznaka.
Oznake moete rotirati s obzirom na centar vora ili s obzirom na kraj

leader linije. Takoer, moete rotirati samo leader liniju ili leader
izvravate postupak rotacije.
oznake, a ne cijelu oznaku. Tipkom
12.3.2.3.
BRISANJE OZNAKA
U tabu Brisanje oznaka moete odreene oznake izbrisati iz crtea, a to

takoer obavljate pomou tipke
12.3.2.4.
104
DEFINIRANJE FORMATA OZNAKA:
Otvorite dijalog Definiranje formata oznaka (Situacija -> Oznaavanje > Definiranje oznaka). U ovom dijalogu definirate vlastitu ili ureujete
postojeu vrstu oznake.
Sada emo kreirati novi tip oznake vorova. Kliknite na oznaku
Standard_0. Zatim kliknite na tipku
, dolje lijevo u dijalogu.
U gornjem lijevom dijelu dijaloga pojavljuje se novo ime za oznaku

vora; vi upiite Korisnicka i pritisnite Enter.
U listi Definicija bloka odaberite blok Node_4. Zatim kliknite na tipku
. Otvara se slijedei dijalog:
105
U ovom dijalogu odabirete veliine koje e biti prikazane u oznaci.

Kliknite u lijevom dijelu dijaloga na Naziv, a zatim na strelicu
. Naziv
se pojavljuje desno u dijalogu.
Isto napravite i za Vrsta vora. Zatim kliknite na U redu. Nova oznaka je
time definirana.
Tipkama
moete pomicati komponente oznake (Naziv ili
Vrsta vora) gore ili dolje u oznaci.
Tipkom
Tipkama
moete definirati novu oznaku na osnovi postojee.

i
mijenjate ime ili briete oznaku.

12.3.2.5.
106
TEMATSKO MAPINJANJE
12.4.
Tematsko mapinjanje slui nam za oznaavanje elemenata sustava i

njihovih vrijednosti razliitim bojama, zbog lakeg raspoznavanja u
crteu.
Otvorite dijalog Tematsko mapinjanje (Situacija -> Oznaavanje ->
Tematsko mapinjanje).
U polju Klju odaberite Ime ogranka.
U dijalogu su prikazana imena svih ogranaka sustava, sa pripadajuim

bojama.
U polju Zadavanje boja moete odrediti broj boja koje e sluiti za
oznaavanje ogranaka, u naem sluaju. Npr. ako u crteu imate 7
ogranaka i ako elite da vam svaki ogranak bude oznaen drugom
bojom, za broj boja odaberete 7.
U polju Legenda, ako kvaicom oznaite Legenda, u odgovarajuim
poljima moete upisati runo koordinate toke gdje elite umetnuti
tablicu, ili tipkom
moete zadati toku umetanja tablice izravno u
crteu.
Kliknite na U redu. Vidite da su ogranci crtea razliito obojani.
Na isti nain moete oznaiti i vorove s obzirom na tip vora, visinu
terena i koordinate, te dionice s obzirom na promjer cijevi, hrapavost,
oblik presjeka, pripadnost sustavima itd.
SAETAK
U ovoj vjebi nauili ste sve naine ispisivanja oznaka elemenata sustava u crte, njihovo
editiranje i brisanje. Takoer ste nauili kako stvoriti vlastitu oznaku za elemente sustava, te
kako pomou tematskog mapinjanja oznaiti elemente u crteu s obzirom na neko zajedniko
svojstvo (klju).
107
13. VJEBA 13 HIDRAULIKI PRORAUN

13.1.
CILJ VJEBE
Ova grupa neredbi slui za proraun hidraulike.

Kroz ovu vjebu korisnik bi trebao nauiti sve o nainima zadavanja slivnih i utjecajnih povrina,
proraunu protoka, njihovom editiranju, te o provedbi prorauna hidraulike.
13.2.
ORGANIZACIJA VJEBE
.../Tutorial/vjezba_13. Taj crte je identian crteu Kraj vjezbe 12.dwg i u njemu emo sada
zadati slivnu povrinu, definirati protoke i izvriti hidrauliki proraun. Na kraju, crte bi trebao
izgledati kao Kraj vjezbe 13.dwg, koji se nalazi na istom mjestu.
13.3.
13.3.1.
DIJELOVI VJEBE
POKRETANJE PROGRAMA
13.3.2.

