Slobodna Bosna Br.943

STROGO POV.
CENTRALNI KOMITET HELSIN[KOG KOMITETA
fk sarajevo
ILUSTRACIJA: BRANCAGLIONI
JA PLIN SAM TVOJ
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-943:ISPRAVNA-oglasi.qxd
2.12.2014
14:17
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
4.12.2014
0:23
Page 3
SADR@AJ
10 ENERGETSKI [OK
www.slobodna-bosna.ba
22 EKSKLUZIVNO
36 JASNO I GLASNO
ZA[TO JE RUSIJA ODUSTALA OD

JU@NOG TOKA
SVJEDOÊNJE OD KOJEG SE
LEDI KRV
REDATELJ KOJI NE
PRIPADA NIKOME
Izgradnja plinovoda Ju`ni tok manjim

dijelom je zaustavljena zahtjevima
evropske birokratije a ve}im dijelom
ekonomskim sankcijama zapada koje su iz
temelja uzdrmale rusku ekonomiju i prisilile
Rusiju da reducira investicione projekte
Nekada{nja {efica Posebnog odjela za

ratne zlo~ine Tuìteljstva BiH VESNA
BUDIMIR dobila je prije ~etiri godine
upozorenje da joj ZUKA ALI[PAGO, ratni
zapovjednik Specijalnog odreda Zulfikar,
koji je optuèn za ratni zlo~in nad
hrvatskim stanovnicima sela Trusina,
sprema podmuklu osvetu; u {okantnom
iskazu za{ti}enog svjedoka, jednog od
Zukinih zatvorskih cimera, navodi se kako
je Ali{pago u februaru 2010. iz pritvora
organizirao provalu u stan tada{njeg
glavnog dràvnog tuìtelja MILORADA
BARA[INA i ukradeni laptop namjeravao
podmetnuti tuìteljici Vesni Budimir
Kazali{nog redatelja OLIVERA FRLJI]A u

Hrvatskoj ve} godinama proganjaju zbog
njegovog o{trog i beskompromisnog, ali
najprije krajnje eti~kog teatarskog
anga`mana; ulje na vatru sam je dolio
kada je prihvatio funkciju intendanta HNK
Ivan pl. Zajc u Rijeci menima i
14 RAM ZA SLIKU PREMIJERKE

RS-a
ZBOG NJE SU JE ZVALI PAPAK
18
Predsjednik RS-a MILORAD DODIK povjerio je @ELJKI CVIJANOVI], aktuelnoj premijerki RS-a, mandat za sastav nove Vlade
Republike Srpske, {to je izazvalo burne
reakcije unutar SNSD-a i opozicije u RS-u;
na{a novinarka analizirala je rezultate
26 IBRO DIRKA, BA[
koje je Cvijanovi}ka postigla tokom
DONO[ENJE AKTA BEZ TAKTA (III)
jednoipogodi{njeg mandata premijerke
Direktor Federalne uprave za inspekcijske
poslove IBRAHIM TIRAK, po svemu
sude}i, uspje{no privodi kraju misiju
nezakonitog zapo{ljavanja i nepotrebnog
gomilanja administracije a jedina prepreka
na tom putu su mu federalni upravni
inspektor Ismet Pelak i Sindikalni odbora
Uprave. Do kona~nog ostvarenja Tirkovog
LIKVIDACIJA HELSIN[KOG
cilja potrebno je samo da novoimenovani
KOMITETA BiH
Sindikalni odbor Op}inskom sudu u
KOLIKO JE KO[TALA BORBA ZA
Sarajevu uputi i slu`beni dopis o
povla~enju tu`be za poni{tenje spornog
LJUDSKA PRAVA
Pravilnika, koji je osnov za prijem novih
^lanovi Upravnog odbora Helsin{kog
dvadesetak podobnih radnika
komiteta za ljudska prava u BiH, koji su
izabrani pro{le godine, zatraìli su nedavno
da se protiv biv{ih predsjednika SR\ANA
DIZDAREVI]A i VERE JOVANOVI]
podignu kaznene prijave, kako bi se
kona~no utvrdilo ko je odgovoran {to je ta
nevladina organizacija, s dugogodi{njom
tradicijom, oplja~kana; prethodno je
nezavisna revizorska ku}a iz Njema~ke u
Sarajevo dostavila financijsko izvje{}e u 30
kojem se navodi da Helsin{ki komitet u BiH
nema sredstava za oporavak, a partnerskim
me|unarodnim organizacijama preporu~uje
prekid suradnje, zbog opasnosti da bi
donacije za nove projekte mogle biti
potro{ene za izmirenje starih dugova
4.12.2014. I SLOBODNA BOSNA
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
KAKO JE [ARI] OSVOJIO

EVROPU
BALKANSKI KOKAINSKI KARTEL U
KORICAMA
Knjiga beogradskog novinara STEVAN
DOJÎNOVI]A [ari} - Kako je balkanski
kokainski kartel pokorio Evropu za samo
mjesec postala je bestseler. Doj~inovi} za
na{ list govori na koji na~in je otkrio do
sada nepoznate detalje o [ari}evom
{vercu kokaina iz Ju`ne Amerike, pranju
miliona eura u Srbiji, Crnoj Gori i BiH, te
kako je narkomafija povezana sa biznismenima i politi~arima u regionu
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
3.12.2014
23:57
Page 4
MINI MARKET
NIJE BILO KLEVETE
[TELA ALAGI]
Lejla Alagi},
uz malu pomo}
supruga Amela,
prelazi na novu,
atraktivniju
du`nost u
Biha}u
Lejla Alagi} iz Odjela za ljudska
prava pri Misiji OSCE-a u Biha}u,
po svemu sude}i, uskoro }e
promijeniti radno mjesto. Na
objavljeni konkurs za popunu
radnog mjesta {efa Ureda za
postavljenja agencije Livanjskog i
Unsko-sanskog kantona, pored
Lejle Alagi}, prijavilo se jo{ 14
kandidata, ali bez familijarnopoliti~kog pedigrea. Naime, Lejla
Alagi} je supruga Amela Alagi}a,
direktora JU Direkcija regionalnih
autocesta USK, koji je kadar
biha}kog SDP-a, odnosno kadar
svog kuma Hamdije Lipova~e. U
vrijeme kada je Lipova~a obna{ao
du`nost na~elnika biha}ke Op}ine,
Alagi} je bio direktor JP Vodovod.
Izborom Lipova~e za predsjednika
Vlade USK Op}insko vije}e Biha}a
smijenilo je Alagi}a sa mjesta
direktora Vodovoda, a na scenu je
stupio Lipova~a. Amel Alagi}
postavljen je na mjesto direktora
Direkcije regionalnih autocesta
USK. Da bi se izvelo ovo
postavljenje, Vlada USK prvo je
Amel
Alagi}
Abdulah Sidran izgubio

spor protiv Gorana Simia
KO JE KOGA OKLEVETAO
Goran Simi} i Abdulah Sidran
Op}inski sud u Sarajevu odbio je tu`bu

knjièvnika Abdulaha Sidrana protiv
Gorana Simi}a zbog klevete, te naloìo
tuìtelju (Sidranu) da je duàn Simi}u
nadoknaditi tro{kove sudskog postupka u
iznosu od 842,40 KM u roku od 30 dana.
Podsjetimo, Sidran je tuìo Simi}a traè}i
od{tetu od 3.000 KM zbog navodne klevete u
intervjuu koji je objavljen u Slobodnoj
Bosni 23. avgusta 2012. godine, a u kojem je
Simi}, izme|u ostalog, o Sidranu rekao: Na
po~etku rata (Sidran) je napisao u kolumni u
Oslobo|enju da ako ~etnici do|u i pokolju
cijeli grad, ono malo |ubre Simi} jedini }e
biti kojeg }e po{tediti - {to je bio poziv na
lin~, tako da sam tada sa njim zavr{io, kako
bih na miru mogao ~itati njegove sjajne
pjesme. Zamislite mene, kako sa dvoje djece
u Sarajevu 1992. godine, ~ekam da mi na
vrata pokuca neko sa otko~enim pi{toljem i
tekstom kolege Sidrana kao alibijem.
Uvidom u pomenuti intervju, kao i u
tekstove koje je Abdulah Sidran tokom rata
1992. i 1993. godine objavljivao u listu
Oslobo|enje, Op}inski sud u Sarajevu
zaklju~io je kako se na temelju vaè}ih
zakona ne moè utvrditi da je Goran Simi}
oklevetao Sidrana.
Sporno je da li su citirani dijelovi

teksta iz intervjua tuènog, objavljenog u
~asopisu Slobodna Bosna klevetni~kog
tipa, tj. da li je rije~ o izno{enju ili
preno{enju neistinitih ~injenica, pa je u vezi
s tim sporna odgovornost tuènog za
naknadu {tete po osnovu klevete.
Tuìtelj je nesporno javna li~nost-pisac,
i prema praksi Evropskog suda za ljudska
prava, javne li~nosti moraju tolerisati
intenzivniji nivo kritike od obi~nih gra|ana,
tj. granice dopu{tene kritike su znatno {ire
kada su u pitanju javne osobe, nego kada se
radi o privatnim osobama, jer se oni svjesno
izlaù pomnom ispitivanju svojih rije~i i
djela, kako od strane novinara, tako i od
cjelokupne javnosti, pa shodno tome
moraju iskazati i ve}i stepen tolerancije,
navodi se u obrazloènju presude
Op}inskog suda u Sarajevu, uz zaklju~ak:
Sud je stao na stanovi{te da se u
konkretnom (dijelu intervjua iz SB, op.a.)
ne radi o kleveti, u smislu Zakona o za{titi
od klevete u FBiH, ve} je tuèni iznio svoje
mi{ljenje, svoj vrijednosni sud, dovode}i u
vezu tekst koji je tuìtelj objavio u
Oslobo|enju 1993. godine.
(M. Radevi})
SLOBODNA BOSNA I 4.12.2014.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
3.12.2014
23:58
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Theodor Meron
u Sarajevu
morala smijeniti nekoliko ~lanova

Nadzornog odbora i imenovati
nove, podobne i poslu{ne kadrove.
Nakon {to je poslovno zbrinut Amel,
velike su {anse da }e poslovno biti
zbrinuta i njegova supruga Lejla
Alagi}, s obzirom da ured OSCE-a
u Biha}u uskoro prestaje sa radom.
(M.F.)
(VE)]ERA]EMO SE JO[
Dodik bezuspje{no poku{ava

zata{kati sukob
s Igorom
Radoji~i}em
Javna je tajna da su ve} dulje
vrijeme ozbiljno poreme}eni odnosi
u vrhu SNSD-a, osobito izme|u
~elnika Stranke Milorada Dodika i
dopredsjednika Igora Radoji~i}a.
[to se njihov sukob vi{e produbljuje,
to se Dodik vi{e trudi da sukob
zata{ka a odnose u Stranci prikaè
idili~nim.
Pa je tako prije nekoliko dana
pozvao novinare tv servisa da snime
zajedni~ku ve~eru koju je Dodik
priredio gostu iz Mostara Draganu
ôvi}u, a na kojoj je me|u ostalim
bio i Igor Radoji~i}.
No, Radoji~i} je jo{ iste ve~eri na
svom Twitter profilu objavio da se
upravo vratio s ve~ere i ugodnog
druènja s Draganom ôvi}em.
Ugodan kasnove~ernji razgovor
ve~eras u Banjaluci sa g. Draganom
ôvi}em, napisao je Radoji~i},
nijednom jedinom rije~ju ne spominju}i Dodika, pored kojeg je sve
vrijeme sjedio na ve~eri.
(M.A.)
Igor
Radoji~i}
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
3.12.2014
23:36
Page 6
RATNE EPOPEJE BH. LIDERA
Dezerteri u ratu i
ratni hu{ka~i u miru
U odlunoj kampanji protiv
teroristike Islamske drave
Iraka i Levanta (ISIL-a)
saveznike, zapadne snage
su danas uhapsile suprugu
lidera te kalifatske paramilitarne tvorevine, kontroverznog islamiste ABU BAKRA EL
BADGDADIJA. Ne mogu da
vjerujem (kakav je to islamski
lider!?) da je Bagdadi toliki
leva(n)t da ima samo jednu
suprugu, Bin Laden ih je u
trenutku likvidacije imao
barem pet-est, za svaki
sluaj, da mu se nau pri ruci.
Ili, recimo, krajiki selefijski
guru BILAL BOSNI, koji je
sino puten iz pritvora. On
na lageru ima u svakom
trenutku sedam-osam ena
svog ivota - svaka propisno
pokrivena, svaka detaljno
zamotana. Kau da je bivi
kafanski pjeva-veseljak
Bosni obilazei sela i zaseoke
po Krajini, gdje god bi vidio
ensku eljad, djevojice da
se igraju po aviljama, poruio
glavi kue: De mi zamotaj
ovu najmlau, za ponijeti
6
ETVRTAK,
27. NOVEMBAR
Eh, da, kada bih ja odlu~io da nekog

potkradam, recikliram, zavr}em, taj neko,
o{te}eni, sasvim sigurno, ne bih bio ja.
Na bespredmetnu krkansku tvrdnju

MILORADA DODIKA da je ALIJA
IZETBEGOVI] bio pripadnik zloglasne
fa{isti~ke Handàr divizije koja je po~inila
zvjerstva nad srpskim narodom u Drugom
svjetskom ratu, BAKIR IZETBEGOVI]
najavljuje tu`bu ukoliko se predsjednik
Republike Srpske javno ne izvini. Njegov
otac je, kaè ~lan Predsjedni{tva BiH, bio
osvjedo~eni antifa{ista, pa na neki na~in,
dosta uslovno kazano, partizan.
Alija Izetbegovi} u Drugom svjetskom
ratu nije bio ni fa{ista ni antifa{ista, ni
handàr-ratnik a ni partizan, ni simpatizer
pokreta ni njegov protivnik: pona{ao se i
drào otprilike na identi~an na~in kao
Milorad Dodik u ovom posljednjem ratu:
racionalno, sra~unato, oportuno-profiterski.
Odnosno podruma{ki, kao i Bakir
Izetbegovi}.
SUBOTA,
29. NOVEMBAR
PETAK,
28. NOVEMBAR
Na jedvite jade zavr{im dnevnik za
Radio Slobodna Evropa - ne smijem se
ponavljati, bezo~no bi i neprofesionalno
potkradanje samog sebe bilo da ponovim
bilo {ta {to sam ve} napisao u ovim novinama. Ma, prepi{i iz Slobodne Bosne, pa
po{alji u Prag, ko }e to provjeravati, savjetuju mi.
Ujedinila se lijeva politi~ka scena detronizirani SDPBiH se fuzinirao sa

nepostoje}im USD-om MIRE LAZOVI]A
i IVE KOM[I]A. Tu su u aktivnoj igri i
~elni ljudi biv{eg Socijalisti~kog saveza
radnog naroda (SSRN) Mirko Pejanovi} i,
moè biti, Nijaz Skenderagi}. Sve je, dakle,
kako treba i sve se vra}a na po~etak, svi
~lanovi predratnog Predsjedni{tva SDP-a
su na broju, samo jo{ da se ovoj lijevoj borbenoj fronti priklju~i Savez komunista
Pokret za Jugoslaviju, pa da bratski, solidarno podijele nemalu lijevu partijsku
imovinu!
NEDJELJA,
30. NOVEMBAR
Estradni humor u Srbiji, premda ne
samo u Srbiji, vaàn je i nezaobilazan
~imbenik i generator jezika mr`nje,
{ovinizma, nacizma. Prema nekom
nepisanom pravilu, humor je sam po sebi, i
za sebe, neduàn, ~edan, bezazlen, premda je
nekada davno jedna pametna glava
napisala/propisala recept za upotrebu humora: odli~an je, ljekovit sve dok ne pokvari
ne{to bolje. Klizak je, pored ostalih, i teren
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
3.12.2014
23:39
Page 7
ministar policije Republike Srpske, a

vrhunac profesionalne karijere mu je bio
kada se pojavio na sve~anom postrojavanju
Crvenih beretki na borili{tu-poligonu u
Kuli: u dru{tvu sa Slobodanom Milo{evi}em,
Jovicom Stani{i}em, Frenkijem Simatovi}em,
Miloradom Vu~eli}em Kijac je sa
pa`njom slu{ao raport komandanta MILORADA ULEMEKA LEGIJE o ratnim uspjesima (tj. zlo~inima) njegove jedinice.
Predratni udba{ Kijac nikada nije optuèn za
ratne zlo~ine, a da jeste, i da mu je sudio
komunisti~ki sudac Mi}o Potpari}, ne bi
trebao ~ekati 12 godina na presudu i ne bi
pro{ao ispod doìvotne robije
Abu Bakr al-Bagdadi
cinizma (u izvornom zna~enju cinik je

neko ko ima pse}u narav). U svaku stvar
duha, pa i duhovitosti, mora se udjenuti
mrva morala (obi~ajnosti). Transparent
koji godinama kruì po srpskim sportskim
arenama u Republici Srpskoj i rasejanju
No`, ìca, Srebrenica jednom se mom
beogradskom drugu ~ini dovitljivim, bez
obzira {to je uvredljiv. Jeste, kaèm mu,
skoro kao replika iz istog mentalnog i
humoristi~kog legla: Srce, plu}a, @uta
ku}a.
Ne postoje nijanse humora, crne ili sive,
koje su odrìve ili neutuìve ako su
uvredljive, niti postoji neduhovit humor.
Nije kriv IVAN IVANOVI], lijepo
obja{njava Dragan Marinkovi} Maca,
glumac, komentiraju}i ispad voditelja
gledane beogradske televizije, kriv je tim
ljudi koji mu pi{e scenarij. Dakle, rije~ je
o kolektivnoj, jo{ teòj, a ne pojedina~noj
krivici.
U srpskoj, a i u bo{nja~koj tradiciji postoji rasko{na lepeza samouru{avaju}eg,
autodestruktivnog humora o istoj temi: seksualne, mu`ja~ke agresije. Ima, recimo,
onaj vic, ratni, sarajevski kad Mujo vodi
Sulju ku}i nakon mjesec dana provedenih
na prvoj liniji pa kroz prozor vide Fatu u
ljubavnom gr~u sa strancem. Ko je ovaj?,
pita Suljo. Evropski posmatra~, veli
Mujo. Haveru, koliko ja kontam, mi smo
posmatra~i, a on je j..a~. A ima i onaj
{umadijski kad @ivorad zove ~obanicu
Radojku da mu se pridruì. Ma ne}u,
@ivorade, ti bi da me siluje{. Ama, bre
gde da te silujem, mokra je trava?! Nema
veze, ponela sam }ebence
PONEDJELJAK,
1. DECEMBAR
Bosna i Hercegovina u svemu, pa i u
aktualnom hrvatsko-srpskom hladnom
miru (tako je odnose izme|u na{ih susjeda
definirao biv{i ambasador Srbije u Hrvat4.12.2014. I SLOBODNA BOSNA
skoj, nekada{nji vrlo po{tovan novinar

Politike Radivoje Cvjeti~anin) koji je uslijedio nakon dolaska VOJISLAVA
[E[ELJA iz Haaga u Beograd, mora na}i
mjeru. Politi~ku, diplomatsku, medijsku.
Sa politikom nam ba{ i ne ide najbolje,
o diplomaciji da i ne govorimo, ali uspje{an
(medijski) poku{aj da se na|e mjera,
prihvatljiv balans, autenti~na ekvidistanca izme|u uzavrelih beogradsko-zagreba~kih odnosa je ve~era{nja emisija
Po{teno na Federalnoj televiziji. U Hrvatskoj se [e{eljevi javni istupi precjenjuju,
prenagla{avaju, nerijetko nau{trb dobrog
ukusa, a Vu~i}evi mediji u Srbiji ih potcjenjuju, bagateliziraju; u emisiji Du{ke Juri{i}
oslobo|en je medijski prostor i za [e{elja,
ali je, {to bi rekli medijski analiti~ari, profesionalni traga~i za dlakom u jajetu, data
prilika da se ~uje i druga strana.
[to se mene ti~e, apsolutna zvijezda
emisije bio je MI]O POTPARI], sarajevski sudija koji je prije trideset godina mrtavhladan presudio [e{elju osam godina robije. Zar je ìv Mi}o Potpari}?!,
zaprepa{teno pita vojvoda Vojo novinara
Sinana [ari}a. @iv, ìv, odgovara novinar. Gospodin Potpari} je prevalio 80.
godinu. Sasvim slu~ajno, iz rijetkih kafanskih susreta, iz neposrednih, primarnih
izvora, dakle, znam u kakvoj je mentalnoj, moralnoj i profesionalnoj kondiciji.
Sve ~ita, sve prati, sve zna; ni{ta va`no mu
nije promaklo. I tako vi{e od pola stolje}a.
Kada bi pod istim zakonskim okvirima i
pravosudnim standardima (komunisti~kim,
ideolo{kim, represivnim) ponovo sudio
[e{elju, nepokolebljivo tvrdi sudac Mi}o,
ne bi ni zareza promijenio u presudi protiv
[e{elja od prije 30 godina.
[e{elj ve~eras kaè kako je te 1984.
godine uhap{en u vozu na relaciji Sarajevo Beograd dok je nosio rukopis svoje knjige;
ovla{teni radnik Slu`be dràvne bezbjednosti BiH koji je imao ~ast da ga li{i slobode
zvao se DRAGAN (a ne Zoran, kako kaè
[e{elj) KIJAC. Taj Kijac je u toku rata bio
UTORAK,
2. DECEMBAR
U odlu~noj kampanji protiv teroristi~ke
Islamske dràve Iraka i Levanta (ISIL-a)
savezni~ke, zapadne snage su danas uhapsile suprugu lidera te kalifatske paramilitarne tvorevine, kontroverznog islamiste
ABU BAKRA EL BADGDADIJA. Ne
mogu da vjerujem (kakav je to islamski
lider!?) da je Bagdadi toliki leva(n)t da ima
samo jednu suprugu, Bin Laden ih je u
trenutku likvidacije imao barem pet-{est, za
svaki slu~aj, da mu se na|u pri ruci. Ili,
recimo, kraji{ki selefijski guru BILAL
BOSNI], koji je sino} pu{ten iz pritvora.
On na lageru ima u svakom trenutku
sedam-osam èna svog ìvota - svaka
propisno pokrivena, svaka detaljno
zamotana. Kaù da je biv{i kafanski pjeva~veseljak Bosni} obilaze}i sela i zaseoke po
Krajini, gdje god bi vidio ènsku ~eljad,
djevoj~ice da se igraju po aviljama, poru~io
glavi ku}e: De mi zamotaj ovu najmla|u,
za ponijeti
SRIJEDA,
3. DECEMBAR
Smrzo sam se jutros gledaju}i utakmicu
ko{arka{ke NBA Lige Chicago Bullsi-Dallas
Maveriksi koja je trajala tri-~etiri sata. Plin u
ku}i ne radi i sve sam po spisku ispsovao i
Rusu Putinu i Ukrajincu Poro{enku, Vu~i}u
i Dodiku, sjetih se nekakvog srpskog plinovo|e Du{ana Bajatovi}a i na{eg gas-majstora Adnana Krese. Zvao bih jarana @eljka
Toma{evi}a, genija za te plinske ~arlame, ali
je rano, odnosno kasno, kako se uzme.
Ispostavi se da sam zaboravio platiti plin
zadnja dva mjeseca pa me nadle`ni inkvizitor kaznio isklju~enjem istog energenta.
Zna~i, samo zbog pla}anja, tj. nepla}anja,
nema drugog razloga, nekakve zavjere?,
ratoborno pitam ènu na {alteru, ni krivu ni
du`nu. Naravno da je sav energetski belaj, i
moj privatni i globalno geostrate{ki, zbog
para, pla}anja ili nepla}anja
7
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
3.12.2014
23:46
Page 8
MINI MARKET
SUD ZBUNJEN NORMALAN
NA IVICI PAMETI
Ivici Marinovi}
jo{ 2012, istekao
mandat, no i
dalje upravlja
Fondom za
profesionalnu
rehabilitaciju
Premda mu je mandat vr{itelja
du`nosti direktora prestao prije
desetak dana, Ivica Marinovi} i
dalje dolazi na posao u federalni
Fond za profesionalnu rehabilitaciju
i zapo{ljavanje invalida,
nastavljaju}i tako praksu zapo~etu
prije dvije i pol godine. Marinovi}u
je, naime, mandat zakonski istekao
jo{ u aprilu 2012., ali je sve doskora
bio na direktorskoj poziciji, unato~
~injenici da nikada nije dobio
zvani~nu suglasnost Vlade
Federacije BiH. Kako su, istodobno,
i ~lanovi Upravnog odbora Fonda
vi{e od tri i pol godine imali status
vr{itelja du`nosti, jasno je da
federalna Vlada nije imala gotovo
nikakve kontrole nad institucijom
koja je godi{nje raspolagala s
desecima milijuna maraka. Navodno
su pojedini uposlenici Fonda
nedavno prijavili da su uni{teni
tonski zapisi sa sjednica Upravnog
odbora i da su zapisnici ispravljani
poslije radnog vremena, te zatraìli
da cijeli slu~aj ispita policija.
(S.M.)
Ivica
Marinovi}
Kantonalna tuiteljica
Sabina Sarajlija dola na
suenje s pripremljenim
tezama, ali se ipak zbunila
Ovotjedni nastavak su|enja
optuènima u predmetu Enegopetrol obiljeìo je sramotni
debakl sarajevske kantonalne
tuìteljice Sabine Sarajlija, zbog
~ega je morala reagirati i sutkinja
Op}inskog
suda
Melika
Murtezi}. Nakon prigovora
odvjetnika optuènih, koji su od
Sarajlije traìli da preformulira
~ak deset pitanja, jer im nisu bila
razumljiva,
nespretna
je
tuìteljica zavapila: Nemojte
me vi{e zbunjivati! Potom se u
raspravu uklju~ila sutkinja
Murtezi} koja je, posve
neuobi~ajeno, naloìla kratku
pauzu, kako bi se tuìteljica
Sarajlija presabrala. No, da
cijela situacija bude jo{
apsurdnija, tuìteljica Sarajlija je
na su|enje do{la s unaprijed
pripremljenim pitanjima!
(S.M.)
Sabina Sarajlija
MALI ODMOR
Samoproglaeni vehabijski
voa Husein Bilal Bosni
ponovo se vraa
u pritvor?
Samoprogla{eni vo|a vehabijske
zajednice u Krajini Husein Bilal Bosni},
koji je nakon tri mjeseca provedena u
pritvoru po~etkom tjedna pu{ten na
slobodu, mogao bi se vrlo brzo ponovno
na}i iza re{etaka. Odluku o privremenom
pu{tanju na slobodu donio je sudac Suda
BiH Izo Tanki} 1. decembra, ali je tuìtelj
Dubravko âmpara dva dana kasnije

uloìo àlbu koja bi, kako nezvani~no
doznajemo, mogla biti uvaèna. Iz
Tuìteljstva BiH ve} su ranije najavili da
}e optu`nica protiv Bilala Bosni}a i
ostalih uhap{enih u operacijama
Damask biti podignuta do kraja godine.
(S.M.)
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
3.12.2014
23:46
Page 9
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
]IRI BU ]IRI BA
PRO ET CONTRA
Vjerujete li u mogunost da
se ljevica moe ujediniti i
vratiti na politiku scenu?
PREDRAG KOVA^
ASIM MUJKI]
Na~elnik Op{tine
Isto~na Ilidà
Profesor na FPN-u
DENNIS GRATZ
Predsjednik Na{e stranke
DA/NE
NE
Ljevica se ne moè ujediniti
i vratiti na politi~ku scenu jer
smatram da u Bosni i
Hercegovini nema ljevice.
AMIR ZUKI]
Generalni sekretar SDA
Ljevica se moè vratiti, ali

ne kako se to sada poku{ava,
tj.
ujedinjenjem
kompromitovanih lidera ~ije
je ljevi~arstvo najbolje
ocijenjeno na proteklim
izborima. Ako novom ljevicom ne budu rukovodili
novi ljudi, onda nam i ne
treba.
AMARILDO GUTI]
Urednik na FTV-u
DA/NE
Mi{ljenja sam da moè, ali
ne pod okriljem postoje}ih
partijskih struktura koje
umjesto
lijeve
slijede
ideologiju fotelja i kadrovskih kombinacija. Nova
ljevica do}i }e od onih koji
su je izvorno i stvarali, od
prezrenih i ugnjetenih.
NERMIN PE]ANAC
Ministar MUP-a Kantona
Sarajevo
]ira ima recept

za uspjeh
Zmajeva u
kvalifikacijama
za EP u
Francuskoj
Miroslav ]iro Blaèvi}, biv{i
selektor BiH, voljan je ponovo
preuzeti selektorsku palicu i, kako
kaè, probuditi uspavanog Zmaja i
vratiti mu pobjedni~ki duh.
Istina, ]iro je demantirao vijest
da je zainteresiran za selektorsku
poziciju, no nije demantirao svoju
ocjenu - da je najve}i problem
nogometne reprezentacije BiH to {to
je izgubila samopouzdanje.
[ta se desilo, pa to je ista ona
ekipa koja je pro{le godine redala
velike uspjehe te bila strah i
trepet svima. Ne{to ima tu {to mi
jako smeta, a to je da tolika koncentracija talenta ne doìvi uspjeh
koji je za ovu generaciju jo{ uvjek
dostiàn. Sve ostale moje drage
prijatelje po{tujem, ali mislim da
oni nisu spremni da probude
na{eg uspavanog Zmaja. Ovdje
vi{e nije stvar taktike niti takti~kih
razmi{ljanja, ovdje je bitno vratiti
pobjedni~ki duh, kazao je ]iro
koga mnogi smatraju prosje~nim
trenerom, ali nenadma{nim motivatorom.
(S.B.)
DA
NE
Te{ko }e taj proces i}i, li~ni
interesi prevladavaju nad
ideolo{kim. Mi{ljenja sam
da su u Bosni i Hercegovini
jasno definisane podjele na
politi~koj pozornici izme|u
ljevice i desnice.
NE
Ljevi~arske stranke u BiH su
izdale tu ideju te postale
interesne skupine konformista. Pravu ljevicu treba
stvarati iznova.
Postoji {ansa da se ljevica

ujedini i vrati na politi~ku
scenu pod uslovom da
proces vode nekompromitovani kadrovi, kadrovi koji
nisu u aferama, koji nisu dio
korupcije i koji nemaju oraha
u dèpu. Tada }e uspjeh
ljevice biti zagarantovan.
Miroslav ]iro Blaèvi}
asim:TEKST osnova.qxd
4.12.2014
0:17
Page 10
ENERGETSKI [OK
Ju`ni tok je prva v

sankcija uvedenih Ru
Izgradnja plinovoda Juni tok manjim dijelom je zaustavljena zahtjevima
evropske birokratije a veim dijelom ekonomskim sankcijama zapada koje su iz
temelja uzdrmale rusku ekonomiju i prisilile Rusiju da reducira
investicione projekte
10
4.12.2014
0:17
Page 11
ZA[TO JE RUSIJA ODUSTALA OD JU@NOG TOKA