jedan, dodatan ARSX
treba aktivirati meni Canalis.
Otvorite crte Pocetak vjezbe 13.dwg u mapi .../Tutorial/vjezba_13
STVARNI PRIKAZ CIJEVI
Ponekad je poeljno prikazati cijev u realnom mjerilu situacije. To se

izvodi naredbom realni/shematski prikaz cijevi. Najprije, kao i obino,
moramo zadati elemente sustava na koje se prikaz odnosi, i to tipkom
. Nakon zadavanja postavki prikaza (u lijevom dijelu dijaloga),
tipkom Crtaj cijev se prikazuje u realnom obliku.

13.3.3.
108
SLIVNE POVRINE
13.3.3.1.
DEFINIRANJE SLIVNIH POVRINA
Slivne povrine koristimo za proraun koliina protoka u sustavu. U
Canalisu se mogu definirati tri vrste povrina: slivne povrine koje slue
za dobivanje oborinskih protoka; utjecajne povine za kune otpadne
protoke i utjecajne povrine za industrijske otpadne protoke.
Otvorite dijalog Definiranje slivnih povrina (Canalis -> Slivovi i
utjecajne povrine -> Zadavanje povrina).
U polju dijaloga pod nazivim Vrsta povrine moete odabrati jednu od
tri ponuene vrste povrina: slivnu povrinu; utjecajnu povinu kuni
otpadni protok; utjecajnu povrinu industrijski protok.
Ispod toga, odreujete na koje se elemente (skupinu elemenata)
odnosi ta povrina (povrina na jednu dionicu; povrina na vie dionica;
automatska podjela; izravni zapis podataka u dionicu).
U dijelu dijaloga Definiranje povrina trebate zapravo zadati povrinu u
crteu. Nakon toga odreujete sve potrebne elemente (redni broj,
povrinu, tlo, koeficijent otjecanja, pad).
Odaberite opciju Povrina na vie dionica. Zatim, tipkom

oznaenu slivnu povrinu u crteu.
Na kraju zadavanja pritisnite tipku Spremi podatke.
Pritiskom na tipku
ureuju se oznake za slivnu povrinu:
odaberite
13.3.3.2.
109
UREIVANJE SLIVNIH I UTJECAJNIH POVRINA:
Otvorite dijalog Canalis -> Slivovi i utjecajne povrine ->

Ureivanje/oznaavanje povrina. U lijevom dijelu dijaloga moete
vidjeti spisak svih povrina. Za ovaj sluaj, u crteu postoji samo jedna
13.3.4.
povrina, koju smo prije zadali. Tipkom

odaberite u crteu slivnu
povrinu. Sada u desnom dijelu dijaloga vidite podatke o njoj (redni
brij, povrinu, koeficijent otjecanja i pad). Te podatke moete mijenjati.
Za pad (u promilima) upiite 2, i zatim kliknite na Spremi podatke.
U tabu Oznake moete ponovno definirati oznake sliva (klikom na tipku
Definiranje oznaka). Takoer moete u crteu oznaiti (kosim crtama)
traenu povrinu (klikom na tipku Oznai odabrane povrine) ili ju
obrisati.
ZADAVANJE PROTOKA
Protoke je mogue prorunavati na vie naina. Grupa naredbi Protoci slui za zadavanje podataka
potrebnih za raunanje protoka te za proraun protoka.
13.3.4.1.
ZADAVANJE PODATAKA PROTOKA
Otvorite dijalog Canalis -> Protoci -> Koeficijenti/vrijeme ulaza. Tipkom

odaberite oznaeni ogranak u crteu. Odaberite Sve. Nakon toga,
morate zadati podatke u dijalogu. Prvi podatak je koeficijent gustoe
stanovnitva kod prorauna otpadnog protoka. Ovaj se koeficijent
koristi u postotnom raunu koji slui za raunanje kunog otpadnog
110
13.3.4.2.
protoka. Koristi se kada postoji neravnomjerna raspodjela gustoe

stanovnitva, tj. neravnomjerna raspodjela potronje vode.
Drugi podatak je faktor za proraun koeficijenata zakanjenja i
umanjenja kod prorauna oborinskog protoka. Proraun tog koeficijenta
je empirijskog karaktera i u sluaju da se ne definira, prilikom
prorauna oborinskog protoka uzima se da su koeficijenti zakanjenja i
umanjenja jednaki 1. U sluaju kada se proraun oborinskog protoka
obavlja preko ITP krivulja, ovi se koeficijenti ne uzimaju u obzir.
Trei podatak je vrijeme ulaza oborina u cijev. Ispod toga su jo ATV
frekvencija i ATV vtijeme trajanja kie.
Oznite sve podatke i kliknite na Spremi podatke.
ZADAVANJE OTPADNIH PROTOKA
Proces kojim program Canalis proraunava otpadne protoke opisan je u

sljedeem tekstu. Proraunom koliina otpada dobije se ukupna koliina
potroene vode, te se ta koliina podijeli sa ukupnom duljinom cijevi
sustava i tako se dobije koliina otpadnog protoka po dunom metru
cijevi (specifini protok [l/s/ha]). Potom se taj dobiveni specifini protok
mnoi sa duinama pojedinih dionica i tako se dobije vlastititi otpadni
protok.
Otvorite dijalog Canalis -> Protoci -> Otpadni -> Postotni raun. Otvara
se dijalog poput onoga na slijedeoj slici:
111
13.3.4.3.
Za stvarni broj stanovnika upiite 100. Klikom na tipku Prikai

privremene rezultate, u donjem dijelu dijaloga dobit ete prikaz
podataka. Nakon toga kliknite na Spremi podatke.
Za proraun otpadnih protoka koristi se i metoda prorauna prema
povrinama:
ZADAVANJE OBORINSKIH PROTOKA
Za proraun oborinskih protoka u Canalisu 6 postoje tri metode:

jednostavna metoda; racionalna metoda i TRRL metoda. Proces
prorauna i koeficijenti za pojedinu metodu detaljno su opisani u
priruniku Canalis 6.0. Za ovaj primjer protoke emo proraunati
jednostavnom metodom. Otvorite dijalog Canalis -> Protoci ->
Oborinski -> Jednostavna metoda.
112
13.3.4.4.
Za protok ostavite veliinu 120 i kliknite na Spremi podatke.
PRORAUN TRANZITNIH I UKUPNIH PROTOKA
Nakon to ste zadali sve potrebne protoke, u ovom dijalogu zapravo

odbirete koji e protoci biti ukljueni u tranzitni i ukupni protok, koji e
kasnije posluiti za proraun.
Otvorite dijalog Proraun ukupnih i tranzitnih protoka. Oznaite
kvaicom sve protoke koje ste dosad zadali i zatim kliknite na tipku
Raunaj tranzitne protoke.
Isto napravite i za ukupni protok:
113
Kliknite na tipku Raunaj ukupni protok i zatim zatvorite dijalog.
13.3.5.
114
HIDRAULIKI PRORAUN
13.3.5.1.
ZADAVANJE HRAPAVOSTI CIJEVI
Grupa naredbi unutar menija Hidraulika slui nam za zadavanje podataka potrebnih za hidrauliki
proraun i za provedbu samog prorauna.
13.3.5.2.
Otvorite dijalog Canalis -> Hidraulika -> Hrapavost cijevi. Tipkom

odaberite u crteu oznaeni ogranak. U dijelu dijaloga Dionice,
odaberite Sve. Trenutna vrijednost za hrapavost cijevi je 1 (zadaje se u
milimetrima). Kliknite na Spremi podatke.
HIDRAULIKI PRORAUN
Sada postoje svi potrebni podaci za proraun.