VISOKA CIJENA DODIKOVE
KRATKOVIDOSTI
U sukobu Rusije i zapada Dodik je
stao na gubitni~ku stranu
velika `rtva zapadnih

Rusiji zbog Ukrajine!
Rusija gubi desetine milijardi dolara zbog niske cijene
nafte i nema novca za izgradnju Ju`nog toka
11
4.12.2014
0:18
Page 12
ENERGETSKI [OK
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MARIO ILIÎ], REUTERS
STRMOGLAV PAD CIJENA NAFTE I PLINA

Rusija gubi ogroman novac ako je cijena nafte nià od 110$ za barel
rije ne{to vi{e od godinu dana

najavili smo na stranicama
Slobodne Bosne neslavni epilog
energetskog projekta Ju`ni tok.
Iz obilne dokumentacije koju smo
uspjeli pribaviti iz Brisela, bilo je posve
jasno da investitor projekta, ruski energetski div Gazprom nema namjeru uskladiti
projekt s novim pravnim standardima
Evropske unije, a jednako tako da ni
Evropska komisija nema namjeru zatvoriti
o~i i dopustiti ruskom Gazpromu kr{enje
pravnih standarda i uspostavu potpunog
monopola na plinskom trì{tu jugoisto~ne
Evrope.
Cijeli spor je nastao zbog primjene
novih energetskih pravila na trì{tu
Evropske unije usmjerenih protiv monopolskog poloàja energetskih kompanija.
Ranije je liberalizirano trì{te elektri~ne
energije - odvojeni su proizvo|a~i od
prenosnika i distributera elektri~ne energije
- i tu su obavezu realizirale sve dràve
~lanice Evropske energetske zajednice,
me|u kojima je i BiH. U skladu s tim
pravilima, formirano je potpuno neovisno
preduze}e u BiH pod nazivom Elektroprenos koje je odvojeno od proizvo|a~a
elektri~ne energije - Elektriprivrede BiH.
Na isti na~in propisana je i deregulacija
plinskog trì{ta, na koju ruska strana nikako
nije pristajala pa je bilo samo pitanje dana
kada }e projekat Ju`ni tok biti i formalno
suspendiran.
EKONOMSKI GUBICI
U dugotrajnom natezanju EU-a i Rusije,
prvi je ìvce izgubio ruski predsjednik
Vladimir Putin koji je tokom posjete
Turskoj, na press konferenciji, posve
neo~ekivano rekao da Rusija definitivno
odustaje od projekta Ju`ni tok i okre}e se
novim
trì{tima.
Putinova
izjava
prvenstveno je bila namijenjena u{ima
eurounijskih birokrata, koje je optuìo za
svjesnu opstrukciju projekta, no puno ve}i
odjek izazvala je na prostoru jugoisto~ne

Evrope, me|u dràvama koje su direktno i
indirektno naslonjene na ovu veliku
energetsku investiciju vrijednu oko 40
milijadri eura.
Obustava izgradnje Ju`nog toka
me|u dràvama regije najvi{e }e pogoditi
Srbiju, koja se nalazi na samoj trasi ovog
plinovoda pa je o~ekivala znatne prihode
od transportnih taksi, u godi{njem iznosu
od oko 200 miliona eura, a ra~unala je i na
dio kola~a od izvo|enja gra|avinskih
radova ~ija se vrijednost procjenjuje na oko
2,5 milijardi eura.
Situacija s Republikom Srpskom je
BiH IMA ALTERNATIVNO RJE[ENJE
TAP umjesto Junog toka

Krah Ju`nog toka dodatno je
naglasio zna~aj alternativnog plinovoda,
poznatog pod nazovom TAP
(Transjadranski plinovod) kojim bi se plin
iz Azerbejdàna, preko Turske i Gr~ke,
dopremao do trì{ta zapadne Evrope i
Balkana. BiH zajedno s Hrvatskom,
Crnom Gorom i Albanijom sudjeluje u
12
ovom projektu, koji uìva sna`nu podr{ku

Evropske unije jer bi njegovom
izgradnjom Evropa smanjila ovisnost od
ruskog plina. U tom slu~aju, BiH bi imala
dva me|usobno neovisna izvora plina postoje}i izvor iz Rusije, preko Ukrajine i
Ma|arske, te novi iz Azerbejdàna, preko
Turske, Gr~ke, Albanije i Crne Gore.
ne{to druk~ija. Budu}i da glavni koridor

plinovoda zaobilazi prostor manjeg bh.
entiteta, RS se u cijelom projektu pojavljuje
kao marginalni sudionik, zbog zanemarljivih koli~ina plina i zbog ~injenice da bi se
opskrbljivala posebnim krakom koji bi
zavr{avao u RS-u.
Pa ipak, Vlada RS-a procjenjuje da }e
obustavom projekta izgubiti najmanje
miljardu eura direktnih stranih investicija.
UPITNA EKONOMSKA ISPLATIVOST

No, vlade dràva direktno naslonjenih
na plonovod Ju`ni tok ne brine toliko
spor Moskve i Brisela, koji bi se s malo
dobre volje i s jedne i s druge strane mogao
lako razrije{titi (naprimjer tako {to bi se
umjesto Gazproma kao vlasnik plinovoda
pojavila neka druga kompanija), koliko ih
brinu informacije da je Rusija odustala
zbog ekonomske neisplativosti projekta,
strmoglavog pada cijena nafte i plina i
ogromnih finansijskih problema u koje je
Rusija zapala nakon uvo|enja sankcija
zapadnih dràva.
Cijena plina veè se za cijenu nafte, a u
trenutku projektovanja Ju`nog toka,
dakle prije nekih sedam godina, cijena nafte
bila je na rekordnoj razini od oko 145
dolara za barel. Danas je upola jeftinija i jo{
4.12.2014
0:19
Page 13
ZA[TO JE RUSIJA ODUSTALA OD JU@NOG TOKA

HRVATI TRLJAJU RUKE
Povijesna prilika za izgradnju LNG

terminala
U susjednoj Hrvatskoj zadovoljno
trljaju ruke zbog procjene da }e blokada
Ju`nog toka ubrzati izgradnju LNG
terminala na Krku, ~iju izgradnju Hrvatska
najavljuje ve} cijelu deceniju. Trì{te
ukapljenog plina - Liquid Natural Gas
(LNG) naglo je buknulo posljednjih
godina nakon {to je usavr{ena
tehnologija proizvodnje nafte i plina iz
je na 110 dolara za barel i svaka cijena nià

od te granice ruskim kompanijama donosi
ogromne gubitke. Nema nikakve sumnje da
je strmoglav pad cijena nafte i plina na
svjetskom trì{tu izazvan vje{ta~ki i da je
izravno usmjeren protiv Rusije, koja
uvijek pada, bez ikakvih realnih nagovje{taja da bi se u dogledno vrijeme mogla

vratiti na razinu prihvatljivu za Rusiju, od
oko 110 dolara za barel. Rusija je naime
davno iscrpila jeftina nalazi{ta i ve} dulje
vremena glavninu nafte crpi iz skupih i
tehnolo{ki vrlo zahtjevnih nalazi{ta.
Granica bola za rusku naftu postavljena
DODIKOV IZBORNI ADUT
Lider SNSD-a Milorad Dodik potpuno je
privatizirao rusku podr{ku RS-u
OKANTNA ODLUKA:
U dugotrajnom natezanju
EU-a i Rusije, prvi je ivce
izgubio ruski predsjednik
Vladimir Putin koji je
tokom posjete Turskoj, na
press konferenciji, posve
neoekivano rekao da
Rusija definitivno odustaje od projekta Juni tok
uljnih {kriljaca. U tome prednja~e

Sjedinjene Ameri~ke Dràve koje }e ve}
naredne godine postati najve}i izvoznik
nafte i plina na svijetu. Investitori iz SAD-a
grade cijelu mreù LNG terminala u
Evropi, s o~itom namjerom da s
evropskog trì{ta istisnu Rusiju i nametnu
se kao glavni energetski opskrbljiva~
evropskog trì{ta.
ekonomski ne moè izdràti nisku cijenu

nafte. Naime, 60 posto dràvnog budèta
Rusija puni prodajom nafte i plina!
Ekonomske sankcije zapada te{ko su
pogodile rusku ekonomiju, {to se pored
ostalog vidi i po strmoglavom padu
nacionalne valute rublje koja je u manje od
{est mjeseci izgubila tre}inu svoje
vrijednosti prema amari~kom dolaru.
Rusija je potro{ila silne milijarde iz
deviznih rezervi poku{avaju}i spasiti kurs
nacionalne valute, no rezultat je izostao rublja i dalje tone a devizne rezerve Rusije
pale su na oko 470 milijardi dolara, {to je za
oko 300 milijardi dolara manje nego {to su
iznosile prije nepune dvije godine!
RAZORNE POSLJEDICE
ZAPADNIH SANKCIJA
U tom kontekstu treba posmatrati i
vijest lansiranu dan prije Putinove izjave o
krahu Ju`nog toka, a vezana je prodaju
dijela ruskog udjela u najve}oj energetskoj
kompaniji u vlasni{tvu dràve - Rosneftu.
Naime, vlada Rusije odlu~ila je prodati
blizu 20 posto svog udjela u Rosneftu,
ra~unaju}i da bi na ovoj transakciji mogla
zaraditi oko 8,5 milijardi dolara. Niska
cijena nafte uzdrmala je poslovanje
Rosnefta koji je prije dva mjeseca
zatraìo od dràve pomo} od 50 milijardi
dolara kako bi uredno servisirao dugove.
Rosneft mora do kraja 2014. godine
vratiti ukupno 440 milijardi rubalja duga, a
ve} u narednoj godini jo{ 626 milijardi.
U jednako nezavidnoj poziciji nalazi se
i drugi energetski div u vlasni{tvu ruske
dràve Gazprom - koji je odre|en za
glavnog investitora projekta Ju`ni tok.
U takvim okolnostima, Rusija je
prisiljena osjetno reducirati budètske
investicije, osobito one koje poput Ju`nog
toka ko{taju puno i pri tome imaju dugi
rok povrata.
Posve je dakle jasno da je projekat
Ju`ni tok pao kao `rtva zapadnih
sankcija.
13
zeljka cvijanovic:TEKST osnova.qxd
3.12.2014
23:18
Page 14
RAM ZA SLIKU PREMIJERKE RS-a
@ELJKA CVIJANOVI]
PRVA PRATILJA
PREDSJEDNIKA DODIKA
Premijerka
@eljka
Cvijanovi}
imala je vi{e
afera nego
rezultata u
Vladi
RS-a
14
3.12.2014
23:19
Page 15
ZBOG NJE SU JE ZVALI PAPAK
Predsjednik RS-a MILORAD DODIK povjerio je ELJKI CVIJANOVI, aktuelnoj

premijerki RS-a, mandat za sastav nove Vlade Republike Srpske, to je izazvalo
burne reakcije unutar SNSD-a i opozicije u RS-u; naa novinarka analizirala je
rezultate koje je Cvijanovika postigla tokom jednoipogodinjeg
mandata premijerke
Pi{e: MIRHA DEDI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
@eljka Cvijanovi} zvani~no je promovisana u mandatara za sastav budu}e Vlade

RS-a. Njen strana~ki {ef Milorad Dodik
rekao je da je na to mjesto preporu~uje to
{to je najbolji stru~njak za evropske integracije u RS-u i sposobnost da radi na jednoj integrisanoj politici.
Po{to nisu imali ni{ta da na|u i da
prigovore @eljki Cvijanovi}, onda su izmislili i konstruisali aferu ili la` koja je vezana
za to i sada insistiraju na tome, jer im se to
svi|a, rekao je Dodik aludiraju}i na prislu{kivani razgovor @eljke Cvijanovi}.
Zbog ove afere nazvane Papak, telefonskog razgovora u kojem premijerka
govori o kupovini narodnih poslanika, koje
je usput nazvala papcima, u svakoj
ure|enoj zemlji bi zbog korupcije
Cvijanovi}ka bila smijenjena. Me|utim,
ona je svoju poziciju osigurala kao
Dodikov najlojalniji i najpouzdaniji kadar u
koju on ima bezgrani~no povjerenje. Uz to,
spremna je da sve njegove zahtjeve bespogovorno realizuje. Tu svoju odanost
Dodiku Cvijanovi}ka itekako je znala da
naplati.
BOLJE DA MI SIN RADI

NEGO DA SE DROGIRA
Prije tri mjeseca Transparency
International BiH otkrio je da je @eljka
Cvijanovi} svog sina zaposlila u
Elektroprenosu BiH iako je imao najniì
prosjek ocjena od 12 kandidata koji su se
prijavili na to radno mjesto. Transparency
DAMA BEZ
FORMATA
@eljka Cvijanovi} je
Dodikovo povjerenje
zasluìla
bespogovornom
poslu{no{}u
International BiH je prepoznao potencijalnu mogu}nost uticaja na izbor kandidata,

imaju}i u vidu da je @eljka Cvijanovi}, kao
premijer RS-a, akcionar u Elektroprenosu
BiH. Cvijanovi}ka je priznala da joj je sin
dobio posao u Elektroprenosu BiH i
demantovala da je konkurs poni{ten kako bi
njen sin i k}erka Zorana Tegeltije, ministra
finansija, bili zaposleni. Jo{ je dodala da je
zahvalna Bogu i ponosna na svoju djecu {to
se ne valjaju i ne drogiraju.
Zapo{ljavanje sina mimo konkursa u
dràvnu institituciju nije jedina porodi~na
afera zbog koje je Cvijanovi}ka protekle
godine prozivana.
Njen suprug Aleksandar Cvijanovi}
prije dva mjeseca dao je ostavku na mjesto
direktora Zavoda za izgradnju grada
KO ]E SE NOVIM MINISTROM ZVATI
Dodik eli istu ministarsku postavu

Pored premijerke RS-a, {ef SNSD-a
nije uspio da profili{e ni nova ministarska
imena. Novi saziv Vlade RS-a, po svemu
sude}i, predstavlja}e nastavak
dosada{nje kadrovske politike sa
identi~nim personalnim rje{enjima. Naime,
prema na~elnom dogovoru, SNSD-u }e
pripasti sedam resora. Na ~elu MUP-a
RS-a bi trebalo da bude Radislav Jovi~i}
ili Darko ]ulum. Ministarstvu finansija i

dalje je najbliì Zoran Tegeltija, a resoru
zdravstva Dragan Bogdani}. Promjena
ne bi trebalo biti ni na ~elu resora
poljoprivrede, gdje je ministar Stevo
Mirjani}, dok bi na ~elu gra|evinarstva i
dalje ostala Srebrenka Goli}. Jasmin
Komi} bi trebao biti na ~elu Ministarstva
nauke i tehnologije RS-a.
Banjaluka (ZIBL). Razlog za to je te{ka

finansijska situacija u ovoj firmi.
Cvijanovi} zadnjih pet mjeseci upravljanja
ovom firmom radnicima nije isplatio plate.
Iza sebe je ostavio ogromne dugove i prema
Poreskoj upravi RS-a. Prema izmjeni
Zakonu o radu RS-a, za rukovodioce koji
ne isplate pet plata radnicima slijedi
podizanje krivi~ne prijave. Cvijanovi}ka
me|utim nije na{la mogu}nosti da suprugu
pomogne da prevazi|e te{ku situaciju u
kojoj se na{la firma na ~ijem je ~elu bio, a
o krivi~noj prijavi protiv supruga prva
dame RS-a vjerovatno ne}e biti ni rije~i.
Ina~e, ZIBL je Aleksandrovom ocu
@ivojinu dodijelio dvosoban stan kao svom
radniku, iako vreme{ni @ivojin nikada
nogom nije kro~io u ZIBL.
No, Cvijanovi}ka je najvi{e gnjeva na
sebe navukla u vrijeme poplava kada je u
bijelim ~izmicama obilazila poplavljena
podru~ja u RS-u i histeri~no napadala
lokalne vlasti, poku{avaju}i skinuti
odgovornost sa Vlade Republike Srpske.
Sve se znalo prije sedam dana, mi smo
obavijestili, ni{ta se nije preduzelo,
vri{tala je Cvijanovi}eva u kamere, ne
poja{njavaju}i za{to Vlada RS-a nije ni{ta
preduzela, kada je ve} sve znala. Svojim
drskim istupom demonstrirala je potpuno
odsustvo solidarnosti sa `rtvama poplava.
Pri tome u vrijeme katastrofe nije u~inila
ni{ta za najugroènije op{tine Doboj i

Bijeljinu.
15
3.12.2014
23:19
Page 16
RAM ZA SLIKU PREMIJERKE RS-a

Tokom svog mandata ~esto je govorila o

novim investicionim ciklusima u
Republici Srpskoj i realizaciji novih
privrednih projekata. Me|utim, ne samo da
nijedan nije zaìvio ve} su i dogovorene
velike investicije propale. Tako je u maju
njema~ki energetski gigant RWE odustao
od gradnje ~etiri hidroelektrane na Drini,
{to je trebala biti investicija od 500 miliona
maraka.
PROPAST PROJEKTA PODRINJE

Cvijanovi}ka je odràla i nekoliko
zajedni~kih sjednica sa ~elnicima Vlade
Srbije i nakon svake apostrofirala va`nost
saradnje sa Srbijom.
U okviru regionalne saradnje koju smo
definisali u na{oj ekonomskoj politici
prioritet je bila i ostaje Srbija. Mislim da
ljudi mo`da nisu razumjeli dovoljno
va`nost projekta Podrinje, koji sam
zapo~ela jo{ kao ministar. Tu se nalazi
preko stotinu pojedina~nih projekata - od
gradnje mostova, eksploatacije rijeke
Drine,
poljoprivrednih
projekata,
zajedni~kih projekata u oblasti zdravstva,
kazala je Cvijanovi}eva u decembru 2013.
godine
Me|utim, od stotinu njenih pojedina~nih projekata ni jedan do sada nije realizovan.
Tokom jednipogodi{njeg premijerskog
mandata Vlada RS-a se konstantno
zaduìvala, kako kratkoro~no tako i
dugoro~no, i to iz mjeseca u mjesec. U
2014. godinu RS je u{la sa dugom od dvije
milijarde i 350 miliona, a tokom ~itave
2014. godine bez zaduìvanja nije mogla da
finansira potro{nju ni dugove.
Posljednja zaduènja Vlada RS-a je
napravila po~etkom ove nedjelje, kada je na
banjalu~koj berzi prodala obveznice RS-a
vrijedne 50 miliona maraka, radi izmirivanja redovnih budètskih izdataka.
I dok Cvijanovi}ka tvrdi da je situacija
pod kontrolom i da Vlada u potpunosti
kontroli{e svoja dugovanja, opozicioni
poslanici navode da trenutno ukupni dug
Republike Srpske iznosi oko 4,7 milijardi
maraka, {to je oko 60 odsto BDP-a, i da bi
zbog toga treba stati sa zaduìvanjima jer
RS ulazi u du`ni~ko ropstvo.
Status Dodikove ljubimice @eljka je
stekla ponajprije zbog znanja engleskog
jezika. Naime, Cvijanovi}ka je po
zanimanju profesor engleskog jezika. Kod
Dodika, u kabinetu, prvo je bila savjetnik
za evropske integracije i saradnju sa
me|unarodnim organizacijama. Kasnije
postaje {ef kabineta premijera Dodika, a
rukovodila je i Jedinicom za koordinaciju i
evropske integracije. Saradnicima se
nametnula ~vrstom rukom i arogantnim
pona{anjem, i njena rije~ je, kako tvrde
upu}eni izvori, ~esto bila posljednja. Na
16
IZBOR CVIJANOVI]KE NAPRAVIO RASKOL U SNDS-u
Dodik marginalizovao Igora

Radojiia
Najja~a SNSD-ova osovina Milorad
Dodik - Igor Radoji~i} u dobroj mjeri je oslabila. Naime Radoji~i}a je neprikosnoveni
lider SNSD-a Dodik izbacio iz odlu~ivanja o
klju~nim politi~kim i ekonomskim pitanjima.
Radoji~i} je, tvrde upu}eni, veoma sujetan
politi~ar, i te{ko prihvata ~injenicu da je,
umjesto da bude druga violina, izolovan iz
javnog ìvota. Dodik je Radoji~i}a, koji je
pre{ao dug put od najperspektivnijeg
SNSD-ovca do Dodikovog opstruktivnog
momka, odlu~io da u narednom periodu
svede na najmanju mogu}u mjeru. înjenica je da Radmanovi} i Radoji~i} ne
odlu~uju ni o ~emu, ali je po njih

poraàvaju}e da su isklju~eni ~ak i iz
kadrovskih kombinatorika. Ina~e, Radoji~i}
se otvoreno suprotstavio da Cvijanovi}ka
bude mandatar, tvrde}i da je nekompetentna. Naime Radoji~i} je preko partijskih drugova mjesecima lobirao da se on na|e na
~elu Vlade RS-a. Zadnju ponudu Radoji~i}
je od {efa SNSD-a dobio uo~i konstitutivne sjednice parlamenta RS-a, kada mu
je predloèno da bude {ef Kluba poslanika
SNSD-a. Na tu ponudu Radoji~i} je reagovao burno. Upu}eni tvrde da pri tom nije
birao rije~i.
RADOJIÎ] IZBAÊN IZ IGRE

Igor Radoji~i} na{ao sa u nemilosti {efa SNSD-a
svim va`nim sastancima koje je Dodik

imao Cvijanovi}ka mu je bila nezaobilazna
pratnja. Naro~ito je bila obavezna na sastancima na kojima se razgovaralo ili
odlu~ivalo u Republici Srpskoj u kontekstu
Bosne i Hercegovine. Posebno mu je bila
desna ruka u famoznim butmirskim pregovorima o ustavnim promjenama koje su
vodili stranci.
Kao osoba od najvi{eg Dodikovog povjerenja, upu}ena je u mnoge njegove tajne.
Izvori iz SNSD-a tvrde da Cvijanovi}ka
nije odana nikome iz vrha vlasti RS-a
izuzev predsjedniku RS-a. Prije dolaska u
SNSD nije bila ~lan ni jedne stranke u RS-u.
Pona{anje Dodikove ljubimice vrlo je
sli~no njegovom bahato i agresivno. S
obzirom na svoj povla{teni poloàj kod
{efa SNSD-a moè sebi dozvoliti da ne
zarezuje nikoga. Zbog svega toga mnogi
Dodikovi saradnici
su nezadovoljni
njenom ponovnom kandidaturom za premijera..
Kada je prije godinu dana postavio na

~elo Vlade RS-a umjesto Aleksandra
Dòmbi}a, Dodik je rekao da Cvijanovi}ka
predstavlja osvjeènje i da }e dati novi
impuls Vladi RS-a. Me|utim, njen pristupaju}i ekspoze u Narodnoj skup{tini RS-a
pokazao je o kom formatu politi~ara je
rije~. U njemu naime Cvijanovi}ka nije
rekla ni{ta konkretno, reda radi je akcentirala borbu protiv kriminala i korupcije, i
iznijela potpuno blijed koncept reforme
privrede. Ina~e, Cvijanovi}ka je medijski
nezanimljiva jer su njeni istupi uglavnom
puni fraza.
Na osnovu svega navedenog jasno je da
se @eljka Cvijanovi} ponajmanje razumije
u ekonomiju, finansije i socijalne neda}e.
Upu}eni izvori iz SNSD-a za na{ list kaù
da je upravo takva Cvijanovi}ka idealna, jer
}e novi stvarni premijer (kao i do sada) biti
Milorad Dodik. Od Cvijanovi}ke Dodik
o~ekuje da ispuni svoju ulogu medijuma
preko kojeg }e on voditi Vladu RS-a.
Skandal:Skandal.qxd
3.12.2014
23:32
Page 17
SKANDAL NEDJELJE
Uvoenjem prinudne uprave u Bobar banku i nezakonitim

postavljanjem Save evaljevia za prinudnog upravnika otvorena je
nova finansijaka afera u Republici Srpskoj
Ukoliko Bobar banka ode pod steaj, graani

RS-a e ostati bez 115 miliona maraka
Pi{e: MIRHA DEDI]
vo|enjem prinudne uprave u

Bobar banku otvorena je nova
afera u Republici Srpskoj. Svi
{alteri Bobar banke u RS-u su
zatvoreni, a glavna ekspozitura i
sedam filijala nemaju likvidnost koja je po
Zakonu o bankama obavezna da bi banka
mogla raditi. Svi ra~uni fizi~kih i pravnih
lica u momentu uvo|enja prinudne uprave
27. novembra su blokirani. Agencija za
bankarstvo RS-a je sa interventnim timom
upala u prostorije Bobar banke i imenovala
prinudnog upravnika Savu [evaljevi}a. On
tvrdi da nema razloga za paniku, ali da je
sve mogu}e, pa i ste~aj Bobar banke.
Ukupni ulozi u Bobar banci iznose oko
250 miliona maraka. Svi depoziti u iznosu
do 50 hiljada maraka osigurani su u
Agenciji za bankarstvo RS-a, ali svi koji
imaju u{te|evinu ve}u od tog iznosa
mora}e da pri~ekaju.
Bobar banka bi, po svemu sude}i,
mogla da postane nova finansijaka afera u
Republici Srpskoj. Naro~ito ako se ima u
vidu ~injenica je da je gubitak banke u
prvoj polovini ove godine dostigao
nevjerovatnih 13 miliona maraka. Ina~e,
preko Bobar banke kredit IRB-a od pet
miliona maraka dobila je Dodikova
miljenica @eljka Dragi~evi}. Kredit nikad
nije vratila, a po svemu sude}i i ne}e.
Dragan âvi}, lider NDP-a, kaè kako
ima saznanja da se stanje na bankarskim
papirima ne slaè sa prebrojanom
gotovinom u trezoru i da sve upu}uje da su
pojedinci bili dobro upu}eni u neminovnu
propast banke i da su na vrijeme podigli
svoj novac.
Grupacija Bobar imala je izda{nu
podr{ku Investiciono-razvojne banke RS-a,
koja je prije dvije godine izvr{ila
dokapitalizaciju te banke. Preko Bobar
banke, IRB RS je dala kredite fizi~kim i
pravnim licima u ukupnom iznosu od 43,7
miliona maraka. Klijenti banke preko
revolving kredita treba da vra}aju pare u
IRB. IRB nakon uvo|enja prinudne uprave
mora da se brine za svoje plasmane. îtav
niz pitanja se ovim otvara, a da bi se ona
BANKA PRED STEÂJEM

Vrh RS-a }e za propast Bobar banke optuìti pokojnog Gavrila Bobara
zatvorila, mora se provesti ozbiljna

kriminalisti~ka istraga.
Ministar finansija Zoran Tegeltija i
[evaljevi} prikrivaju zlo~in koji je po~injen
protiv gra|ana ~ijih }e 115 miliona maraka
dobrim dijelom propasti. Ho}e li Specijalno
tuìla{tvo shvatiti da se radi o ogromnoj
plja~ki, a najve}a potvrda te plja~ke je
uvo|enje prinudne uprave. Evidentno je da
se u Bobar banci i pravnim licima u banci
godinama de{avao kriminal, evidentno je
taj taj kriminal prikrivan od strane vlasti
RS-a jer je pokojni Gavrilo Bobar bio
istaknuti ~lan SNSD-a. Povezane firme
Gavrila Bobara prelivale su ogroman novac
iz {upljeg u prazno i, ako se ispostavi na
kraju perioda prinudne uprave da ova banka
mora u likvidaciju, {teta na teret dràve i
gra|ana iznosi}e vi{e od 100 miliona KM.
Bez dileme, plja~ke je bilo u ogromnim
razmjerama, a sada SNSD vrhu{ka
poku{ava svu krivicu svaliti na pokojnog
Gavrila, kaè âvi}.
On tvrdi da se u sli~noj situaciji nalazi i
Banka Srpske odnosno biv{a Balkan
investment banka. Radi se o desetinama
miliona maraka za koje se ne zna gdje su oti{le
i za to niko nije odgovarao, kaè âvi}.
Ekonomski stru~njaci upozoravaju da bi
ova afera mogla da dovede do samog
politi~kog vrha RS-a. Sprega finasijskog
kriminala i politike ~vrsta je u slu~aju
Bobar banke, smatra ekonomista Slavi{a
Rakovi}.
Uvo|enjem privremene uprave na neki
na~in se u privremenu paralizu dovodi
privredni ìvot, prije svega u Semberiji,
gdje je koncentracija poslovanja Bobar

banke bila najve}a. Ova odluka je donesena
najvjerovatnije zbog toga {to je Bobar
banka pala ispod kapitalnog cenzusa i ne
moè vi{e da ispuni uslove poslovanja u
skladi sa Zakonom o bankama, ali do{la je
prekasno. U slu~aju Bobar banke, kao i
ranije u slu~aju Balkan investment banke
govorimo o pogubnoj sprezi politike i
poslovanja, odnosno politike i bankarstva.
Prije godinu dana sam upozoravao na
opasnu koncentraciju javnih sredstava u
slu~aju Bobar banke i opasnu spregu koju
je vr{ila Investiciono-razvojna banka
kojom, o~ito, ne upravljaju bankari ve}
politi~ari. To je sve dovelo do jedne velike
mase kreditnih gubitaka, kaè Rakovi}.
On tvrdi da je krajnje diskutabilno
postavljanje [evaljevi}a za prinudnog
upravnika.
Bez obzira na stru~nost i profesionalnost Save [evaljevi}a, Zakon o
bankama propisuje da privremeni upravnik
ne moè da bude stariji od 65 godina, a
[evaljevi} je prevalio 74 godinu. Da li iko
moè da obrazloì iz kojih je razloga
[evaljevi} imenovan na jednu takvu
du`nost koja je izuzetno sloèna i zahtijeva
danono}ni rad.
Prinudni upravnik najduè moè da se
zadrì godinu dana na ~elu banke, ali u
naredna dva mjeseca mora da predloì
mjere za vra}anje likvidnosti. Do sada niko
od nadle`nih iz RS-a nije odgovorio na
pitanje za{to se na vrijeme nije reagovalo
na upozorenja ekonomista o katastrofalnom
stanju u Bobar banci.
17
komitet:TEKST osnova.qxd
3.12.2014
22:44
Page 18
LIKVIDACIJA HELSIN[KOG KOMITETA BiH
lanovi Upravnog odbora Helsinkog komiteta za ljudska prava u BiH, koji su

izabrani prole godine, zatraili su nedavno da se protiv bivih predsjednika
SRANA DIZDAREVIA i VERE JOVANOVI podignu kaznene prijave, kako
bi se konano utvrdilo ko je odgovoran to je ta nevladina organizacija, s
dugogodinjom tradicijom, opljakana; prethodno je nezavisna revizorska kua iz
Njemake u Sarajevo dostavila financijsko izvjee u kojem se navodi da Helsinki
komitet u BiH nema sredstava za oporavak, a partnerskim meunarodnim
organizacijama preporuuje prekid suradnje, zbog opasnosti da bi donacije za
nove projekte mogle biti potroene za izmirenje starih dugova
KOMITET KAO SUDBINA
OVO JE MOJA KU]A LJUDSKIH

PRAVA, @IVIO SAM TU
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
akon {to je njema~ka revizorska

ku}a Werner&Schnittke GmbH
po~etkom oktobra dostavila
financijsko
izvje{}e
o
poslovanju Helsin{kog komiteta
za ljudska prava u BiH u 2013. godini, i
zvani~no je potvr|eno da je ta nevladina
organizacija dovedena do propasti, sa
slabim izgledima za oporavak. U vrijeme
revizorske kontrole, u jesen pro{le godine,
Helsin{ki komitet je ostao bez grantova i
drugih prihoda nu`nih za financijski
oporavak i, {to je posebno zabrinjavaju}e,
bez
perspektive,
budu}i
da
je
potencijalnim donatorima jasno poru~eno
da vi{e ne daju novac.. Godinama su
klju~ni uposlenici Helsin{kog komiteta za
ljudska prava u BiH zara|ivali visoke
pla}e, u iznosu od 1.500 do 2.800 KM,
koje su sami dogovarali. Zaobilazili su
interne kontrole, Upravni odbor nije bio
uklju~en, i nije bila postavljena skala
zarada,
konstatirali
su
revizori,
napominju}i da su odgovorni ~elnici,
nakon {to su financijski iscrpili
(oplja~kali) i osiroma{ili Helsin{ki
komitet, dali ostavke. Sama organizacija
nema sredstava da bi se oporavila iz
sada{nje situacije, zaklju~ak je nezavisne
revizije, nakon {to je utvr|eno da su
rashodi odavno prema{ili prihode.
Osim {to je, dakle, Helsin{kom
komitetu u BiH preporu~ena likvidacija, u
financijskom su izvje{}u i partnerske
18
me|unarodne organizacije upozorene da

prekinu suradnju s kolegama iz Sarajeva.
NEZAKONITO POSLOVANJE
I POREZNE UTAJE
Imamo ozbiljne sumnje da Helsin{ki
komitet ima mogu}nost za daljnje
poslovanje. Postoji veliki rizik da se
sredstva od projekata koriste za pokrivanje
dugova, a ne za provedbu novih projekata,
upozorili su revizori nevladinu organizaciju
Civil Rights Defenders iz [vedske, isti~u}i
da je interna kontrola rada Helsin{kog
komiteta u BiH do sada bila na niskoj
razini, da financijska izvje{}a prema
donatorima nisu ura|ena prema bh.
zakonima, kao i da su otkriveni brojni
porezni prekr{aji. Nema strate{kog ili
godi{njeg plana, nema novih ideja i nije
jasno koje usluge Helsin{ki komitet èli
pruìti bh. dru{tvu, konstatira se u
revizorskom izvje{}u. Istodobno je novom
rukovodstvu Helsin{kog komiteta poru~eno
da, ukoliko èle povratiti povjerenje
potencijalnih donatora, najprije moraju
uspostaviti precizne mehanizme interne
kontrole. Poslovanje mora biti uskla|eno
sa bh. zakonima i propisima, najmanje
dvije tre}ine ~lanova Upravnog odbora ne
bi smjeli imati nikakve financijske koristi
od ove organizacije, bankovni ra~uni
moraju biti otvoreni samo na Helsin{ki
komitet, sugerirali su revizori i inzistirali
da nevladina organizacija s me|unarodnim
ugledom (kakav Helsin{ki komitet ima
svugdje u svijetu osim, izgleda, u BiH) ne
bi smjela raditi nezakonito i biti optuèna
za utaju poreza.
3.12.2014
22:45
Page 19
KOLIKO JE KO[TALA BORBA ZA LJUDSKA PRAVA

VERA JOVANOVI]
Bila sam potpuno izolovana,
nisam imala pristupa ra~unima
O~evidne nepravilnosti u dosada{njem

radu Helsin{kog komiteta u BiH, koje je
neovisna revizija utvrdila, uglavnom se
odnose na dugogodi{nju upravu biv{eg
predsjednika Sr|ana Dizdarevi}a, za ~ijeg
su mandata nastali dugovi, koji jo{ uvijek
stiù na naplatu.
OVO JE MOJA KU]A, @IVIO SAM TU

Slobodna Bosna je u prolje}e pro{le
godine, nakon {to se Dizdarevi}, poslije
neuspjelog izleta u politiku (na Op}im
izborima 2010. je bio kandidat Na{e
stranke) vratio na ~elo Helsin{kog
komiteta, prva pisala o sumnjivim
poslovima dugogodi{njeg predsjednika,
kojima u trag nije mogla u}i ni njegova
nasljednica Vera Jovanovi}. Sr|an
Dizdarevi} je, naime, vodio Helsin{ki
komitet u BiH punih petnaest godina, prije
nego {to se 2010. kratko povukao sa te
funkcije. Zamijenila ga je Vera Jovanovi},
koja danas tvrdi da ni prije, a ni poslije
primopredaje du`nosti nije izvr{ena revizija
poslovanja, iako je ona uporno inzistirala
na ~istim ra~unima. Ja sam potpisivala
ugovore s donatorima, ali nisam imala
kontrolu nad internom podjelom novca.
Bila sam potpuno izolovana, nisam imala
pristupa ra~unima. Da jesam, sigurno se ne
bi desilo da mi Helsin{ki komitet
ostane duàn 15.000 KM za
neispla}ene plate, kaè biv{a
predsjednica, koja je zbog
dugova tuìla Helsin{ki
komitet za ljudska prava u
BiH. Sudski je proces na
Op}inskom sudu u Sarajevu
zavr{en, uskoro bi trebala
biti donesena i presuda, ali je
znakovito da su za trajanja
su|enja otkrivene mnoge
POSLIJE MENE BANKROT
Nakon 16 godina uprave Sr|ana
Dizdarevi}a, Helsin{ki komitet je
ostao i bez imovine, i bez ugleda
19
3.12.2014
22:45
Page 20
LIKVIDACIJA HELSIN[KOG KOMITETA BiH

neregularnosti za koje, tvrdi Vera
Jovanovi}, do tada nije ni znala.
Falsifikovani su moji elektronski
potpisi, koji su bili u kompjuteru, {to je na
su|enju potvrdio i vje{tak finansijske
struke, obja{njava Vera Jovanovi}. Ona
kaè da je u vrijeme dok je bila
predsjednica Helsin{kog komiteta potpisano nekoliko donatorskih ugovora, ali se
kasnije ispostavilo da je novac potro{en na
izmirenje ranijih dugovanja. Dugove je
napravio biv{i predsjednik Sr|an
Dizdarevi}, izri~ita je gospo|a Jovanovi},
napominju}i da je njezin prethodnik imao
kontrolu nad pet nerezidentnih bankovnih
ra~una, otvorenih na Ku}u ljudskih prava
(veleljepni objekat u sarajevskom naselju
Grbavica), ~iji je direktor, tako|er, bio
Dizdarevi}. Ta~no je da je Vera
Jovanovi} od @ivice Abadì}, koja je bila
generalni sekretar Helsin{kog komiteta,
traìla financijske izvje{taje. Iako je
uporno insistirala, izvje{taje nikada nije
dobila, jer ih je @ivica krila, potvrdio je u
razgovoru za SB sugovornik koji je bio
dobro upu}en u rad Helsin{kog komiteta,
ali je molio da ostane neimenovan. On je
otkrio i da je Sr|an Dizdarevi}, nakon {to
je prije ~etiri godine formalno dao
ostavku, jo{ devet mjeseci primao pla}u,
za izmi{ljeni posao me|unarodnog
koordinatora, u iznosu od oko 3.000 KM.
Vera Jovanovi} je, podsjetimo,
Helsin{ki komitet napustila u prolje}e
2013., kada je za novog-starog predsjednika ponovno izabran Sr|an Dizdarevi}.
Dizdarevi} je po~etkom godine oti{ao u
mirovinu, nakon ~ega ga je zamijenila
aktualna predsjednica B oàna Kordi},
ina~e, dugogodi{nja uposlenica Helsin{kog komiteta. Kako je, me|utim,
financijska situacija bila sve gora, u
me|uvremenu izabrani novi ~lanovi
Upravnog odbora: Enver Kazaz, Emir
Habul, Du{ka Juri{i}, Zlatko Dizdarevi},
Petar Skert, Vedran Hadòvi} i Boàna
Kordi} zatraìli su da se kona~no napravi
revizija poslovanja.
Upravni odbor ve} duè od godinu
dana poku{ava da rije{i te{ku situaciju u
koju je Helsin{ki komitet doveden pod
upravom Vere Jovanovi} i Sr|ana
Dizdarevi}a. ^lanovi Upravnog odbora
nisu bili u mogu}nosti da sami otkriju
financijske malverzacije i sumnjive
poslove koje su vodili odgovorni ljudi predsjednik i predsjednica. Zbog toga smo
poku{ali u nekoliko navrata do}i do
finansijskog izvje{taja i relevantnih
dokumenata koji bi na bilo koji na~in
pokazali stvarno finansijsko poslovanje u
Helsin{kog komitetu, potvrdio je u
razgovoru za SB Enver Kazaz.
On je objasnio da je revizorsko
izvje{}e uradila partnerska organizacija
20
Helsin{kog komiteta za ljudska prava u

BiH, kao i da je na temelju istog
dokumenta Upravni odbor jednoglasno
zaklju~io da se podigne kaznena prijava

protiv odgovornih osoba. Na pitanje da li
su
~lanovi
Upravnog
odbora
POTRAGA ZA FINANCIJSKIM
IZVJE[TAJIMA
Enver Kazaz i ostali ~lanovi
UO godinu dana nisu
mogli do}i do relevantnih
dokumenata
3.12.2014
22:46
Page 21
KOLIKO JE KO[TALA BORBA ZA LJUDSKA PRAVA
LJUDSKA PRAVA NA PRODAJU

Sr|an Dizdarevi} tvrdi da je Ku}a ljudskih
prava u sarajevskom naselju Grbavica
prodata po nalogu Fondacije iz Osla
su financijska izvje{}a za prethodne

godine bila pozitivna, ali da nisu
odraàvala stvarno stanje, {to opet upu}uje
da su bila frizirana.
Dugogodi{nji predsjednik Helsin{kog
komiteta u BiH i raniji direktor Ku}e
ljudskih prava Sr|an Dizdarevi}, me|utim,
odlu~no negira da su ogromna dugovanja
nastala za njegovog mandata i odbacuje
sve optu`be ~lanova Upravnog odbora.
AKO LA@E KAZAZ, NE LA@U REVIZORI

problematizirali i prodaju Ku}e ljudskih
prava, nakon ~ega je sjedi{te Helsin{kog
komiteta preseljeno u prostorije koje su
iznajmljene od sarajevske Op}ine Centar,
Enver Kazaz nije mogao dati precizan
odgovor.
Ne mogu govoriti o konkretnim
podacima, jer ih naprosto ne znam.
Upravni odbor nije imao nikakve
informacije o prodaji Ku}e ljudskih prava,
ali je zanimljivo da se u papirima
pojavljuje vi{e vlasnika. S jedne strane
imate direktora Ku}e ljudskih prava
Sr|ana Dizdarevi}a koji sa Sr|anom
Dizdarevi}em, ali kao predsjednikom
Helsin{kog komiteta za ljudska prava,
sklapa ugovore o iznajmljivanju prostora,
kaè Kazaz, podsje}aju}i da je sada{nji
Upravni odbor izabran pro{le godine. Mi
smo se suo~ili sa, u najmanju ruku
netransparentnim na~inom poslovanja
Helsin{kog komiteta i poku{ali ga u~initi
transparetnim. Ovo je prvi Upravni odbor
koji je pokrenuo ta pitanja, nikada do sada
nijedan Upravni odbor nije imao ozbiljan
uvid ili analizu poslovanja Helsin{kog
komiteta. Mi smo do dokumenata do{li tek
nakon ostavke Sr|ana Dizdarevi}a,
obja{njava Enver Kazaz, uz napomenu da
Ja sam se 2013. kandidovao za

predsjednika Helsin{kog komiteta, upravo
kada je taj dug bio ogroman, a u namjeri
da poku{am na}i neko rje{enje. Uspio sam
za godinu dana dug smanjiti za 100.000
maraka, zbog ~ega smatram da se radi o
vrlo ru`nim podvalama i insinuacijama,
NALAZ REVIZORA:
Godinama su kljuni
uposlenici Helsinkog
komiteta za ljudska prava
u BiH zaraivali visoke
plae, u iznosu od 1.500
do 2.800 KM, koje su
sami dogovarali
koje nemaju osnova. Osim individualnog

stava Envera Kazaza, nije mi poznato da je
Upravni odbor donio odluku o podno{enju
krivi~ne prijave. Ovdje se radi o li~nom
stavu jednog ~lana, koji ne zavre|uje da se
na njega reaguje, kaè Sr|an Dizdarevi}.
Na na{u opasku da je Kazaz bio izri~it,
odnosno, da je inzistiranje na utvr|ivanju
odgovornosti
ranijih
predsjednika
Helsin{kog komiteta u BiH jednoglasan
zaklju~ak Upravnog odbora, Sr|an
Dizdarevi} je odgovorio da je posrijedi
la`, ba{ kao i optu`be da je poslovao preko
nerezidentnih bankovnih ra~una. Kao
direktor Ku}e ljudska prava ja sam imao
kontrolu nad bankovnim ra~unima, ali sam
s obzirom na dugove, vidio da postoji
dubioza. Kada sam se u februaru 2010.,
nakon petnaest godina, povukao s funkcije
predsjednika Helsin{kog komiteta ostavio
sam stanje bez ijedne dubioze. Nijedna
revizija nikada nije ukazivala na
probleme, tvrdi Sr|an Dizdarevi}.
Kada je posrijedi prodaja Ku}e
ljudskih prava u Sarajevu, Sr|an
Dizdarevi} kaè da je odluku o prodaji
donio Upravni odbor Fondacije Ku}a
ljudskih prava u Oslu, a da je on bio sam
izvr{itelj.. Meni se sada pripisuje da
sam ja prodao Ku}u ljudskih prava. Pa
to je kao kada bi me optuìli da sam
prodao
Ajfelov
toranj,
to
su
nevjerovatne i besmislene optu`be,
smatra Dizdarevi}. Kada smo na kraju
razgovora pitali Dizdarevi}a da li su,
prema njegovom mi{ljenju, za lo{e
poslovanje Helsin{kog komiteta krive
Vera Jovanovi} i sada{nja predsjednica
Boàna Kordi}, kazao je kako ne èli
govoriti ni o svojoj prethodnici, ni o
svojoj nasljednici.
21
zuka:TEKST osnova.qxd
3.12.2014
23:43
Page 22
EKSKLUZIVNO
Nekadanja efica Posebnog odjela za ratne zloine Tuiteljstva BiH VESNA

BUDIMIR dobila je prije etiri godine upozorenje da joj ZUKA ALIPAGO, ratni
zapovjednik Specijalnog odreda Zulfikar, koji je optuen za ratni zloin nad
hrvatskim stanovnicima sela Trusina, sprema podmuklu osvetu; u okantnom
iskazu zatienog svjedoka, jednog od Zukinih zatvorskih cimera, navodi se kako
je Alipago u februaru 2010. iz pritvora organizirao provalu u stan tadanjeg
glavnog dravnog tuitelja MILORADA BARAINA i ukradeni laptop namjeravao
podmetnuti tuiteljici Vesni Budimir
UBITI PTICU-TU@ITELJICU
ALI NISU ZNALI

DA POSTOJI ZUKA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
ulfikar Ali{pago zvani Zuka, ratni

zapovjednik Specijalnog odreda
Zulfikar pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH, planirao je
prije ~etiri godine da se podmuklo
osveti biv{oj dràvnoj tuìteljici Vesni
Budimir, na sre}u, bez uspjeha. Nekada{nja
{efica Posebnog odjela za ratne zlo~ine
Dràvnog tuìteljstva a danas sutkinja
Ustavnog suda Federacije BiH, na Zukinoj
se meti na{la godinu ranije, kada je istragu
o stravi~nom zlo~inu nad 22 hrvatska civila
i vojnika u hercegova~kom selu Trusina
dovela u zavr{nu fazu i krenula s
hap{enjem pripadnika odreda Zulfikar.
Najprije su u jesen 2009. uhap{eni Nedàd
Hodì} zvani Dòn Vejn, Mensur Memi}
zvani Menta, Dèvad Sal~in zvani Struja i
Senad Hakalovi}, a do kraja godine i Nihad
Bojadì}, u ratu Ali{pagin zamjenik i
najbliì suborac, te Jusuf Hadàjlija zvani
Homeini. No, premda je istraga o krivcima
za zlo~in nad stanovnicima Trusine od
samog po~etka vodila prema zapovjedniku
Specijalne jedinice Zulfikar, Zuka
Ali{pago je uhap{en posljednji, tek po~et-
kom februara 2010. Prethodno je, me|utim,

skovao plan da tuìteljicu Vesnu Budimir
po svaku cijenu diskreditira.
AKO JE NE SKINEM POLITI^KI,

SKINUT ]U JOJ GLAVU
Nekoliko mjeseci poslije hap{enja
Zulfikara Ali{page Zuke tuìteljica Budimir
je preko posrednika dobila upozorenje od
IMA NEKA TAJNA VEZA
Zulfikar Ali{pago je znao za sve
detalje iz istrage koja se protiv
njega vodila u Tuìteljstvu BiH
Za{ti}eni svjedok upozorio biv{u dràvnu tuìteljicu

Vesnu Budimir da Zuka Ali{pago iz pritvora sprema
njezinu diskreditaciju, ali i likvidaciju?!
22
3.12.2014
23:43
Page 23
SVJEDOÊNJE OD KOJEG SE LEDI KRV

POSEBNE MJERE ZA[TITE
Nekada{nja dràvna tuìteljica Vesna
Budimir godinama je imala policijsku
pratnju zbog prijetnji Zuke Ali{page
jednog zatvorenika iz Kazneno-popravnog

zavoda u Mostaru, koji je tvrdio da se
sprema njezina likvidacija. Zatvorenika,
koji }e ubrzo dobiti status za{ti}enog
svjedoka, potom su saslu{ali istraìtelji
Dràvne agencije za istrage i za{titu
(SIPA), ali i sama tuìteljica Budimir,
nakon ~ega je njegov iskaz zaveden u
predmetu Trusina, uz najstroìje mjere
tajnosti.
Svjedo~enje zatvorenika kojem se Zuka
povjeravao u zatvoru sve je doskora bilo
strogo ~uvana tajna, iako policijska istraga
jo{ uvijek nije zavr{ena, unato~
informacijama da se na meti Zulfikara
Ali{page Zuke nije na{la samo tuìteljica
Vesna Budimir, nego i njezin raniji {ef,
glavni dràvni tuìtelj Milorad Bara{in?!
Da su, ipak, povjerljive informacije uzete
zaozbiljno, potvr|uje ~injenica da je Vesna
Budimir odmah dobila policijsko
osiguranje i da su je pripadnici SIPA-e
~uvali godinama.
U {okantnom iskazu datom inspektorima SIPA-e i tuìteljici Vesni Budimir,
za{ti}eni je svjedok otkrio kako mu je
Zulfikar Ali{pago povjerio da je on
organizirao provalu u stan tada{njeg
glavnog dràvnog tuìtelja Milorada
Bara{ina. Nepoznati su lopovi, podsjetimo, upali u Bara{inov slu`beni stan u
Sarajevu potkraj februara 2010., dok se
biv{i {ef Tuìteljstva BiH nalazio na
me|unarodnoj konferenciji u Den Haagu,
ali osim jednog laptopa nisu uzeli ni{ta od
vrijednijih stvari. Zuka mi je rekao da je
laptop ukraden s namjerom da se podmetne
Vesni Budimir i da se ona na taj na~in
diskredituje, ali jo{ nije znao ho}e li ga
podmetnuti u njen stan ili u automobil.
Obja{njavao je da Vesna Budimir ima
ambiciju da postane glavna dràvna
tuìteljica, da je obi~na glupa~a, koja je do
istrage o ratnim zlo~inima u Trusini radila
na bagatelnim krivi~nim djelima.
Svjedok je potom ispri~ao da je
Ali{pago na realiziranju tog podmuklog
plana angaìrao pet-{est svojih prijatelja, te
da je imao i rezervnu varijantu, dakako,
ukoliko poku{aj kompromitacije tuìteljice
Budimir propadne. Na pitanje istraìtelja
{to je podrazumijevao plan B, svjedok je
kratko odgovorio da je Zuka mislio na
fizi~ku likvidaciju tuìteljice. Rekao je:
je.... joj mater, ako je politi~ki ne skinem,
skinut }u joj glavu. Tvrdio je i da ima pet
sati snimljenog razgovora s tuìteljicom
Budimir i kako ona, da nije bilo njega, ne bi
bila gdje je sada.
ZUKINI INSIDERI U SIPA-i I

TU@ITELJSTVU BiH
Sude}i prema tvrdnjama svjedoka,
laptop koji je ukraden iz stana Milorada
Bara{ina trebao je biti podmetnut Vesni
23
3.12.2014
23:44
Page 24
EKSKLUZIVNO
Budimir u prolje}e 2010., prije nego {to
Sud BiH donese novu odluku o produènju
ili ukidanju pritvora Zulfikaru Ali{pagi. U
sve su bili uklju~eni i neki generali Armije
BiH, dodao je Zukin zatvorski prijatelj.
Desetak dana kasnije, u martu 2010.,
Ali{pago se pohvalio cimerima u
mostarskom zatvoru kako je glavni dràvni
tuìtelj dobio njegovu poruku. Pro~itao je
dio Bara{inove izjave u Dnevnom avazu,
kada je on rekao da zna ko mu je provalio u
stan. Jo{ nam je otkrio da je Sefer Halilovi}
angaòvao advokata Kadriju Koli}a da
brani Senada Hakalovi}a, kako bi do{ao u
posjed dokaza Tuìteljstva BiH od samog
po~etka istrage i tako pripremao svoju
odbranu, napomenuo je svjedok.
Premda je dràvna tuìteljica Vesna
Budimir prije dvije godine podnijela
prijavu protiv inspektora u Centru za
istraìvanje ratnih zlo~ina SIPA-e Marija
Kapetanovi}a i njegove kolegice Dènane
Omerhodì}, i to zbog sumnje da su primili
novac od Zulfikara Ali{page, za{ti}eni je
svjedok iznio posve drugu stranu pri~e.
Zuka nam je otkrio da je inspektorima koji
su istraìvali zlo~in u Trusini nudio novac,
svakome po 50.000 maraka, ali da novac
nisu uzeli oni koji su ga uhapsili, kazao je
svjedok. Prema iskazu svjedoka, pare su
ispla}ene posve drugom ~ovjeku, koji je
Ali{pagi sve vrijeme dostavljao informacije
o predmetu Trusina, iz ~ega se da
zaklju~iti da je bio upu}en u sve detalje
istrage, odnosno, da je morao biti na
va`nijoj funkciji.
KAUCIJA OD 530.000 KM
Za Nihada Bojadì}a je govorio da je
obi~no g...., da ni{ta nije smio uraditi bez
njega, da je on (Zuka) osnovao jedinicu,
koja je bila njegova od prvog do zadnjeg
RATNI DRUGOVI I DUGOVI
Zuka Alipago je od Sefera

Halilovia traio novac da
ne svjedoi protiv njega
Govore}i o odnosu sa
ratnim zapovjednikom Armije BiH Seferom Halilovi}em,
Zuka Ali{pago je za{ti}enom svjedoku otkrio za{to
su se njih dvojica u poratnim
godinama razi{li. Glupan,
bolje bi mu bilo da mi je
dao pare, kada se protiv
njega vodio postupak u
Hagu, jer ne bih svjedo~io
protiv njega, obja{njavao
je Ali{pago, tvrde}i da se
u dokumentaciji koja je o
zlo~inu u selu Trusina
Tuìteljstvu BiH upu}ena
iz Ha{kog tribunala
nalaze kompromitiraju}i
dokazi i protiv Sefera
Halilovi}a.
dana, obja{njavao je svjedok, upozoriv{i

tuìtelje da Nedàd Hodì} zvani Dòn
Vejn glumi neura~unljivost. Zuka se
ismijavao, govorio je kakva je Vesna
Budimir glupa~a i budala, kada je
povjerovala da je Dòn Vejn glup. On je
do{ao ku}i i sve ispri~ao èni, a ovamo je
tvrdio da se ni~eg ne sje}a, prenio je
svjedok Ali{paginu izjavu, napominju}i da
je saznao i kako }e na web stranici koju
NOVA OPTU@NICA
Nakon razdvajanja sudskog procesa zbog bolesti Zuke

Ali{page, protiv njegovih vojnika je izmijenjena optu`nica
24
KOMANDNA
ODGOVORNOST
Sefer Halilovi}, ratni
komandant Armije BiH
kreiraju Zukini prijatelji biti objavljeni

povjerljivi dokumenti iz istrage.
Ratni zapovjednik jedinice Zulfikar
pohvalio se zatvorskim cimerima i da je
njegovom zaslugom, nakon zlo~ina nad
hrvatskim civilima, sprije~en ulazak
vojnika UNPROFOR-a. Me|unarodne je
vojne snage zaustavio lokalni zapovjednik
Hasan Hakalovi} jer mu je, navodno, Zuka
zaprijetio ubojstvom ène i djece?!
Ona glupa~a drì Dèvada Sal~ina u
pritvoru, iako je on cijelo vrijeme leào
mrtav pijan u nekoj sobi. U tu sobu se
donosilo oru`je koje se kupilo po selu,
obja{njavao je Ali{pago. U Trusini su
najvi{e ubijali Eniz Popara, Nedàd Hodì},
Rasema Handanovi} Zolja i Tito, svjedo~io
je njihov zapovjednik. Zulfikar Ali{pago je
tvrdio da je od svih nekada{njih suboraca
najvi{e zaduìo Eniza Poparu, kojem je
pomogao nakon izlaska iz zatvora. I danas
mu dajem 500, 1.000 maraka sedmi~no,
kazao je Ali{pago, tvrde}i da je Popara, ako
zatreba, spreman i pucati na tuìteljicu
Vesnu Budimir. Zulfikar Ali{pago je u
pritvoru ostao sve do sredine juna 2012.,
kada je pu{ten na privremenu slobodu, uz
ponu|eno jemstvo u iznosu ve}em od
530.000 KM. U prolje}e ove godine, Sud
BiH donio je rje{enje prema kojem je sudski
proces, zbog Ali{pagine bolesti, razdvojen,
dok je protiv njegovih nekada{njih vojnika
nedavno izmijenjena optu`nica.
3.12.2014
20:51
Page 4
UPRAVA:TEKST osnova.qxd
3.12.2014
22:21
Page 26
IBRO DIRKA, BA[
Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove IBRAHIM TIRAK, po svemu

sudei, uspjeno privodi kraju misiju nezakonitog zapoljavanja i nepotrebnog
gomilanja administracije a jedina prepreka na tom putu su mu federalni upravni
inspektor Ismet Pelak i Sindikalni odbor Uprave. Do konanog ostvarenja
Tirkovog cilja potrebno je samo da novoimenovani Sindikalni odbor Opinskom
sudu u Sarajevu uputi i slubeni dopis o povlaenju tube za ponitenje spornog
Pravilnika, koji je osnov za prijem novih dvadesetak podobnih radnika
A GDJE JE PEÂT?
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
ozicija prvog i do sada jedinog

direktora Federalne uprave za
inspekcijske poslove (Uprava)
Ibrahima Tirka u predstoje}oj
(ras)podjeli direktorskih du`nosti
ozbiljno je dovedena u pitanje. Iako je na
mjesto direktora 2007. postavljen uz
podr{ku tada, kao i sada, vladaju}e SDA,
radi (samo)odrànja Tirak se pribliìo SDP-u,
posebno premijeru Nerminu Nik{i}u. To
koketiranje sa SDP-om, kao i visok stepen
samovolje koju je Tirak pokazao upravljaju}i Upravom, natjerali su kadrovike SDA
da se pozabave pitanjem mogu}eg
nasljednika Ibrahima Tirka na mjestu
direktora. Kako nezvani~no saznajemo, ime
federalnog ministra razvoja, poduzetni{tva
i obrta Sanjina Halimovi}a na{lo se na
spisku mogu}ih nasljednika Ibrahima
Tirka. I dok se plete kadrovska mreà oko
mjesta direktora Uprave, Ibrahim Tirak
privodi kraju poslove oko legalizacije
Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i
sistematizaciji Uprave, kojim je predvi|eno
zapo{ljavanje dvadesetak novih uposlenika.
UDAR NA INSPEKTORA
Podsje}anja radi, Sindikalni odbor
Uprave upozoravao je i Vladu FBiH,
Agenciju za dràvnu slu`bu i Ministarstvo
pravde da je Pravilnik donesen na
nezakonit na~in, a predmet je proslije|en i
Federalnoj upravnoj inspekciji. Jedino je
reagovala Federalna upravna inspekcija,
~iji je inspektor Ismet Pelak polovinom
septembra ove godine donio rje{enje kojem
direktoru Ibrahimu Tirku zabranjuje
primjenu novog Pravilnika o unutra{njoj
organizaciji i sistematizaciji. Istim
rje{enjem direktoru Tirku nare|uje se da u

propisanoj redovnoj proceduri izradi
prijedlog Pravilnika, u ~ijem dono{enju }e
u~estvovati i sindikalna organizacija
Uprave, te da pribavi propisana potrebna
mi{ljenja i saglasnost Vlade na Pravilnik
prije njegovog usvajanja. S obzirom da je
Tirak ve} pokrenuo proceduru prijema
novih, pretpostavljamo podobnih, uposlenika, odlu~io je da se obra~una sa inspektorom Pelakom i Sindikalnim odborom.
Na rje{enje upravnog inspektora Tirak
se àlio drugostepenom organu, odnosno
federalnom Ministarstvu pravde. Navodno,
Tirak je àlbu sastavljao uz malu pomo}
Pelakovog {efa, glavnog federalnog
upravnog inspektora @eljka [karice.
Istovremeno sa àlbom, Tirak je podnio i
zahtjev za izuze}e inspektora Pelaka u
kojem nije naveden niti jedan zakonski
osnov za izuze}e, a traìo je i pokretanje
disciplinskog postupka tvrde}i da su
postojali elementi teè povrede slu`bene
du`nosti dràvnog slu`benika, ne navode}i
koje. Sve to ura|eno je sa namjerom da se
Pelak upla{i i pokoleba, a zapo~eta
procedura provo|enja nepravilnog i
nezakonitog zapo{ljavanja i nepotrebnog
gomilanja administracije dovr{ena je po
konkursu koji je ve} bio u toku. Povodom
àlbe, ministar pravde Zoran Mikuli}
djelimi~no je preina~io rje{enje Pelaka,
kojim je Tirku omogu}eno da nastavi sa
procedurom prijema novih uposlenika.
SVE PO ZAKONU
Nakon {to je od federalnog Ministarstva
pravde dobio zeleno svjetlo za prijem novih
radnika, direktor Tirak pa`nju je usmjerio
na neposlu{ni Sindikalni odbor Uprave.
Nakon konstruktivnih razgovora obavljenih sa direktorom, trojica od sedam ~lanova
Sindikalnog odbora podnijeli su ostavke.
Ibrahim Tirak i muljaà bez granica