Otvorite dijalog Canalis -> Hidraulika -> Hidrauliki proraun.
Ponovno tipkom
u crteu odaberite oznaeni ogranak. Sad imate
na raspolaganju dvije mogunosti: ako elite da vam u dijalogu budu
prikazani minimalni promjeri cijevi, ovisno o padu cijevi, protocima,
hrapavosti i ostalim podacima koje ste do sada zadali, odaberite tipku
. Ako elite da vam program izrauna minimalan pad cijevi, a ne
promjer,onda morate kliknuti na tipku

. Najprije kliknite na
(proraun min. promjera cijevi). Sada u desnom dijelu dijaloga vidite
izraunate podatke za prvu dionicu ogranka: minimalni proraunati
promjer, prvi vei promjer iz sekcije kataloga cijevi, te izabrani promjer
(ova zadnja dva vi odbirete).
Kada ste odbrali promjer, ispod u dijalogu vidite izraunate podatke za
taj va izabrani promjer cijevi. Te podatke moete spremiti tipkom
Spremi podatke. Klikom na plavu strelicu u lijevom dijelu dijaloga,
moete se prebaciti na slijedeu dionicu, spremiti podatke, i tako do
kraja.
115
Odabirom tipke
Isto kao za pojedinane dionice, rezultate prorauna moete vidjeti i za

vie dionica (tab Grupa dionica).
Izgled dijaloga za proraun minimalnih promjera za grupu dionica treba
izgledati kao na donjoj slici:
dijalog poprima slijedei izgled:
116
Takoer, i dijalog za proraun minimalnog pada cijevi:
Pokretanjem tipke Proraun izvrava se operacija prorauna promjera,

odnosno pada cijevi.
13.3.6.
117
HIDRAULIKI KALKULATOR
Hidrauliki kalkultor je koristan za brzu pomo pri radu i pregled svih

vanih podatka cijevi za dionicu (visinu ispunjenosti, brzinu toka...)
ovisno o zadanim podacima. Tu moete odabrati dionicu, zadati protok,
pad cijevi, hrapavost i viskozitet. U srednjem dijelu dijaloga, u polju
Minimalni promjer, prikazan je izraunat minimalan promjer cijevi (za te
podatke koje ste zadali). Sada trebate upisati promjer (po elji, ali mora
biti vei od minimalnog) u polje ispod. Nakon toga vidite u donjem
dijelu dijaloga izraunate podatke za taj izabrani promjer:
13.4.
118
SAETAK
Ulazni podaci za provedbu hidraulikog prorauna formiraju se iz prethodno zadanih podataka sustava
(promjera i pada cijevi, slivnih i utjecajnih povrina, proraunatih protoka, hrapavosti cijevi). Ukoliko
kao rezultat prorauna hidraulike elimo dobiti promjere cijevi, moraju biti zadani padovi nivelete ili
visine nivelete u vorovima, a ukoliko elimo da rezultat prorauna hidraulike budu minimalno potrebni
padovi nivelete, potrebno je prethodno zadati eljene promjere cijevi. Slijedei ulazni parametar je
visina hrapavosti. Visinu hrapavosti (mm) je mogue zadati za svaku cijev pojedinano (interaktivni
nain zadavanja) ili za sve cijevi istovremeno. Proraun hidraulike je mogue vriti za svaku cijev
pojedinano ili pak grupno. Prilikom zadavanja podataka za proraun hidraulike posebnu pozornost
valja obratiti na pravilno zadanu sekciju kataloga cijevi. Sve proraunate vrijednosti mogue je
pregledati u dijalogu Opi pregled u Situaciji.
13.5.
VANA PRAVILA
Kanalizacijski sustav valja crtati drei se pravila utvrenih u

prethodnim vjebama.
Ovisno o eljenom rezultatu prorauna (promjeri cijevi ili padovi
nivelete) potrebno je prethodno zadati odgovarajue ulazne parametre
(podatak o niveleti ili promjere cijevi).
Kao ulazni parametar potrebno je zadati visinu hrapavosti.
Vrijednost visine hrapavosti zadaje se u milimetrima.
Proraun hidraulike mogue je provesti za jednu dionicu, dio sustava ili
za cijeli sustav.
Prilikom prorauna hidraulikih veliina voditi rauna o izboru prave
sekcije kataloga cijevi.
Hidraulike veliine je mogue proraunati prema zadanim uvjetima.
Uvjeti mogu biti promjer cijevi, postotak ispunjenosti cijevi i sl.
Proraunate vrijednosti mogue je pregledati u Opem pregledu.