26
3.12.2014
22:19
Page 27
DONO[ENJE AKTA BEZ TAKTA (III)

MISIJA
DIREKTORA
Direktor Federalne
uprave za inspekcijske
poslove Ibrahim Tirak
neodustaje od namjere
da uposli dvadesetak
novih radnika
Me|utim, ~etiri preostala ~lana na ~elu sa

predsjednicom Medinom Decovski ostala
su dosljedna i spremna da idu do kraja.
Direktor Tirak angaòvao je sebi odane
kadrove koji su od uposlenika Uprave i
~lanova sindikata skupili potpise za
sazivanje vanredne Skup{tine sindikata, na
kojoj bi bio izabran Sindikalni odbor po
mjerilu direktora Tirka. No, predsjednica
Sindikalnog odbora Medina Decovki, a
zbog obaveza ~lanova Sindikata koji su po
direktivi direktora Tirka bili angaòvani na
poslovima poja~anog inspekcijskog nadora
do kraja decembra ove godine, nije sazivala
Skup{tinu sindikata, pa je to, navodno u
dogovoru sa Tirkom, uradio predsjednik
Sindikata dràvnih slu`benika u FBiH Salih
Kru{~ica. Na skup{tini koja je odràna u
ZGRADA UPRAVE
Direktor Ibrahim Tirak neprikosnoveni je vladar unutar
Federalne uprave za inspekcijske poslove, a i {ire
27
3.12.2014
22:20
Page 28
IBRO DIRKA, BA[

NEPODOBNI NEPOTREBNI
Kako se Ibrahim Tirak rjeava njemu nesklonih

uposlenika
Kako se Tirak obra~unava sa svojim neistomi{ljenicima
najbolje se vidi iz primjera sada ve} biv{ih uposlenika, odnosno
inspektora Federalne uprave za inspekcijske poslove Alzire Hote
i Azema Mujana. Alzira Hota je, prema navodima direktora
Ibrahima Tirka, protiv Uprave pokrenula dvadeset i ~etiri procesa,
a u Upravi je ~etrnaest registratora sa dokumentacijom koja se
ti~e Hote, dok je Azem Mujan svojevremeno bio predsjedavaju}i
Sindikalnog odbora Uprave i ~lan Odbora koji je razvla{ten na
vanrednoj Skup{tini sindikata Uprave. I Mujan i Hota bili su
federalni inspektori za socijalnu i dje~iju za{titu, ali novim
Zakonom o inspekcijama, koji je stupio na snagu 9. septembra,
amandmanskim intervencijama socijalna i dje~ija za{tita iz
Uprave su preba~eni u Ministarstvo rada i socijalne politike.
Dvadeset dana nakon stupanja na snagu pomenutog zakona i
Mujan i Hota dobili su rje{enja o prestanku radnog odnosa u
Upravi. Ekspresnom brzinom inspektorski dvojac je na osnovu
prethodno potpisanog sporazuma izme|u Uprave i federalnog
Ministarstva rada i socijalne politike preba~en u spomenuto
ministarstvo, a da nije ispo{tovan ni àlbeni rok. Ovako
ishitreno postupanje direktora Uprave na na~in izvr{enja
nepravomo}nog rje{enja o prestanku radnog odnosa u
tijeku àlbenog roka, dovelo je ujedno i ovo Ministarstvo u
objektivnu nemogu}nost rje{avanja njihovog radno-pravnog
statusa, napisao je ministar Vjekoslav âmber, koji je radi
prijema Hote i Mujana inicirao ùrno dono{enje saglasnosti Vlade
FBiH na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
unutra{njoj organizaciji ministarstva kojim bi se otvorila radna
mjesta za pomenuti dvojac. Na 62. sjednici Vlade usvojene su
izmjene i dopune Pravilnika, a ministar âmber je rekao:
Moram naglasiti premijeru da se sa ovom izmjenom Zakona
~etvrtak, 20. novembra, a kojom je

predsjedavao Kru{~ica, izabran je novi
Sindikalni odbor Uprave, a za predsjednika
je imenovan direktor odan Muhamed
Hodì}, glavni {umarski inspektor.
Sve je ura|eno po Statutu. Ja sam
zakazao Skup{tinu sindikata Uprave na
(SIDI)KAT NA KAT
Predsjednik Sindikata
dràvnih slu`benika i
namje{tenika FBiH Salih
Kru{~ica pruìo je pravnu
za{titu ~lanovima iz Uprave
28
o inspekciji i zatim, preno{enjem ona dva inspektora... To je

takva muljaà, to je takva... ne mogu opisati! Mi smo proveli
sporazum potpisan sa Upravom, a od Upravne inspekcije
Ministarstva pravde dobivamo dopis da nismo postupili u
skladu sa zakonom i isti dopis dobivamo i od Agencije za
dràvnu slu`bu. Na kraju, ovakvu izmjenu Pravilnika kakvu
smo predloìli moramo usvojiti da bi tim ljudima barem mogli
isplatiti pla}e. I jo{ mi ne{to nije jasno. Kada se radila izmjena
Zakona o inspekciji, kada se inspekcija socijalne za{tite
vratila u okvir Ministarstva rada i socijalne politike, za{to se
nije vratila i inspekcija rada koja nam je najpotrebnija zbog
kontrole sigurnosti zdravlja na radu koju i dan danas niko
ìv ne obavlja, ili vrlo lo{e obavlja.
MUKE PO MINISTRU
Ministru rada i socijalne
politike Vjekoslavu
âmberu ni krivom,
ni du`nom, poturen
vru} krompir
kojoj je skoro stopostotnom ve}inom

glasova izabran novi Sindikalni odbor na
~elu sa Muhamedom Hodì}em. Dakle,
nije bilo prejudiciranja, a {to se ti~e
pro{log saziva Sindikalnog odbora
Uprave na ~elu sa Medinom Decovski
njima je pruèna pravna za{tita. Sindikat
dràvnih slu`benika u FBiH preko svog

advokata Op}inskom sudu u Sarajevu
podnio je tu`bu za poni{tenje spornog
Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i
sistematizaciji, a odgovor na pitanje {ta
se de{ava izme|u ~lanova sindikata u
Upravi morate potraìti od njih, rekao je
predsjednik Sindikata dràvnih slu`benika u FBiH Salih Kru{~ica. Me|utim,
prvo {to je novoimenovani Sindikalni
odbor zatraìo od svojih prethodnika nije
bila relevantna dokumentacija, nego
pe~at. Pe~at je traèn pod izgovorom
ovjeravanja dokumentacije potrebne za
organizovanje
ceremonije
dodjele
paketi}a, ali upu}eni tvrde da je pe~at
prijeko potreban kako bi se Op}inskom
sudu u Sarajevu uputio slu`beni dopis o
povla~enju tu`be za poni{tenje spornog
Pravilnika. Na kraju valja re}i, da je
direktor Tirak kojim slu~ajem ovoliko
energije i truda potro{io na rad institucije
na ~ijem je ~elu, nema nikakve sumnje da
bi Federalna uprava za inspekcijske
poslove bila bolja i daleko uspje{nija
negoli je sada.
3.12.2014
14:00
Page 2
saric:TEKST osnova.qxd
3.12.2014
23:26
Page 30
KAKO JE [ARI] OSVOJIO EVROPU
Knjiga beogradskog novinara STEVANA DOJINOVIA ari - Kako je balkanski

kokainski kartel pokorio Evropu za samo mjesec postala je bestseler. Dojinovi
za na list govori na koji nain je otkrio do sada nepoznate detalje o arievom
vercu kokaina iz June Amerike, pranju miliona eura u Srbiji, Crnoj Gori i BiH,
te kako je narkomafija povezana sa biznismenima i politiarima u regionu
SRPSKI NOVINAR KOJEG

ÎTAJU NARKOBOSOVI ZA SB
Razgovarala: MIRHA DEDI]
tevan Doj~inovi}, glavni i

odgovorni urednik Centra za
istraìva~ko novinarstvo (CIN)
Srbije, nekoliko godina se bavio
balkanskim kraljem kokaina
Darkom [ari}em. Putovao je u okolne
zemlje i SAD, gdje je razgovarao sa
tuìocima i istraìteljima kako bi potpuno
ogolio poslovanje najve}eg balkanskog
narkokartela u istoriji. Knjiga je izazvala
veliko interesovanje kod politi~ara,
novinara, ali i kriminalaca. Iza{la je prije
mjesec dana, me|utim, izdava~ Samizdat je
morao do{tampati nakon {to je knjiga
prikazana pored kreveta srbijanskog
narkobosa Dragoslava Kosmajca prilikom
njegovog spektakularnog hap{enja.
To je najbolja reklama koju sam
mogao da imam za knjigu. Taj snimak je
bio na svim televizijama i novinama.
Knjiga je iza{la u novembru i mi smo
je odmah morali da
do{tampamo. Drago mi je
da za nju postoji veliko
interesovanje u svim biv{im
republikama, govori za na{
list Doj~inovi}.
na~in su oni kao grupa radili u Italiji.

Naprosto {okira da neko sa Balkanu moè
da napravi tako ozbiljan posao i bude u
toj meri disciplinovan. [ari}eva grupa je
dràla dobar deo trì{ta Milana koji im je
italijanska mafija prepustila. Oni su u
Milanu, koji je bio jedna velika tr`nica za
drogu, prodavali na tone kokaina. To su
izuzetno pa`ljivo radili. Imali su vojnu
disciplinu. Sedeli su u stanu sami sve do

trenutka kada bi trebali da izvr{e neku
akciju. Nisu se druìli sa lokalcima, nisu
izlazili po lokalima, nisu pili, nisu
konzumirali drogu, nikada nije bilo
devojaka oko njih, nisu se bahato pona{ali,
niti razmetali novcem. @iveli su u
zaba~enim delovima grada. Bio sam
iznena|en kako su se istrenirali na takav
KNJIGA O [ARI]U
REGIONALNI BESTSELER
Stevan Doj~inovi}, autor knjige o
[ari}u
Putovali ste u
Ameriku, Italiju i Sloveniju,
gdje ste istraìvali poslove
Darka [ari}a. Koja saznanja
vezana za [ari}a su Vas
najvi{e iznenadila ili {okirala?
Meni su naj{okantnije
[ari}eve veze sa politi~arima u
Srbiji i Crnoj Gori. [ari} je sa
svojom ekipom po svetu
{vercovao kokain, a u Srbiji i
Crnoj Gori su prali novac i bili povezani s
njenom politi~kom elitom. Od policajaca u
vi{e zemalja saznao sam koliko su oni bili
sofisticirani. [okantno mi je bilo kada mi je
italijanski policajac prepri~avao na koji
30
3.12.2014
23:42
Page 31
BALKANSKI KOKAINSKI KARTEL U KORICAMA
SU\ENJE BALKANSKOM NARKOBOSU DARKU [ARI]U

[ari} je od svojih saradnika zahtijevao vojni~ku disciplinu i uzdrànost od raskala{enog ìvota
Veze [ari}a sa \ukanovi}em dokazuje revizorski

izvje{taj Prve banke, a sa Ivicom Da~i}em redovni
kontakti s njim i njegovim prvim saradnicima
na~in ìvota jer ovde na Balkanu kriminalci
se obi~no razme}u skupim automobilima i
imovinom koja upada u o~i.
koji je optuèn kao jedan od ~lanova

narkokartela. Znamo da su imali sastanke s
ovom ekipom.
[ARI] U CENTRALI DAÎ]EVOG SPS-a
U vrijeme akcije Balkanski ratnik

postojala je sumnja da se Darko [ari} krije
u Crnoj Gori jer se tamo osje}ao za{ti}enim?
Tokom ~itave operacije Balkanski
ratnik zvani~na Crna Gora se veoma
~udno pona{ala. Generalno, tokom policijskih akcija koje su prethodile Balkanskom
ratniku, nije bilo puno poverenja u istra`ne
organe Crne Gore. Najdrasti~nija stvar je
bila {to je Crna Gora dala [ari}u garancije
za dràvljanstvo. [ari} je imao
dràvljanstvo Srbije i pre nego {to je
stavljen na Interpolovu potjernicu on se
sklanja u Crnu Goru i traì dràvljanstvo.
Prema zakonu, nije mogao imati dvojno
dràvljanstvo. U to vreme mediji dva
[ari}eva imperija je izrasla

zahvaljuju}i tijesnim vezama sa politi~arima iz regiona. S kojim politi~arima su
[ari} i njegovi ljudi imali kontakte?
Osim sa premijerom \ukanovi}em i
njegovim ljudima u Crnoj Gori, oni su u
Srbiji imali veze i kontakte sa ~elnicima
Socijalisti~ke partije Srbije koja je u to
vreme bila u vlasti i dràla Ministarstvo
unutra{njih poslova. Sa svojim kolegama iz
CIN-a sam otkrio da je [ari} je bio vlasnik
no}nog kluba Vanila, koji se nalazio u
zgradi centrale SPS-a, a postojali su i direktni kontakti Ivice Da~i}a, i dva ~lana njegovog kabineta, Branka Lazarevi}a i Ivice
Ton~eva, sa Rodoljubom Radulovi}em,
meseca pi{u da je on najve}i narkodiler na

Balkanu. Me|utim, i pored toga u Crnoj
Gori dobija garanciju za dràvljanstvo. To
je bio vrlo ~udan potez koji je upu}ivao da
Crnogorci nameravaju da ga sa~uvaju. On
je imao podr{ku dràvnog aparata u Crnoj
Gori koji je poku{avao da mu re{i
dràvljanstvo i izda paso{. U tom slu~aju ne
bi morao biti izru~en Srbiji ve} bi mu se
sudilo u Crnoj Gori. Kako je vreme
odmicalo de{avale su se neke vrlo ~udne
stvari. Goran Sokovi}, koji je bio desna
ruka [ari}u, kojeg je potraìvala Srbija, i
Dejan [ekularac, kojeg je traìla Argentina,
uhap{eni su u Crnoj Gori. Me|utim, preko
no}i pu{teni su na slobodu, a nakon toga
gubi im se svaki trag. Policija Crne Gore
sve vreme je radila polovi~no, verovatno
zbog toga u timove koji su uhapsili ve}i deo
[ari}eve grupe nisu bili uklju~eni ljudi iz
Crne Gore. Pored toga, o vezama
31
3.12.2014
23:27
Page 32
KAKO JE [ARI] OSVOJIO EVROPU

crnogorskog vrha sa [ari}em dosta govori i
revizorski izve{taj Prve banke, ~iji je
vlasnik Aco \ukanovi}, brat premijera
Mila \ukanovi}a. U izve{taju se vidi da je
[ari}eva ofshore firma registrovana u
Deleveru ulagala milionske depozite u
\ukanovi}evu Prvu banku. Tako da su oni
finansijski bili blisko povezani.
Na koji na~in je [ari} prao novac i da
li je poznato koliko je ta~no uloìo u
Srbiju?
Jako je te{ko izra~unati koliko je to
novca. Tuìla{tvo je [ari}a optuìlo za
pranje novca u iznosu od 22 miliona eura.
Me|utim, mi novinari iz CIN-a smo mu
na{li mnoge druge poslove koji nisu
uklju~eni u tih 22 miliona. Te{ko je re}i o
kojoj cifri se radi, ali re~ je o novcu koju ni
jedna kriminalna grupa nije imala pre njih
u istoriji. Re~ je o stotinama miliona eura.
Oni su drogu prodavali po Evropi, novac
prebacivali u offshore firme, uglavnom u
ameri~koj dràvi Delever. Te firme u
Deleveru su imale ra~une po Evropi na koje
su polagale novac od droge i u~estvovale u
privatizaciji u Srbiji. Privatizacija je i{la
uvek po istoj {emi. Fiktivne firme iz
Delevera su davale vi{emilionski kredite
firmama u Srbiji, a po ugovoru bi se ta
firma obavezala da, ukoliko ne vrati kredit,
vlasni{tvo nad njom preuzima fiktivna
firma u Deleveru. To {to je radio [ari}
pokazuje da je imao dobar poslovni
instinkt. On li~no se nije bavio pranjem
novca. Njegova ekipa koja mu je prala
novac nije imala nikakve veze sa ljudima
koji su trgovali drogom. Ljudi koji su u
Srbiji prali novac bili su advokati,
ekonomisti, bankari, biznismeni. [ari} im
je poverio novac i oni su imali mnogo ve}e
znanje oko pranja novca od samog [ari}a.
Za razliku od narkodilera koji su imali
VEZE [ARI]A I
\UKANOVI]A
[ari} je milione eura
uloìo u Prvu banku u
vlasni{tvu brata Mila
\ukanovi}a
vojnu disciplinu, pera~i novca su igrali

svoju igru. Dok su prali novac deo su
uzimali za sebe. Me|u njima su ~ak nastali
konflikti. Mrzeli su se me|usobno i
ogovarali kod [ari}a. On ~ak nije mogao da
ih u potpunosti kontroli{e. Ta ekipa je
polako pucala sve dok srbijanska policija
nije po~ela da sara|uje s jednim od njih.
Po~eli su da prislu{kuju njihove razgovore,
tako je sakupljeno dosta materijala koji se
sada koristi na su|enju protiv [ari}a.
Da li ste tokom vi{egodi{njeg
istraìvanja saznali ko je bio {ef Darku
[ari}u?
Na osnovu rezultata istrage na kojoj su
radile policije vi{e zemalja, a koje sam

sakupio, [ari} je imao partnerstvo sa jo{
nekoliko kriminalaca i oni su
bili
organizovani kao kartel ili konzorcijum
kriminalaca. Oni su zajedno ulagali u
nabavku kokaina. Recimo, od one dve tone
koje su zaplenjene u Urugvaju a koje se
pripisuju [ari}u, oko 900 kilograma bilo je
vlasni{tvo druge grupe. [ari}ev partner u
tom poslu bio je Dragan To{i} iz Slovenije.
Zajedno s njim uhap{eno je jo{ dvadesetak
kriminalaca. Njemu su sudili, ali je
Slovenija odbila dokaze u vidu prislu{kivanih razgovora koje je dostavila Srbija, pa
su ga pustili na slobodu. Uskoro }e mu biti
obnovljeno su|enje. Pored njega, [ari} je
HIT ME\U KRIMINALCIMA

Dragoslav Kosmajac je neposredno
prije hap{enja ~itao knjigu o [ari}u
32
3.12.2014
23:28
Page 33
BALKANSKI KOKAINSKI KARTEL U KORICAMA

MEDIJSKA KAMPANJA PROTIV KNJIGE O [ARI]U
Napadaju me mrani likovi,

plaenici Mila ukanovia
Vi u knjizi detaljno opisujete
spregu srbijanskih i crnogorskih
politi~ara sa [ari}evim klanom. Da li
ste zbog toga imali problema ili
neprijatnosti?
Ne nekih ozbiljnih. Premijer
\ukanovi}, recimo, kontroli{e dosta
medija, pa me pljuju i blate preko tih
medija. Proturaju pri~u da iza knjige stoje
ljude iz Demokratske stranke da bi se
osvetili \ukanovi}u po{to on nikada nije
imao dobre odnose sa DS-om. Pri tome
se koriste klasi~nim mafija{kim receptom
jer tvrde da mi je knjigu napisao Miki

Raki}, biv{i funkcioner DS-a, koji je prije
nekoliko meseci umro. Mrtav ~ovek ne
moè da demantuje, a meni je glupo da
se branim od takvih besmislica. Me|utim,
takve reakcije sam i o~ekivao, jer je
\ukanovi} prili~no dobro pozicioniran u
medijima u Srbiji i u Crnoj Gori. Sva ta
ekipa koja me napada, po~ev od Pere
Lukovi}a iz e-novina do Gradi{e Kati}a u
listu Afera, zapravo su neki mra~ni likovi.
Tako da mi njihove kritike vi{e do|u kao
reklama.
sara|ivao sa Bojanom Stanojkovi}em iz

Podgorice, koji je u bekstvu... Zatim
grupom okupljenom oko Dragana Dudi}a
Frica iz Kotora, koji je u me|uvremenu
ubijen. Oni su se udruìli u koorporaciju i
zajedno nabavljali i distribuirali drogu.
Radon Plaza. U su{tini, svi oni koji se

bave tim poslom jako dobro se poznaju. To
se najbolje moglo videti na svadbi Safeta
Kali}a. Bili su u razli~itim poslovima, ali
su sara|ivali, jedni su radili heroin, drugi
kokain...
[ARI] SPAVAO U RADON PLAZI
Kaète da Darko [ari} u BiH nije

imao va`nijeg ~lana kartela, me|utim,
Zoranu ]opi}u je u Banjoj Luci su|eno kao
pera~u [ari}evog novca?
Zoran ]opi} je pobegao u Bosnu sa
[ari}evim novcem koji je dobio prodajom
firme Mitrosrem. ]opi} se sa [ari}em
dogovorio da mu pla}a u ratama. Me|utim,
kada je pala droga u Urugvaju, ]opi}a su u
Srbiji optuìli da pere [ari}eve pare. On
nakon toga beì u Bosnu, gde kupuje
Ko su bili [ari}evi partneri u BiH?

[ari} nije imao nekog jakog partnera u
BiH, kao {to je recimo Dragan To{i} iz
Slovenije. Niko iz BiH nije sa [ari}em
zajedno ulagao i nabavljao kokain. [ari} je
odli~no poznavao Nasera Kelmendija. On
se nakon bekstva iz Srbije dva meseca
skrivao u BiH. U Sarajevu su ga skrivali
sinovi Nasera Kelmendija. Prema izve{taju
SIPA-e, [ari} je u Sarajevu spavao u hotelu
[ARI] U DAÎ]EVOM
KABINETU
Darko [ari} je imao redovne
kontake sa Da~i}evim najbliìm
saradnicima iz kabineta
fabriku {e}era kod Bijeljine. No, i u BiH ga

optuùju da je prao [ari}ev novac. ]opi}
nije [ari}ev saradnik u smislu da je bio u
njegovoj grupi. ]opi} je biznismen koji je
u{ao u posao sa njim, a koji mu je do{ao
glave.
Beogradski mediji pisali su da je
Dragoslav Kosamajac u Srbiji bio [ari}ev
{ef. Na koji na~in su Kosamajc i [ari} bili
povezani?
Kosmajac nije bio puno vezan za [ari}a
i ne postoje bilo kakvi dokazi koji ukazuju
da mu je on mogao biti {ef. Kosmajac je bio
blizak sa Bobanom Stanojkovi}em iz
Podgorice i Bobanom Stojiljkovi}em iz
Vranja, koji su radili za [ari}a. Ta ekipa o
kojoj pri~am je imala udeo u drogi koja je
pala u Urugvaju. Kosmajac je bio u
kontaktu s njima, no nema dokaza da je
u~estvovao u poslovima sa narkoticima.
Kosmajac se 2001. u Beloj knjizi godine
pominje kao ~ovek koji nema grupu, ali
koji je pomogao tada{njem {efu sur~inskog
klana Ljubi{i Buhi ûmetu u snabdevanju
drogom. Imao je dobre veze i kontakte u
Ju`noj Americi i Turskoj i bio posrednik u
snabdevanju drogom. Od 2003. do danas ne
postoji nikakav izve{taj da je on uklju~en
u {verc droge sa [ari}em. Dakle, osim {to
je dobro poznavao tu ekipu i druìo se s
njima, nema dokaza da su zajedno
poslovali.
Koji su glavni dokazi protiv [ari}a
kojima raspolaè srbijansko Tuìla{tvo?
Protiv [ari}a postoji sedam optu`nica
koje su objedinjene u dvije - za trgovinu
narkoticima i pranje novca. Tuìla{tvo
poseduje presretnute razgovore izme|u
[ari}a i ~lanova njegove grupe i imaju
kriminalce koji su postali svedoci saradnici.
Oni opisuju narkooperacije, ali u su{tini
samo jedan od njih li~no poznaje [ari}a. To
je Neboj{a Joksovi}. Tuìla{tvo smatra da
su tokom razgovora koristili {ifre koje se
mogu vezati za drogu. [to se ti~e pranja
novca, tu se [ari} malo vi{e izletao tokom
telefonskih razgovora i tu se jasno vidi da
on stoji iza nekih ulaganja koja nisu bila na
njegovo ime. Dakle, {to se ti~e pranja
novca tuìla{tvo ima mnogo vi{e
materijala, a imali su jednog insajdera koji
ih je bubicama snimao.
Sti~e se utisak da je premijer
Aleksandar Vu~i} ulogu najve}eg narkodilera na Balkanu namijenio Dragoslavu
Kosmajcu i da bi se [ari} samim tim mogao
izvu}i tokom su|enja?
Ne moè se [ari} lako izvu}i, ~ak da
ima celu dràvu na svojoj strani. I Milorad
Ulemek Legija, koji je bio {ef ozbiljne
oruàne formacije, mislio je da }e lako da
se izvu~e pa je dobio ~etiri puta po 40
godina zatvora. To su ozbiljni slu~ajevi.
33
ISPRAVNA-oglasi sedmica-927-a:ISPRAVNA-oglasi.qxd
14.8.2014
0:42
Page 1
27.8.2014
21:03
Page 1
ferguson:TEKST osnova.qxd
3.12.2014
21:32
Page 36
FERGUSON, I TO JE AMERIKA
FERGUSON
Grad ve} sedmicama
podsje}a na ratnu zonu
Rasizam, policijska brutalnost, nasilje, ogranienja slobode govora, napadi na

novinare, protesti, samo su neke od slika koje od kraja augusta dolaze iz
Sjedinjenih Amerikih Drava. Zemlja koja ne preza od toga da drugim zemljama
dri lekcije o ljudskim pravima pala je na testu, zbog ega kritike tamonjoj
administraciji dolaze sa svih strana
JEDNA SASVIM
DRUGA AMERIKA
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
olicijska brutalnost u Sjedinjenim

Ameri~kim Dràvama ~ini se da
je puno ve}i problem nego
tamo{nje vlasti to èle priznati.
Isti slu~aj je i sa rasizmom koji je
u ovoj zemlji duè vremena skrivan, ali
o~igledno nije iskorijenjen. Sliku Amerike
koja se bori sa ovim po{astima posljednjih
mjeseci dobijamo u vijestima koje dolaze iz
gradi}a Ferguson, Missouri, gdje su desetine hiljada gra|ana iza{le na ulice traè}i
36
pravdu za crnog mladi}a Michaela Browna

(18) kojeg je ubio bijeli policajac Darren
Wilson.
VELIKA POROTA
Nemiri u Fergusonu pro{irili su se u
brojne druge dijelove SAD-a i svjedo~e da
ovo nije izdvojeni incident nego problem
koji postoji i koji se mora rije{iti. Pri~e o
rasnoj diskriminaciji i pravima nebijelih
stanovnika Amerike, glavna su tema u
tamo{njim medijima, mada puno odgovora
od vlasti na postoje}e probleme za sada
nema. Izuzev vi{e pripadnika policije na
ulicama, koja je ~esto izuzetno brutalna.
No, ni svi koji protestuju nisu ba{ mirni

demonstranti.
Problemi u Fergusonu nisu ogolili sliku
rasisti~ke Amerike u kojoj policija ima prevelike ovlasti, nego i brojne druge, zbog
~ega se aktivno uklju~io i sam predsjednik
Barack Obama, pozivaju}i na promjene
stavova kako policije tako i crne zajednice.
Sve je ustvari po~elo kada je Velika
porota koju je ~inilo 12 ljudi - u
Missouriju odbila potvrditi optu`nicu protiv policajca Wilsona koji je 9. augusta ove
godine ubio Browna. Pod pritiskom javnosti, Wilson je dao ostavku, ali to nije rije{ilo
problem niti sti{alo nezadovoljstvo
gra|ana. Porota u kojoj je bilo 12 ~lanova je
zasjedala 25 dana, saslu{ali su 70 svjedoka,
pregledali sve dostupne dokaze, da bi
zaklju~ili kako nema osnove za optu`nicu.
Porota je ~ula kako je policajac Wilson
prvobitno pri{ao Brownu kako bi ga
opomenuo jer se kre}e sredinom ulice, ali
ga je onda navodno zamijenio s
3.12.2014
21:33
Page 37
RASNI NEMIRI U SAD-u
DEMONSTRANTI
Policija koristi suzavce, gumene metke, a
na ulicama su pod punim naoruànjem
CRNO-BIJELI SVIJET
Ima li rasizma u Americi?

Ubistvo 18-godi{njeg Michaela Browna
otvorilo je mnoga pitanja o suìvotu u
Americi, naro~ito izme|u crnaca i bijelaca.
Mediji objavljuju statisti~ke podatke koji
daju ne{to druga~iju sliku Amerike od one
koja godinama dolazi iz SAD-a. Tako
prema statisti~kim podacima, naspram
500 bijelih milijardera u SAD-u samo je
dvoje crnaca, i to su Oprah Winfrey i
Michael Jordan. Oko 9,8 posto crnaca je

visoko obrazovano, naspram 14,4 posto
bijelaca. Podaci govore ~ak i da 75 posto
bijelaca u Americi imao samo bijelce za
prijatelje. U crnoj zajednici stopa nezaposlenosti je 10,9 posto, dok je 4,8 posto
bijelih Amerikanaca bez posla.
Istovremeno, 37 posto osu|enika u
zatvorima su crnci, a 32 posto bijelci.
MIRNI PROTEST
Ruke uvis, ne pucajte!
osumnji~enim koji je u bijegu nakon

plja~ke. Brown je poku{ao pruìti otpor
Wilsonu koji ga je èlio privesti da bi na
kraju policajac ispalio dva metka u dje~aka
koji je poku{ao bjeàti, a potom jo{ deset.
Najmanje sedam metaka zavr{ilo je u tijelu
dje~aka, od ~ega je barem jedan bio
smrtonosan. Wilson je nakon incidenta razgovarao sa medijima. U intervjuu za TV
ku}u ABC je rekao kako je postupio korektno, te da bi isto uradio i da Brown nije bio
crnac.
Ipak, Velika porota nije na{la dovoljno
dokaza za optu`nicu. Pokrenute su nove
istrage i to na federalnom nivou, te nivou
Ministarstva pravde koje se ti~u ne samo
ovog konkretnog slu~aja nego i navoda o
kr{enju gra|anskih prava manjina u
Americi. Policija je tako|er pokrenula
unutarnju istragu unutar tragaju}i za
dokazima o navodima o diskriminaciji.
Nakon objavljivanja odluke krajem
novembra, javnosti se obratio predsjednik
Obama pozivaju}u demonstrante - kojih je
u tom trenutku bilo ve} na hiljade na ulicama brojnih gradova u SAD-u ali i policiju
da se suzdrè od nasilja. No Ferguson je
ve} bio prekriven oblacima suzavca, dok su
vatre gorjele na sve strane i haos se {irio
dràvom Missouri. Obama je izbjegao
govoriti o rasizmu ovaj put, ali javnost ima
37
3.12.2014
21:33
Page 38
FERGUSON, I TO JE AMERIKA
i previ{e pitanja. Demonstranti zahtijevaju
odgovor na pitanje za{to dominantno
crna~kim dijelovima grada patroliraju
skoro isklju~ivo bijeli policajci, za{to
stanovni{tvo nema povjerenja u policiju,
za{to su crnci mnogo ~e{}e `rtve kriminala,
za{to je puno vi{e crnaca u zatvorima, za{to
su crnci ve}ina nezaposlenih u SAD-u?
Kriza koja je zahvatila Ameriku nakon
ubistva u Fergusonu mnogima daje za
pravo da kaù kako je vrijeme da se oìvi
pokret za gra|anska prava kakav je postojao u vrijeme Martina Luthera Kinga.
Protesti protiv policijske brutalnosti
po~eli su u Fergusonu, gdje je ubistvo i
po~injeno, ali su se brzo {irili Amerikom.
Demonstranti mar{iraju ulicama uz slogan
Ruke gore, ne pucaj koji je skovan na
osnovu izjave svjedoka koji je rekao kako
je Brown imao ruke podignute u zrak kada
je policajac pucao u njega. Poziv na demonstracije poklopio se sa obiljeàvanjem 59.
godi{njice otkako je Rosa Parks u Alabami
odbila sjesti u autobusu na mjesto odre|eno
za crnce, te je postala nositeljica pokreta
gra|anskog otpora. Hiljade Amerikanaca
pridruìlo se protestima 1. decembra ta~no
u 12.01, vrijeme u koje je ubijen Brown.
Aktivisti su pozvali sve gra|ane na sedmodnevni mar{ zahtijevaju}i reformu policije i optu`nicu protiv policajca koji je sada
u bijegu.
PUT ZA FERGUSTAN
Protesti su po~eli odmah nakon ubistva,
da bi se vremenom poja~avali i kulminirali
nakon odluke Velike porote 24. novembra.
No} nakon ubistva, gra|ani Fergusona su
iza{li na ulice te su na mjestu ubistva palili
svije}e i ostavljali cvije}e. Mirno okupljanje
je prekinuto kada je jedan od policajaca
dozvolio svom psu da urinira na cvije}e, da
bi ne{to kasnije policijsko auto pre{lo preko
ovog uli~nog spomenika. I to je bio kona~ni
okida~ za po~etak sukoba. Broj povrije|enih jo{ se ne zna, ali su me|u njima i novinari i gra|ani koji su poku{avali dokumentovati {ta se de{ava, i informacije postavljati putem dru{tvenih mreà. Oglasio se i
Komitet za slobodu medija protestuju}i
zbog onemogu}avanja novinara da rade
svoj posao.
Napokon, 17. novembra policija u
dràvi Missouri proglasila je vanredno
stanje. Odjednom su se probudili ~lanovi
grupe Crni panteri, crna~ke ekstremisti~ke
organizacije, koji su optuèni da poku{avaju izvr{iti napade u Fergusonu.
U me|uvremenu, protesti {irom SAD-a
iza{li su iz okvira borbe za gra|anska prava
i slobode. Kriminalci su na ulicama zajedno
sa demonstrantima, obijaju radnje i izazivaju nasilje. Gra|ani, naro~ito u Fergusonu,
koji ne vjeruju policiji sami su se organizovali sa vlasnicima radnji kako bi sprije~ili
38
UBISTVO ZAMIRA BEGI]A
Zloin iz mrnje, ili?

U nemirima u Fergusonu u ponedjeljak
nave~er, 1.12, stradao je Zamir Begi}
(32), porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Begi}a je na smrt prebila grupa mladi}a
naoruànih ~eki}ima i palicama. Napad
se desio u St Louisu, u neposrednoj blizini Fergusona. Policija je neposredno
nakon napada uhapsila trojicu napada~a i
pokrenula potragu za ~etvrtim. Begi} je
ubijen kada je zaustavio vozilo na
semaforu, nakon ~ega mu je pri{la grupa
mladi}a, izvukla ga iz auta i po~ela brutalno udarati. Svi po~iniocu su tinejdèri i
nijedan nije bijelac. Policija tvrdi da razlog
za ubistvo nije {to je Begi} iz Bosne, ali je
ostala otvorena mogu}nost da je on `rtva
rasnih nereda koji su zahvatili Ameriku.
Bosanska zajednica u St Louisu, u
plja~ke. Mediji javljaju da neki gra|ani ~ak

odlaze iz Fergusona u strahu od onog {to
dolazi. Doju~era{nji susjedi, crnci i bijelci,
odjednom su skoro u ratu i jedni druge
nazivaju rasistima. Grad naro~ito opasan
postaje no}u. Na dru{tvenim mreàma ve}
se pojavio naziv Fergustan koji aludira da
Ferguson li~i na ratnu zonu. Policija je pod
punom ratnom opremom, a neki su obu~eni
u maskirne uniforme i imaju te{ko
naoruànje. [ef policije Norm Stamper je
medijima rekao kako vjeruje da postoji vrijeme kada policija mora da se militarizuje. Oglasila se i porodica Brown poru~iv{i
kako plja~ke i pucnjava nisu ono {to bi njihov sin èlio, te da to predstavlja dodatni
razlog za uznemirenje. Na{a porodica nije
ovo traìla. Mi èlimo pravdu i mir,
znak protesta, odmah je iza{la na ulice.

Naàlost, njihove proteste pratili su izljevi
rasizma na dru{tvenim mreàma i u medijima. Za razliku od demonstranata u
Fergusonu, Bosanci zahtijevaju ve}u
prisutnost policije na ulicama.
Begi} je sa porodicom u SAD do{ao
1996. godine.
Zamir Begi}, `rtva ludila
poru~ili su putem medija.

Istovremeno, demonstrante u Fergusonu
podràvaju aktivisti {irom svijeta. U
godi{njoj anketi magazina Time, koja traje
do kraja ove sedmice, ve}ina glasa~a se
izja{njava da su demonstranti u ovom gradu
zasluìli novogodi{nju naslovnu stranu i da
je sve {to se de{ava najva`niji doga|aj
godine. Protestima su se pridruìli gra|ani,
naj~e{}e studenti, u drugim gradovima
SAD-a: u San Francisku, Chicagu, New
Yorku, Seattlu Mediji tvrde da se protesti
odràvaju u vi{e od 170 gradova. I u svim
tim gradovima policija hapsi demonstrante.
Samo u Los Angelesu je uhap{eno oko 100
osoba, u New Yorku 40, blokirane su ceste,
autoputevi
Stanje je postalo u toj mjeri ozbiljno da
PORODICA BROWN
Prijatelji i porodica dje~aka
koji je ubijen u augustu
3.12.2014
21:34
Page 39
OPSADA GRADA
RASNI NEMIRI U SAD-u
Militarizacija policije u Fergusonu
je Obama u svom govoru pred UN-om, 24.

septembra, spominjao nerede u Fergusonu
rekav{i kako rasne tenzije u tom gradu
ukazuju na neuspio poku{aj suìvota.
GROBLJE LJUDSKIH PRAVA

Tokom ljeta koje je obiljeèno nestabilnom situacijom na Bliskom istoku i u
isto~noj Europi, gradi} Ferguson - u kojem
je ubijen jedan mladi} i gdje se zajednica
podijelila - privukao je pa`nju cijelog svijeta. Tako da moram re}i da i mi imamo svoje
rasne i etni~ke tenzije, rekao je Obama.
U nemalom broju zemalja, nasilje u
Americi do~ekano je kao prilika za lekcije

upu}ene tamo{njoj administraciji. Kineska
novinska agencija Xinhua objavila je kako
Sjedinje Dràve o~igledno treba da se
koncentri{u na rje{avanje vlastitih problema umjesto da uvijek prstom pokazuju na
druge. Egipatski ministar vanjskih poslova
je podrào pozive na slobodu okupljanja i
govora na protestima u Americi, te izrazio
nadu da }e se ameri~ke vlasti odnositi
prema demonstrantima u skladu sa
me|unarodnim pravilima, na {to je
Amerika pozivala egipatske vlasti tokom
protesta u toj zemlji.
Francuska ministrica pravde Christian

Taubira rekla je kako postoji razlog da se
postave pitanja da li gra|ani vjeruju u postoje}e institucije u SAD-u. Njema~ki profesor Marcel Kuhmley je komentarisao kako
je policija u Americi, za razliku od one u
Njema~koj, puno spremnija upotrijebiti
oru`je, dok novine Zeit Online opisuju incidente kao ilustraciju za duboko ukorijenjeni
rasizam u SAD-u uz zaklju~ak kako se
situacija u afri~ko-ameri~koj zajednici tek
blago pobolj{ala od doba Martina Luthera
Kinga. Iranska novinska agencija komentari{e kako je nasilje postalo institucionalizovano u Americi u proteklim godinama,
te da se intenziviralo otkako je predsjednik
Obama 2009. godine dobio Nobelovu
nagradu za mir i do{ao u Bijelu ku}u, da bi
sada eruptiralo protiv crnaca u Fergusonu.
U Sjevernoj Koreji Ameriku ovih dana
nazivaju grobljem ljudskih prava, dok
Rusija poru~uje kako bi Amerika trebala
posvetiti vi{e pa`nje uspostavi reda u
vlastitoj zemlji prije nego nametnu svoja
dubiozna iskustva drugim nacijama.
Nakon dugo godina, svoje aktivnosti u
Americi poja~ale su organizacije poput
Amnesty Internationala, a UN poziva
tamo{nje vlasti da osiguraju pravo na slobodu okupljanja i govora, sve ono {to
Amerika ina~e poru~uje drugima.
39
oliver frljic:TEKST osnova.qxd
3.12.2014
21:28
Page 40
JASNO I GLASNO
Kazalinog redatelja OLIVERA FRLJIA u Hrvatskoj ve godinama proganjaju

zbog njegovog otrog i beskompromisnog, ali najprije krajnje etikog teatarskog
angamana; ulje na vatru sam je dolio kada je prihvatio funkciju intendanta
HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci
OLIVER FRLJI]
RIJEKA HRONIKA
TRAVNIKOG FILANTROPA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
programu drugog Otvorenog

univerziteta, koji je u Sarajevskom ratnom teatru odràn od
27. do 30 novembra, odràn je i
Okrugli sto na temu Za {ta je
Jugoslavija ime? Te subote, 29. novembra smo i zakazali razgovor sa Oliverom
Frlji}em, za nedjelju u ranim poslijepodnevnim satima. Upravo s njim, zbog toga
{to se u posljednje vrijeme njegovo ime u
medijima vi{e spominje od imena
predsjednika i premijera Republike Hrvatske zajedno. Kako je u Slobodnoj
Bosni?, pita nas Oliver Frlji} ve} u startu.
Borimo se, odgovaramo. Protiv
vjetrenja~a? A, vjetrenja~e su zajebane,
kaè on, valjda iz iskustva.
SEBI SAM PRIPADAM

Na spomenutoj raspravi na Otvorenom
univerzitetu sudjelovala su dva u~esnika iz
Hrvatske: Oliver Frlji} i Viktor Ivan~i} i
jedan iz Srbije, Marta Popivoda. Neko od
posjetilaca re~e da kad god se potuku Srbi i
Hrvati nastradamo mi i zamolio ta dva
naroda, preko posrednika u SARTR-u, da
se vi{e ne sva|aju. Onda je Frlji} uzeo
mikrofon i rekao da mu nije jasno koji smo
to mi, a onda i da ne pripada ni jednom ni
drugom toru. Ne pripadam nikome,
odnosno pripadam sam sebi. Nacionalna
pripadnost me ne predstavlja, dovoljno me
predstavlja ono {to radim i govorim. [ta ti
treba vi{e od toga, rekao je nama ve}
sutradan. U subotu se, u jednom trenutku,
Oliver glasno upitao za{to mnogima u
Hrvatskoj smeta ako neko kaè da je
Jugosloven. Mo`da zbog toga {to Jugosloven nekada jeste jednako antifa{ista,
kaèmo mu. Jer, Hrvatska je odavno oti{la
udesno, a situaciju nije popravio ni dolazak
ljevi~ara na vlast... Koli~ina fa{izma u
Hrvatskoj je u stalnom porastu. Zanimljivo
je da taj fa{izam raste svaki put kad je HDZ
u opoziciji. I otkako je Hrvatska u{la u
Evropsku uniju opet vidimo ta neka desna
skretanja. Onda klerofa{isti malo otvorenije
po~inju pokazivati {to su i kako su. Mislim
da se pojam Jugosloven u Hrvatskoj ne
izjedna~uje sa antifa{izmom. Ve}ina ljudi
Jugoslaviju izjedna~ava s Milo{evi}evom
velikosrpskom politikom, koji je pojam
Jugoslavije, kao {to je rekao Viktor Ivan~i},
kidnapirao. Onda smo tijekom raspada
Jugoslavije gledali kako Jugoslovenska
narodna armija razara Vukovar i Sarajevo.
Proglasiti u Hrvatskoj nekog Jugoslovenom
zna~i mu prika~iti najgoru stigmu. Prvo te,
dakle, optuè da si Jugosloven, a onda si
automatski i ovo drugo. Na zadnjem popisu
u Hrvatskoj bilo je stotinu i ne{to onih koji
su se izjasnili kao Jugosloveni. Oni koji
svugdje vide Jugoslovene i koji ovaj poziv
veù isklju~ivo uz kidnapiranje koje je
Milo{evi} izveo, u debeloj su zavadi sa
stvarno{}u, veli Frlji}.
Hrvatski branitelji koji prosvjeduju u
Savskoj ulici u Zagrebu, nagla{avaju da su
se 1991. borili protiv Jugoslavije, a da se
sada bore protiv Jugoslovena. Svima je
jasno da tim prosvjedima u Savskoj
dirigira HDZ. Ali, HDZ nema nikavu
politi~ku ideju {to bi i kako bi, osim da
osvoji vlast. A da bi osvojili vlast napravit
}e bilo {to, pa i oìvljavati zemlju koje
odavno vi{e nema. Vidimo kako se mijenja
retorika Kolinde Grabar Kitarovi},
kandidatkinje za predsjednika Republike
Hrvatske, koja postaje sve o{trija i o{trija, i

pojmovi koji se pojavljuju u njenim
govorima su oni pojmovi kojima je HDZ
manipulirao svojim bira~kim tijelom i
devedesetih godina. Zapravo, mene pla{i to
ponavljanje povijesti. [to ako ti ljudi pre|u
s rije~i na djela? Stra{no je da imamo
dru{tvo koje je talac jedne grupe svojih
gra|ana, koji traè da budu izuzeti od
nekih zakona koji vrijede za sve nas ostale
gra|ane Hrvatske. Ja ne mogu zapaliti
vatru na zelenoj povr{ini niti mogu
instalirati {ator, ne mogu zaustavljati
promet, a ne mogu ni onemogu}avati
kretanje ljudima kao {to su oni pro{le
godine
predsjedniku
i
premijeru
onemogu}ili kretanje u Koloni sje}anja u
Vukovaru, nagla{ava Frlji}.
Za intendanta rije~kog Hrvatskog
narodnog kazali{ta Ivan pl. Zajc imenovan
je u maju ove godine. Do sada je uspio ovo
kazali{te proglasiti hrvatsko-talijanskim,
potom dati otvorenu podr{ku LGBT
populaciji, tako {to je sa glavnim
dramaturgom u ovoj teatarskoj ku}i
Marinom Blaèvi}em na Dan neovisnosti
Hrvatske, 8. oktobra, na pro~elju HNK
izvjesio zastavu duginih boja, a jo{
otvorenije je podrào aktuelnog pomo}nika
ministra branitelja u Vladi RH Bojana
Glava{evi}a, kojeg su upravo branitelji
proglasili svojim i neprijateljem Hrvatske:
Bojan Glava{evi} je izjavio ne{to {to je
izgleda najve}i zlo~in u Hrvatskoj, a to je
re}i da ne mrzi{. A mr`nja je emocija kojom
se najlak{e manipulira jedan dio bira~kog
tijela. Bojan ne pristaje na autoviktimizaciju, on, dakle, ne mrzi i ne pristaje biti
`rtva, pa automatski postaje izdajnik. Ispod
njegove slike koju smo postavili na pro~elje
HNK napisao sam ono {to je ina~e nekada
Pla{i me ponavljanje povijesti, a koli~ina fa{izma u

Hrvatskoj je u stalnom porastu
40
3.12.2014
21:29
Page 41
REDATELJ KOJI NE PRIPADA NIKOME
NE]E VALJDA ME\U RE[ETKE

Redatelj ro|en u Travniku do sada
je u Hrvatskoj, zbog svojih predstava,
javno ismijavan i poniàvan
41
3.12.2014
21:29
Page 42
JASNO I GLASNO
pisalo ispod slika Ante Gotovine: Heroj a
ne zlo~inac, znaju}i da }u na taj na~in
isprovocirati desni~are. Na isto mjesto smo
izvjesili i zastavu sa duginim bojama kao i
talijansku zastavu. @elio sam pokazati da je
prostor HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci prostor
svih gra|ana Republike Hrvatske,
uklju~uju}i i talijansku zajednicu koja ima
svoju dramu u na{em teatru...
IVAN ARALICA JE KRETEN!

U njegovoj novoj predstavi, Hrvatsko
glumi{te, koja je u teatru ~iji je intendant
premijerno izvedena prije dvije sedmice,
Frlji} se ozbiljno zamjerio hrvatskim
dramskim umjetnicima i piscima,
teatrolozima, biv{im ministrima u Vladi
RH, kao {to je glumac Zlatko Vitez...
Prvo ide citat u kojem Zlatko Vitez
obja{njava za{to je po~etkom devedesetih
pristupio HDZ-u i Franji Tu|manu a ne
Vladi Gotovcu, potom citiramo njegovu
~uvenu izjavu: Dok je srca bit }e i
Croatije, a onda na ga}icama glumice
Tanje Smoje vidimo sliku ministra u Vladi
NDH Mile Budaka. Potom gledamo slike
svih najproblemati~nijih ljudi devedesetih
godina iz tog kazali{nog kruga. Ono {to me
nervira, uostalom i ono zbog ~ega sam
zajedno sa Marinom Blaèvi}em i
napravio Hrvatsko glumi{te, jeste
pasivnost ve}eg dijela kazali{ne zajednice
u devedesetima, a onda i zato {to su neki
ljudi iz te zajednice uzeli aktivno u~e{}e u
HDZ-ovoj ratnohu{ka~koj politici. Uvijek
kao
primjer
navodim
proslavu
Tu|manovog ro|endana, koju je u HNK u
Zagrebu 1997. reìrao Zlatko Vitez. Igralo
je tada puno glumaca, a rijetki koji su
odbili bili su Alma Prica i Boìdar Boban.
Jedino su njih dvoje od svih iz Dramskog
ansambla HNK imali i snage i hrabrosti
re}i - ne. A ja jo{ uvijek ne znam kako bih
nazvao ~injenicu da ljudi nisu imali kriti~ki
odmak prema politici Franje Tu|mana u
Bosni i Hercegovini. Nakon Ahmi}a,
Dretelja, Starog mosta, Heliodroma,
Gabele... ti kao nekakva cirkuska luda
sudjeluje{ u proslavi ro|endana i veli~anju
lika i djela ~ovjeka koji nije zavr{io u
Haagu samo zato {to je umro, obja{njava
na{
sugovornik.
Oliveru
Frlji}u,
pretpostavljate, nije ni palo na pamet da ide
na dodjelu Nagrada hrvatskog glumi{ta,
koja je odràna u pro{li utorak u
zagreba~kom HNK. I ne samo zbog svoje
nove predstave i fakta da su hrabri glumci
iz rije~kog HNK koje je angaòvao odmah
nakon premijere bili {ikanirani, svakako
prije zbog onoga {to je maloprije govorio.
Na njemu i njegovom radu i anga`manu
zube o{tre i ljevi~ari, kao {to su pisac
Slobodan [najder i dramaturg i kazali{ni
kriti~ar Vjeran Zuppa, i desni~ari, recimo
redatelj Jakov Sedlar i knjièvnik Ivan
42
TA^NA BIOGRAFIJA
Iskren, talentiran i obrazovan

Oliver Frlji} ro|en je 1976. u Travniku.
Zamolio nas je da ga citiramo, jer èli da
se kona~no zna: I{ao sam u
Matemati~ko-fizi~ko-ra~unarsku {kolu u
Novom Travniku, a kada sam do{ao u
Split 1992., kao izbjeglica, upisao sam se
u {kolu koja je po programu bila najblià
prethodnoj, a to je Prirodoslovnomatemati~ka {kola. @ivio sam, po
zavr{etku srednje {kole, skoro godinu u
Njema~koj pa u ê{koj. I iz Praga sam u
Zagreb 1996. do{ao na drugi upisni rok,
pa sam se, logi~no, mogao upisati samo
tamo gdje je bilo mjesta. Od slavistike,
teologije i, ne mogu se sjetiti ~ega jo{,
odlu~io sam se upisati na ovo drugo na
Katoli~kom bogoslovnom fakultetu. Mislio
sam da }e na studiju biti vi{e filozofije, ali
ne one srednjovjekovne, pa sam odustao
na tre}oj godini jer sam shvatio da to nije
za mene. U Zagrebu sam zavr{io filozofiju

i religijsku kulturu na Filozofskom fakultetu, a onda diplomirao na Odsjeku za
kazali{nu reìju i radiofoniju Akademije
dramske umjetnosti. Pro{le godine sam u
Prijedoru, od Udruènja Prijedor~anki
Izvor dobio nagradu ne samo za kazali{ni
ve} za svoj cjelokupni dru{tveni
anga`man. Uz nagradu Biljana Kova~evi}
Vu~o, koju sam dobio u Beogradu, to mi
je najdraà nagrada. Za vrijeme studija
reìrao je u pulskom Istarskom narodnom
kazali{tu i Teatru ITD u Zagrebu, a
osnovao je i amatersku kazali{nu
skupinu Le cheval. A nakon studija...
Ve} smo jednom napisali: Oliver Frlji}
reìrao je mnogo predstava u mnogo
pozori{ta u mnogo gradova i sudjelovao
na mnogim festivalima i osvajao mnoge
nagrade.
NAKON OCA NA SLU@BENOM PUTU

Oliver Frlji} snimljen na balkonu beogradskog Ateljea 212 krajem marta 2011. godine
Aralica. Da spomenemo samo njih pored

mnogobrojnih desni~ara na rukovode}im
mjestima u hrvatskom teatru op}enito.
Ovog potonjeg je Frlji} ~ak izazvao da
otputuje do njegovog rodnog Travnika i
malo se raspita o njemu. Pa je do{ao do
fascinantnog otkri}a da se Frlji} raspopio... Da, a ja sam do{ao do
fascinantnog otkri}a da je Ivan Aralica
kreten! To {to je rekao notorna je la`.
Nisam ja nikakav raspop. Studirao sam
teologiju kao laik i nisam je zavr{io.
Sjemeni{tarac nikada nisam bio niti mi je to
padalo na pamet, tvrdi aktuelni intendant

rije~kog HNK.
I ne samo kod ku}e, gdje god ode u
goste Frlji} napravi - belaj. Prije nego je
imenovan za intendanta, u Rijeci je reìrao
predstavu Aleksandra Zec, {to u Zagrebu
nije mogao. Ubistvo dvanaestogodi{nje
Aleksandre Zec i njenih roditelja Mihajla i
Marije u glavnom gradu Hrvatske u
decembru 1991., jedno je od najsramotnijih poglavlja novije hrvatske povijesti.
Beogradu je, pak, predo~io istinu vezanu
za ubistvo Zorana \in|i}a, ali i kompletan
3.12.2014
21:30
Page 43
REDATELJ KOJI NE PRIPADA NIKOME
BO@E, POMOZI
Frlji} je na mjesto intendanta
rije~kog HNK Ivan pl. Zajc
imenovan u maju ove godine
zulum koji je reìran u prestonici svih

Srba a po~injen u Hrvatskoj i u Bosni i
Hercegovini u prvoj polovini devedesetih
godina. U Zenici je, pak, u predstavi Pismo
iz 1920. govorio i o tragi~noj sudbini
Hrvata u tom gradu. Naravno, radio je i
predstave koje se nisu ticale zlo~ina. No,
interesovalo nas je koji je njegov krajnji
umjetni~ki cilj: Naàlost, sama stvarnost
stalno proizvodi nove teme. Volio bih da
ìvim u nekim sre|enijim dru{tvima pa da
se mogu baviti nekim drugim stvarima.
Ali, pitanje je onda da li bih se uop}e
bavio teatrom. Dodu{e, radio sam u
Njema~koj... Me|utim, i tamo postoji niz
problema. Recimo, postoji problem
imigranata, koji je ogroman, i na~in na
koji ih njema~ko dru{tvo tretira. Reìrao
sam i u Poljskoj, gdje tako|e postoji niz
problema, a ja sam se bavio poljskim
antisemitizmom. Ta tema uop}e nije
prisutna u nekom javnom diskursu u
Poljskoj. A radio sam i u Sloveniji, koja
je, sje}amo se toga, predstavljana kao
balkanska [vica. Ali, to je dràva koja
je napravila administrativno etni~ko
~i{}enja ju`njaka i ostalih gra|ana
koji nisu dijelili kolektivni entuzijazam
oko njezinog osamostaljenja. Zbog toga
je bez ikakvog pravnog statusa u toj
zemlji ostala 25.671 osoba. I to meko
etni~ko ~i{}enje ra|eno je uz blagoslov
samog dràvnog vrha, Slavka Debelaka i
Igora Bav~ara. Rije~ - angaòvano, ili
angaìrano, kako ho}ete, poprili~no je
izlizana. Kada neki umjetnik ne zna
kako da opi{e to {to radi kaè da je
angaòvan... Oliver Frlji} kaè da nije
angaìran, a to {to radi opisuje kao svoju
najintimniju potrebu. A mi ne bjeìmo
od krajnjeg dojma: on je klasi~ni
filantrop.
Inovativna saradnja doma}ih kompanija

MOJAplusKARTICA prva CoBrand kreditna kartica u BiH
MOJA BANKA, BIHAMK i ASA OSIGURANJE predstavili zajedni~ki proizvod
Sarajevo, 26.11.2014. MOJAplusKARTICA
predstavlja jedinstven proizvod na na{em trì{tu,
a nastala je kao rezultat saradnje tri doma}e bh.
kompanije MOJA BANKA, BIHAMK i ASA
OSIGURANJA. Ova kartica nudi samo najbolje iz
segmenata finansijskih usluga, osiguranja i
pomo}i na cesti, ~ime su se ove bh. kompanije
ujedinjenim snagama èljele dodatno pribliìti
svojim klijentima.
Na sve~anom predstavljanju MOJAplusKARTICE, u prisustvu poslovnih partnera i
klijenata obratio se Mirza Hurem, generalni
direktor MOJA BANKA, isti~u}i kako se
lansiranjem ove jedinstvene kartice na trì{tu,
kroz inovativan pristup u kontinuiranom
unapre|enju proizvoda, nastavlja put ka
izgradnji doma}e, jake i stabilne banke. Cilj
nam je dobrim proizvodima obuhvatiti {to vi{e
razli~itih usluga, tj. prilagoditi se na najbolji
mogu}i na~in potrebama klijenata, uz
jednostavnost kori{tenja, transparentnost
usluge ili proizvoda, kao i individualnim
pristupom svakom klijentu, kroz profesionalan i
partnerski odnos. Upravo ova saradnja je jo{
Fe|a Moranki}, generalni direktor ASA OSIGURANJA; Mirza

Hurem, generalni direktor Moje Banke; Zlatan Veli},
Rukovodilac Sektora za ~lanstvo BIHAMK-a
jednom pokazala snagu doma}ih bh. kompanija, spremnost i èlju za zadovoljavanje potreba
klijenata na pravi na~in. Moja Banka, ovdje
ne}e stati, naime, u kratkoro~nom planu imamo
lansiranje novih proizvoda koji }e biti inovativni
i prilagodljivi razli~itim grupama klijenata.

Prisutnima se obratio i Zlatan Veli},
Rukovodilac Sektora za ~lanstvo BIHAMK-a i
izjavio: CoBrand kartica je jo{ jedan novitet
kojim BIHAMK nastoji da prati trendove velikih
evropskih klubova i da svojim ~lanovima, ovaj put
u saradnji sa kvalitetnim doma}im kompanijama,
ponudi jo{ kvalitetniju uslugu. Zaista mislimo da
smo sa ovom karticom vrlo blizu kreiranja idealne
ponude za sve gra|ane - jedne kartice koja
pokriva sve potrebe tokom putovanja.
Ovom inovacijom ASA OSIGURANJE slijedi
svoju misiju da svojim proizvodima budemo
orijentirani na pojedina~ne potrebe na{ih
klijenata. U~e{}em u ovom jedinstvenom
zajedni~kom projektu, bez ikakve sumnje
unaprijedit }emo kvalitet ìvljenja na{ih klijenata i
ponuditi ne{to jedinstveno na trì{tu. Zahvaljuju}i
ASA OSIGURANJU, imaoci MOJA plus
KARTICE pro{irit }e lepezu okolnosti u kojima }e
njihov ìvot i poslovanje biti sigurniji, a pri tome
}e {tedjeti i vrijeme i novac, rekao je Fe|a
Moranki}, generalni direktor ASA OSIGURANJA.
43
INTERVJU-ales:INTERVJU - osnova.qxd
3.12.2014
20:57
Page 44
OTVORENI UNIVERZITET
INTERVIEW
Ale Debeljak slovenaki pjesnik, esejista, kritiar
Jedan od najpoznatijih pisaca i esejista sa podruja bive Jugoslavije u
intervjuu za Slobodnu Bosnu govori o paralelama izmeu socijalistike
Jugoslavije i dananje moderne evropske porodice, ponovnom raanju ideje
radnikog samoupravljanja, budunosti Evropske unije i postkomunistikih
zemalja u rascjepu izmeu tereta kulturno-povijesnog prtljaga prolosti i
pokuaja stvaranja novog evropskog identiteta
Demokratijom na prazan
stomak se najbolje manipuli{e
{irokim narodnim masama
Razgovarala: MAJA RADEVI]
êsto i sa rado{}u dolazim u Sarajevo.