Tutorial PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Tutorial PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tutorial PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TUTORIAL

Canalis 6.0 tutorial

VJEBA 01 SUSTAVI ............................................................................................... 5

VJEBA 02 INTERAKTIVNO CRTANJE MREE ...................................................... 14

VJEBA 03 PRETVARANJE AUTOCAD ENTITETA U ELEMENTE SUSTAVA ............. 23

VJEBA 04 TOPOLOGIJA ...................................................................................... 30

Canalis 6.0 tutorial

VJEBA 05 UREIVANJE ELEMENATA SUSTAVA.................................................. 37

VJEBA 06 ZADAVANJE VISINA TERENA ............................................................. 59

VJEBA 07 CRTANJE UZDUNIH PROFILA........................................................... 73

VJEBA 08 CRTANJE I EDITIRANJE NIVELETE I CIJEVI...................................... 78

VJEBA 09 PREGLEDI PODATAKA U UZDUNIM PROFILIMA .............................. 86

VJEBA 10 ISKOPI, OKNA I POPRENI PRESJECI ........................................... 90

Canalis 6.0 tutorial

10.3. DIJELOVI VJEBE ...................................................................................................... 90

VJEBA 11 ZADAVANJE NIVELETE, PADOVA I PROMJERA U SITUACIJI.

VJEBA 12 OZNAAVANJE SUSTAVA.............................................................. 100

VJEBA 13 HIDRAULIKI PRORAUN ........................................................... 107

Canalis 6.0 tutorial

Program se pokree dvostrukim klikom na njegovu ikonu koja je

Sustavi slue za grupiranje odreenih dijelova projeka. Na primjer, u

Canalis 6.0 tutorial

Sve naredbe se odnose na takozvani trenutni sustav. Trenutni sustav

Da bi zapoeli crtanje dionica i vorova potrebno je pokrenuti naredbu

Crtanje vorova i dionica koja se nalazi u meniju Situacija - > Crtanje

Odmah nakon pokretanja naredbe mogu se poeti crtati vorovi i

da zaponete novi niz, ili

samo kliknete na tipku

, ili koristei naredbu

kojom se spajamo na postojeu

Canalis 6.0 tutorial

Kada smo zapoinjali crtanje dionica, u crteu nije bilo definiranog

Kao to vidite, u dijalogu trenutno postoji samo jedan sustav. Da bi

Canalis 6.0 tutorial

Za ime sustava upiite FAZA_1, a za opis upiite Prva faza u izgradnji

Nakon to kliknete pokraj oznake boje, pojavi se dodatna tipka

Da bi definirali novi sustav treba kliknuti na ikonu

Canalis 6.0 tutorial

radi suprotno od prethodne naredbe. Ovom se naredbom

Canalis 6.0 tutorial

popisu sustava u dijalogu Sustavi. Pokrenite naredbu

U popisu oznaite sustav FAZA_2 i pokrenite naredbu

slui za unos postavki iz nekog postojeeg sustava,

dok tipka eksport

Pokrenite naredbu Situacija->Pregledi->Granati pregled. U crteu s

Canalis 6.0 tutorial

U doljnjem dijelu dijaloga ispisani su podaci o elementu koji je trenutno

Canalis 6.0 tutorial

Takoer tu naredbu moete pokrenuti i pritiskom na tipku

Da bi se omoguila bolja organizacija i struktura podataka u sloenijim projektima, uvedeno je

Canalis 6.0 tutorial

Za manje projekte je mogue definirati samo jedan sustav

Canalis 6.0 tutorial

2. VJEBA 02 INTERAKTIVNO CRTANJE MREE

Program se pokree dvostrukim klikom na njegovu ikonu koja je

U ovom projektu trenutno nema definiranih sustava. Bez obzira na to

Canalis 6.0 tutorial

Za ime sustava upiite POSTOJECI, za vrstu odaberite 0 - Kanalizacija,