Nije slu~ajnost {to smo upravo ovdje
zajedno sa grupom intelektualaca osnovali
Sarajevske sveske, jedini ~asopis takvog
kalibra koji je uistinu transetni~ki, kaè
Ale{ Debeljak (54). Jedan od najpoznatijih
pisaca i esejista s podru~ja biv{e
Jugoslavije, Slovenac koji je polovinom
80-ih godina, nakon {to je diplomirao
komparativnu knjièvnost na Univerzitetu
u Ljubljani, akademsku karijeru nastavio u
Sjedinjenim Dràvama kao Fulbrightov
stipendista, bio je jedan od gostiju drugog
Otvorenog univerziteta u Sarajevu. Objavio
je devet knjiga pjesama, trinaest knjiga
eseja i uredio nekoliko antologija. Knjige
su mu prevo|ene na vi{e desetaka jezika, a
Ale{ je profesor kulturolo{kih i balkanskih
studija u Ljubljani, te saradnik nekoliko
univerziteta u Evropi. Od kraja osamdesetih Debeljak je bio aktivan u dru{tvenim
pokretima koji su nastajali u tada{njoj
Jugoslaviji, a kasnije u Sloveniji.
Na Otvorenom univerzitetu u
Sarajevu u~estvovali ste u diskusiji o tome
{ta nam je nekad zna~ila Jugoslavija, a {ta
zna~i danas. Jeste li uspjeli prona}i neki
44
svoj odgovor na to pitanje?

Ako idemo u retori~ku figuru, onda
mogu da kaèm da je Jugoslavija ime za
jednu pozama{nu laboratoriju socijalnih i
politi~kih eksperimenata u kratkom 20.
stolje}u. U njoj su bili testirani razli~iti
modeli upravljanja na razli~itim ljudskim
zajednicama - od centralizma francuskog
tipa od 1929. godine, pa onda njema~kog
federalizma, u socijalisti~koj Jugoslaviji
imali smo poku{aje davanja {to vi{e
koncesija ambicijama po {irem ili ve}em
(NE)PRILAGOENI MUSLIMANI: Da su aprila 92.

u opkoljenom Sarajevu
ivjeli samo hriani i
ateisti, bez muslimana,
siguran sam da bi do
intervencije dolo ranije.
Ne vjerujem da moemo
jednostavno odmisliti
injenicu da su muslimani
tu ispali rtveno jagnje
novog svjetskog nereda
stepenu autonomije na strani razli~itih

etni~kih zajednica, imali smo i radni~ko
samoupravljanje... Niz poku{aja i na~ina je
bilo da se odrì ta raznorodna zajednica pod
jednim politi~kim krovom. I mislim da je ta
laboratorija jako va`na, pogotovo za one
kojima je stalo do budu}nosti Evropske
unije.
Ali to vjerovatno nije ba{ popularna
tematika u Evropi danas, jer svi znamo
kako se ta laboratorija raspala od jednog
eksperimenta previ{e...
Ta~no, na evropskim forumima i
prostorima za debatu te paralele i
homologije nisu veoma popularne, ili se
otpravljaju lijevom rukom, tipa to nije bila
demokratija - kao da ovo sada jeste...
Ranije smo imali socijalizam, sada imamo
kapitalizam, ali u ~emu je razlika? Svi
znamo onaj stari dobri {tos u kojem ima
vi{e od pola istine - da je kapitalizam
iskori{tavanje ~ovjeka po ~ovjeku, dok je u
socijalizmu obrnuto. Mislim da je poku{aj
suìvota u Jugoslaviji bio, i danas jeste,
vrijedan studija i analiza, posebno u
kontekstu ovoga {to se sada de{ava u
Evropskoj uniji - naprimjer, duplo
dràvljanstvo je davno testirano u
Jugoslaviji. U EU imate tu ideologiju
evropljanstva koja se ispoljava u sloganu
Diversity in Unity (Raznolikost u
zajedni{tvu) i to je otprilike ista transetni-
3.12.2014
21:15
Page 45
SUMRAK IDOLA, 20 GODINA POSLIJE
JEDNAKI I MANJE JEDNAKI

Sama ~injenica ulaska postkomunisti~kih zemlja u EU
nije ni~im promijenila njihov status. I dalje su ostali
periferija, manje vrijedne zemlje, zemlje sa nepotpunom
modernizacijom, aljkavom industrijalizacijom...
45
3.12.2014
21:15
Page 46
OTVORENI UNIVERZITET
~ka, transnacionalna ideologija kakvu smo
upoznali pod imenom socijalisti~ko bratstvo i jedinstvo. Dakle, taj jugoslavizam je
homologija evropeizma jer se zasniva na
~lanstvu u zajednici koja nije etni~ki ili
konfesionalno specificirana. U tom smislu
je taj paralelizam izme|u biv{e Jugoslavije
i sada{nje Evropske unije zabrinjavaju}i, ali
po mom mi{ljenju, treba studirati
Jugoslaviju da bi se eventualno otarasili tih
pogre{aka koje su pravljene u pro{losti i
odmakli se od mogu}nosti ponora u koji
takvu transnacionalnu zajednicu vu~e
ubje|enje da smo svi jednaki, ali neki su
ipak vi{e jednaki od drugih. I kao {to se
Jugoslavija umnogome raspala zbog ideje
da najbrojniji narod, odnosno najbrojnija
etni~ka zajednica mora da ima glavnu rije~
u odlu~ivanju, tako danas imate opasnost u
tzv. Kern-Europi ili Evropi jezgra, dok su
sve ostale ~lanice EU zapravo manje va`na,
sekundarna periferija. Kern-Europa je ideja
koja nije do{la samo iz mo`dane kore
birokrata, nego i filozofa. I Habermas i
Derrida su zagovarali ideju motora
evropske zajednice, na koji }e se svi ostali
{lepati. A povijesna lekcija raspada
Jugoslavije u~i nas tome da takav sistem,
koji se temelji na najve}oj i ekonomski
najja~oj sili, {to je u ovom slu~aju
Njema~ka, te{ko moè opstati.
SAMOSAKA]ENJE ISTORIJE
Veoma kriti~ki govorite o odnosu

zapadne Evrope kao izolirane porodice
bez imalo emocija prema postkomunisti~kim zemljama. [ta nam je zapravo donio
taj postkomunizam ako izuzmemo onu
najtragi~niju i najo~igledniju posljedicu, a
to su ratovi na prostoru biv{e Jugoslavije?
Ne mislim da nam je ba{ puno toga
donio u smislu kvaliteta ìvota pojedinaca i
zajednica. âk ni u Sloveniji, koja je uvijek
voljela sebe da predstavlja kao najboljeg
|aka u evropskoj klupi, ali i najboljeg na
jugoslavenskom selu. E, sada smo posljednji u evropskom gradu i isto tako siroma{ni
kao i ostatak evropske periferije. A {to se
ti~e demokratije, to nije normativni sustav,
nego je proces i svaka zemlja zasebno
pro{iruje svoj prostor demokratskog
traènja suglasja i kompromisa. Kada su bili
prosvjedi u Bosni, vidio sam jedan
transparent na kojem je pisalo: Gladni smo
na tri jezika. Drugim rije~ima, {ta nam
vrijedi ako moèmo da glasamo, kad
nemamo {ta da jedemo?! Mislim da je to
su{tinsko i najva`nije pitanje, ne zbog toga
{to sam prikriveni marksista, nego zato {to
je ~injenica da su ekonomski uslovi oni koji
na koncu odre|uju na~in predstavljanja
svijeta. A s druge strane, onima sa praznim
stomakom moè se izuzetno dobro
manipulisati i to nam se danas de{ava. U
zamjenu za kozmeti~ku ideju Evrope, dobili
46
RADO VI\EN GOST

Samo u Sarajevu mogli smo praviti
Sarajevske sveske, jedini ~asopis
koji je uistinu transetni~ki
smo otvorenu eksploataciju - iskori{tavamo

vas, pa {ta? To vam je kapitalizam, sami ste
to htjeli! Sama ~injenica ulaska postkomunisti~kih zemlja u EU nije ni~im
promijenila njihov status. I dalje su ostali
periferija, manje vrijedne zemlje, zemlje sa
nepotpunom modernizacijom, aljkavom
industrijalizacijom, sklono{}u politi~kom
autoritarizmu, odsutno{}u urbanih aglomeracija i ruralnim ìvotnim stilovima.
U Sloveniji, ali i u Hrvatskoj, Srbiji,
pa sve vi{e i u Bosni koja o~ajni~ki èli u
EU, postalo je gotovo nepisano pravilo
odricati se svega {to ima bilo kakve veze s
Jugoslavijom, u svrhu europeizacije i
pribliàvanja evropskom identitetu, ma
{ta to zna~ilo... Odakle tolika potreba za
odricanjem od onoga {to ipak jeste dio nas i
na{e nedavne istorije, sa svim njenim
prednostima i nedostacima?
To vam je isto kao da po~injete svoj
ìvot u pedesetoj. Ta povijest sa svim
njenim dobrim i lo{im aspektima, kao {to

ste rekli, sastavni je dio na{eg kulturnog
prtljaga. Problem je osvijestiti to,
reflektirati ~injenicu da i dobro i lo{e tvore
na{ kulturni prtljag, ili ako ho}ete, kulturnopoliti~ku ba{tinu. Pomislite samo na
infrastrukturu: ko je izgradio sisteme
kanalizacije, bolnice, {kole, puteve...
Najve}i projekti modernizacije u regionu
napravljeni su za vrijeme komunista i to je
~injenica. U Sloveniji su postkomunisti
napravili samo autoceste, a sve ostalo je iz
vremena komunizma. I zato je glupo misliti
da je svijet po~eo 1991. godine, i da su tek
tada etni~ke zajednice po~ele da ìve pravi
ìvot. Ono {to se desilo ju~er je sastavni
dio dana{njice. Barem ja to tako vidim i ne
mogu da prihvatim interpretaciju tog
samosaka}enja. Postoje tri vrste nostalgije.
Ona moè biti amnezija, koja bri{e sve osim
dobrog; restorativna, koja bi htjela ponovo
da uspostavi staro stanje stvari; i
revitaliziraju}a, koja poku{ava iz povijesti
KAKO DO POSTNACIONALNE SVIJESTI
Dejtonska Bosna, provizorij koji traje

Dejtonska Bosna je provizorij koji
traje, ali nije nu`no da }e i dalje trajati.
Poslije potpisivanja Dejtona, pro{la mi je
kroz glavu misao da }e to sad da bude
kao Izraelci i Palestinci... Pa tu su
me|unarodne konferencije, debatni
kruòci, nau~ni ~asopisi koji studiraju taj
konflikt, akademije, razne politi~ke
incijative i modeli... Poslije maja 1945.
Njema~ka jeste napravila najve}i korak,
najve}u distancu od onoga {to je
nekada bila i {to je danas, ali samo
zahvaljuju}i tome {to je bila totalno i

potpuno vojni~ki poraèna i jer su
saveznici bili u stanju da napi{u Ustav i
pod patronatom omogu}avaju taj
demokratski razvoj, jedno
postnacionalno stanje u kojem etnija i
ideologija vi{e ne zna~e ono {to jo{
zna~e na na{im prostorima, i {to su
zna~ili 30-ih godina pro{log stolje}a u
Njema~koj. Ali bez bezuslovne predaje,
sve to ne bi bilo mogu}e. A toga, kao {to
znamo, u ovoj regiji nema.
3.12.2014
21:16
Page 47
SUMRAK IDOLA, 20 GODINA POSLIJE

uzeti one elemente koji zadràvaju svoj
potencijal i koji bi mogli u novim
kontekstima da posluè druga~ijim
ciljevima. Recimo, ideja radni~kog
samoupravljanja je ne{to o ~emu se danas
govori na razli~itim razinama sindikalnih
pokreta u zapadnoj Evropi. I to nije ne{to
~ega bi trebalo da se pla{imo samo zato {to
je proiza{lo iz Jugoslavije. Sjetite se onog
slogana poslije Tita - Tito, koji bi se
mogao protuma~iti i kao evo, Tito je sada
umro i mi nemamo vi{e nikakvih ideja. Sa
Titovom smr}u, naravno, po~elo je jedno
novo doba jer je on u mnogo ~emu bio
svrha, ali i garant Jugoslavije. Zbog njega je
napravljena, ali zbog njega je i opstajala
zajedno.
BOSANSKI, HRVATSKI,
SRPSKI, CRNOGORSKI...:
Ti razliiti jezici kojima
svi govorimo, a opet se
svi razumijemo su
narcisizmi jako malih
razlika, ali na tim narcisizmima se zasnivaju i
propadaju drave.
Dijalekt je samo jezik koji
ima podrku armije
KULTNI ESEJ O RASPADU JUGOSLAVIJE
Upoznaj domovinu da bi je vie volio

Jedan od najpoznatijih Debeljakovih
eseja Sumrak idola, napisan 1993.
godine, za mnoge generacije ro|ene i
odrasle u biv{oj Jugoslaviji postao je
nezaobilazna referenca kada se govori o
raspadu biv{e dràve i njene izuzetno
bogate i {arolike kulturne scene.
Nestankom Jugoslavije nisu nestale samo
geografske odrednice zajedni~ke teritorije,
nego i cijelo jedno bogatstvo razli~itosti
kojima su obilovali muzika, knjièvnost i
ostale umjetnosti u posljednje dvije
decenije prije raspada dràve.
Drago mi je da ljudi, i vi{e od 20
godina nakon {to je napisan, i dalje
govore o tom eseju, kaè Ale{ Debeljak.
U Va{im esejima bavili ste se i

pitanjem islama u Evropi i muslimana
koji se ne uklapaju u koncept
evropskog habitusa. Je li u tome i
jedan od klju~nih razloga pasivnosti
me|unarodne zajednice prema ratu u
Bosni, posebno kada govorimo o
genocidu u Srebrenici?
Da su aprila 92. u opkoljenom Sarajevu
ìvjeli samo hri{}ani i ateisti, bez
muslimana, siguran sam da bi do
intervencije do{lo ranije. Ne vjerujem da
moèmo jednostavno odmisliti ~injenicu da
su muslimani tu ispali `rtveno jagnje novog
svjetskog nereda. Amerikanci su dugo
govorili Evropljanima: Sredite vi tu stvar,
to je u va{em dvori{tu, mi se ne}emo petljati
u to. A Evropljani, rade}i na osnovu antiislamskog refleksa, trebali su doìvjeti
poniènje vlastite armije prije nego {to je
do{lo do intervencije. Taj element islama je
jako zna~ajan u obja{njavanju sporosti
intervencije tzv. me|unarodne zajednice.
Islam je veliki drugi za modernu Evropu
s jedne strane, a sa druge strane, mislim da
bosanski islam, pogotovo povijesno
iskustvo kohabitacije islama i (ateisti~kog)
socijalizma, otvara jednu sjajnu mogu}nost
za traènje kompromisa izme|u modernog,
demokratskog sustava na jednoj strani, i
islamske pobo`nosti na drugoj strani. Ta
tradicija i svakodnevni obi~aji koji
uklju~uju niz segmenata sekularnog ìvota
ve} sada kreiraju model koji traì izme|u 18
i 20 miliona evropskih muslimana, koliko ih
otprilike ima u zemljama EU. I to nisu samo
do{ljaci, emigranti, ljudi koji }e se vratiti.
Upravo obrnuto - mislim da su emigranti
Evropljani par excellence jer nemaju svoju
mati~nu dràvu u Evropi, nego je njihova
cijela Evropa. Traènja kompromisa i
On je napisan iz jednog potpuno

osobnog bola bola da mi uni{tavaju
zemlju u kojoj sam se rodio, u kojoj sam
stasao, socijalizirao se... Zapravo je bilo
dosta mojih vr{njaka koji su 80-ih
godina ve} bili usredsre|eni na vlastiti
nacion, malo su putovali i kretali su se u
nekim dosta suènim okvirima. Me|utim,
ja sam bio sportista i zahvaljuju}i tome
sam proputovao dosta, susretao se sa
mnogim novinarima, piscima,
urednicima studentskih, omladinskih
~asopisa... ìve}i ono {to mislim da bi
svaki gra|anin svake zemlje morao da
ìvi, a to je: upoznaj domovinu da bi je
vi{e volio!
suìvota koje bosanski islam prakticira su

jako malo poznati u evropskim okvirima, a
trebalo bi da je druga~ije. Da jeste, onda
bismo mogli sa izvjesnom povijesnom
ironijom da posmatramo kako je zapadna
demokratija tipa Francuske do{la do istog
modela koji se primjenjivao u socijalisti~koj Jugoslaviji jo{ 1950. godine. Mislim na
zabranu no{enja burke koju je usvojio
francuski Parlament, a koja je u socijalizmu
(zabrana no{enja zara i feredè) provedena
prije vi{e od pola stolje}a. Pri tome su i
biv{a Jugoslavija i sada{nja Francuska
povukle isti argument: mi to radimo u ime
modernizacije, jednakopravnosti izme|u
spolova i sekularne sfere u kojoj je odnos
licem u lice najva`niji. A reprezentacija tog
individualizma je upravo par o~iju i
otkriveno lice.
SU@IVOT ILI STRPNOST
Spomenuli ste u vi{e navrata rije~

suìvot, a to je jedan od pojmova koji
naj~e{}e ~ujemo od politi~ara u Bosni i
Hercegovini. Na slovena~kom se to kaè
strpnost - dakle, uklju~uje i to da trpi{
nekog uz sebe, a da ga ba{ i ne voli{...
Ali to je opet mnogo bolje nego da ga ne
trpi{ i ubija{! Mislim da ta tolerancija uvijek
dolazi iz vi{eg stava, ili iz vi{e pozicije
odakle se tolerancija moè davati, ali i ne
mora. Suìvot bi u najboljem smislu zna~io
da ìvi{ zajedno sa druga~ijim zajednicama
i da u sljede}em koraku tzv. interkulturalizma razvija{ sposobnost da se postavi{ u
cipele drugoga i da vidi{ svijet kroz njegove
o~i. Ako ìvi{ samo sa ljudima svoje vrste
- etni~ki, konfesionalno, jezi~ki - onda
zapravo ne zna{ za drugog. A onaj koji zna
samo za jedno, ne zna nijedno, ne zna ni
samog sebe, jer ne postoji komparativni
okvir.
47
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
4.12.2014
0:07
Page 48
KNJIGA MJESECA
Kaplan nadareno i duhovito raskrinkava svijet monstruoznog patrijarhata koji je naviknut na zavjereni{tvo {utnje
Balada o djeaku
Pi{e: ADISA BA[I]
spice su neobi~na knjiga

poezije: sve pjesme u
njoj povezane su
zajedni~kom narativnom niti pa
ju je otud mogu}e ~itati kao
jednu poduù pjesmu u kojoj se
prepli}u lirsko i epsko. Lirski
subjekt je dje~ak iz stola~kog
kraja, pred ~ijim o~ima se svijet
po~inje cijepati nezaustavljivo i
nepopravljivo kao geografska
karta dràve koju razlju}ena
u~iteljica kasapi skalpelom na
manje lekcije. Knjiga opisuje
atmosferu po~etka rata, ali
pjesnik jako dobro osje}a i
prikazuje slojevitost ìvota u
kojem se paralelno sa krupnim
dru{tvenim lomovima de{avaju
dje~ije ljubavi, dospijevaju
kasne tre{nje, a u hladovini
maj~inih le|a jedan dje~ak
spava za{ti}en od poplava,
zemljotresa, ratova sa tv ekrana.
Uzimanje dje~ije perspektive je potencijalno klizav teren,
ali kod Kaplana je instanca
lirskog subjekta zapravo vrlo
kompleksna: svijet
naizmjeni~no vidimo i o~ima
dje~aka i o~ima pjesnika, stvari
su otud povezane na originalan,
neo~ekivan na~in. Tek ponekad
naknadna pamet odraslog
O AUTORU
Almin Kaplan ro|en je
1985. godine u Mostaru. Pi{e
poeziju i pripovijetke. Dobitnik
je nagrada na manifestacijama Slovo Gor~ina i Ratkovi}eve ve~eri poezije. Ospice
su njegova tre}a knjiga. @ivi u
selu Pje{ivac Greda kod
Stoca.
48
Zbirka
pjesama
Almina
Kaplana
Ospice
(Dobra knjiga,
Sarajevo,
2014.)
proviri u vidu starmalog
mudrija{enja neprimjerenog
djetetu/pjesniku (npr. kre~enje
ku}a kao zamazivanje historije).
Ospice su neobi~no va`na
zbirka izme|u ostalog po tome
{to se bave selom koje je
savremena bh. knjièvnost
skoro potpuno zaboravila.
Priroda je ambijent za ushit kao
i za stravu: ona je svjedok
ljubavnih susreta, ali i ljudskih
zlo~ina koji su svevremeni. U
jame se bacaju kom{ije,
neprijatelji, djeca bez ruku.
Surovost ìvota sro|enog sa
prirodom je nali~je idile i
Kaplan to maestralno
prepoznaje. U jamu bez dna.
Djecu bez ruka. [to bi se rodila.
Bacali. I sve. Na Ku~ibabu.
Svalili. Svijet ljepote je ujedno
svijet monstruoznog
licemjernog patrijarhata, a
Kaplan ga raskrinkava i govori
o njemu isprekidano jer je to
svijet naviknut na zavjereni{tvo
{utnje. Raskidanje te {utnje je
vaàn i teàk posao. Almin

Kaplan ga obavlja pametno,
darovito, sa gorkim i istan~anim
smislom za humor i na svim
nivoima, od porodice, preko
mahale, do {ireg dru{tva.
Reinterpretiranje bajki i njihovo
vra}anje roditeljima je jedno od
najblistavijih mjesta u ovoj
zbirci i zasluùje poseban
podrobniji kriti~ki tekst.
Selo opisano u Kaplanovoj
poeziji je vi{edimenzionalno i
stvarno. Ono je mjesto ljubavi,
solidarnosti i saradnje, ali i
mjesto prokazivanja,
netrpeljivosti, osude, mr`nje.
Dje~ija ljubav je li{ena
nevinosti kad je prepoznato da
plavokosa Irena nije na{a.
Mitski kom{iluk je tema
kriti~kog propitivanja
utemeljenog i u novijoj
historiji. Eno sada s jama. Ko
sa {ahtova. Poklopac skidaju.
Oko njih travu {i{aju. Okolo
zid podzi|uju. Da im kom{ija
ne bi. U njihovu jamu. Svog
kom{iju baco.
Pjesnik je u isto vrijeme
poznavalac miljea u koji je
uronjen, ali i glasnik okrenut
prema mnogo {irem obzoru.
Simboli~ki sagovornik kojeg
nalazi je Branko, {to je aluzija
na ~uvenog slikara iz stola~kog
kraja, Branka [otru, partizana i
ga|anina svijeta po kojem je
nekad osnovna {kola nosila
ime, a koji je danas zaboravljen
i tako umire po drugi put.
Branko, Irena, Isus, dedo,
ptica trka~ica, kauboji i
Indijanci, usta{e, svi su rame uz
rame na stranicama Kaplanovih
Ospica. Roditelji (oni isti koje
}e odrasli pjesnik ponuditi
zubima vukova i medvjeda iz
bajki) u dje~ijem svijetu su
istovremeno temelj,
neprocjenjiva dragocjenost.
Ako oni nestanu, valja iz sveg
glasa zapomagati Bogu da ih
vrati. Ja iz kom{iluka. Ja iz
ni{ta. Nerazaznavanje stvarne i
prividne tragedije je jedan od
uzroka boli u vremenu
sazrijevanja.
Bog je ~est sagovornik, a
molbe sa kojim mu se dje~ak
obra}a su slika proste ljepote i
jednostavnosti djetinjstva: Tri
puta Subhaneke. Tri puta
KulhuvAllahu i tri puta
Elhamdulillah. Prou~iti prije
spavanja. Da ti jastuk bude
mek{i. Da te glava ujutro ne
boli. Da majka po tvojoj èlji
doru~ak skroji. Da se otac ne
ljuti. Da te pogleda Irena. Da
{ipkom ne udari u~iteljica Vesa.
Da vuk kona~no uhvati pticu
trka~icu. I pojede je pred o~ima
svijeta.
Djetinjstvo je blistavo i
stravi~no doba kad se po~inju
upoznavati ìvotna proturje~ja.
Uz sve njegove ljepote valja
prebolovati i njegove bolesti, a
rat na kraju, uz sve pobrojano,
do|e tek kao jedan komadi}
mozaika ìvota, bez kojeg bi
odrastanje ionako bilo dovoljno
te{ko.
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
3.12.2014
VRIJEME KNJIGE
MEVLANA D@ELALUDDIN
RUMI
[emsov divan
Legendarno
prijateljstvo odnosno
duhovno srodstvo
izme|u lutaju}eg
dervi{a [emsa
Tabrizija i uglednog
u~enjaka Mevlane
Dèlaluddina
Rumija vi{e puta je i
samo bivalo
knjièvna tema, a o njegovom zna~aju
najvi{e govori ~injenica da je Rumi
autorstvo svog najobimnijeg djela
pripisao upravo svom prijatelju. Izbor iz
[emsovog divana (Dobra knjiga,
Sarajevo, 2014.) sa perzijskog na
bosanski jezik preveo je Muamer
Kodri}. Cijena je 19 KM.
23:56
Page 49
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
DJECA POD LUPOM
Pretjerano dijagnosticiranje kodi

êtvero eminentnih pedijatara je
nedavno u ~asopisu Pediatrics objavilo
~lanak o {tetnosti pretjeranog pregledanja i
dijagnosticiranja djece. Brojne tegobe
nestaju same od sebe, a ako se
dijagnosticiraju, one se obi~no suvi{no lije~e.
Primjer pomodne dijagnoze je netolerancija
na odre|ene vrste hrane, pri ~emu djeca
mogu na neku tvar biti osjetljiva ali obi~no
minimalan procenat njih ima stvarnu i
ozbiljnu alergiju. Zanemarivanje sitnih
tegoba, dakle, nekad moè biti i korisno.
ANISA AVDAGI]
Narativni pregovori
Dio doktorske
disertacije profesorice
Anise Avdagi}
objavljen je u ne{to
prera|enom obliku
kao knjiga Narativni
pregovori: bh. pripovijetka u procesima
evropeizacije:
diskurzivni pristup
reprezentaciji identiteta (Dobra knjiga,
Sarajevo, 2014.). Tema je bh. pripovijetka
na prelazu iz 19. u 20. vijek, a autorica je
prou~avala kako i koliko pripovijetka
u~estvuje u produkciji dru{tvene
realnosti. Cijena je 19 KM.
D@EMIL KAVUKÛ
Teferi~ i druge pri~e

Turski majstor
pripovijetke Dèmil
Kavuk~u malo je
poznat na{oj ~itala~koj
publici, a nedavno je
na bosanski jezik
prevedena njegova
knjiga Teferi~ i druge
pri~e (Connectum,
Sarajevo, 2014.). Ovaj
vi{estruko nagra|ivani autor bavi se
poloàjem pojedinca u savremenom
turskom dru{tvu periferije i centra, a
njegove pri~e odlikuju se, izme|u ostalog,
intertekstualno{}u, fantasti~nim
elementima i kreativnim odnosom prema
tradiciji. Cijena je 17 KM.
PARIZ U CELOFANU
Nobelovac i
njegov grad
Na pitanje koliko dana{nji Pariz i
njegove ~etvrti li~e na grad o kojem pi{e
ve} pola stolje}a, ovogodi{nji nobelovac
Patrick Modiano odgovara: Skoro
nimalo. Kao da je neko zamotao Pariz u
celofan. Sve je asepti~no, nema vi{e
direktnog kontakta. Mo`da je jo{ ne{to
malo tajnovitosti sa~uvano u isto~nim
dijelovima grada. Prije je posvuda bilo
tajnovitih predmeta, telefona, garaà,
stvari na ulici. Sad osje}am da je sve
li{eno tajni, a razlog za takav osje}aj ne
leì samo u mojim godinama.
NA OBOSTRANO NEZADOVOLJSTVO
Raskid saradnje sa televizijom

Jedan od najzna~ajnijih ameri~kih
romansijera
dana{njice,
Jonathan Franzen, sara|ivao je sa
televizijom HBO na ekranizaciji
svog ~uvenog romana Korekcije.
Nakon godinu dana rada vidio
sam pilot verziju filma i
razo~arenje je bilo obostrano, i
njihovo i moje. Drago mi je da je
ova saradnja prekinuta, izjavio je
nedavno Franzen. Proslavljen
romanima Korekcije i Sloboda,
Franzen je o{tar kriti~ar povr{nosti i
ispraznosti savremene popularne
kulture. Za internet kaè: Koristim
ga svakodnevno i èlim ga za
svog slugu, ali ne za gospodara.
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U SVIJETU
PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U BiH
(Amazon)
(Knjiara Knjiga.ba)
1. Rob Elliott:
Laugh-Out-Loud Jokes for Kids
2. Brandon Stanton: Humans of New York
3. Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid
4. Martin Dugard: Killing Patton
5. George W. Bush:
41: A Portrait of My Father
1. Simonida Milojkovi}:
Ljubav u doba kokaina
2. Lewis Carroll:
Alisa u zemlji ~uda
3. Antoine de Saint-Exupery: Mali princ
4. Paulo Coelho: Preljub
5. Nenad Jankovi}: Fajront u Sarajevu
49
narciso contreras:TEKST osnova.qxd
3.12.2014
20:55
Page 50
U FOKUSU ZBIVANJA
NARCISO CONTRERAS, meksiki fotograf koji je prole godine osvojio

Pulitzerovu nagradu za fotografije snimljene u Siriji, za SB govori o svojoj
sarajevskoj izlobi u Galeriji 11/07/95 i izazovima profesije
fotoreportera u ratnim zonama
RATOVI SE DANAS VODE

SAMO ZBOG PROFITA
Pi{e: MAJA RADEVI]
arciso Contreras (39) fotografijom, ili ta~nije re~eno fotoùrnalizmom, po~eo se profesionalno baviti tek prije nepune
~etiri godine. Ali, bile su to ~etiri
burne godine: od prvog reporterskog
zadatka koji ga je 2010. odveo u jugoisto~nu Aziju, gdje je svojim objektivom
biljeìo potresne slike rata u Mijanmaru,
preko Bliskog Istoka i pra}enja rata u Siriji,
Arapskog prolje}a i vojnog pu~a u Egiptu u
ljeto 2013. godine, masovnih protesta na
trgu Taksim u Istanbulu... Zahvaljuju}i
svojoj spremnosti da se bez oklijevanja
na|e u samom fokusu zbivanja u ratnim
zonama, mladi meksi~ki fotograf je za
veoma kratko vrijeme stekao po{tovanje
svojih kolega, ali i urednika najve}ih
svjetskih medija poput The Guardiana, The
New York Timesa, Washington Posta,
magazina TIME, njema~kog Der Spiegela,
britanskog The Telegrapha i brojnih drugih,
koji su objavljivali njegove radove. Za
serijal fotografija o ratu u Siriji Contreras je
pro{le godine dobio Pulitzerovu nagradu.
Ovaj fotografski ciklus sada prvi put moè
vidjeti i bosanskohercegova~ka publika na
izlo`bi Rat u Siriji: Dnevnik bola, koja }e
naredna ~etiri mjeseca biti postavljena u
Galeriji 11/07/95 u Sarajevu.
@RTVE INTERESA MO]NIKA

Aleppo 2013. ili Sarajevo 1993. - kada
uporedite ratne fotografije nastale u oba
grada, razlika je, moglo bi se re}i, samo u
geografiji. Kada sam stigao u Sarajevo, sa
ratnih fotografija koje sam ranije vidio
NARCISOVA FILOZOFIJA
FOTOGRAFIJE
Bitno je samo vjerovati u ono
{to radite i to }e vas uvijek
voditi naprijed. Imam svoju
etiku i toga se ~vrsto drìm
Uni{tite ekonomiju i uni{tili ste zemlju. Najgore

je {to ti ljudi ne znaju {ta dalje, nemaju nikakvog
usmjerenja, autoriteta, nikoga da ih vodi
50
3.12.2014
20:56
Page 51
PULITZEROV LAUREAT U SARAJEVU

NEVINE @RTVE RATA
U protekle tri godine u
sukobima u Siriji stradalo
je blizu 200.000 ljudi
mogao sam da prepoznam mnoge dijelove

grada, zgrade... Iako sam prvi put ovdje,
nekako mi se dosta toga u~inilo poznatim.
Sve donedavno nisam mogao ni zamisliti
da }u ikada do}i ovdje. I sada sam, eto, tu,
zahvaljuju}i mom prijatelju Tariku
Samarahu. Ova sarajevska izlo`ba za mene
ima poseban zna~aj, upravo zbog svijesti o
tome {ta su sve stanovnici ovog grada
preìvjeli tokom ~etiri godine opsade,

kaè u razgovoru za Slobodnu Bosnu
Narciso Contreras.
Paralelno sa fotografijom, Contreras je
studirao filozofiju. Kaè da je glavni motiv
zbog kojeg je odlu~io postati fotoreporter
taj {to fotografija ostaje kao autenti~ni
dokument i svjedo~enje o jednom vremenu.
U ovom slu~aju, naàlost, moèmo najvi{e
govoriti o ljudskoj patnji. Ljudi u Siriji

danas ìve u bijedi, u razru{enim
gradovima, nemaju posla, nemaju {ta da
jedu... Sli~no je i u Libiji, odakle sam
upravo do{ao. Uni{tite ekonomiju i uni{tili
ste zemlju. Najgore je {to ti ljudi ne znaju
{ta dalje, nemaju nikakvog usmjerenja,
autoriteta, nikoga da ih vodi. Njih ne
interesuju velike sile ni njihovi interesi, ali
ipak su, ne svojom voljom, postali `rtve tih
interesa, kaè Narciso.
Religija, odnosno konflikti koji proizlaze iz me|usobnog neslaganja vjerskih
zajednica, tako|er su me|u bitnim
odrednicama onoga {to Contreras èli
pokazati kroz svoje fotografije: Ipak, za
razliku od velikih povijesnih sukoba za
koje moèmo re}i da su se umnogome
vodili zbog cilja za dominacijom jedne
religije ili nacije, ratovi na kraju 20. i
po~etku 21. stolje}a povezani su u najve}oj
mjeri sa ekonomskim interesima. Sve se
vrti oko novca, profita i velikih sila koje su
zarad tog profita spremne bez previ{e
razmi{ljanja `rtvovati male ljude i dràve.
I ne postoji niko ko moè u tome da im se
suprotstavi.
OTKAZ ZBOG PHOTOSHOPA

ULI^NI BORCI PROTIV AL-ASSADOVOG RE@IMA
Puste ulice razru{enih gradova u Siriji svjedo~e o ratnim strahotama
Procjenjuje se da je u protekle tri godine

u sukobima izme|u vojske Bashara alAssada i pobunjeni~kih grupa u Siriji
51
3.12.2014
20:56
Page 52
U FOKUSU ZBIVANJA
ALEPPO 2013.
KAO SARAJEVO 1993.
Posljedice rata svugdje su iste, samo se
geografske odrednice mijenjaju
stradalo blizu 200.000 osoba, a oko sedam

miliona ljudi je bilo primorano da napusti
svoje domove. Rat je dio ljudske prirode,
zaklju~uje Contreras, a uloga medija u
izvje{tavanju iz zona konflikata danas pri~a
je za sebe. U posljednje vrijeme mnogo se
govori o tome. Velike agencije i mediji ne
èle objavljivati slike za koje smatraju da
su previ{e uznemiravaju}e - krv, le{evi,
otkinuti dijelovi tijela i sli~no. A ja to i ne

èlim fotografisati. Izazov za mene kao
fotografa, ali i za medijsku industriju danas
op}enito je kako prikazati svu dramati~nost
tih doga|aja, a da pri tome ne izazovete
efekat {oka. Mislim da svako od nas tu
mora prona}i neki vlastiti balans, mjeru u
svemu tome. Dakle, imate mogu}nost i
slobodu da radite to {to radite, ali pitanje je
IZ KATALOGA IZLO@BE
Allahovi muenici i sinovi Sirije

Vidio sam te bitke. Fotografisao sam
ih. Svjedok sam posve}enosti Allahovih
mu~enika koji neustra{ivo tr~e pod ki{om
metaka. Gledao sam njihova bijesna lica u
jeku borbe, i pla{io sam se da tr~im pored
njih; ali tako|er sam svjedo~io `rtvi vojnika,
sinova Sirije i njihovoj odlu~nosti da se
52
bore do smrti i odrè obe}anje da }e dati

svoje ìvote kako bi odbranili svoju zemlju,
zemlju koja u svom sje}anju nosi oìljke
starih bitaka i obe}anja o~ekivanog ìvota
koji tek treba do}i, napisao je Narciso
Contreras u tekstu kataloga koji je
objavljen uz sarajevsku izlo`bu.
{ta }ete u~initi i dokle }ete i}i sa tom

slobodom, kaè Contreras: Sva strahota
rata moè se prikazati u ne~ijim o~ima, ili
izrazu lica. Ali dok snimam, ne razmi{ljam
previ{e o tome. Jednostavno pustite da vas
vodi instinkt i to je to.
Po~etkom ove godine Narciso Contreras dobio je otkaz u agenciji Associated
Press zbog toga {to je koristio Photoshop.
Intervencija je bila zanemarljiva - na jednoj
od fotografija koje je snimio u Siriji u kadar
mu je zalutao objektiv drugog kolege
fotografa, koji je Contreras u kasnijoj
obradi fotografije izbrisao. Iz AP-a su
izjavili da je tako ne{to nedopustivo i da
fotografije
moraju
biti
apsolutno
autenti~ne. S druge strane, u brojnim
debatama koje su uslijedile nakon {to je
otpu{ten, ve}ina Contrerasovih kolega
fotografa i novinara stali su na njegovu
stranu, smatraju}i da je ovakav potez
agencije bio suvi{e radikalan.
Mo`da vi{e nikada ne}u raditi za AP,
ali i dalje radim i dalje me angaùju. I to je
jedino {to je va`no, kaè Contreras. Bitno
je samo vjerovati u ono {to radite i to }e vas
uvijek voditi naprijed. Imam svoju etiku i
toga se ~vrsto drìm, znam da nisam uradio
ni{ta lo{e.
Fotografija nikada nije mogla da
promijeni svijet, niti }e to ikada mo}i. Ali
ono {to je bitno je da fotografija pomaè u
izgradnji kolektivnog sje}anja, nagla{ava
na{ sagovornik: A bez sje}anja, nemate
povijest, nemate identitet, a nemate ni
budu}nost. Kao ljudsko bi}e, normalno je
da }ete reagovati na prizore traume i bola
koje vidite i nastojite da zabiljeìte na
fotografijama. Mislim da ako ulazite u sve
to bez emocija, onda ne trebate ni raditi
ovaj posao.
28.10.2014
15:20
Page 1
americki fudbal:TEKST osnova.qxd
3.12.2014
20:52
Page 54
TAKO SE TO (NE) RADI
Atmosferu s ulica amerikog Seattlea, kada se sluajno potrefi tamonji regionalni

derbi u amerikom fudbalu, mogue je uporediti s onom po Evropi i u bivoj
Jugoslaviji kada se igra evropski fudbal; iako se radi o dvije razliite vrste sporta,
koji nose isti naziv, nain navijanja odaje potrebu za njihovim razlikovanjem
BRAA HULIGANI, NA
JEDNOJ I NA DRUGOJ STRANI
Pi{e: AMIR TELIBE]IROVI] (Seattle)
Foto: AMIR TELIBE]IROVI], USA TODAY
donekle nezgrapnom pore|enju

ameri~kog s evropskim fudbalom, moè se onako ugrubo
izvesti sljede}i zaklju~ak:
ameri~ki fudbal podrazumijeva
gu`vu i tu~u me|u igra~ima na terenu, a
ne{to manje me|u navija~ima, dok se u
evropskom manje tuku igra~i a daleko vi{e
navija~i. Naravno, za ameri~ki se i o~ekuje
vi{e gombanja na terenu nego na
tribinama, zato {to su pravila igre takva.
No, ovdje se ne}emo baviti sli~nostima i
razlikama ova dva stadionska sporta, nego
vi{e njihovim navija~ima, {to }e re}i huliganima. Povoda ima vi{e nego
dovoljno, a za ovu priliku }emo izdvojiti
dva. Prvi je aktuelno {opanje me|u
fanovima evropskog fudbala, usput i
ko{arke, od Istanbula do Beograda, preko
Sofije i Sarajeva do Italije. Oboàvaoci
evropskog fudbala se krhaju i u Africi i u
Ju`noj Americi, ali ubjedljivo na~e{}e u
Evropi, uklju~uju}i, naravno, Balkan.
Drugi povod je nedavno prisustvovanje
uvodu u derbi zapadne obale SAD-a,
izme|u rivala iz dva zna~ajna grada na toj
strani ove zemlje, u ameri~kom fudbalu.
Seattle Seahawks i San Francisco 49ers su
nazivi klubova koji sami govore odakle je
koji tim. I taj susret odigran u gradu
Seattleu, kao i toliki drugi, potvr|uje
statisti~ke podatke prema kojima ameri~ki
fudbal spada u grublje timske sportove, s
najvi{e slomljenih klju~nih koski, vilica i
rebara me|u igra~ima po sezoni. Ipak,
daleko je manje ozljeda me|u fanovima
ovog sporta, u odnosu na prosjek
evropskog huliganizma. U ~emu je fol,

te{ko je precizno re}i, s obzirom da
ameri~ke urbane sredine nisu ni{ta manje
nasilne od onih u evropskim dru{tvima,
naprotiv. Valjda poznate ameri~ke bande i
gangsteri iz predgra|a vi{e ostaju agresivni
unutar etni~kih grupacija i, naravno, kada
se prijave u manijakalne Marince, ali
navija~i tamo{njeg fudbala, iako ima
slu~ajeva marisanja, svode nasilje na
minimum. Uglavnom, ovdje nam nije bitan
rezultat susreta izme|u Seattle Seahawksa
i San Francisco 49ersa, niti pravila
ameri~kog fudbala, nego atmosfera me|u
najvatrenijim navija~ima oba kluba, na
ulicama Seattlea, nekoliko sati prije
po~etka tekme. Pro}i }emo, ovom
prilikom, kroz nekoliko zajedni~kih pojava
i u evropskom i u ameri~kom navijanju, tek
radi pore|enja. Recimo da su to uglavnom
sljede}e pojave: maskiranje, mahanje
zastavama, cuganje, grupisanje, urlaju}e
skandiranje, horsko pjevanje, ko{kanje s
policijom (ako ve} ne sa suparni~kim
navija~ima), psovanje, pisanje grafita po
zidovima, ili crtanje.
KLASI^NO MASKIRANJE
Seattle je, ina~e, prohladan grad, pa se
navija~i Seahawksa uglavnom kre}u u
dèmperima. Ako im je tijesno da preko
dèmpera ili dukserica navuku dres sa
imenom nekog od svojih omiljenih igra~a,
ili sa grbom kluba, onda farbaju lice u
klupsku zeleno-modru kombinaciju boja.
Naravno, to ne spada u originalnost, jer to
rade skoro svi navija~i {irom svijeta. Dok
ispijaju pi}e farba im se razmaè vlagom od
prosutih kapi {to ostanu po obrazima, pa
zato radije forsiraju vunene kape sa
klupskim dezenom i {alove. Umjetni~ki
dojam dolazi do izraàja kroz crtanje

profila sokola na ne~ijem ~elu ili obrazu,
profila koji je sadràn u nazivu kluba Seahawks - morski sokolovi. Sastavni dio
odijevanja je i meksi~ki pon~o sa grbom
kluba, {to ve} djeluje ne{to originalnije.
Pojavi se i pokoja ~iroki kresta na ne~ijoj
glavi, u klupskoj boji, natapirana i
za{iljena. Klupska boja navija~a San
Francisco 49ersa je crvena. Slu~ajno ili ne,
ali me|u fanovima San Francisca u prosjeku
ima vi{e èna i djevojaka nego kod doma}ih
navija~a. Neke od njih rado poziraju pred
fotoobjektivom, ~ak i malko zaple{u, sa
o~iglednim izrazom zabave na licu. Zato
jedna od njih i kaè: Stalo mi je da San
Francisco pobijedi, i to u gostima, ali mi je
jo{ vi{e stalo da se dobro provedem na ovaj
dan, u ambijentu kakav imamo samo kad je
derbi.
MAHANJE ZASTAVAMA
Uobi~ajenog mlataranja {tapovima sa
nataknutim ofarbanim komadom platna, pri
ovakvim doga|ajima, ba{ ne{to i nije bilo.
Na|e se pokoja omanja zastava, ali zaista
rijetko. Daleko su vi{e u opticaju {alovi,
kod obje grupacije.
MASOVNO CUGANJE
Neizbje`na pojava pri ovakvoj vrsti
masovne uli~ne opu{tenosti jeste velika
zarada prodava~a pi}a. Obje skupine
nosaju sa sobom plasti~ne ~a{e sa raznim
pivama dok se kre}u centrom Seattlea.
@estokog pi}a uglavnom nema, kao ni
zabiljeène javne konzumacije narkotika,
{to naravno niko ne moè tvrditi
stopostotno. Mada je ameri~ka savezna
dràva Washington, samim tim i grad
Seattle, od ove godine legalizirala lagane
U odnosu na njihove krvolo~ne i plemenski usmjerene

kolege fanatike evropskog fudbala, ali sve ~e{}e i
ko{arke, jasno je da se navija~i u ameri~kom NFL-u,
ako ni{ta, bolje zabavljaju u huliganizmu
54
3.12.2014
20:53
Page 55
DERBI NA ZAPADNOJ OBALI SAD-a

DERBI ZAPADNE OBALE
Detalj sa utakmice Seatle Seahawksa

i San Francisco 49ersa
droge, na sli~an na~in kako je to ura|eno u

Holandiji, skoro nigdje me|u navija~ima
nije primje}eno kori{tenje ovakve
prednosti. Valjda procesu navikavanja na
slobodni i demokratski prelazak sa
te~nih na gasovite opijate treba malo
vremena. Iako u huliganizmu nema
pravila, ipak ulice nisu ba{ zatrpane
ba~enim plasti~nim ~a{ama i bocama. Ima
naravno sme}a koje bacaju po ulici i
doma}i i gostuju}i navija~i, ali iznena|uju}e ne previ{e. âk je i pjansko
povra}anje izvo|eno diskretno, iza nekog

zida, kontejnera, stabla ili auta. Sre}om,
nije bilo puno organskih izlu~ivanja ove
vrste na javnim mjestima.
AMERI^KO GRUPISANJE
U ovom segmentu huliganskog
navijanja mo`da i najvi{e dolazi do izraàja
taj specifi~ni manjak fizi~kog nasilja u
odnosu na evropske huligane. Navija~i oba
kluba, naime, ne sastaju se na samo jednom
odre|enom mjestu, kao {to to ~esto rade u
Evropi. Fanovi ameri~kog fudbala grupno

mijenjaju lokacije, kafane, barove,
parkinge i pritom im ne smeta ako na istom
lokalitetu zateknu navija~e suparni~kog
tima. Ponekad i razmjene prognoze
rezultata me~a s njima, ili zajedno hodaju
kroz neki park, svako sa istaknutim svojim
obilje`jima i bojama. Ni jedne {ljive ispod
oka nije bilo nakon takvih {etnji. Dobro,
ovoga ima i Sarajevu, kada Horde zla i
Manijaci zajedno, svako u svojim bojama i
{alovima, pred odlazak na stadion sjede za
SRETNI I VESELI
Na ulicama Seattlea nema obra~una
izme|u navija~kih skupina
55
3.12.2014
20:53
Page 56
TAKO SE TO (NE) RADI
TAKO JE TO U NFL-u
Navija~i u Evropi mogli bi {to{ta nau~iti
od svojih ameri~kih kolega
istim stolom u kafani, ili se voze istim

kolima kroz grad, ali za evropske
(ne)prilike to jeste rijetkost. Na nekim
parkinzima u centru Seattlea postavljeni su
stolovi sa hranom i pi}em gdje su
dobrodo{li svi navija~i, neovisno od natpisa
i boje na njihovom licu, {alu, dresu, pon~u,
vunenoj kapi ili prsluku. Doma}i navija~
Ragen van Sewell spada me|u rijetke koji
su sa prijateljima odlu~ili da se grupi{u na
svoj na~in. Sewell, koji ina~e radi kao
turisti~ki vodi~, preko svoje tour firme je
iznajmio popularni ameri~ki {kolski
autobus, onaj ùti sa crnim prugama, koji
se pojavljuje u tolikim ameri~kim
filmovima. S tim busom se na dan derbija
provozao ulicama svog grada, obu~en u
dres Seahawksa, te skupa sa omanjom
grupom navija~a, najglasnije urlao: Sea
plus Hawks! Mladi Van Sewell, sa
starinski dotjeranim brkovima koji se
spajaju sa zulufima, podsje}a pomalo na
pjeva~a Motorheada Lemmyja Kilmi stera, {to mu imponuje, jer smatra da
muzika benda Motorhead odgovara
Seahawks stremljenjima, {ta god to
podrazumijevalo. Usput napominje kome
god stigne da ragbi nije isto {to i ameri~ki
fudbal, kao i da razlika nije samo u
nazivu, po{to ne-Amerikanci ~esto brkaju
ragbi sa ameri~kim nogometom.
HORSKO PJEVANJE
Ni sa pjevanjem nije puno druga~ije.
Nema nekih navija~kih himni, upe~atljivih
stihova, ili barem nisu pjevane za ovaj
derbi. Ne{to grlenih glasova je dopiralo iz
barova, ali to nisu bile navija~ke pjesme,
mada su ih pjevali pijani navija~i doma}eg
tima. Bile su to neke popularne pjesme
doma}ih pop i rock skupina. To ne zna~i da
nema glasne muzike. Voza~ otvorenog
amfibijskog kombija, koji sluì za
turisti~ke obilaske ili iznajmljivanje za
zabavu, cijeli dan je vozio kroz grad svoj
neobi~ni kombi, te sa razglasa do daske
pu{tao klasi~ne disko hitove ma{u}i rukom
56
doma}im navija~ima, animiraju}i ih da

usput malo zaple{u na njegove taktove,
ukoliko bi mu stajanje kraj semafora dalo
vremena pri vo`nji. Za sebe traì da ga svi
zovu Kapetan Pufta. Kada bi pro{ao
pored gostiju iz San Francisca, sti{ao bi
muziku nakratko, i glasno im zvi`dao u
znak negodovanja, na {ta bi oni uzvratili
smijanjem i mahanjem. Ovo njegovo
zvi`danje je mo`da jedini znak provokacije suparni~kim navija~ima, osim ako
ne ra~unamo to {to bi na glavu stavio kapu
sa vikin{kim rogovima kada pro|e pored
njih, simboliziraju}i kao neki ratni~ki
otpor.
URLAJU]E SKANDIRANJE
Kad ja viknem Sea, onda vi svi horski
viknite jo{ glasnije Hawks, glasile su
Ragenove upute za skandiranje direktno iz
{kolskog autobusa. Skandiranje, ina~e, nije
bilo ne{to naro~ito ma{tovito. Dominirali
su horski uzvic, ili imena doma}ina ili
imena gosta, jednog ili drugog tima. U
ovom segmentu su evropski, ali i
ju`noameri~ki (sa naglaskom na brazilskim) navija~i ne{to inventivniji od
sjevernoameri~kih.
JEDNOSTAVNO PSOVANJE
Savremeni engleski, naro~ito ameri~ki
sleng, kao {to je op{tepoznato, prepun je
jednostavnih psovki. Nisu toliko ma{tovite
i ìvopisne kao balkanske psovke, ali su
~este. Navija~i oba tabora u svom glasnom
skandiranju, barem uo~i ovog derbija, nisu
imali psovki. Samo ih koriste u
me|usobnoj komunikaciji, standardno fucking ovo ili fucking ono, onda shit,
crap, freakin, i pokoji ispruèni srednji
prst, uperen ko zna prema ~emu. Umjesto
verbalnog, doma}i navija~i ponekad
demonstriraju psovanje kroz pantomime.
Tako jedan navija~ Seahawksa nosi na
glavi ra{~upanu zelenu periku i
koreografski na sred ulice simulira
seksualni peting, plesni koitus sa tjelesno
pokaznom penetracijom (uzmite rje~nik

stranih rije~i, ako ho}ete).
KO[KANJE S POLICIJOM
Svakih tristo metara, u prosjeku, mogla
su se vidjeti poneka policijska kola, ili
nekoliko specijalaca sa oklopima,
pendrecima na gotovs, ja{u}i na konjima.
Nije bilo vidne potrebe za konkretnom
policijskom akcijom, {to ne zna~i da toga
nije bilo taj dan, velik je grad. Povremeno
bi se ~ula sirena policijskih kola u pokretu.
Po tvrdnjama prolaznika, to je vi{e vezano
za saobra}ajne komplikacije, pokoji sudar
dva auta ili zakr~enje. Svakako da je bilo
nekoliko tu~a u nekim dijelovima grada, ali
samo izme|u pojedinaca, i to u ve}ini
slu~ajeva pijanih. Nije bilo masovnih
napada jedne skupine na drugu, ni
organizovano ni spontano, {to je opet ~esta
praksa na Starom kontinentu.
PISANJE GRAFITA, ILI CRTANJE

Kao i svaka ve}a urbana sredina, i ne
samo po Americi, i Seattle je i{aran
grafitima, tu i tamo. Me|utim, vrlo rijetko
koji grafit se odnosi na ameri~ki fudbal, ili
na Seahawkse, bilo u afirmativnom ili
uvredljivom smislu. Dominantni su
umjetni~ki i pokoji reperski crte`, te
punkerski osvrt na socijalno stanje u dràvi.
Uglavnom, koji god da je bio rezultat
ovog derbi susreta izme|u dva rivalska
kluba, moè se re}i da je rezultat susreta
izme|u navija~a iz Seattlea i onih iz San
Francisca 1:1. Reklo bi se, jedan fasovao
batine na jednoj strani, i isto toliko na
drugoj strani. U odnosu na njihove
krvolo~ne i plemenski usmjerene kolege
fanatike evropskog fudbala, ali sve ~e{}e i
ko{arke, jasno je ko se, ako ni{ta, bolje
zabavlja u huliganizmu. Na stadion nismo
uspjeli u}i, ali smo saznali da je i tamo sve
pro{lo u redu, iako je bio kompletno
ispunjen. Ina~e, nedostatak ionako
beskorisne i kontraproduktivne pirotehnike
jo{ jedna je od zna~ajnih razlika u odnosu
na evropske fanatikose.
3.12.2014
14:13
Page 1
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
3.12.2014
16:46
Page 58
KULT MARKET
MUZIKA
MACHINE HEAD
Bloodstone &
Diamonds
Na odu{evljenje brojnih
fanova
ameri~ki
metalci
Machine
Head,
usprkos
najavama
kako prestaju
s djelovanjem, jo{ uvijek muziciraju,
{tovi{e snimaju i albume. Dokaz tomu
je i Bloodstone & Diamonds, njihov
osmi studijski album na kojem se nalazi
dvanaest novih kompozicija. Za pjesmu
Now We Die snimili su i promotivni
videouradak.
GATUZO
Megalomania
Peti studijski
album
zagreba~kog
dvojca
Gatuzo kojeg
~ine Damir
Trkulja [kiljo
i Goran
Martinjak,
nosi naziv
Megalomania. Na albumu, koji sadrì
~etrnaest kompozicija, gostovali su i
frontman grupe Majke Goran Bare, kao
i Sa{a Anti} iz splitskoga TBF-a. Za
pjesmu Povrijedili smo jedno drugo, s
Baretom su snimili i videouradak.
ELECTRIC SIX
Human Zoo
Elektri~na
rock {estorka
Electric Six,
iz ameri~kog
Detroita,
postoji jo{ od
1999. godine.
Prije mjesec
dana objavili
su jedanaesti
studijski album: Human Zoo. Dvanaest
novih pjesama koje ~ine Human Zoo,
pored ostalih, bi}e predstavljene na
koncertnoj turneji u Velikoj Britaniji, koja
je zapo~ela u Newcastleu 2. prosinca.
58
Album Ljudi, selo tone!?, sarajevske grupe Protest
Oprez, stie novi Protest!
ONI,
ONI, OPET,
OPET, DOLAZE
DOLAZE
^lanovi
^lanovi grupe
grupe Protest
Protest upravo
upravo se
se spremaju
spremaju koncertno
koncertno
promovirati
promovirati svoj
svoj povratni~ki
povratni~ki album
album
Po~etkom 90-tih bili su mlade nade

alternativne sarajevske glazbene scene, da
bi sa svirkama nastavili 1994., a tri godine
kasnije u izdanju slovenske izdava~ke ku}e
Zalo`ba objavili prvijenac pod nazivom
Jedvanosimsoboakalomistobo. Sarajlije
pod opsadom ih pamte i po sudjelovanju
na koncertu Rock Under Siege, koji je
odràn za vrijeme rata, 14. sije~nja 1995.
godine.
[ira javnost je, pak, sarajevski punkrock bend Protest upamtila po nastupu 23.
rujna 1997. na stadionu Ko{evo, kada su
bili predgrupa irskim velikanima U2. Pet
godina kasnije objavili su drugi studijski
album U zemlji karijesa, a onda su
uslijedile turbulencije, razlazi i ponovna
okupljanja. Pretposljednje okupljanje zbilo
se po~etkom ove godine, kada je osniva~
benda Damir Nevesinjac okupio dio stare
ekipe, ali se nakon svega tri svirke Protest
opet raspada. I sam Damir to je razdoblje
duhovito prokomentirao u jednoj re~enici:
Damir ostaje kao govno na ledini.
Izvjesno je kako je upornog Nevesinjca
gotovo nemogu}e pokolebati, jer je odlu~io
okupiti posve novi bend i ponovno u}i u
studio. Album pod nazivom Ljudi, selo
tone!? sniman je i masteriziran u studiju
Gorana Pr{i}a Masnog, koji potpisuje i
produkciju novih jedanaest pjesama
Protesta. Na njihovu ~etvrtom albumu
glavnu rije~ definitivno ima pjesma Pljunuti
otac, prvenstveno svojom energijom i
dobrom atmosferom, potkovanom funky
ritmom i sna`nim tekstom i vokalom.
Odmah uz bok Pljunutom ocu po kvaliteti
su pjesme Sise i Sarajevo, snimljene po
alter recepturi - nabrijano i kratko, po
mogu}nosti kra}e od tri minute.
Na pjesmi Lada, koja u podlozi ima
temu koja neodoljivo podsje}a na onu

Satrijanijevu iz kompozicije Always With
Me, Always With You, gostovao je i
sarajevski glumac Davor Janji}. Za Ladu je
snimljen izvrstan videouradak, a u planu je
i snimanje spota za pjesmu Pljunuti otac. Tu
su jo{ i pjesma sa teatrolo{ko-ruralnim
zapletom, Samohrana majka, i zanimljiva
kompozicija Plesna sala dr. Nedo Zec, koja
je produkcijski smje{tena u doba new
primitivsa.
Neobi~na je koncepcija i naslovne
kompozicije, koja zapo~inje stihovima:
Dobro jutro i puno zdravlja Laryju Flintu,
njegova novina-bolja polovina za moju k...
Povratni~ki album Protesta pod nazivom
Ljudi, selo tone!? koncipiran je na
neizbje`nim situacijama, likovima i
novonastalom folkloru, koji Protest, na ~elu
sa Damirom Nevesinjcem, jo{ uvijek nije
doku~io, ali svojski radi na tome.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Got A Girl: Did we live to fast

Jarekus Singleton: Purposely
Nikki Yanofski: Little Secret
Sallie Ford: Coulda Been
Liam Bailey: On my mind
Ten Walls:
Walking with elephants
7. Polarsets: Madrid
8. Leonard Cohen:
Almost like the blues
9. Teleman: Skeleton Dance
10. OK Go: I wont let you down
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
3.12.2014
18:59
Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA
DOBA IZDAJE
Film Goli (Hrvatska, 2014.); scenarij i reija: Tiha Klara Gudac
Doba izdaje igrani je

indijski film iz 1994.
godine. Scenarij za
film napisali su
Govind P.
Deshpande, Govind
Nihalani, Anjum
Rajabali i Atul Tiwari.
Abhay i Abbas dva su
policijska ~asnika koji vode antiteroristi~ku jedinicu. Vode i akciju hvatanja i
razbijanja teroristi~ke }elije. Hvataju
njihovog zapovjednika...
Ocjena: 4
Tiho, a glasno
STRAVA NA GOLOM OTOKU
Goli je intimna pri~a o obitelji autorice Gudac
Film Goli autorski je debitantski

reìserski uradak talentirane Tihe K. Gudac. Rije~ je o dugometra`nom dokumentarnom ostvarenju koje je upravo krenulo u
distribuciju u Hrvatskoj. Nadam se da }e
uskoro i publika diljem svijeta imati priliku
vidjeti ovaj dokumentarni film.
Intimna je to pri~a o obitelji autorice
ovog filma. Prije nekih {ezdeset godina
reìserkin djed je odjednom nestao. Nije ga
bilo ~etiri godine. Kada se pojavio, bio je
mnogo druga~iji, pun tajni koje je nosio u
sebi i o njima {utio. Nakon {to je umro,
unuka poku{ava saznati {to se zapravo
desilo. Ona se zapitala za{to je djed imao
oìljke po tijelu? Za{to nikome nije ispri~ao
{to se desilo? Za{to je nestao?
Tiha K. Gudac iznimno hrabro se upu{ta
u bolno istraìvanje i suo~avanje sa
surovom pro{lo{}u. Ovaj film je zato i
sasvim zasluèno dobio veliku nagradu,
Srce Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu.
Estetski, film je poput mozaika, kolaà.
Stvoren je od intervjua s ljudima koji su
preìvjeli Goli otok i poznavali njenog
djeda, intervjua s majkom, ocem i sestrom,
te mno{tva arhivskih fotografija. Ovaj film
prekida dugogodi{nju ubita~nu tu`nu {utnju
prepunu tjeskobe, o kojoj svjedo~e ~lanovi
obitelji. Goli je tih, a glasan, kao {to je
njegova autorica - Tiha, no vizualno glasna.
Lijepo je znati da su na{i prostori dobili jo{
jednu divnu i pametnu filmsku autoricu.
Osim nagrade na SFF-u, film je nagra|en i
na Zagreb Film Festivalu, sa posebnim
priznanjem u kategoriji dokumentarnog
filma.
Tiha K. Gudac ro|ena je 1982. godine.
Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u
Zagrebu i Produkciju na Akademiji dramske
umjetnosti u tom gradu. Poha|ala je niz
filmskih radionica (Berlinale Talent
Campus 2010., Sarajevo Talent Campus
Govind Nihalani
Tiha Klara Gudac
2007., Sarajevo City of Film 2008...).

Producirala je nekoliko kratkih dokumentarnih i igranih filmova. A film Goli
producirala je veoma zna~ajna producentska
ku}a Factum iz Zagreba, koja je, uzgred
re~eno, osim {to je kao produkcija iznjedrila
niz sjajnih filmova (pa tako i film Andreja
Korovljeva Godine hr|e o kojem sam
pisao), osniva~ i sjajnog ZagrebDoxa.
Kod nas je popularno, ~ak i op}e
prihvatljivo veli~ati i ljubiti one koji su
nanijeli bol i uni{tili ìvote mnogih ljudi i
obitelji. Nasilje nije odlika ni~eg dobrog.
Nije ovo samo film o pro{losti. I danas se
zbog izre~ene rije~i moè nastradati. Postoje
dojavljiva~i, suradnici, egzekutori, pa i
druga~ije upakovani i realizirani goli otoci.
To jako dobro znaju neistomi{ljenici.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Hunger Games: Part 1
(Francis Lawrence)
2. Penguins of Madagascar
(Eric Darnell i Simon J. Smith)
3. Big Hero 6
(Don Hall i Chris Williams)
4. Interstellar (Christopher Nolan)
5. Horrible Bosses (Sean Andres)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Frozen (Chris Buck i Jennifer Lee,
Buena Vista)
2. Thor, The Dark World
(Alan Taylor, Buena Vista)
3. The Best Man Holiday
(Malcolm D. Lee, Universal)
4. Last Vegas
(John Turteltaub, CBS Films)
5. Enders Game
(Gavin Hood, Lionsgate/Summit)
OTAC NA SLU@BENOM
PUTU
Emir Kusturica
Otac na slu`benom
putu igrani je film iz
1985. godine. U njemu
nastupa gospoda kao
{to su Moreno de
Bartoli, Miki
Manojlovi}, Mirjana
Karanovi}, Mustafa
Nadarevi}, Mira
Furlan, Predrag
Lakovi}, Pavle Vuisi}, Slobodan
Aligrudi}. Scenarij je napisao Abdulah
Sidran. Pri~a je to o kojoj svi znamo,
koja nije nekad bila a sada nestala.
Pri~a je to o verbalnom deliktu jedinke
koju sila, uz pomo} prodanih du{a,
dovede u mu~nu situaciju, te o tome
kako netko ima pravo da ne~iji ìvot
gazi. Nakon svega, ovaj film nije
osvijestio ljude, jer ljubav prema onom
tko je ~inio stra{na zlodjela i dan danas ne
samo da traje ve} je dru{tveno prihvatljiva.
I poèljna. Stra{no!
Ocjena: 5
JEDNOM ]E[ RAZUMJETI
Amos Gitai
Jednom }e{
razumjeti igrani je
gilm Amosa
Gitaia iz 2008.
godine. Scenarij
su napisali Dan
Franck, Amos
Gitai i Marie-Jose Sanselme, a na
osnovu autobiografije Jeromea
Clementa. @idovi su, naàlost, tijekom
nacisti~ke okupacije deportirani iz
raznih gradova, pa tako i iz Pariza.
Pratimo su|enje nacisti~kom zlo~incu.
Ocjena: 4
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd
3.12.2014
21:19
Page 60
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
ARMIN ATI, glumac i direktor Narodnog

pozorita Tuzla
Kako i Alfred Hitchcock

moè biti smije{an
Foto: Mario Ili~i}
Po~etak ove sedmice u Sarajevu

obiljeìlo je otvaranje izlo`be Crteì,
autora Mensura Verla{evi}a, u
Bo{nja~kom institutu - Fondacija Adila
Zulfikarpa{i}a. Mensur Verla{evi} je
[kolu za primijenjenu umjetnost
zavr{io 1969. u Sarajevu, a diplomirao
je 1974. na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu. Do sada je imao
devet samostalnih i u~e{}e na vi{e od
~etrdeset kolektivnih izlo`bi.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
U Galeriji Novi Hram u Sarajevu 3.

decembra je otvorena Izlo`ba
Pam}enje svijeta - Podzemni arhiv
Var{avskog geta. Podzemni arhiv
Var{avskog geta stvoren je kako bi se
spasilo ljudsko dostojanstvo. Nastao je
zahvaljuju}i ilegalnom radu grupe
posve}enih ljudi koje je predvodio
histori~ar Emanuel Ringelblum.
Prema motivima pri~a hrvatske
knjièvnice Ivane Simi}-Bodroì}
rediteljica Lajla Kaik~ija postavila je
predstavu Pukotina... Postavila u
Bosanskom narodnom pozori{tu
Zenica, tako|e 3. decembra. U
predstavi igraju: Uranela Agi}-Burina,
Sneàna Vidovi}, Lana Deli}, Sabina
Kulenovi} i Faketa Salihbegovi}Avdagi}.
Istog dana je, u Zavodu za
zbrinjavanje mentalno invalidnih lica
Drin Fojnica, otvorena izlo`ba
fotografija Milomira Kova~evi}a
Stra{nog koja se zove Vi{e o nama,
sa nama... Povodom obiljeàvanja
Me|unarodnog dana osoba sa
invaliditetom.
U Narodnom pozori{tu Tuzla u

petak, 5. decembra, premijerno }e biti
izvedena predstava 39 stepenica.
Ovo je triler komedija bazirana na
klasi~noj noveli {kotskog autora Johna
Buchana, koju je svojevremeno, 1935.,
filmski uradio veliki holivudski reditelj
Alfred Hitchcock, a pozori{no
adaptirao Patrick Barlow, kaè Armin
]ati}, jedan od glumaca u ovoj

predstavi i direktor NPT-a: Reìju
potpisuje poznata rediteljica iz
Hrvatske Nina Kleflin. U predstavi
igram Richarda Hannayja, jednog
sasvim obi~nog, nedu`nog ~ovjeka,
koji biva krivo optuèn za ubistvo.
Me|utim, moj lik ima i jednu Bogom
danu sposobnost da se iz svih nevolja u
koje zapadne sretno i spretno izvu~e. I
nakon {te me optuè za ubistvo (mene,
mislim Richarda Hannaya), na sve
mogu}e na~ine, i sredstva i rekvizitu
koju posjeduje Narodno pozori{te
Tuzla, poku{avam na}i prave ubice,
dokazati svoju nevinost i razotkriti
jednu veliku zavjeru koja se nadvila
nad mojom domovinom Engleskom.
U ovoj pozori{noj verziji filma 39
stepenica Patrick Barlow je napravio
scenario da i Alfred Hitchcock moè
biti smije{an. Pored ]ati}a, u
predstavi glume Ivana Perkuni}, Edis
@ili} i Mido Ku{ljugi}, koji fantasti~no igraju vi{e 140 likova.
SALLY BARTH, jedna od organizatorica

Diplomatskog zimskog bazara u Sarajevu
A dan kasnije, u 19 sati, u Muzeju

knjièvnosti i pozori{ne umjetnosti BiH
u Sarajevu bi}e predstavljen Knjièvni
portret Bisere Alikadi} pod nazivom
Vje{ti~ija nadarenost. U~estvuju:
Bisera Alikadi}, Andrea Le{i}Thomas, Zlatan Deli}, Ajla
Demiragi}, [ejla [ehabovi} i Lejla
Kalamuji}. Urednica je Fadila Nura
Haver.
Mostarac Sanel Mari} Mara 5.
decembra nastupa u sarajevskom
Kriterionu. Ta~no je da dugo nisam
svirao u Sarajevu i super mi je
podsje}anje na koncert koji smo radili
povodom promocije mog albuma
Vasduh, u Domu mladih u Sarajevu.
(...) Gost na mom koncertu u Kriterionu
bi}e Damir Imamovi}, rekao nam je
nedavno Mara.
60
SALLY BARTH
Posjetioci
Posjetioci }e
}e mo}i
mo}i na}i
na}i mnogo
mnogo
zanimljivih
stvari
na
zanimljivih stvari na {tandovima
{tandovima
vi{e
vi{e od
od osamdeset
osamdeset izlaga~a
izlaga~a
Cetri oka:Cetri oka.qxd
3.12.2014
21:20
Page 61
Prof.dr. REUF KARABEG, autor i urednik knjige

Osnovi plastine, rekonstruktivne i estetske hirurgije
Kapitalno u oblasti PRH-a

Foto: Mario Ili~i}
[ef Sarajevske klinike za plasti~nu i

rekonstruktivnu hirurgiju prof dr. Reuf
Karabeg autor je, uz veliki broj suradnika, i
urednik
knjige
Osnovi
plasti~ne,
rekonstruktivne i estetske hirurgije, koja }e u
Sarajevu biti promovisana 6. decembra, u
prostorijama Akademije nauka i umjetnosti.
Izdava~ je sarajevski Medicinski fakultet.
Knjigu su pisali najprominentniji
autori iz podru~ja plasti~ne, rekonstruktivne i
estetske hirurgije iz regiona, osamnaest
autora i pet koautora. [ef Plasti~ne hirurgije
u Ljubljani, prof. dr. Uro{ Ah~an, ~etiri
doktora nauka sa Klini~ke bolnice Dubrava u
Zagrebu: prof.dr. Rado @ic, doc.dr. Sre}ko
Budi, prim.dr.sci Rudolf Milanovi} i
prim.dr.sci Zlatko Vlaj~i}, potom sa Klinike Rebro u Zagrebu
prim.dr.sci. Zoran Veir, direktor VMA u Beogradu prof.dr.
Marijan Novakovi} i {ef plasti~ne hirugije na VMA doc.dr.sci.
Nenad Stepi}, {ef Klinike za plasti~nu hirurgiju u Novom Sadu
prof.dr. Zlata Janji}, {efovi klinika u Dubrovniku i u Splitu,
prof.dr. Marko Margaritoni i doc.dr. Zdravko Roje, kolega
prof.dr. Ivica Du~i} iz Washingtona itd. A autori su i iz Sarajeva
- prof.dr. Tarik Ma{i}, prim.dr. Amela Karabeg iz poliklinike
Karabeg, doc.dr. Ermina Muji~i}, doc.dr.sci. Benjamin Kulovac,
dr. Danijela Crnogorac tako|e iz poliklinike Karabeg, prof.dr.sci
Edina Tanovi}. Promotori }e biti akademik

dr. Mirsada Huki} ispred Akademije,
dekanesa Medicinskog fakulteta u Sarajevu
prof.dr. Almira Dùvo i prof.dr.sci. Zdenko
Stanec iz Zagreba, {ef Plasti~ne hirurgije
KBC Dubrava, i ja, obja{njava Reuf
Karabeg.
Recenzenti vele da je rije~ o knjizi

iznimne nau~ne vrijednosti. Moète li
nama, laicima, pojasniti u ~emu je njena
tajna?
Ovo je prva knjiga u regionu iz
oblasti plasti~ne, rekonstruktivne i estetske
hirurgije na jezicima koje razumijemo.
Drugo, pokriva program predavanja svih
medicinskih i stomatolo{kih fakulteta iz plasti~ne, rekonstruktivne i estetske hirurgije u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i BiH.
Tre}e, pi{u je, kao {to ve} rekoh, najprominentniji stru~njaci
regiona iz PRH-a. Dalje, ujedinila je autore i klinike. Omogu}ava
razmjenu studenata-specijalizanata. Jo{ dalje, vrlo je prakti~na,
uz vi{e slika no teksta, kao atlas, razumljiva je i lako pamtljiva.
Autori prezentiraju svoja iskustva na poljima gdje su najbolji.
Bi}e korisna studentima i ljekarima na specijalizaciji iz PRH-a,
maksilofacijalne hirurgije, ORL-a, op}e kirurgije itd., odgovara
na na{e pitanje Reuf Karabeg.
[estosatni put oko svijeta

U subotu, 6. decembra, u KSC
Skenderija u Sarajevu }e od 11 do 17 sati
biti odràn Diplomatski zimski bazar,
tradicionalni zimski dobrotvorni doga|aj, u
organizaciji ~lanova diplomatske zajednice
koji djeluju u glavnom gradu Bosne i
Hercegovine. Zahvaljuju}i podr{ci Agencije
za me|unarodni razvoj Sjedinjenih
Ameri~kih Dràva (USAID) ove godine }e
Diplomatski zimski bazar biti odràn u
ve}em prostoru, u dvorani Mirza Deliba{i},
pa se o~ekuje da }e ovom izdanju Bazara
prisustvovati i ve}i broj izlaga~a i
posjetilaca nego ikada.
U organizaciji ovogodi{njeg
Diplomatskog zimskog bazara u~estvuje
oko trideset ambasada i me|unarodnih
organizacija, a posjetioci }e mo}i na}i
mnogo zanimljivih stvari na {tandovima
vi{e od osamdeset izlaga~a, najavljuje
Sally Barth, jedna od organizatorica ovogodi{njeg
Diplomatskog zimskog bazara u Sarajevu.

Cijena ulaznice za Bazar je 5 KM, dok }e
tiket za tombolu, u sklopu koje }e posjetitelji
mo}i osvojiti veoma vrijedne nagrade, ko{tati
3 KM. Po~etak prodaje ulaznica i tiketa za
tombolu po~eo je 2. decembra, kada je ispred
sarajevskog BBI Centra uprili~eno druènje
sa suprugama ambasadora dràva koje u
Bosni i Hercegovini imaju otvorena
diplomatska predstavni{tva. Upravo su one
prodavale ulaznice u utorak. Sva sredstva
prikupljena realizacijom ovogodi{njeg
Diplomatskog zimskog bazara bi}e
namijenjena za pomo} trima asocijacijama
koje pomaù djecu sa posebnim potrebama,
djecu bez roditeljskog staranja i djecu ~ije su
porodice u stanju socijalne potrebe,
nagla{ava Sally Barth.
Ponovi}emo ono {to je ve} neko napisao:
Gra|ani i gosti Sarajeva imat }e priliku da,
makar na nekoliko sati, odu na put oko svijeta.
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
3.12.2014
17:00
Page 62
by DINO BAJRAMOVIC
1. [ta }ete snimiti nakon Shanghai Gypsyja?

Ve} sam snimio. Ovaj put film o Prvom svjetskom ratu,
vrijeme radnje je 1917. godina. To je koprodukcija
izme|u Austrije i Slovenije: The Woods are Still Green.
2. Koja je razlika
izme|u Roma i Cig
ana?
Praizvor rije~i Rom
zna~i ~ovjek, a prai
zvor rije~i
Cigan zna~i nedodi
rljiv. Obje su pozi
tivne i lijepe
rije~i, samo im lju
di daju razli~ita zn
a~enja.
rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa
u sluìo u kasarni u
Odli~no. Otac je vojsk
moja ga je majka
Rajlovcu (1973.), a
la trudna, u petom
posje}ivala kad je bi
jevo je grad koji me
mjesecu. Zbog toga, Sara
u mog oca i majke.
podsje}a na ljubav izme|
4. [ta ne morate imati u friìderu?

Ne}ete prona}i masline i bi}e vrlo malo povr}a.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Posadu broda Romana Abramovi~a
sa punim rezervoarom.
6. [ta obavezno nosite na plaù?
Bilo koju knjigu Agathae Christie. Volim njene
krimi pri~e sa autenti~nom engleskom atmosferom.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
U~itelj joge.
8. [ta ste bili u pro{lom
ìvotu?
Jednom mi je jedna vra~
ara rekla da sam
ìvio u Egiptu i da sam
bio bogat. A ja se
pitam gdje je klju~ mog
zlatnog sarkofaga?
9. Jeste li meteoropata?
Pa, jesam. Ko ne voli sunce umjesto
ki{e? A i prolje}e je jeftinije od zime.
10. Koliko ima istine u mojoj

mudrosti: Leìm, leìm,
leà}u, i na more sti}i }u?
Ako je more udaljeno od Vas
nekoliko metara, a Vi leìte na
pe{kiru, onda je to istina.
62
MARKO NABERNIK,
slovenaki reditelj:
e
Proljee je jeftinije od zim
11. Da li je {utnja zlato?
Ponekad mora da se progovori,
da bi se onda moglo {utjeti. I
ponekad mora da se {uti, da bi
se o~uvalo zlato.
e
da èlit
a
k
e
t
i
~
obla
12. [ta
moderno? io sam od
izgledati
u~
ijelo. Na lasika.
Crno od
k
da {ta je
n
o
B
a
s
e
Jam
13. Da li je bolje biti lijep i

pametan ili ruàn i glup?
Lijep i pametan... Ve} je
2:0 protiv ruàn i glup.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta
ne biste u~inili?
Ne bih oka~io svoju sliku u
vlastitu predsjedni~ku kancelariju.
15. Opi{ite Bosnu i
Hercegovinu u tri rije~i...
Valter brani Sarajevo.
16. S kim biste voljeli otplesati tango?
Sa Sharon Stone, a Charlize Theron bi
~ekala u redu i bila prva poslije nje.
17. Osoba koja Vam ide na ganglije?
Svi oni koji ne po{tuju ~injenicu da smo razli~iti ljudi.
18. Tange ili badi}?
Badi}. Ljep{e je ako se ne vidi sve,
pa onda i ma{ta moè da zaigra.
19. A, begova ili {kembe ~orba?
Ako mogu da biram, onda biram
begovi ~orbu. Pitajte pile za{to?
20. Ima li i{ta bolje od Nutelle?
Na ovo se moè odgovoriti samo
kontrapitanjem: Ima li i{ta {to je vi{e
bezgrani~no od svemira?
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?
Puno zdravlja, sre}e i ljubavi u 2015. godini.
Fadila:Iluzije.qxd
3.12.2014
17:02
Page 63
KLIN ÔRBA
ZLOGUKA JAVNOST
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Bio bi preveliki rizik suditi nekome ko je na nezakonit nain pribavio dokaz o krivinom djelu jer je gotovo nemogue dokazivati prvo
a zanemariti drugo. U politikom kriminalu sumnja nije dovoljna.
ak su i dokazi bez svake sumnje tek trice i kuine bez snanog pritiska javnosti
rogramirani i stvoreni kao dru{tvena bi}a, unaprijed

smo osu|eni na vje~ni Zakon pripadanja ili
izop}enja iz zajednice, {to nas u cijeloj mreì
ljudskog zakonodavstva baziranog na tom prvotnom
temeljnom Zakonu dijeli na jedinke koje se jesu ili nisu
uspje{no prilagodile eti~ki i pravno ure|enom, dakle,
civiliziranom dru{tvu. Jo{ je u Mojsijevo doba propisano
da se oni koji ne po{tuju Zakon ukopaju izvan ogra|enog
groblja namijenjenog prilago|enima i bez obrednih
rituala koji su neka vrsta preporuke ovog svijeta onom
svijetu da blagoupokojenog udomi u raju, bez straha da }e
pruàti ikakav otpor jednom zauvijek vaspostavljenom
pravednom poretku koji ne poznaje nepoèljnu misao,
rije~, niti djelo. Izvan Zakona, izvan groblja, bez
ovozemne preporuke, ostaju: bogoporicatelji, samoubojice, ubojice, licemjeri, lopovi, laòvi, bludnici itd.
onda je nastalo javno mnijenje koje je nekom

nevjerovatnom perverzijom eti~kih na~ela na prvo
mjesto svoje neumoljive osude i izop}enja stavilo
bludnike i to, ne toliko one tipa hodè iz Gluhe
Bukovice ili u razvratu ogrezlog Ka~avende, koliko sasvim
obi~nih punoljetnih osoba uhva}enih (snimljenih) u
seksualnom zlodjelu. Tako se de{ava ~ak i Slovencima,
koji su oduvijek vaìli za najulju|enije me|u ex-Yu
narodima, da pod pritiskom javnosti prakti~no prisile
direktora jedne srednje {kole u Mariboru, prethodno
kamerom uhva}enog u nedozvoljenim vannastavnim
aktivnostima s poluobnaènom profesoricom matematike,
da se samoukine s ovog svijeta. Time se krvoèdna javnost,
valjda, pere i ~isti od grijeha koji se pokazao kudikamo
dru{tveno opasnijim od recimo Jan{inog politi~kokoruptivnog ispada, nedovoljno (po)gre{nog da ga barem
eliminira iz privilegiranog reda onih koji upravljaju dru{tvom.
ta tek da se misli i kaè o zlosretnom bh. dru{tvu u

kojem su crne hronike svakodnevno krcate
kolektivno prihvatljivim pojavama tzv. zlo~ina iz
strasti, koje i krivi~ni zakon prepoznaje kao neumitnost priznav{i im strast kao okida~ neura~unljivosti. Tako }e
vjerovatno strast kao olakotna okolnost biti uobzirena u
presudu 75-godi{njem ubojici iz sela Borogova kod
Osmaka, koji je nekidan stara~kim {tapom nasmrt
umlatio svoju dvadeset i ~etiri godine mla|u suprugu za
koju je sumnjao da ga vara. Jezikom mojih predaka

re~eno: Dabogda mu zemlja kosti izmicala! Ne htio ga
kabur unato~ tome {to ovo dru{tvo ima razumijevanja za
njegov svirepi zlo~in iz strasti. Moja je kletva, naravno,
tek izraz nemo}i da prihvatim etiku zajednice koja
pre{utno odobrava (uglavnom samo muèvima) pravo da
kidi{u na ìvot supruge ~ak i kad samo posumnjaju u
preljubu. U konkretnom slu~aju, sumnja je gotovo
neizbje`na samom razlikom u godinama, generirana
vlastitom nesigurno{}u.
o, vratimo se jo{ jednom gorespomenutom

tragi~nom slovenskom seksopisu. Posljednja vijest
je da pravosudni organi intenzivno tragaju za
osobom/ama koje su tajno snimile i putem dru{tvenih
mreà objavile inkriminirani uradak, ~ime su prouzro~ile
da se nesretni direktor slomi pod neizdrìvim pritiskom
javnosti. Iz bh. perspektive gledano, ~ovjek o~igledno
nije bio Papak, niti se profesorica matematike okolo
hvalisala njihovim dru{tveno neprihvatljivim radnjama,
za razliku od eresovske profesorice engleskog ~ije je
priznanje krivi~nog djela politi~ke korupcije tako|er
tajno snimljeno i prezentirano javnosti. I? Epilog bh.
politi~kog bluda znamo: svi protagonisti su nagra|eni; i
Papci i @eljka i idejni tvorac politi~kog razvrata. Niko se
od njih nije slomio pod pritiskom javnosti, da bi - gluho i
daleko bilo - digao ruku na sebe, jer naprosto nikakvog
pritiska javnosti nije ni bilo. Ni pravosu|e ne vr{i pritisak
na bilo koga. Istina, pomalo ganjaju N.N. izvr{ioca koji je
neovla{teno prislu{kivao i snimao staru i novu
premijerku, s o~iglednom namjerom da ga ne uganjaju.
io bi preveliki rizik suditi nekome ko je na nezakonit

na~in pribavio dokaz o krivi~nom djelu jer je gotovo
nemogu}e dokazivati prvo a zanemariti drugo. U
politi~kom kriminalu sumnja nije dovoljna. âk su i dokazi
bez svake sumnje tek trice i ku~ine bez sna`nog pritiska
javnosti. Tako ponovo stièmo do dru{tva koje oboàva
svoje ratne zlo~ince, ubojice, zlostavlja~e, kriminalce,
prevarante, patolo{ke laòve, raznorodne perverznjake, ali je
zato èstoko nabrijano da bespogovorno baci kamen na
svaku, vlastitim nemoralom projiciranu, Mariju Magdalenu,
ha mu neki posesivni starohan ili posrnuli alfa mu`jak da
mig. U potpisu: ukopajte me izvan va{eg poganog groblja.
63
Auto:CRNA.qxd
3.12.2014
16:45
Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
STIGAO NOVI TWINGO: Mali, gradski {minker!
o~etkom godine najavljivali smo

tre}u generaciju popularnog
Renaultovog gradskog automobila
Twingo tre}e generacije, koji je premijeru
doìvio na @enevskom salonu automobila.
Odnedavno novi Twingo dostupan je i u
autosalonima u na{oj zemlji. Kompaktan i
ìvahan gradski automobil kra}i je od
prethodnika za deset centimetara, a jedna
od najva`nijih karakteristika mu je
mogu}nost okretanja punog kruga na vrlo
malom prostoru. Zapravo novi Twingo u
tom segmentu je i svojevrsni prvak svijeta
jer mu krug okretanja sada iznosi samo
8,60 metara. Jo{ jedna vrlo va`na
karakteristika svakako mu je visok poloàj
sjedala voza~a i kratki pokrov motora koji
omogu}uju bolju preglednost ceste. Od
novosti u novome Twingu ne treba
zaboraviti niti Sustav za pomo} pri
parkiranju, koji stiè uz nadoplatu, kao i
Start&Stop sustav koji kao dio serijske
oprema stiè u paketu s motorima 1.0 Sce
sa 70 konja i Tce sa 90 konjskih snaga.
Novi Twingo moè biti dodatno u{minkan
ako se potencijalni kupci odlu~e za sjajne
crne naplatke od 16 in~a, aluminijske
64
papu~ice, crvene detalje ili pak crne obloge

na vratima. Presvlake od koè stiù u tri
opcijske boje: Bijela Cristal, Crvena
Flamme i Crna Noir. Uz standardni sustav
koji spje~ava blokadu ko~nica, tu je jo{ i
sustav AFU koji pomaè pri naglom
ko~enju, omogu}iv{i tako voza~u da zadrì
nadzor nad vozilom bez obzira na snagu
ko~enja. Zaustavni put je kra}i, bez naglih
odstupanja od prvobitne putanje. R&GO
prakti~na je i inteligentna aplikacija za
pametni telefon posebno razvijena za
povezanost s Renault vozilima, a ugra|ena
je i u novi Twingo. Aplikacija je
kompatibilna sa Android i Apple ure|ajima.
R&GO ima integriranu GPS navigaciju, ali i
povezivost s CoPilot Premium aplikacijom
koja voza~e vodi prema cilju bez
povezivanja na 3G mreù. Uz karte
pohranjene na ure|aju dostupne su i
funkcije: Navigacija 3D, glasovno
navo|enje, te prikaz Clear Turn za

zahtjevna kriànja. Vozilo se povezuje sa
pametnim telefonom ili tablet ure|ajima
putem Bluetootha. Kada je pak rije~ o
motorima, postavljanje motora natrag
omogu}ilo je Renaultovim inènjerima da
skrate novi Twingo za deset centimetara i
pri tome dobiju ne{to vi{e prostora u
unutra{njosti vozila. Za to je naravno
zasluàn i ve}i me|uosovinski razmak koji
sada iznosi 2,49 metara. Novi Twingo sada
ima pravokutni prtlja`nik zapremine 219
litara, smje{ten neposredno iznad motora.
Na koncu rije~-dvije o cijenama. U
autosalonima u na{oj zemlji novi Twingov
model Authentique SCe 70 sa isto toliko
konjskih snaga i prosje~nom potro{njom od
4,5 litara na 100 km stoji 17,414 KM. Model
oznake Dynamique Energy TCe sa 90
konja i Stop&Start sustavom, uz prosje~nu
potro{nju od 4,3 litre na 100 km stoji
22,906 konvertibilnih maraka.
12.11.2014
20:29
Page 4
2.12.2014
14:16
Page 1
2.12.2014
14:15
Page 1
2.12.2014
14:22
Page 9

Slobodna Bosna Br.943

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna Br.943

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STROGO POV.

CENTRALNI KOMITET HELSIN[KOG KOMITETA

JA PLIN SAM TVOJ

ZA[TO JE RUSIJA ODUSTALA OD

Izgradnja plinovoda Ju`ni tok manjim

Nekada{nja {efica Posebnog odjela za

Kazali{nog redatelja OLIVERA FRLJI]A u

14 RAM ZA SLIKU PREMIJERKE

4.12.2014. I SLOBODNA BOSNA

KAKO JE [ARI] OSVOJIO

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

Abdulah Sidran izgubio

Op}inski sud u Sarajevu odbio je tu`bu

Sporno je da li su citirani dijelovi

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

morala smijeniti nekoliko ~lanova

Dodik bezuspje{no poku{ava

4.12.2014. I SLOBODNA BOSNA

RATNE EPOPEJE BH. LIDERA

Eh, da, kada bih ja odlu~io da nekog

Na bespredmetnu krkansku tvrdnju

Ujedinila se lijeva politi~ka scena detronizirani SDPBiH se fuzinirao sa

ministar policije Republike Srpske, a

Abu Bakr al-Bagdadi

cinizma (u izvornom zna~enju cinik je

skoj, nekada{nji vrlo po{tovan novinar

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

Dubravko ^ampara dva dana kasnije

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

Ljevica se mo`e vratiti, ali

]ira ima recept

Postoji {ansa da se ljevica

Miroslav ]iro Bla`evi}

Ju`ni tok je prva v

SLOBODNA BOSNA I 4.12.2014.

ZA[TO JE RUSIJA ODUSTALA OD JU@NOG TOKA

velika `rtva zapadnih

STRMOGLAV PAD CIJENA NAFTE I PLINA

rije ne{to vi{e od godinu dana

odjek izazvala je na prostoru jugoisto~ne

BiH IMA ALTERNATIVNO RJE[ENJE

TAP umjesto Junog toka

ovom projektu, koji u`iva sna`nu podr{ku

ne{to druk~ija. Budu}i da glavni koridor

UPITNA EKONOMSKA ISPLATIVOST

ZA[TO JE RUSIJA ODUSTALA OD JU@NOG TOKA

Povijesna prilika za izgradnju LNG

je na 110 dolara za barel i svaka cijena ni`a

uvijek pada, bez ikakvih realnih nagovje{taja da bi se u dogledno vrijeme mogla

4.12.2014. I SLOBODNA BOSNA

uljnih {kriljaca. U tome prednja~e

ekonomski ne mo`e izdr`ati nisku cijenu

zeljka cvijanovic:TEKST osnova.qxd

RAM ZA SLIKU PREMIJERKE RS-a

SLOBODNA BOSNA I 4.12.2014.

zeljka cvijanovic:TEKST osnova.qxd

ZBOG NJE SU JE ZVALI PAPAK

Predsjednik RS-a MILORAD DODIK povjerio je ELJKI CVIJANOVI, aktuelnoj

@eljka Cvijanovi} zvani~no je promovisana u mandatara za sastav budu}e Vlade

BOLJE DA MI SIN RADI

International BiH je prepoznao potencijalnu mogu}nost uticaja na izbor kandidata,

KO ]E SE NOVIM MINISTROM ZVATI

Dodik eli istu ministarsku postavu